Konstruiranje pomou raunala

KONSTRUIRANJE POMOU POMOU RAUNALA

Konstruiranje pomou raunala

Modeliranje pomou znaajki

Modeliranje pomou znaajki je tehnika modeliranja koja omoguuje integriranje geometrijskog modeliranja i konstruiranja Jedna od osobina ove tehnike modeliranja je obogaenje podataka vezanih za prikaz proizvoda semantikim informacijama. Dodatne semantike informacije omoguuju napredniju i direktniju komunikaciju u procesu konstruiranja. Jedna od osnovnih motivacija za uporabu znaajki je proizala iz problematike vezane za planiranje i modeliranje procesa proizvodnje (CAPP) uporabom CAD sustava. Tijekom 1984. godine istraivanja u podruju planiranja proizvodnje i geometrijskog modeliranja poela su se orijentirati na problematiku uporabe znaajki.

Konstruiranje pomou raunala

Uloga geometrijskih modela

Konstruiranje i izrada kompleksnih proizvoda moe biti komplicirani proces u kojem su ukljueni razni oblici ekspertiza i odluka. j p Podrka tijekom cijelog ivotnog vijeka proizvoda:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Funkcionalna razrada. Konceptualna razrada. Osnutak (embodiment). Tehnika razrada. Planiranje procesa izrade proizvoda. Izrada dijelova proizvoda. Sklapanje. Instalacija, odravanje i nadogradnja. Rastavljanje, ponovna uporaba i recikliranje.

Informacije o proizvodu koje su potrebe i koje se generiraju tijekom razliitih faza razvoja proizvoda variraju od simbolikih, kvalitativnih informacija do numerikih, kvantitativnih informacija. Informacije se mogu generirati iz razliitih izvora, iz raznih baza podataka, sa postojeih modela, od strane konstruktora. U pojedinim sluajevima, kada se radi o inovativnim konstrukcijskim rjeenjima, nemogue je formalizirati informacije i zapisati ih.

Konstruiranje pomou raunala

Nedostaci geometrijskih modela

Tehnika dokumentacija zahtjeva interpretaciju od strane inenjera, nemogue je p j p g g j p zapisati informacije neophodne u drugim fazama ivotnog vijeka proizvoda. Mikroskopski podaci podaci u geometrijskom modelu se nalaze na niskom, mikroskopskom nivou. Nedostatak podrke design intent-u problem s geometrijskim modelima je i u tome to se ne moe odrediti razlika izmeu geometrije koja zadovoljava probleme kreiranja modela od onih koji su tu da bi zadovoljili neke funkcionalne zahtjeve ili zbog nekih drugih zahtijeva kao to su izdrljivost, snaga, izradivost. Jednorazinska struktura znai da se i J d i k k i d itava geometrijska struktura modela mora ij k k d l unaprijed znati tj. biti definirana u obliku koordinata vrhova, orijentacija bridova, geometrijskih lokacija. Zamorno konstruiranje kreiranje geometrijskog modela je spor proces u kojem konstruktor troi puno vremena.

Konstruiranje pomou raunala

Definicija znaajke
Znaajka posjeduje inenjersko znaenje. Znaajka se moe shvatiti i kao gradivni dio definicije proizvoda ili geometrijskog poimanja proizvoda. Znaajka se moe dodijeliti generikom obliku. Znaajka ima predvidljive osobine

FBD model je podatkovna struktura koja p j p j prikazuje dio ili sklop p j p preteno u smislu znaajki koje ga sainjavaju. Svaka znaajka u modelu se moe jednoznano identificirati te posjeduje nekakav oblik prikaza.

Konstruiranje pomou raunala

Kategorije znaajki
znaajke oblika ("Form feature") predstavlja dio nominalne geometrije, stereotipni , oblici, znaajke tolerancije ("Tolerance feature") odmak od nominalnog oblika, veliine ili poloaja, znaajke sklopa ("Assembly feature") grupiranje razliitih znaajki u svrhu definiranja relacija u sklopu, kao to su uvjeti sklapanja, relativan poloaj ili orijentacija dijela, razliiti oblici spojeva, kinematike relacije, znaajke funkcije ("Functional feature") skup znaajki vezanih za odreenu funkciju, moe ukljuivati "design intent" , negeometrijske parametre vezane za funkciju ili uinak, znaajke materijala ("Material features") sastav materijala, tretman, uvjeti, itd.

Form features, tolerance features i assembly features usko su vezani za geometriju dijela te se mogu grupirati pod imenom Geometrijske znaajke.

Konstruiranje pomou raunala

Atributi znaajki
Znaajka je definirana kao fiziki dio koji tvori dio ili sklop dok je atribut svojstvo ili karakteristika stvari (atributi opisuju svojstva znaajki, znaajke tvore dijelove, a dijelovi tvore sklopove). Atributi sklopova mogu sadravati informacije kao to su mating surfaces, fits/clearances, depth of insertion ili relativne pozicije dijelova ili znaajki. Atributi dijelova mogu sadravati specifikacije materijala, broj dijela ili administrativne podatke (podaci o konstruktoru, timu, ). Atributi znaajke mogu biti: pozicija, orijentacija, dimenzije, oblik ili tolerancije. Atributi relacija meu znaajkama mogu sadravati informacije o relativnim odnosima odnosima, geometrijskim ogranienjima ili kompatibilnosti. Atributi entiteta koji tvore znaajku mogu sadravati informacije o kvaliteti povrinske obrade i tolerancije oblika i poloaja te informacije o donosima izmeu entiteta kao to su relativna orijentacija (okomito/paralelno), nadreenost, .

Konstruiranje pomou raunala

Osobine znaajki
Informacije o svojstvima znaajki podrane od strane razliitih programskih aplikacije: Generiki oblik. Parametri dimenzija. Parametri i relacije ogranienja. Podrazumijevajue vrijednosti parametara. Metode odreivanja lokacije. Parametri lokacija. Metode orijentacije. Parametri orijentacije. Ogranienja dimenzija, lokacije i orijentacije. Tolerancije. Procedure kreiranja geometrijskog modela. Algoritmi prepoznavanja. Parametri izraunati na osnovu drugih feature-a. Pravila i procedure nasljeivanja. Pravila i procedure kontrole ispravnosti. Ne geometrijski atributi (broj dijela, funkcija)

Osobine znaajki moemo grupirati u generike (potrebno ih je definirati samo jednom za odreenu familiju znaajki) i specifine (svaka instanca moe imati zasebne osobine).

Konstruiranje pomou raunala

Osobine znaajki
Osobine znaajki mogu se podijeliti na unutarnje (intrinsic) i vanjske (extrinsic). Unutarnje osobine su osobine koje su neovisne u odnosu na ostale znaajke: geometrijski oblik, imena parametara, korisniki definirane dimenzije i parametri, ovisne dimenzije i parametri, tolerancije oblika i poloaja, tolerancije orijentacije. Vanjske V j k osobine ukljuuju d ij ili vie znaajki: bi klj j dvije i jki parametri i dimenzije deriviranih znaajki, pozicija znaajke, orijentacija znaajke, ogranienja veliine, lokacije ili orijentacije znaajke, vanjske tolerancije.

d1 = d + 2 * t

Konstruiranje pomou raunala

Negeometrijske osobine
Uporaba negeometrijskih osobina i povezivanje istih sa znaajkama omoguuje konstruktoru iri zapis informacija vezanih za proizvod koje se mogu uporabiti i u kasnijim fazama ivotnog vijeka proizvoda. Neke od negeometrijskih osobina su: ime materijala, identifikacijski broj materijala, osobine materijala, naini obrade, primjenljivi naini izrade (buenje, glodanje, tokarenje), informacije o trokovima izrade, informacije o obradnim alatima i strojevima.

Konstruiranje pomou raunala

Kompozitne znaajke
esto je poeljno promatrati grupu znaajki kao cjelinu. Znaajke iz takvih cjelina mogu biti u relaciji prema istoj funkciji te initi jedinstveni entitet sa korisnike toke gledita. Znaajke mogu dijeliti iste informacije o izradi ili ogranienja. Za ovakve sluajeve mogu se koristiti kompozitne znaajke. Gledajui sa stanovita relacija izmeu znaajki, kompozitne znaajke moe se podijeliti na: kompozitne znaajke s relacijama s ponavljanjem (ablone), kompozitne znaajke s relacijama bez ponavljanja (sloene).

Konstruiranje pomou raunala

Taksonomija znaajki
Iako broj moguih znaajki nije konaan, mogue je kategorizirati znaajke u familije koje su neovisne od domene uporabe. Sortiranje je mogue ostvariti na osnovu svojstava znaajki. Trenutno ne postoji sve prihvaena taksonomija znaajki. U okviru standarda STEP dio 48 definirana je podjela znaajki na volumenske, tranzicijske i ablone. Volumenske su dalje podijeljeni u est tipova: Passages prolazni Depressions utori Voids zatvorene rupe Protrusions izdanci Connector spojnica Standalone samostalan volumen

Konstruiranje pomou raunala

Primjer podjele znaajki

Konstruiranje pomou raunala

Provjera ispravnost
Kada se znaajka kreira, mijenja ili brie neophodno je odrediti da li su operacija i rezultat operacije ispravni. Navedeno se ne smije mijeati sa geometrijskom ili topolokom ispravnou koja se kontrolira matematikim zakonitostima. Znaajke se smatraju neispravnim ukoliko je neispravan bilo koji od zahtijeva deklariran u generikoj definiciji znaajki. Navedeni zahtjevi mogu se temeljiti na ogranienjima veliine, lokacije, orijentacije, . Neki generiki tipovi kontrole ispravnosti: Ispravnost p p prikljuivanja - ukljuuje kontrolu kompatibilnosti p j j j j p prema susjednim i j drugim znaajkama Granice dimenzija - ogranienja na veliine vrijednosti parametara (provrt ne moe biti vei od modela. Ne smiju se pojaviti tanki bridovi). Granice lokacije - ogranienja na poziciju i orijentaciju znaajke. Kontrola interakcije - provjera interakcije jedne znaajke prema drugoj

Konstruiranje pomou raunala

Primjer interakcije meu znaajkama

Konstruiranje pomou raunala

Preslikavanje znaajki
Nain vienja znaajki ovisi o aplikaciji i potrebama. Neka od stajalita su konstruiranje, izrada, kontrola. Derivacija znaajki ovisno o zadatku naziva se preslikavanje, transformacija ili transmutacija znaajki. Modeli kreirani pomou znaajki mogu se razlikovati na razliitim razinama apstrakcije; isti objekt u jednom sluaju se moe tretirati kao trodimenzionalni, a u drugom dvodimenzinalni (FEM). Neki model ne sadre potpunu definiciju geometrije dijela; kontrolne znaajke ne mogu se uporabiti za kreiranje geometrije dijela. Iste znaajke mogu se parametrizirati na razliite naine u razliitim aplikacijama. lik ij Pojedine aplikacije mogu gledati na pune dijelove kao znaajke dok druge mogu gledati na praznine u modelu kao znaajke. Dio materija koji se treba odstraniti. Pojedine znaajke posjeduju atribute koji su nepotrebni u nekim aplikacijama. Primjer tolerancije u FEM-u. Odreene znaajke koriste vie nego samo jedan geometrijski model. Primjer planiranje procesa zahtijeva model dijela, stock model, fixture i tooling model.

Konstruiranje pomou raunala

Primjeri preslikavanja znaajki