Nositelj projekta Hrvatski zavod za zapoljavanje Podruna sluba Osijek Kneza Trpimira 2.

31000 Osijek Tel: + 385 (0) 31 252 500 Fax:+ 385 (0) 31 201 375 osijek@hzz.hr

Nacionalni partner Hrvatska gospodarska komora upanijska komora Osijek Europske avenije 13 31000 Osijek www.hgk.hr

Prekogranini partner Regionalni zavod za zapoljavanje Junog Zadunavlja Republika Maarska

Inicijativa Zajednice INTERREG IIIA Program za susjedstvo Slovenija-Maarska-Hrvatska 2004-2006 Projekt financira Europska Unija. This project is funded by the European Union.

Panonski turizam: Struno osposobljavanje za kvalitetni panonski turizam

MODUL I TURIZAM I REKREACIJA

,, Autor: Dr.sc. Eduard Kuen, Institut za turizam, Zagreb

Zagreb, studeni, 2007

1 Modul I Turizam i rekreacija

SADRAJ:

1. UVOD..............................................................................................................3 2. REKREACIJA ..................................................................................................4 2.1. Vrste rekreacije po vremenskoj uestalosti...............................................5 2.2. Struktura rekreacije po vrsti aktivnosti.......................................................5 2.3. Prostorni razmjetaj mjesta rekreacije......................................................6 3. TURIZAM ........................................................................................................6 3.1. Turistiki motivi.........................................................................................7 3.2. Turistike atrakcije....................................................................................7 3.3. Turistika destinacija................................................................................8 3.4. Turistiki proizvod.....................................................................................8 3.5. Ugostiteljstvo............................................................................................9 3.6. Trendovi....................................................................................................9 3.7. Ustrojstvo ...............................................................................................10 4. RURALNI TURIZAM .....................................................................................10 4.1. Obiljeja i trendovi...................................................................................11 4.1. Ruralni turizam i ruralni prostor..............................................................12 4.2. Struktura i objekti ruralnog turizma .......................................................13 4.3. Turistika seljaka gospodarstva .........................................................13 4.4. Turistika atraktivnost kraja i podobnost seljakog gospodarstva .......14 4.5. Utjecaj tradicije .....................................................................................15 4.6. Pravni okvir ruralnog turizma .................................................................15 4.7. Javno-privatno partnerstvo ....................................................................16 5. ZAKLJUAK...................................................................................................16

Modul I Turizam i rekreacija

1. UVOD
Kao u svakom poduzetnikom poduhvatu, tako i u bavljenju ruralnim turizmom (pruanju posebnih turistiko-ugostiteljskih usluga), kod potencijalnih poduzetnika postoji vrijeme sazrijevanja ideje o novoj, u pravilu dodatnoj djelatnosti. U poetnoj fazi inkubacije takve ideje, potencijalni poduzetnici prvo nastoje dokuiti samu bit mogue nove djelatnosti. Naime, u poetku su imali tek maglovitu predodbu o toj djelatnosti, mozaik nepovezanih slika i pojmova dobivenih iz medija i razgovora s poznanicima. Potpuno su svjesni injenice da potencijalnu djelatnost obiljeavaju neki nazivi i sintagme, u ije pravo znaenje nisu sigurni do kraja. Primjerice, rekreacija, sportska rekreacija, turizam, ruralni turizam, turizam na seljakom gospodarstvu, kontinentalni turizam, gastronomski turizam, ruralni prostor, boravak u prirodi, ruralni razvoj, ruralna arhitektura, eko-etno, ekoloka poljoprivreda, prodaja poljoprivrednih proizvoda u vlastitom dvoritu itd. Dakako, oni znaju da postoje i druge stvari koje trebaju upoznati kako bi mogli pruati kvalitetne usluge u ruralnom turizmu. Osim praktinih znanja potrebnih za ureenje prostora i prostorija u kojima e boraviti turisti, te ophoenja s njima, potencijalni stvarni turistiki domaini trebaju stei i neka okvirna znanja o sektoru kojem pripada njihova potencijalna djelatnost. Rije je o fenomenu turizma, u koji se, prema rasprostranjenom miljenju, uz nogomet i politiku, svi razumiju i kojim se moe baviti svatko, to, dakako, nije tono. To je razlog vie da se svi oni koji se misle baviti bilo kojim vidom turizma u ruralnom prostoru, dobro obavijeste o osnovama turizma, poglavito o rekreaciji i turizmu. Zato o rekreaciji? Zato to od nje zapoinje itava pria o turizmu. Naime, prirodna je potreba ovjeka da se nakon rada odmori, da se fiziki i mentalno oporavi, da obnovi svoju umnu i tjelesnu snagu, za to su mu potrebne posebne fizike aktivnosti s naglaskom na razonodu i zabavu. Dio potrebne rekreacije se odvija kod kue, u mjestu stalnog boravka, a dio u udaljenijim pa i dalekim mjestima u koja zbog rekreacije valja putovati. Tako rekreacija, u najirem smislu, predstavlja osnovni turistiki motiv i za dokoliarska putovanja turista i izletnika, to je i razlog da joj se, u nastavku, posvetiti posebna pozornost. Iako je, kao to je naprijed navedeno, u turizmu, naoko, sve samo po sebi razumljivo, laici bi teko objasnili razlike, primjerice, izmeu turizma i ugostiteljstva ili turista i izletnika. U nastavku valja objasniti to je to turizam, kakva je struktura turistikog proizvoda, to je to turistiki sustav, koji su trendovi u turistikom razvoju, to je to ruralni turizam, kakva je struktura ruralnog turizma, kakvo je stanje u ruralnom turizmu?

Modul I Turizam i rekreacija

Uz navedeno, sudionici fokus grupa, naveli su dodatno zanimanje za razjanjenje pojma turistika destinacija, o ulozi tradicije u turistikoj ponudi ruralnog turizma, o nainu osmiljavanja kvalitetnog boravka gostiju na seljakom imanju i okolici te moguu suradnju s javnim sektorom.

2. REKREACIJA
U svom razvoju ovjek je bio osuen na preivljavanje, na teak i tvrdi rad, kad mu je za odmor tek preostajalo vrijeme za isprekidan i nesiguran san. Tek mu je u civiliziranim razdobljima ljudskog drutva, kao rataru ili stoaru, ostajalo neto vie vremena za dnevni ili tjedni odmor, vremena za igru, zabavu i tradicijsku kulturnu nadgradnju. Poljoprivredna drutva, ovisna o vremenskim i klimatskim zakonitostima njihova kraja, imala su poseban godinji hod razdoblja s vie slobodnog vremena. Primjerice u ovdanjim predjelima zima je razdoblje s mnje radnih obveza i prigoda za svadbe, svinjokolje, zabave, ali i kune aktivnosti, vezane uz izradu tradicijskih proizvoda i manifestacija nematerijalne tradicijske kulture. Svjetske su religije zagovarale nekoliko milenija tjedne odmore, primjerice, kranstvo je odredilo nedjelju za neradni dan, jer Bog je stvarao svijet est dana a sedmi se odmarao. Tako je nedjelja bila namijenjena rekreaciji u najirem smislu te rijei. Drutveno obavezni odlazak na misu predstavljao je duhovnu i mentalnu obnovu (rekreaciju). Misa je bila vrhunska dramska predstava, koja se je odravala u objektu vrhunskog oblikovanja (arhitekture: romanika, gotika, barok, klasicizam) vrhunskog interijara (zidno slikarstvo freske, kiparstvo - oltari, namjetaj - klupe, rasvjetna tijela - lusteri), uz vrhunsku glazbu (Bach, Heiden) i vrhunske moralno-vjerske i moralno-civilizacijske tekstove (Biblija i propovijedi). Vrijeme industrijske revolucije do dananjih dana, s jedne strane je obiljeeno sa silnim materijalnim napretkom, a s druge strane, s bitkom za slobodno vrijeme, ponekad krvavom bitkom izmeu poslodavaca i zaposlenika. Meunradni praznik rada 1. svibnja, jedan je od sauvanih spomenika slobodnom vremenu. Svjetska ekonomija pa i Ujendinjeni narodi, su u drugoj polovici prolog stoljea posveivali veliku pozornost slobodnom vremenu, koje se je u jednom razdoblju rapidno poveavalo. Kako koristiti i iskoristiti slobodno vrijeme? Nain koritenja slobodnog vremena prua velike mogunosti, sve je slojevitiji i sloeniji. Usredotoiti emo se na slobodno vrijeme kao prigodu za optimalni fiziki, mentalni i duhovno-emotivni oporavak.

Modul I Turizam i rekreacija

2.1. Vrste rekreacije po vremenskoj uestalosti Ako vrijeme rekreacije poistovjetimo s vremenskom distribucijom slobodnog vremena prosjenog suvremnog ovjeka, tada moemo goovriti o dnevnom tjednom i godinjem odmoru. Dnevni odmor Obuhvaa sve slobodno vrijeme izvan radnog tijekom 24 sata. Dio tog odmora koristi se na dnevne neodlone fizioloke potrebe pojedinca (spavanje, jedenje i toaletne potrebe), zatim za putovanje od mjesta stana do mjesta rada te na obiteljske i drutvene obveze, tako da pravog dnevnog slobodnog vremena prikladnog za rekreaciju ne preostaje mnogo, ali se moe drastino razlikovati od pojedninca do pojedinca, u prosjeku 2 sata. Vikend odmor U njegovu ishoditu bila je nedjelja kao dan odmora. Smanjenjem trajanja radnog tjedna, sve vei broj ljudi je dobio dva slobodna dana u tjednu, subotu i nedjelju, spojene pod jedinstvenim nazivom vikend. Iako se to vrijeme esto mora koriristiti za razliite obiteljske, kuanske pa i dodatne radne obaveze, ipak, ako ne ba svakog vikenda preostaju jedan do dva slobodna dana za rekreaciju, koja se moe osmiljeno organizirati u mjestu stalnog boravka, ali i izvan njega u okviru putovanja, kao izletnika ili turista. Godinji odmor, Ovaj odmor moe trajati i do mjesec dana, prua velike mogunosti za slojevito organiziranje rekreacije. Iako se godinji odmor moe provesti u mjestu stalnog boravka, s holistiki shvaenog zdravstveg gledita, puno je bolje da se godinji odmor provodi izvan uobiajene sredine. Jedan od trendova u stilu ivota i u turistikoj podnudi je dijeljenje godinjeg odmora na dva pa i tri dijela, distribuiranih u razliita godinja doba, primjerice, na dio zmskog odmora za skijanje 2.2. Struktura rekreacije po vrsti aktivnosti Uobiajeno je da se pod nazivom rekrecija smatra sportsku rekreaciju, fizike aktivnosti u slobodno vrijeme koje pridonose oporavku i osvjeenju ljudskog tijela te pomau za odranju postojeeg dobrog tjelesnog zdravlja, to vie, i njgovom unapreenju. Meutim, osim tjelesne (sportske) postoje i drugi oblici rekreacije, koji pridonose oporavku i osvjeenju mentalnog i duhovnog zdravlja. Sportska rekreacija temljena je na fizikoj aktivnosti tijela i za njeno odvijanje treba osigurati fizike i prostorne uvjete. Ovdje se navode tek glavne aktivnosti: etnje, hodanje, tranje, plivanje, ronjenje, klizanje, skijanje, vonja bicikla, jahanje, veslanje, jedrenje, igre loptom, gimnastike vjebe, borilake vjetine i slino. Za dio ovih aktivnosti potrebno je osigurati javni slobodni prostor, za neke ureene sportsko-rekreacijske terene ili sportsko-rekreacijske ureaje i

Modul I Turizam i rekreacija

dvorane. Neke sportsko-rekreacijske aktivnosti mogu se odvijati u vlastitom stanu, kui, vrtu ili dvoritu. Mentalna i duhovna rekreacija se temelji na razliitim aktivnostima koje je teko do kraja usustaviti. Bitno je da one pridonose oputanju nakon obaveznog rada, da pruaju zadovoljstvo, da pridonose duhovnom razvoju i mentalnom zdravlju. Ove se aktivnosti odnose na itanje (knjige, novina, i slino), gledanje filmova i televizije, posjeivanje kazalita, sluanje koncerata, razgledavanje izlobi i muzeja, razliiti oblici neobavezne (dokoliarske) edukacije (putovanja: upozavanje predjela, sela i naselja, prirodne i graditeljske batine te slino). Za duu i tijelo su razvijeni razliiti tretmani u okviru wellness i spa programa, primjerice, razliiti bazeni, saune, masae i slino, koji se sve vie grade u mjestu stalnog boravka i u turistikim mjestima. 2.3. Prostorni razmjetaj mjesta rekreacije Kao to se iz ranije navedenog moe zakljuiti, rekreacija se moe odvijati u mjestu stalnog boravka, ali i u blioj okolici pogodnoj za dnevne izlete kao i na udaljenim mjestima i predjelima pogodnima za viednevni boravak. Turistikom rekreacijom nazivaju sve rekreacijske aktivnosti koje se obavljaju izvan mjesta stalnog boravka, u pravilu, za tjednih odmora i godinjeg odmora. Taj dio rekreacije postaje dio turistikog sustava i konstitutivni dio osnova turizma.

3. TURIZAM
Turizam obuhvaa skup odnosa i pojava vezanih uz aktivnosti osoba koje putuju ili borave izvan uobiajene sredine do godinu dana, kao turisti ili dnevni posjetitelji. Turisti su posjetitelji koji su izvan uobiajene sredine proveli vie od 24 sata tj. koji su tom prigodom najmanje jednom noili, a izletnici su izvan uobiajene sredine proveli manje od 24 sata i nisu noili. Odranje i razvoj turizma pokree zatvoreni turistiki sustav (krug), kojeg ine trite (emitivno podruje iz kojeg stiu turisti), putovanje (svladavanje udaljenosti izmeu emitivnog i receptivnog podruja), turistika destinacija (receptivno podruje u koje stiu turisti) i marketing (smiljeni utjecaj turistike destinacije na emitivno podruje glede izbora cilja putovanja). Turistiki sustav ini i okruenje (fiziko, tehnoloko, socijalno, kulturno, ekonomsko, politiko i okolino) u kojem se sustav razvija. Turisti dolaze samo u podruja u kojima se nalaze turistike atrakcije. Osim turistikih atrakcija takvo podruje mora imati dobru prometnu vezu s emitivnim podrujima i mora imati odgovarajue ugostiteljske objekte, meutim, podruje
6 Modul I Turizam i rekreacija

koje ima dobre prometne veze i ugostiteljske objekte za lokalno stanovnitvo, a nema turistikih atrakcija, turisti ne e posjeivati. Atraktivno seljako gospodarstvo, ako je prometno pristupano i ako se u njemu organizira pruanje turistikih i ugostiteljskih usluga, moe postati dio turistikog sustava i dio pripadajue turistike destinacije. 3.1. Turistiki motivi Turisti svoje domove i mjesto stalnog boravka i rada, povremeno naputaju iz razliitih motiva. Ako se to gleda pojedinano takovih motiva moe biti mnogo, meutim, ako se ti motivi svedu na manje skupne tada se oni dijele na dvije osnovne skupine: na veu, iji su motivi vezani uz dokoliarsko provoenje slobodnog vremena i usmjereni su na turistiku rekreaciju, i na manju, iji su motivi nedokoliarski i vezani su na prisilno uvjetovana putovanja. Dokoliarski motivi se dijele na odmor i oporavak, sportsku rekreaciju, dokoliarsku edukaciju i uitak. Nedokoliarski motivi vezani su uz poslovna putovanja, profesionalnu edukaciju, lijeenje, uvjete tranzita, vrste vjerske obveze i egzistencijalnu kupovinu. U pravilu, ruralni turizam nudi ponudu vezanu uz dokoliarske motive i rekreaciju, dok se njemu iznimno moe pruiti prigoda za pruanje usluge gostima koji su doputovali zbog poslovnih motiva (izgradnja regionalne infrastrukture, terenskih istraivanja ili slinog ). 3.2. Turistike atrakcije Kao to je naprijed navedeno, temeljni resurs za razvoj turizma nekog podruja predstavljaju realne i potencijalne turistike atrakcije. Turistike atrakcije su osnovica (sirovina) za stvaranje parcijalnih turistikog proizvoda i zajednikog destinacijskog turistikog proizvoda. Stoga ih u destinaciji valja identificirati, evidentirati, vrednovati, sistematizirati (katastar i atlas turistikih atrakcija) i tititi od unitenja i neracionalnog koritenja. Kao podsjetnik kod prikupljanja podataka o turistikim atrakcijama i kao sredstvo za sistematizaciju, predlae se sljedea osnovna funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija: (1) geoloke znaajke prostora, (2) klima, (3) voda, (4) biljni svijet, (5) ivotinjski svijet, (6) zatiena prirodna batina, (7) zatiena kulturno-povijesna batina, (8) kultura ivota i rada, (9) znamenite osobe i povijesni dogaaji, (10) manifestacije, (11) kulturne i vjerske ustanove, (12) prirodna ljeilita, (13) sportsko-rekreacijske graevine i tereni, (14) turistike staze, putovi i ceste, (15) atrakcije zbog atrakcija i (16) turistike paraatrakcije. Postoji i detaljna funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija za svaku od navedenih vrsta.

Modul I Turizam i rekreacija

Realnim turistikim atrakcijama, se smatraju turistiki dostupne atrakcije, to znai da su one fiziki dostupne, da su javno dostupne (da im se ne prilazi preko tueg zemljita), da je do njih javni put, u konanici i pjeaki put ili staza, obiljeen, da je uz turistiku atrakciju osiguran informacijski punkt (minimalno interpretacijska ploa) i o atrakciji tiskan informativni materijal (minimalno letak). Turistika atrakcijska osnova svake turistike destinacije mora biti polazite za kreiranje destinacijskog turistikog proizvoda kao i za planiranja dugoronog razvoja turistike destinacije. 3.3. Turistika destinacija Turistika destinacija je naziv novijeg datuma, kojim se obiljeava funkcionalno turistiko podruje, vee od turistikog mjesta, a javlja se na vie razina, od osnovne turistike destinacije do destinacija vieg reda na ijem je vrhu kontinent destinacija (Europa, Amerika, Afrika itd.). Osnovna turistika destinacija je podruje koje ini prostor jednog ili vie bliskih turistikih mjesta i njihovo funkcionalno okruenje, koji se vie ne moe dalje dijeliti. Utjecajni prostor turistikih mjesta nije fiksan ve se mijenja s obzirom na promjene utjecajne moi samih turistikih mjesta, a time i na veliinu i oblik podruja osnovne turistike destinacije. Ipak, iz praktinih razloga te se granice svode na administrativne granice jedne ili vie teritorijalnih jedinica (gradova i opina). Vie osnovnih turistikih destinacija moe initi turistiku destinaciju vieg reda. Turistika destinacija bila je osnovica za stvaranje posebne vrste turistikog proizvoda turistiki destinacijski proizvod, te posebne discipline destinacijski menadment. U posebnim dijelovima ruralnog prostora, koji je turistiki nerazvijen, sve se ee javlja pojam ruralna turistika destinacija, iju ponudu poglavito obiljeavaju turistika seljaka gospodarstva i mali ugostiteljski objekti. 3.4. Turistiki proizvod Termin turistiki proizvod na turistikom tritu sve vie potiskuje pojedinane turistike usluge pa i turistiku ponudu u cjelini. Polazei od toga da turistiki doivljaj nastaje na temelju konzumacije razliitih proizvoda i usluga na putovanju i tijekom boravka u turistikom mjestu te da turist percipira takav proizvod kao cjelovit doivljaj od dolaska do povratka kui, Sanda Weber (1998) objanjava termin turistiki proizvod, koji se odnosi na sve dimenzije i povezanost pojedinanih usluga i proizvoda sa stajalita turista kojemu je namijenjen. Turistiki proizvod ima, za robu, neke neuobiajene znaajke: (1) sloeni proizvod od razliitih roba i usluga, (2) neopipljiv proizvod ne moe se razgledati niti testirati, (3) neprenosiv proizvod ne moe se odvojiti od svoje fizike lokacije, (4) ne podudara se mjesto kupnje i potronje i (5) ne moe se uskladititi.
8 Modul I Turizam i rekreacija

Inae, klasina turistika proizvodnja obuhvaa: smjetaj i prehranu turista, razgledavanje znamenitosti, prijevoz turista, turistike informacije, aktivnosti turista, turistiku opremu i ureaje, infrastrukturu i kulturne aspekte turizma. 3.5. Ugostiteljstvo Ugostiteljstvo obuhvaa pruanje usluge smjetaja i prehrane turistima te usluge prehrane izletnicima. Meutim, dio ugostiteljstva koji prua usluge prehrane moe djelomino ili u cjelini pruati usluge prehrane lokalnom stanovnitvu, te statistiki podaci usluga prehrane nisu uvijek i u cijelosti u funkciji turizma. Prema okvirnoj procjeni turistike satelitske bilance za Hrvatsku 2000. godine, proizlazi da su hoteli i restorani (ugostiteljstvo), u cjelokupnom udjelu u turistikom kolau, bili najvei ali samo s 30%, dok ih je slijedila poljoprivreda i prehrambena industrija s 20%, promet i veze s 15%, trgovina s 10%, proizvodnja naftnih derivata s 5% a na ostalo nerasporeeno je ostalo 20%. Dakako da turizam ne moe bez ugostiteljstva, to su receptivni faktori svaka turistike ponude, meutim, svi ostali koji tako snano zadiru u turistiki kola, s jedne strane, ostaju bez odgovarajueg utjecaja na razvoj turizma, a s druge strane nisu im rasporeene i odgovarajue obveze. 3.6. Trendovi Masovni turizam koji se je razvio nakon Drugog svjetskog rata nije mimoiao ni Hrvatsku. U to se je vrijeme izgradila glavnina hrvatskih smjetajnih objekata na jadranskoj obali, i potpuno zapustio njen kontinentalni dio. Sve su se vie naglaavali uinci ove vrste turizma, primjerice (1) prevladavanje turistike monostrukture, (2) promjene u gospodarskoj strukturi pojedinih podruja, (3)neprimjeren rast cijene zemljita, (4) niska individualna rentabilnost turistike graevine, (5) ugroena flora, (6) neprimjerena transformacija turistikih mjesta i regija, (7) arhitektonsko vizualno zagaenje, (8)negativni socio-kulturni utjecaji. Domovinski rat je skrenuo pozornost s prvih znakova pojave novog turizma, koji su se poeli uoavati 80-ih godina prolog stoljea. Poeo se je reformirati i sam masovni turizam, meutim, Hrvatska je nakon rata krenula to prije programski, organizacijski, sadrajno i oblikovno obnoviti turistiku ponudu. Meutim, na svjetskom se tritu situacija u meuvremenu promijenila, ozonske rupe, prepolovljena dnevna duina boravka na suncu, oblikovana nova dodatna turistika ponuda u turistikom mjestu i zaleu. U novom turizmu se preferira individualni pristup turista (razliite vrste), trai se mogunost spontanih odluka za vrijeme putovanja i boravka, nastoji se upoznati zemlju u koju se putuje (povijest, jezik, kultura, obiaji, godinji odmor se rasporeuje na glavni dio i nekoliko manjih, sezona se produuje, biraju se odgovarajua prijevozna sredstava (mogu biti i spora), odmor je aktivan i naporan, proiruju se motivi putovanja (avantura, hobi zdravlje, uivanje,
9 Modul I Turizam i rekreacija

porast kvalitete ivota), upoznavanje i stjecanje prijatelja meu lokalnim stanovnitvom, vea pozornost posveuje se zatiti okolia, trai se value for money. Stihija, temeljena na pekulaciji nekretnina, nastavila je pitomu divlju izgradnju na jadranskoj obali, sada temeljenu na sofisticiranijim pripremama i rjeenjima. Europski utjecaj na Jadranu se oituje na financijskom pritisku koji proizlazi iz interesa stanovnika EU da se trajno nastane na ovim prostorima. O razvoju turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske postoje mnogobrojne deklarativne izjave. Jo uvijek nisu osigurani odgovarajui instrumenti koji bi snanije poticali razvoj ruralnog turizma. Osnivanje odjela za ruralni razvoj unutar resora poljoprivrede, moda je prva prava najava razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj. Postoji itav niz parcijalnih poticaja za razvoj ruralnog turizma, meutim, cjelovite i dovoljno snane akcije jo uvijek nema. Osobito se osjea nedostatak potrebnog obrazovanja za kandidate koji bi se eljeli baviti ruralnim turizmom. 3.7. Ustrojstvo O razvoju turizma, osobito o onom dugoronom, na dravnoj razini brine resor turizma (samostalno ministarstvo ili u sklopu drugog ministarstva). O razvoju turizma na razini upanija, gradova i opina brinu njihova poglavarstva, u pravilu, u okviru svojih odjela za gospodarstvo. O promidbi hrvatskog turizma, u zemlji i inozemstvu, brine sustav Hrvatske turistike zajednice, po hijerarhijskom principu, od opina i gradova do upanija.

4. RURALNI TURIZAM
Iako najvei hrvatski turistiki potencijal predstavljaju morska obala, toplo more, mediteranska klima i povijesni sustav naselja uz morsku obalu, s bogatim kulturno-povijesnim nasljeem, ipak, s druge strane, ruralni prostor, kao osnovni resurs za razvoj ruralnog turizma, predstavlja ogroman, neiskoriten hrvatski turistiki potencijal. U ruralnom se prostoru mogu zadovoljavati brojne potrebe gradskih stanovnika za mirom i prostorom za rekreaciju na otvorenom. Ruralni turizam ukljuuje posjet nacionalnim parkovima i parkovima prirode te ostaloj batini u ruralnom prostoru, zatim panoramske vonje, uivanje u ruralnom krajoliku i boravak na turistikim seljakim gospodarstvima. Ruralni turizam je dodatni izvor prihoda, osobito za ene i vaan je u smanjivanju stope ruralne depopulacije. Investicije u turizam mogu u ruralnom prostoru ouvati povijesne graevine i tradicionalne aktivnosti. Seljaci mogu modernizirati neiskoritene zgrade za potrebe iznajmljivanja turistima ili odvojiti dio zemljita za potrebe kampiranja ili za potrebe sportske rekreacije.

10

Modul I Turizam i rekreacija

Osim toga, termin ruralni turizam, koristi se za sluajeve kada je ruralna kultura kljuna komponenta ponuenog turistikog proizvoda. Specifino za turistiki proizvod ruralnog turizma je nastojanje da posjetitelju osigura osobni kontakt, osjeaj za fiziko okruenje u ruralnom prostoru i koliko je to god mogue, da mu se prui prigoda sudjelovanja u aktivnostima, tradiciji i stilu ivota lokalnog stanovnitva. 4.1. Obiljeja i trendovi Svjetska turistika organizacija (UN-WTO) smatra da postoji veliko potencijalno trite ruralnog turizma. Ipak je vrlo malo istraivanja povredeno kojima bi se utvrdila veliina tog trita, a djelomino su tome uzrok upravo potekoe vezane uz zadovoljavajue definiranje ruralnog turizma. Predpostavlja se da je 3 posto, ili 23 milijuna svih meunarodnih turistikih putovanja temeljeno na ruralnom turizmu, dok je obujam domae potranje za ruralnim turizmom gotovo nepoznat iako je domaa potranja u nekim nemljama (npr. Njemaka, Maarska, Italija, Francuska, Velika Britanija) najznaajnija. Svjetska turistika organizacija predvia daljnji iznadprosjean rast meunarodnih putovanja motiviranih ruralnim turizmom od oko 6 posto godinje. Rast e djelomino biti rezultat dravnih poticjanih mjera za zadravanje stanovnitva na njihovim imanjima. Kljuni su trendovi: daljnja diverzifikacija ponude u sklopu ruralnog turizma, od oblika smjetaja do vrsta ponuenih aktivnosti ili programa, kako na samom seoskom gospodarstvu tako ukljuujui i mogunosti u iroj okolici. S promjenama potreba kupaca (npr. Sve vie iskustva, izbirljivost) ponuda se diverzificira kroz oblikovanje kraih, aktivnih i zdravih odmora. bolji skrb o okoliu koji se javlja zbog promjena cjelokupnog sustava vrijednost, te naina na koji sagledavamo, razumijemo i skrbimo o okoliu. Briga kupca za ouvanjem okolia je evidentna i njihova je preferncija prema boravku u ouvanom okoliu. Kada Europljani biraju destinacije svojih putovanja ouvana priroda i ugodna klima su dva glavna faktora odabira destinacije. u budunosti nuditi e se sve raznolikije vrste smjetaja. Postoji potranja za razliitim tipovima smjetaja, no inzistira se na prepoznatljivosti odnosno potivanju standarda kao garanciji kvalitete (npr. sustav obiljeavanja kvalitete koji su nai susjedi u Maarskoj ve uveli).

Unato ogranienjima svake generalizacije, moe se ustvrditi da korisnici ruralnog turizma ulaze u skupinu iznadprosjeno obrazovanih, preferiraju
11 Modul I Turizam i rekreacija

manje poznate destinacije te od or izvan glavne odmorine sezone, a motivirani su upoznavanje lokalne kulture, uenjem o lokalnom stilu ivota te brigom za okolis. Relevantni trini segmenti su: Jednodnevni posjetitelji naroito vaan segment u blizini veih urbanih centara te se oekuje daljnji rast potranje Posjetitelji na kratkom odmoru dijeljenje odmora u vie kraih segmenata kao opi trend vidljiv je i u ruralnom turizmu, gdje se trai vie doivljaja u manje vremena Obitelji s djecom posebno su vaan segment, pri emu valja voditi rauna o njihovim posebnim potrebama, kao to su sigurnost i zabava za djecu Trea dob ruralne destinacije su popularna odredita za stariju populaciju koja cijeni ruralnu tradiciju, mir te mogunosti za laganu rekreaciju, poput etnji. Valja voditi rauna o posebnim potrebama ovog segmenta, kao to su sigurnost, udobnost, i prehramene navike/dijetalni zahtijevi Posebni interesi posljednjih desetak godina zamjetan je rast interesa za ruralnim podrujima meu grupama posebnih interesa, kao to su biciklisti ili etai, ali sve vie i vrlo specijalizirana nina tripta poput eno-gastronoma, promatraa ptica, ljubitelja etnologije i slino Grupe prvenstveno grupe kolske djece, grupe stariji (razni klubovi i udruenja), grupe posebnih interesa. 4.1. Ruralni turizam i ruralni prostor Ruralni turizam je kompleksna vrsta turizma, sastavljena od razliitih vrsta turizam koje se javljaju u ruralnom prostoru. Ruralni prostor predstavlja suprotnost gradskom prostoru. To je prostor koji je izvorno sluio kao ivotni i radni prostor poljoprivrednika, zapravo, to je cjelokupni obradivi i naseljeni prostor izvan gradova. U njemu su nastali: tradicijsko selo, ruralne cjeline, tradicijska ruralna arhitektura i tradicijski interijeri, tradicijski vrtovi te ekoloki, proizvodno i oblikovno uravnoteeni kulturni pejza. Na toj se materijalnoj osnovici paralelno razvijala tradicijska kultura ivota i rada seljaka (tradicijska znanja i tehnologije poljoprivredne proizvodnje i naina stanovanja, odijevanja, prehrane i zajednitva), koja je u konanici rezultirala i nematerijalnim dobrima, kao to su narodni plesovi, pjesme, legende i slino. Sve to predstavlja preteiti, prepoznatljivi i najvredniji dio turistike atrakcijske osnove ruralnog prostora.. Prema Strategiji prostornog ureenja RH (1997), ruralnim prostorom se smatra cijeli prostor izvan gradova koji je predmet zanimanja u sociolokom i gospodarskom pogledu, kao prostor u kojem se rasprostiru mala ruralna
12 Modul I Turizam i rekreacija

drutva ili ruralne zajednice, usko povezane, ivotno i radno, s preteito prirodnim okoliem, Na ruralni prostor otpada oko 93% posto kopnene povrine Hrvatske gdje ivi oko 1/5 njenog stanovnitva. U Europi se ruralnom prostoru posljednjih 20-ak godina pridaje osobita pozornost. To potvruje sadraj Strategija za ruralnu Europu, Europskog vijea za sela i male gradove - ECOVAST (1994). Izmeu ostalog, u ovoj Strategiji stoji: Ruralni turizam treba biti unaprijeen na nain koji je sukladan s osobnou i kapacitetom podruja namijenjenog za prihvat gostiju.. 4.2. Struktura i objekti ruralnog turizma Kao to je ve spomenuto, ruralni turizam je kompleksna vrsta turizma, koja se sastoji od niza vrsta i vidova turizma, koji se, uzrono-posljedino razvijaju u ruralnom prostoru. Meu tim vrstama i vidovima, po svojoj prepoznatljivosti makar ne i brojano, prednjai turizam na seljakim gospodarstvima. Slijede vrste turizma koje su takoer usko vezane uz ruralni prostor: lovni i ribolovni turizam, turizam zatienih dijelova prirode, ekoturizam, nostalgiarski turizam, rezidencijalni turizam, te ostale vrste turizma, sportskorekreacijski turizam, kulturni turizam, edukacijski turizam, zaviajni turizam, avanturistiki turizam, tranzitni turizam, kamping turizam, kontinentalni nautiki turizam, vjerski turizam, zdravstveni turizam, gastronomski i eno-gastronomski turizam, shopping turizam, poslovni turizam i slino. Receptivni faktor ponude ruralnog turizma sastoji se od razliitih vrsta smjetajnih objekata, kao to su: turistika seljaka gospodarstva, sobe, stanovi i kue za iznajmljivanje, pansioni, hoteli, osobito mali obiteljski hoteli, kampovi, lovaki, ribolovni i planinarski domovi te slino. 4.3. Turistika seljaka gospodarstva Turizam na seljaki gospodarstvima, zbog svoje kompleksne ponude, u javnosti predstavlja paradigmu ruralnog turizma. Na njemu se prelamaju svi kulturoloki, gospodarski, tehnoloki, tradicijski i suvremeni utjecaji to ih ini obiteljska poljoprivredna proizvodnja i izvangradsko okruenje. Turizam na seljakim gospodarstvima dobro je definiran segment ruralnog turizma koji omoguava seljacima proirenje njihovih gospodarskih djelatnosti te obogauje vrijednost njihovih proizvoda (dodana vrijednost), a ini globalno mali dio ruralnog turizma i poljoprivrede. Ipak, u nekim europskim zemljama, udio seljakih gospodarstava koje nude neku vrstu turistikog smjetaja uistinu je znaajan . Taj turistiki proizvod moe se prodavati pojedinano a moe i organizirano, grupama, ovisno lokaciji. Rekreacijske aktivnosti turista, kao to su pjeaenje, ribolov, jahanje, skijanje, sanjkanje i slino, mogu se organizirati ovisno o turistiki dostupnim atrakcijama i drugim turistikim resursima. Na taj nain
13 Modul I Turizam i rekreacija

seljaci mogu osigurati dodatni dohodak od turizma, a ako su u tome dovoljno uspjeni mogu ak i zamijeniti dosadanju gospodarsku djelatnost. Dakle, prema navedenim obrazloenjima i iskustvima, bez obzira na iznijansirane termine, turizam na seljakim gospodarstvima, obuhvaa sve vrste turistikih usluga koje seljako domainstvo moe pruiti na svom gospodarstvu (imanju), kao cjelini ili na pojedinim njegovim dijelovima, koji mogu biti i fiziki razdvojeni. Glavna i najvea prepreka razvoju turizma na seljakim gospodarstvima u Hrvatskoj bila je, a jo je i uvijek, nedovoljna veliina i rascjepkanost poljoprivrednog zemljita hrvatskih seljakih gospodarstava, koje je 1991. godine u prosjeku iznosila 2,8 ha podijeljena na prosjeno 5 estica. No, i kada je poljoprivredno zemljite seljakog gospodarstva dovoljno veliko, to ne znai da su ispunjeni svi uvjeti za njegovo ukljuivanje u turistiku ponudu. Ono, naime, mora biti smjeteno u turistiki privlanom kraju. Da bi se u nekom kraju razvijao turizam na seljakom gospodarstvu, takav kraj mora zadovoljiti odreene uvjete turistike atraktivnosti, a seljako gospodarstvo odreene uvjete podobnosti za pruanje turistiko-ugostiteljskih usluga. 4.4. Turistika atraktivnost kraja i podobnost seljakog gospodarstva Za testiranje mogunosti osnivanja turistikog seljakog gospodarstva navodi se kontrolna lista pitanja koja e pomoi zainteresiranim za donoenje kvalitetnih odluka glede atraktivnosti kraja i podobnosti seljakog gospodarstva. Uvjeti turistike atraktivnosti kraja: (1) zdrava klima, (2) nezagaeni zrak, voda i tlo, (3) odsutnost buke i vibracija, (4) odsutnost potencijalnih opasnosti od elementarnih nepogoda (eksplozija, poplava, poar, radijacija), (5) ouvana priroda, (6) ouvano graditeljsko nasljee, (7) ouvane socio-kulturne znaajke, (8) slikovit i ureen krajobraz, (9) mogunost slobodnog kretanja turista po okolici, (10) uvjeti za sportsku rekreaciju, razonodu i posjete znamenitostima, (11) ugostiteljski objekti, osobito s ponudom regionalnih jela, (12) dobra cestovna povezanost sela, (13) telefonska povezanost sela, (14) udaljenost seljakog gospodarstva do prve ambulante i pote ne vea od 15 km, (15) udaljenost seljakog gospodarstva do prve trgovine i gostionice ne vea od 5 km. Uvjeti turistike podobnosti seljakog gospodarstva: (1) odgovarajue poljoprivredno zemljite, (2) odgovarajua poljoprivredna proizvodnja, (3) stambeni objekt i gospodarske zgrade, (4) stoka i druge domae ivotinje, (5) mogunost pruanja uvida u nain poljoprivredne proizvodnje (osobito djeci), (6) lokacija kue na atraktivnom mjestu, (7) osiguran pristup automobilom do kue, (8) u kui osigurana elektrina struja i tekua voda (vodovod, hidrofor i sl.), (9) u kui osiguran telefon (fiksna ili mobilna mrea), (10) mogunost preureenja seljakog gospodarstva (kua, gospodarske zgrade, dvorite i
14 Modul I Turizam i rekreacija

slino) u turistiko seljako gospodarstvo, u okviru ekonomski prihvatljive investicije, (11) broj, dob, zdravstveno stanje i osobna sklonost lanova domainstva na seljakom gospodarstvu odgovara potrebama pruanja turistiko-ugostiteljskih usluga. 4.5. Utjecaj tradicije Osim problema osiguranja potrebnih financijskih sredstava te uvjeta odrivog poslovanja turistikog seljakog gospodarstva u postojeem legislativnom i financijskom okruenju, najvie dvojbi izaziva zauzimanje stava prema tradicijskim znaajkama ugraenim u novi turistiki proizvod. Uloga tradicije u oblikovanju turistike ponude na seljakom imanju predstavlja jednu od mnogih specijalistikih tema koje su bitne kod osnivanje i rada svakog turistikog seljakog gospodarstva. Zato? Zbog posebnosti turizma na seljakom gospodarstvu i zbog oekivanja turista da se tradicijska obiljeja javljaju kako na seljakom gospodarstvu tako i u njegovom bliem i daljnjem okruenju. Turistike posebnosti seljakih imanja kao i cijelog ruralnog prostora u kojem se one nalaze, utemeljene su u vie ili manje ouvanoj tradiciji ivota i rada na selu. Rije je o tradiciji ouvanoj u fizikim oblicima, u izgledu krajolika, organizaciji naselja, ureenju okunice, vrta i dvorita, izgledu zgrada i njihove unutranjosti, ali i u nematerijalnom smislu, u obiajima, legendama, pjesmama, zajednitvu i mnogim praktinim znanjima. Upravo ouvanost tradicijskih znaajki ruralnog prostora i seljakih gospodarstava u njemu, odreuje stupanj njihove turistike privlanosti. Turisti ne ele posjeivati ruralni prostor niti seljaka imanja na kojima se nije odralo nita od njihova tradicionalnog naina ivota i rada. Valja naglasiti da je njegovanje prirodnih ljepota u ruralnom prostoru isto tako dio seoske tradicije. Ruralni prostor, upravo na sastavnicama tradicije nudi posebne i neuobiajene turistike doivljaje i iskustva, Iako je zanimanje za selo i slobodne prirodne prostore uroeno ovjeku, taj je interes za selo kod modernog urbanog ovjeka dodatno osnaen tijekom njegova djetinjstva, putem slikovnica, literature i filmova. 4.6. Pravni okvir ruralnog turizma Ruralni turizam nije eksplicitno definiran u hrvatskoj legislativi. Parcijalna pitanja ruralnog turizma, izravno ili neizravno, regulirana su blokom turistikih zakona i njihovih provedbenih akata, ali i se i neke norme drugih sektora mogu iznimno odnositi na ruralni turizam u Hrvatskoj. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (1995 i 2003) regulira pitanja svih smjetajnih i drugih ugostiteljskih objekata u zemlji, pa tako i sve one vrste ugostiteljskih objekata koji su u funkciji ruralnog turizma. Meu njima se posebna pozornost posveuje turistikim seljakim domainstvima. Iako turistika seljaka domainstva ne mogu initi preteiti dio ponude ruralnog turizma, ona su njihova paradigma kad je rije o boravku turista u ruralnom
15 Modul I Turizam i rekreacija

prostoru. Stoga su propisi koji reguliraju pitanje turistikih seljakih domainstava vrlo vani za razvoj cjelokupnog ruralnog turizma u zemlji. U Hrvatskoj su oni najprije bili motorna snaga razvoja turizma u turistikim seljakim domainstvima, meutim, sada sve vie postaju prepreka djelomino zbog neprovoenja njihovih najvrednijih dijelova (primjerice: edukacija), a djelomino zbog nerealnih i zastarjelih rjeenja. Situacija, postaje jo sloenija, ako se zna da se u domeni ruralnog turizma pojavljuje novi subjekt, resor poljoprivrede s mandatom snanog utjecaja na razvoj hrvatskog ruralnog prostora. Meutim, moda je to i prigoda da dva sektora (turizam i poljoprivreda) cjelovito i odgovarajue rijee pitanje razvoja ruralnog turizma. 4.7. Javno-privatno partnerstvo U ruralnom turizmu , osobito u kompleksu turistikih seljakih gospodarstava, posebnu pozornost zasluuje i tradicijsko zajednitvo. Zadruge (kooperativi), izuzimajui neprimjerena socrealistika iskustva (kolhozi), itekako su bili vani za opstanak stanovnitva u hrvatskim ruralnim podrujima, a koji se i danas preporuuju. I u ruralnom turizmu zajednitvo je vano. Suradnja pri stvaranju turistikog proizvoda i zajedniki nastup na turistikom tritu na uem receptivnom prostoru. osobito su vani za turistika seljaka gospodarstvo. Stvaranjem udruga nositelja takove ponude ne postiu se samo bolji trini rezultati ve se postie opa bolja pozicija za ostvarivanja prava i pogodnosti turistikih seljakih gospodarstava i drugih nositelja razvoja ruralnog turizma. Sloenost vlasnikih odnosa meu nositeljima i sudionicima ruralnog turizma, upuuje ih na javno-privatno partnerstvo.

5. ZAKLJUAK
U prethodnom tekstu najsaetije su prikazane osnove turizma, u opsegu koji kandidatima za pruanje usluga u ruralnom turizmu daje osnovni uvid u fenomenologiju turizma. U prvom dijelu je prikazana rekreacija, kao okvir za odmor i oporavak svakog ovjeka, kao odgovor na ivotnu potrebu fizike, mentalne i duhovne obnove tijela i duha. Razjanjeni su pojavni oblici rekreacije i obrazloena podjela na rekreaciju u okviru mjesta stalnog boravka i onu u udaljenim mjestima, koja je osnovica razvoja turizma. Obrazloeni su osnovni pojmovi iz turizma i objanjene veze koje se javljaju meu njima. To su turistiki motivi,turistike atrakcije, turistika destinacija, turistiki proizvod, ugostiteljstvo, trendovi i ustrojstvo.

16

Modul I Turizam i rekreacija

Na kraju je posebna pozornost posveena ruralnom turizmu, njegovom odnosu prema ruralnom prostoru, strukturi i objektima ruralnog turizma te reprezentantu unutar ruralnog turizma Turistikom seljakom gospodarstvu. Dano je nekoliko naputaka za zainteresirane o tome kako utvrditi atraktivnost kraja u kojem se nalazi odreeno seljako gospodarstvo te kako utvrditi podobnost tog gospodarstva za turistiko koritenje. Tu je obrazloen utjecaj tradicije na ruralni turizam te je dotaknut problem neodgovarajueg pravnog okvira za razvoj ruralnog turizma. U vjebama, koje su predloene, zainteresirani e na praktian nain moi doi do osnovnih odgovora na svoja pitanja. Zadani opseg teksta ne prua mogunosti za vie informacija.

17

Modul I Turizam i rekreacija