OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II

Vjeba 3.



3.1. Kroz veoma dugi cilindrini provodnik od neferomagnetskog materijala krunog poprenog
presjeka poluprenika a, protie stalna struja I. Odrediti vektor magnetske indukcije unutar i
izvan provodnika. Skicirati grafik zavisnosti magnetske indukcije od radijalnog rastojanja r od
ose provodnika.

Rezultat, slika 3.1:










3.2. Na slici 3.2 je prikazan popreni presjek uplje metalne duge provodne cijevi od
neferomagnetskog materijala. Unutranji poluprenik cijevi je a, a spoljanji je b. Ako kroz cijev
protie stalna struja gustine J, nai vektor magnetske indukcije B i vektor jaine magnetskog
polja H u svim takama.

b
J
a

sl. 3.2


b
J
BH
BH
BH
r
l2
l3
l1
a

sl. 3.3

>
s
=
a r
r
I
a r
a
Ir
B
,
2

,
2

0
2
0

r
B
a

a
I
2

0

sl. 3.1
Reenje:

Intenzitet magnetske indukcije i vektor jaine magnetskog
polja treba traiti u tri oblasti: za r<a, a<r<b i za r>b.

1

Sluaj: a r <

Uoimo zatvorenu krunu konturu l
1
, poluprenika (r<a).
Primjenjujui Amperov zakon na konturu l
1
, slika 3.3:

} }

= =
1
l S
S
S d J I dl H

uoava se da je ukupna obuhvaena struja tom konturom
jednaka nuli ime je i intenzitet vektora jaine magnetskog
polja jednak nuli, H=0, a samim tim vai i da je intenzitet
vektora magnetske indukcije jednak nuli.

2

Sluaj: a<r<b

Linije vektora magnetskog polja i vektora magnetske
indukcije su koncentrini krugovi, dok su vektori H i
B tangente na te linije. Iz razloga simetrije intenzitet
magnetske indukcije du jedne linije polja je konstantan i
moe se odrediti na osnovu Amperovog zakona.


Prema Amperovom zakonu cirkulacija vektora H po proizvoljnoj konturi jednaka je
algebarskom zbiru jaina svih struja koje prodiru kroz zamiljenu povrinu koja se oslanja na tu
konturu. Algebarski znak struja vezan je pravilom desnog zavrtnja sa smjerom obilaska konture.
Primijenjujemo Amperov zakon na krunu konturu l
2
, slika 3.3, koja se poklapa sa linijom
magnetskog polja vektora H i B poluprenika (a<r<b), u smjeru prikazanom na slici:

} }
=
2
l S
S d J dl H

U prethodnom izrazu je skalarni proizvod dva vektora H i dl koji su istog pravca i smjera, pa
vai da je ( ) 1 , cos = dl H .
Dalje je:

2
2
2 2 2
r H Hl dl H Hdl dl H
l l l
= = = =
} } }
(1)

Takoe vai i da je skalarni proizvod vektora J i S d jednak jedinici iz istog razloga. Intenzitet
vektora gustine struje jednak je:

( )
2 2
a b
I
J

=

Dalje vai iz (1):

} }
=
2
l S
S d J dl H
( ) 2
2 2
a r J r H =

Izraz J ( )
2 2
a r predstavlja ukupnu obuhvaenu struju konturom l
2
.
Dalje se dobija vektor jaine magnetskog polja:

( )
r
a r J
H
2
2 2

=

Kako se radi o neferomagnetskom naterijalu
r
=1 tj. magnetska indukcija je jednaka:


( )
r
a r J
H H H B
r
2
2 2
0 0 0

= = = =

3

Sluaj za r>b

Slino prethodnom sluaju, opet se uoava kruna kontura, sada l
3
, slika 3.3, poluprenika r>b i
primjenjuje se Amperov zakon. Kako se ovom konturom obuhvata cijeli provodnik ukupna
obuhvaena struja e biti jednaka:
( )
2 2
a b J I =

Iz Amperovog zakona za konturu l
3
:

} }
3
=
l S
S d J dl H
( ) 2
2 2
a b J r H =
( )
r
a b J
H
2
2 2

=

Tj. intenzitet vektora magnetske indukcije je:

( )
r
a b J
B
2
2 2
0

=

3.3. Odrediti intenzitet magnetskog polja koaksijalnog kabla , iji je popreni presjek prikazan na
slici 3.4. Provodnici su od neferomagnetskog materijala i kroz njih tee struja I u suprotnim
smjerovima.

c

I
b
I
I
a

sl. 3.4

3.4. Veoma dugi cilindrini provodnik sastavljen je od dva razliita neferomagnetska materijala
provodnosti
1
i
2
, kao to je prikazano na slici 3.5. Ako su poznate dimenzije a i b kao i struja I,
odrediti izraz za jainu magnetskog polja u funkciji od radijalnog rastojanja r od ose provodnika.
b
I
a
1

sl. 3.5

Rezultat:

>
< <

< <
<
=
c r
c r b
b c
r c
r
I
b r a
r
I
a r
a
Ir
H
, 0
,
2
,
2
,
2
2 2
2 2
2

Reenje:
Vektori gustine struje
1
J i
2
J tangiraju razdvojnim povrinama,
slika 3.6. Iz Omovog zakona u diferencijalnom obliku vai da
je:

E J = (2)

to je vektor jaine elektrinog polja E istog pravca i smjera
kao vektori
1
J i
2
J .


Iz graninih uslova vai da je:

t t
E E
2 1
= , pa kako vektor E tangira razdvojnoj povrini slijedi da je:
2 1
E E = tj. iz (2):
2
1
1
1

J J
=

1

2
J
1
J
b
H
H
l2
l3
l1
a
H
2

sl. 3.6

Dalje se dobijaju intenziteti vektora gustine struja:

( ) | |
( ) | |
2 2
2
2
1
2
2 2
2 2
2
2
1
1
1 1
+
= =
+
= =
a b a
I
E J
a b a
I
E J

Intenzitet vektora magnetske indukcije treba odrediti u tri oblasti: za r<a, a<r<b, i za r>b.

1

Sluaj: a r <

Primijenjujui Amperov zakon za konturu l
1
, obilazei u smjeru oznaenom na slici 3.6, dobija
se:
} }
1
=
l S
S d J dl H

2
1
= 2 r J r H
( ) | |
2 2
2
2
1
1
+ 2
=
a b a
Ir
H




2

Sluaj: a<r<b

Primjenjujui Amperov zakon za konturu l
2
, obilazei je u smjeru oznaenom na slici 3.6, dobija
se:

Koristei jednainu kontinuiteta:

}
=
S
S d J I
( )
2 2
2
2
1
a b J a J I + =
( )
2 2
2
2
1
a b E Ea I + =
( )
2 2
2
2
1
a b a
I
E
+
=

} }
2
=
l S
S d J dl H
( )
2 2
2
2
1
+ = 2 a r J a J r H
( ) | |
( ) | |
2 2
2
2
1
2 2
2
2
1
+ 2
+
=
a b a r
a r a I
H




3

Sluaj za r>b

Slino prethodnom sluaju, opet se uoava kruna kontura, sada l
3
, slika 3.6, poluprenika r>b i
primjenjuje se Amperov zakon:

}

3
=
l
S
I dl H
I r H = 2
r
I
H
2
=

3.5 Na slici 3.7 je prikazano torusno jezgro od neferomagnetskog materijala krunog poprenog
presjeka. Na jezgru je namotano gusto i ravnomjerno N navojaka sa strujom I. Unutranji i
spoljanji popreni presjeci torusa su a i b. Odrediti jainu magnetskog polja unutar i izvan
torusnog jezgra. Koja je najvea, a koja najmanja vrijednost jaine magnetskog polja?

b
I
a

sl. 3.7


2

Sluaj za a<r<b

Primjenjujemo Amperov zakon za krunu konturu l poluprenika a<r<b:

}

=
l
S
I dl H
Reenje:

Torusni namotaj ini veliki broj gusto i ravnomjerno namotanih
navojaka i struja u ovom namotaju praktino obrazuje strujni
plat oko torusa. Naimo polje u svim takama koristei
Amperov zakon, slike 3.8 i 3.9:

1

Sluaj za r<a

Primjenom Amperovog zakona za bilo kakvu krunu konturu
(r<a) ukupna obuhvaena struja je jednaka nuli, te je stoga i
intenzitet vektora magnetske indukcije kao i jaine magnetskog
polja jednak nuli, H=0, B=0.



b
I
a
H
l

sl. 3.8

Pa je intenzitet vektora magnetske indukcije na rastojanju r od ose torusa jednak:

2

0
0
r
NI
H B = =

3

Sluaj za: r>b

Primjenom Amperovog zakona za krunu konturu iji je poluprenik vei od b ukupna
obuhvaena struja bie jedaka nuli kako kroz povrinu razapetu tom konturom prodire NI struje, a
isto toliko izvire iz nje.
b
I
a
H
I
I

B
B
r
r

sl. 3.9

Uoavamo da je polje unutar torusa nehomogeno, u ovom sluaju radi se o debelom torusu. Kod
tankog torusa polje se smatra da je homogeno tj. da je razlika izmeu a i b mala, u tom sluaju je
intenzitet magnetskog polja unutar torusa:

,
2
sr
r
NI
H = gdje je
2
b a
r
sr
+
=

Kod torusnog namotaja svaki navojak sa strujom prodire
kroz zamiljenu povrinu oslonjenu na konturu l, pa kako
ima N navojaka, algebarski zbir struja koje prodiru kroz
ovu povrinu je NI.
Pa dalje slijedi:

2
2
r
NI
H NI r H = =
3.6. Kroz osu torusa pravougaonog poprenog presjeka prolazi veoma dug cilindrini provodnik
krunog poprenog presjeka. Dimenzije torusnog jezgra i provodnika su prikazane na slici 3.10.
Kroz provodnik i kroz namotaj na torusu koji ima N gusto namotanih provodnika, teku stalne
struje I
1
i I
2
u oznaenim smjerovima. Odrediti magnetsku indukciju u svim takama. Provodnik i
torusno jezgro su od neferomagnetskog materijala.
I
I
1
2

b
c
a
I
2
I
1
I
2

sl. 3.10
Reenje:


H
b
c
a
I
2
2
H
1
H
1
2
H
1

H
H
1
I
1
I
2

sl.3.11


Trai se polje u pojedinim oblastima primjenjujui Amperov zakon, slino kao i u prethodnim
zadacima, slika 3.11:

1

Sluaj za r<a

} }
=
l S
S d J dl H
r
a
I
H r
a
I
r H
2
1 2
2
1
2
2
t
= t
t
= t

2

Sluaj za a<r<b:

}

=
l
S
I dl H
t
= = t
r
I
H I r H
2
2
1
1 1


3

Sluaj za b<r<c:

}

=
l
S
I dl H
2
2
2 1
2 1
r
NI I
H NI I r H

= =

Napomena: Ovdje smo oduzimali struje kako one stvaraju magnetska polja suprotnih smjerova.

4

Sluaj za c r > :

}

=
S
I dl H
2
1
r
I
H =

Napomena: Polje van torusa je jednako nuli te magnetsko polje je posledica struje u cilindrinom
provodniku

3.7. Na tankom torusnom jezgru od neferomagnetskog materijala iji je srednji poluprenik r
sr
=15
cm nalaze se jedan preko drugog dva gusto namotana namotaja sa N
1
=1500 i N
2
=1000

navojaka, i
sa strujama I
1
=10 A i I
2
=20 A, slika 3.12.



sr
r
1
N
2
N
I
2
I
1

sl. 3.12

Odrediti magnetsku indukciju ako su struje u namotajima:
a) istog smjera
b) suprotnog smjera

Reenje:

Ve smo naglasili se kod tankog torusa polje smatra da je homogeno i da vai da je:

,
2
sr
r
NI
H = gdje je
2
b a
r
sr
+
=

Na slici 3.13 je prikazano torusno jezgro sa dva gusto namotana namotaja pro emu su struje u
namotajima istog smjera. One unutar torusa formiraju magnetska polja istog pravca i smjera te se
stoga magnetske indukcije u ovom sluaju sabiraju:



sr
r
1
N
2
N
I
2
I
1
B
1
B2
B
1
B
2




sr
r
1
N
2
N
I
2
I
1
B
1
B2
B
1
B2



Brez

sl.3.13 sl.3.14


( ) T I N I N
r r
I N
r
I N
B
sr sr sr
rez
0467 . 0
2

2 2 1 1
0 2 2 0 1 1 0
= + = + =

Na slici 3.14 je prikazano torusno jezgro sa dva gusto namotana namotaja pri emu su struje u
namotajima suprotnog smjera. One unutar torusa formiraju magnetska polja suprotnog smjera te
se stoga magnetske indukcije u ovom sluaju oduzimaju:

( ) T I N I N
r r
I N
r
I N
B
sr sr sr
rez
0067 . 0
2

1 1 2 2
0 1 1 0 2 2 0
= = =

3.8. Odrediti magnetski fluks kroz omota zamiljene prave krune kupe u homogenom
magnetskom polju indukcije B , sl.3.15.

a
h
B

sl. 3.15

Prema zakonu o konzervaciji magnetskog fluksa:

}
=
S
S d B

ukupni fluks po zatvorenoj povrini jednak je nuli. Kupa sa slike ima dvije povrine, a to su
povrina baze S
1
i povrina omotaa S
2
. Ako primijenimo zakon o konzervaciji magnetskog
fluksa na zatvorenu povrinu kupe:

0
2 1
2 1
= + = + = =
} } }
S S S
S d B S d B S d B (3)
gdje je
}
=
1
1

S
S d B magnetski fluks kroz povrinu baze kupe, a
}
=
2
2

S
S d B magnetski fluks
kroz omota kupe.
Uzimajui vektor normale na povrinu baze kupe n prikazan na slici 3.16, magnetski fluks kroz
bazu kupe je:

( ) cos cos
2
1
= = =
} }
1 1
Ba BdS S d B
S S



a
h
B
u t
n

sl.3.16

Iz (3) se dobija da je traeni fluks:

cos
2
1 2
Ba = =

3.9 Torusno jezgo od neferomagnetskog materijala dimenzija prikazanih na slici 3.17 ima N gusto
i ravnomjerno namotanih navojaka tanke ice.
a) Odrediti fluks kroz namotaj. Pozitivan smjer obilaska po namotaju, poklapa se sa smjerom
struje.
b) Isti torus obuhvaen je konturom proizvoljnog oblika. Koliki je fluks kroz konturu u odnosu na
odabrani pozitivan smjer orjentacije konture, slika 3.17.
a
b
I I
h

sl. 3.17

Reenje:

Torus nije tanak te stoga polje po presjeku nije homogeno, zadatak 3.5. Linije magnetskog polja
su koncentrine krunice.
Iz Amperovog zakona:

}
0
=
k
l
I l d B
2

2
0
0
r
NI
B NI r B = =
B
a
b
I

B
I
h
r dr

sl. 3.18
a) Fluks kroz jedan navojak torusa:

}
=
S
S d B
1

Ukupan fluks kroz namotaj sa N navojaka na torusu je:

1
N =

Magnetska indukcija zavisi od radijalnog rastojanja r od ose provodnika. Uoimo povrinu dS,
jako male irine, tako da je praktino svaka taka te povrine na istom rastojanju od ose, tj.
magnetska indukcija B konstantna, slika 3.18. Elementarni fluks kroz povrinu je dS:

Bhdr BdS BdS S d B d = = = = 0 cos
1


Te je fluks kroz jedan navojak
1
:

a
b NIh
hdr
r
NI
S d B
b
a S
ln
2

0 0
1
1
= = =
} }


Ukupan fluks je:

a
b Ih N
N ln
2

2
0
1
= =

b) Kako magnetsko polje postoji samo unutar torusa, fluks vektora magnetske indukcije kroz
povrinu konture proizvoljnog oblika postoji samo na dijelu povrine koji je jednak poprenom
presjeku torusa. Za datu orjentaciju konture, na slici 3.19, prikazan je vektor normale na povrinu
koja se oslanja na tu konturu.

B
a
b
I

B
I
h
r dr
n

sl. 3.19
} } }
= = = =
b
a S
BdS BdS S d B
1
cos
1

tj:
a
b NIh
ln
2

0
=


3.10. Dva veoma dugaka paralelna provodnika i pravougaona kontura stranica a i b nalaze se u
istoj ravni, u vazduhu, kao na slici 3.20. U prvom provodniku postoji stalna struja jaine I
1
smjera
oznaenog na slici. Odrediti struju u drugom provodniku tako da magnetski fluks kroz
pravougaonu konturu bude jednak nuli.
I
1
a/3
a a/2
b

sl.3.20

Reenje:

Magnetski fluks kroz neku povrinu S je
}
=
S
S d B .
Da bi se odredio magnetski fluks kroz pravougaonu konturu, mora se usvojiti smjer obilaenja po
konturi koji odreuje smjer normale na povrinu kroz koju se odreuje fluks. Na slici 3.21
prikazan je usvojeni smjer obilaska po konturi i na osnovu njega, po pravilu desne zavojnice,
odreen smjer normale na povrinu n . Pravougaona kontura se nalazi u linearnoj sredini kao to
je vazduh, za koju vai princip superpozicije, pa je rezultantni vektor magnetske indukcije jednak
vektorskom zbiru magnetskih indukcija koje potiu od struja u pojedinim provodnicima:


I
1
a/3
a a/2
b
I
2
B
1
B
2
x dx
n

sl. 3.21

2 1
B B B + = , gdje su
1
B i
2
B vektori magnetske indukcije koji potiu od struje u prvom i
drugom pravolinijskom provodniku. Pravac i smjer vektora
1
B , odreen je iz Bio-Savarovog
zakona, prikazan na slici 3.21.

Ukupni magnetski fluks kroz pravougaonu konturu povrine S je:

( )
2 1 2 1 2 1
+ = + = + = =
} } } }
S S S S
S d B S d B S d B B S d B
gdje su
1
i
2
fluksevi koje stvaraju vektori magnetske indukcije
1
B i
2
B . Prema postavljenom
uslovu zadatka ukupni magnetski fluks mora da bude jednak nuli, odnosno :


1 2 2 1
0 = = + =


Da bi gornji uslov bio ispunjen, vektor magnetske indukcije koga stvara struja u desnom
provodniku mora da bude suprotnog smjera od vektora magnetske indukcije koga stvara struja u
lijevom provodniku, odnosno struja I
2
, mora biti istog smjera kao i struja I
1
. Pravac i smjer
vektora
2
B , odreen na osnovu Bio-Savarovog zakona, prikazan je na slici 3.21. Sada se mogu
odediti magnetski fluksevi
1
i
2

.
( )
} } } }
= = = =
S S S S
dS B dS B S d n B B S d B
1 1 1 1 1 1
0 cos , cos

Intenzitet vektora magnetske indukcije pravolinijskog provodnika sa strujom intenziteta I
1
na
rastojanju x od ose provodnika je:


x
I
B
2

1 0
=

dok je elementarna povrina kroz koju se odreuje fluks dS=bdx , slika 3.21, pa je:

} }
=
+
= = =
+
S
a
a
a
bI
a
a
a
bI
bdx
x
I
S d B 4 ln
2

3
3
ln
2

1 0 1 0
3
3
1 0
1 1

Na slian nain se odreuje i fluks
2
:

( )
} } } }
= = = =
S S S S
dS B dS B S d n B B S d B
2 2 2 2 2 2
cos , cos
3 ln
2

2
2
ln
2

2 0 2 0
2
2
2 0
2
bI
a
a
a
bI
bdx
x
I
a
a
a
=
+
= =
}
+

Kako je
1 2
= , zamjenom za
1
i
2
, dobija se relacija:

3 ln
2

4 ln
2

2 0 1 0
bI bI
=


iz koje se odreuje jaina struje u drugom provodniku pri kojoj je fluks u pravougaonoj konturi
jednak nuli:

3 ln
4 ln
1 2
I I = , smjer struje je nagore, kako je prikazano na slici 3.21.