Vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe obnovljivih izvora energije

1. Biomasa i bioplin 2. Otpad 3. Energija vodnih snaga 4. Energija vjetra 5. Energija mora 6. Energija suneva zraenja

Rezerve obnovljivih izvora energije

- iako su praktiki neograniene, moe se govoriti o rezervama u smislu mogueg stupnja iskoritenja (eventualno u odnosu na ukupni energetski potencijal)

OPA ENERGETIKA

Zajednike karakteristike
najee obnovljivi izvori energije imaju veliki ukupni energetski potencijal, ali: - s malim mogunostima efektivnog iskoritenja - niska energetska koncentracija - nestalnost u vremenu veina obnovljivih izvora energije nije prikladna za direktnu potronju (s izuzetkom npr. drva), a takoer su rijetki sluajevi da se moe uskladititi veina obnovljivih izvora energije trenutno nije ekonomski konkurentna klasinim neobnovljivim izvorima (veliki investicijski trokovi i relativno amli stupanj korisnosti) ova mana se donekle moe ublaiti raznim poreznim olakicama i poticajima kojima se stimulira razvoj i koritenje obnovljivih izvora energije osnovne prednosti obnovljivih izvora energije su: - obnovljivost u smislu mogunosti dugoronog razvoja i koritenja - niski (nikakvi) varijabilni trokovi - openito mali utjecaj na okoli
OPA ENERGETIKA 2

Biomasa i bioplin
a) b) c) Drvna biomasa (ubiranje prirodnorastueg drvea, ciljani uzgoj brzorastueg drvea, ostaci iz umarstva, drvne i ostale industrije) Nedrvna biomasa (ostaci, sporedni proizvodi i otpad iz poljoprivrede) Biomasa ivotinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz stoarstva)

Udio biomase u ukupnoj svjetskoj potronji energije: ~15% (razvijene zemlje ~3%, nerazvijene ~38%) Energetski sadraj biomase: - drvo: 8-19 MJ/kg - ivotinjski izmet: 6-17 MJ/kg Primjena: - direktno iskoritavanje (grijanje, priprema tople vode) - proizvodnja tzv. biogoriva (etanol, metanol, biodizel...) - proizvodnja elektrine energije ili kogeneracija Bioplin: - dobiva se procesom anaerobnog truljenja, najee od ivotinjskog izmeta (metan) - ogrjevna mo: ~25 MJ/l - moe se koristiti u kuanstvima kao supstitucija za prirodni odnosno ukapljeni plin, ili u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju elektrine i toplinske energije
OPA ENERGETIKA 3

Otpad
- podrazumijeva komunalni i industrijski otpad primjenjiv za termiku obradu (izgaranje) - mogue iskoritavanje za: kogeneraciju toplinske i elektrine energije (izgaranje krutog otpada) proizvodnja deponijskog plina i bioplina - koristi se uglavnom u razvijenim industrijskim zemljama - velika nehomogenost u ogrjevnoj moi (od negativno do ~40 MJ/kg) - komercijalno iskoritavanje zahtjeva relativno velike koliine otpada, tj. ogranieno je na vee gradove - rauna se da je za grad od oko 1.000.000 stanovnika ekonomski isplativa izgradnja kogeneracijskog postrojenja u spalionicama otpada

OPA ENERGETIKA

Primjer: kogeneracijsko postrojenje s 2 kotla loenim na komunalni otpad i jednim kotlom loenim na otpadno drvo i slamu

OPA ENERGETIKA

Energija vodnih snaga

Ureaji: Pretvorba potencijalne energije vode u mehaniku energiju: VODNE TURBINE Pretvorba mehanike energije u potencijalnu energiju vode: CENTRIFUGALNE PUMPE 1. + 2.: REVERZIBILNA PUMPA-TURBINA
HIDROELEKTRANE

KLASINE HIDROELEKTRANE

REVERZIBILNE HIDROELEKTRANE

PROTONE

AKUMULACIJSKE

PRIBRANSKE

DERIVACIJSKE

OPA ENERGETIKA

Proizvodnja elektrine energije iz HE: - bruto hidroenergija - tehniki iskoristiva hidroenergija - proizvodnja 1999. g.

Po kontinentima - tehniki iskoristiva hidroenergija - proizvodnja 1999. g.

OPA ENERGETIKA

OPA ENERGETIKA

Hidroelektrane
Snaga i energija HE: Potencijalna energija: Snaga:

W = mg h V V W m = gh = g h = g h = q g h P= t t t t = 9,81 10 3 q h [ W ]

- gustoa vode (=1000 kg/m3) g gravitacijska konstanta q protok (m3/s) h pad (m)

Energija:

W = 9,81 ( t ) q ( t ) h ( t ) dt [kWh ]
0

- ukupna korisnost HE

OPA ENERGETIKA

Osnovni podaci za hidroelektrane: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Instalirana snaga (MVA/MW) nazivna snaga HE, zbroj prividne/radne snage svih generatora Snaga na pragu (MW) radna snaga koju HE moe predati u mreu (instalirana snaga umanjena za vlastitu potronju) Raspoloiva snaga (MW) snaga kojom HE moe raditi u odreenom momentu, polazei od stvarnog stanja HE (raspoloivosti agregata), uz raspoloivi pad i dotok Tehniki minimum (MW) najmanja radna snaga s kojom HE moe raditi Mogua proizvodnja srednja godinja proizvodnja dobivena iz ostvarenih godinjih proizvodnji u duljem nizu godina ili raunata na osnovu srednje vrijednosti iskoristivog godinjeg protoka Instalirani protok (m3/s) nazivni protok, tj. najvei protok koji odgovara nazivnoj snazi HE Srednji specifini potroak vode (m3/kWh) ili odgovarajua krivulja specifinog potroka u ovisnosti o protoku i padu Korisni volumen akumulacijskog bazena i energetska vrijednost (samo za akumulacijske HE) Ostali podaci (nazivni napon mree, nazivni faktor snage, srednji, minimalni i maksimalni pad pad...)

OPA ENERGETIKA

10

Protone HE: HE bez uzvodne akumulacije ili s akumulacijom iji se sadraj moe isprazniti za manje od dva sata rada HE s nazivnom snagom

Akumulacijske HE: -HE s dnevnom akumulacijom -HE s tjednom akumulacijom -HE s mjesenom akumulacijom -HE sa sezonskom akumulacijom -HE s godinjom akumulacijom -HE s viegodinjom akumulacijom (definirano vremenom punjenja/pranjenja akumulacije)

Primjer: Prosjeni mjeseni dotoci i proizvodnja HE Perua (1973-1997); akumulacija Perua je sezonska
1 0.9 0.8

Dotok u Peruu (p.u.) Proizvodnja HE Perue (p.u.)

0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Dotok Proizvodnja

Mjesec
OPA ENERGETIKA 11

Instalirani protok (snaga)

Iskoristivo kod protone HE

Minimalni protok (tehniki minimum HE)

12(365)

Srednji godinji protok (Srednji iskoristivi protok je uvjek manji)

q( t )dt Vsr 0 Q sr = m3 / s = 31536000 31,536 10 6

]
12

OPA ENERGETIKA

Djelovi HE
Akumulacija Brana, ukljuujui preljevno polje i temeljni ispust Zahvat omoguava ulaz vode iz akumulacije u tunel ili tlani cjevovod Gravitacijski dovod (otvoreni kanal ili tunel) Vodna komora nalazi se na poetku tlanog cjevovoda sa svrhom da kod naglog smanjenja optereenja HE (zatvaranja turbina) tlak vode u cjevovodu ne poraste iznad dozvoljene granice Zasunska komora regulira dovod vode u tlani cjevovod Tlani cjevovod dovod vode do turbine Strojarnica
Vodna turbina Generator Pomona oprema (uzbuda, turbinski regulator, razvod ulja, sustav za hlaenje generatora, razvod i ureaji vlastite potronje, elektrine zatite, dizalice, odvodnja i drenaa)

Blok transformator Odvod vode

OPA ENERGETIKA

13

Vodne turbine
Osnovni tipovi vodnih turbina: Pelton turbine: veliki padovi (H>200m) i manji protoci (Q<20m3/s) Fransis turbine: srednji padovi (30m<H<300m) i srednji protoci (Q<100m3/s) Kaplan turbine: mali padovi (H<30m) i veliki protoci (Q>200m3/s) Napomena: granice su samo okvirne Pelton turbina - akciona turbina (turbina slobodnog mlaza)

OPA ENERGETIKA

14

Francis turbina - reakciona turbina (pretlana turbina)

OPA ENERGETIKA

15

Regulacija protoka (snage) Francis turbine

Lopatice sprovodnog aparata: pokree ih servo motor, slue za regulaciju protoka vode kroz turbinu, a njima upravlja turbinski regulator
OPA ENERGETIKA 16

Kaplan turbina - reakciona turbina (pretlana turbina)

OPA ENERGETIKA

17

Generator

Rotor Osovina

Stator

OPA ENERGETIKA

18

Smjetaj (situacija) HE (s otvorenim dovodnim kanalom)

OPA ENERGETIKA

19

Akumulacija - brana

OPA ENERGETIKA

20

10

Pribranska HE

OPA ENERGETIKA

21

Derivacijska HE - djelovi

OPA ENERGETIKA

22

11

Derivacijska HE tlocrt strojarnice

OPA ENERGETIKA

23

Derivacijska HE popreni presjek strojarnice

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

TLANI CJEVOVOD KUGLASTI ZATVARA TURBINA GENERATOR HALA STROJARNICE MOSNA DIZALICA DIFUZORSKI ZATVARA ODVODNI TUNEL

OPA ENERGETIKA

24

12

Hidroenergetski sliv: najee se na jednom vodnom slivu nalazi vie akumulacija i HE Primjer: iri sliv rijeke Cetine
Kanal Kabli Kanal Drinovac Kanal Jagme Kanal Brda-Lipa Ak. Mandak Ak. Buko Blato Komp. b. Lipa Reverzibilni kanal Buko Blato-Lipa

Kanal Plovua-Brda

~~~ CS Buko Blato Pm =3x3.4MW Pg =3x1.6MW

Cetina Ak. Perua HE Perua Pmax =41.6MW ~~ Pmin =5MW HE Orlovac ~~~ Pmax =237MW Pmin =50MW Ruda Cetina Komp. b. HE ale Pmax =40.8MW ale Pmin =6MW Komp. b. ~~ Pranevii Cetina Komp. b. Kraljevac

~~ ~~ HE Zakuac P max=2x108+2x135MW=486MW ~~ P min=50+80MW ~~

Cetina

HE Kraljevac Pmax =46.4MW Pmin =1MW

OPA ENERGETIKA

25

Crpno-akumulacijska postrojenja reverzibilne HE

moe raditi kao elektrana (turbinski/generatorski reim) koristei vodu iz gornjeg akumulacijskog bazena, koji moe ali ne mora imati i svoj prirodni dotok u crpnom/pumpnom reimu djeluje kao potroa, tako da koristei elektrinu energiju iz mree prebacuje vodu iz donjeg bazena u gornji ukupna iskoristivost takvog ciklusa je oko = 0,7 (ako se ne rauna proizvodnja iz prirodnog dotoka u gornji bazen) pumpanje se obino vri u nonim satima, a proizvodnja elektrine energije danju (obino za vrijeme vrnih optereenja) ukupni energetski manjak opravdan je u sljedeim varijantama: 1. ako su trokovi proizvodnje elektrine energije iz termoelektrana tijekom dana vei od trokova none proizvodnje, i to u iznosu veem od (1-)*100% 2. ako se na taj nain osigurava pokrivanje vrnih optereenja, to je zamjena za izgradnju klasinih elektrana 3. ako se energija za pumpni reim osigura iz preljevne energije 4. ako se radi o trinom sustavu gdje se nona energija moe kupiti po niskoj cijeni, a dnevna prodati po veoj cijeni (u Zapadnoj Evropi je taj omjer redovito vei od 1:2)
OPA ENERGETIKA 26

13

OPA ENERGETIKA

27

2000 1800 1600 1400 1200 P (MW) 1000 800 600 400 200 0 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 t (h)
OPA ENERGETIKA 28

Turbiniranje (420 MWh)

Pumpanje (600 MWh)

Dnevni dijagram bez RHE Dnevni dijagram sa RHE

14

Energija mora
1. Energija morskih struja 2. Energija valova 3. Toplinska energija mora 4. Energija plime i oseke -za sve navedene vrste postoje vie-manje definirana tehnoloka rjeenja (najnaprednije za 4), ali trenutno su vrlo daleko od mogunosti komercijalne primjene

OPA ENERGETIKA

29

Primjer: Elektrana na plimu i oseku - amplituda plime i oseke ovisi o lokaciji i datumu - amplitude se kreu od nekoliko centimetara pa do desetak metara, a razmak izmeu dvije plime je 12-24 h - iskoritavanje je mogue na mjestu uz obalu s dovoljno velikom amplitudom, te mogunou stvaranja akumulacijkog bazena izgradnjom brane - mogu se koristiti turbine: - koje rade u jednom smjeru - koje rade u oba smjera - koje mogu raditi i kao crpke
More Brana

Bazen

OPA ENERGETIKA

30

15

Princip rada (dvosmjerna crpka-turbina):

1 6 2 5 4

Razina mora u bazenu Razina mora

7 8

Hmin

Pumpni rad

Turbinski rad t

OPA ENERGETIKA

31

16