Poljak D.

EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

25

Pregledni rad

IZLOENOST LJUDI NEIONIZIRAJUIM ELEKTROMAGNETSKIM POLJIMA OD EKSTREMNO NISKIH DO MIKROVALNIH FREKVENCIJA

Dragan POLJAK
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu, Split, Hrvatska Primljeno u srpnju 2010. Prihvaeno u kolovozu 2010. U radu se razmatra izloenost ovjeka elektromagnetskim poljima od ekstremno niskih do mikrovalnih frekvencija. Ljudsko tijelo predstavljeno je realistinim raunalnim modelima u smislu geometrije i elektrinih svojstava organa. Modeli na niskim frekvencijama temelje se na kvazistatikim aproksimacijama, Laplaceovoj jednadbi i numerikome modeliranju primjenom metode rubnih elemenata. Modeli na visokim frekvencijama zasnovani su na cjelovitom elektromagnetskome modelu i odgovarajuoj Helmholtzovoj jednadbi. U radu se razmatraju primjeri vezani za izloenost glave ovjeka elektrostatskom polju monitora, izloenost trudnice i fetusa poljima niskih frekvencija te izloenost oka mikrovalnim frekvencijama. Dobiveni rezultati upuuju na injenicu da su pod nekim ekstremnim okolnostima mogui scenariji u okviru kojih karakteristini parametri polja prelaze granine vrijednosti propisane domaom i meunarodnom legislativom. Primjerice, prilikom izloenosti trudne ene elektrinom polju dalekovoda, u fetusu se inducira viestruko vea gustoa struje od vrijednosti koja se inducira u mozgu trudnice. U radu su nadalje opisani mehanizmi interakcije elektromagnetskih polja s ljudskim tijelom. Nakon toga iznesene su dosadanje spoznaje vezane za bioloke uinke polja ekstremno niskih frekvencija i radio-frekvencija. Takoer su raspravljene zatitne mjere vezane za meunarodne i domae sigurnosne smjernice i granice izloenosti. KLJUNE RIJEI: fetus, granice izloenosti, Helmholtzova jednadba, Laplaceova jednadba, raunalni modeli, sigurnosne smjernice, trudnica, zatita od zraenja

Postojanje umjetno stvorenih elektromagnetskih polja u ljudskom okoliu u neionizirajuem dijelu spektra od ekstremno niskih (reda veliine Hz) do ekstremno visokih frekvencija (do nekoliko stotina GHz) odavno su neodvojivi dio suvremenog drutva uz koja se neminovno veu brojne kontroverze i do danas neodgovorena pitanja koja se tiu potencijalnih tetnih efekata za ljude (1-10). U irokom spektru od 0 Hz do 300 GHz najvanije je podruje ekstremno niskih frekvencija (do 3 kHz) te podruje mikrovalnih frekvencija. Dominantni uinak elektrinih i magnetskih polja niskih frekvencija su neuromiine stimulacije, dok na visokim frekvencijama na kojima

valna duljina upadnog polja postaje komparabilna s dimenzijama ljudskog tijela ili pojedinih organa u tijelu, presudnu ulogu u biolokim uincima zbog efekta rezonancije imaju toplinski efekti. Osnovni parametar za evaluaciju uinaka elektrinih i magnetskih polja niskih frekvencija je inducirana gustoa struje u tijelu ovjeka. Na ekstremno niskim frekvencijama zanemaruju se Maxwellove pomane struje pa se elektrina i magnetska polja u pravilu razmatraju odvojeno. ovjek tako moe biti izloen djelovanju niskonaponskih sustava (kod kojih dominantno zraenje dolazi od magnetskog polja), ili pak djelovanju visokonapon-

26
skih sustava (kod kojih dominantno zraenje dolazi od elektrinog polja). Ove su injenice vrlo bitne za izradu modela ljudskog tijela, jer su u sluaju izloenosti magnetskim poljima inducirane struje u ljudskom tijelu vrtlonog karaktera, dok su u sluaju izloenosti elektrinim poljima struje inducirane u tijelu aksijalne, tj. ne tvore zatvorene petlje, ve zavravaju na odgovarajuoj povrinskoj gustoi naboja na povrini tijela. Ljudi su posebno osjetljivi na elektromagnetska polja visokih frekvencija jer tijelo apsorbira izraenu elektromagnetsku energiju i popratni toplinski uinak postaje dominantan. Za razliku od analize na niskim frekvencijama, koja se temelji na proraunu induciranih gustoa struja u tijelu, na visokim frekvencijama je stupanj specine apsorpcije ili specina apsorbirana snaga (engl. specic absorption rate, krat. SAR) osnovni parametar za kvanticiranje toplinskih efekata zbog apsorbirane energije elektromagnetskog zraenja. Proraun SAR-a spada u podruje teorijske dozimetrije koju se obino naziva dozimetrijom unutarnjeg polja (engl. internal eld dosimetry). Analiza izloenosti ljudi poljima visokih frekvencija odnosi se na itavo tijelo samo ako se ovjek nalazi dovoljno daleko od izvora zraenja, tj. u daljinskom polju, primjerice u zraenom polju bazne stanice. U ovom sluaju mogu se rabiti pojednostavnjeni modeli ljudskog tijela poput paralelepipeda ili cilindra. S druge strane, u situaciji kad se ovjek nalazi u bliskom polju izvora zraenja, primjerice u polju mobilnog telefona, analizira se dio tijela koji je neposredno izloen zraenju (glava, mozak, oko). Mjere zatite uglavnom se odnose na administrativne kontrole, medicinski nadzor te kao fundamentalni korak, smanjenje nivoa zraenja odnosno svoenje emisije polja na prihvatljive nivoe. Meunarodna i domaa regulativa za zatitu od elektromagnetskih polja razmatra zasebno radnu populaciju te onu koja se u startu smatra vulnerabilnijom opu populaciju (starci, djeca, bolesnici, trudnice). U ovom radu prvo se razmatraju postupci elektromagnetske dozimetrije unutarnjeg polja, koji se svode na raunalne simulacije gustoe struje, specinu gustou apsorbirane snage i porast temperature u tijelu zbog izloenosti ovjeka vanjskim izvorima niskih, odnosno visokih frekvencija. Podaci o vanjskom polju dobivaju se primjenom teorijskih i/ili eksperimentalnih metoda dozimetrije upadnog polja koje u biti spadaju u podruje klasine elektrodinamike i openito nisu vezane za problematiku izloenosti ljudi elektromag-

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

netskim poljima. Stoga se u ovom radu problematika dozimetrije upadnog polja nee posebno razmatrati. Poznavanje vanjskog polja kojemu je ovjek izloen u smislu ulaznih parametara omoguava dozimetriju unutarnjeg polja, odnosno odreivanje elektromagnetskih veliina induciranih u ovjeku. U ovom radu izneseni su primjeri raunalnih simulacija interakcije neionizirajuih polja i ljudi koji se odnose na izloenost elektrostatskom polju monitora, izloenost trudnice elektrinom polju dalekovoda i izloenost oka polju ravnog vala. U nastavku rada izneseni su mehanizmi sprege elektromagnetskog polja na niskim i visokim frekvencijama i ljudskog tijela te, do danas ustanovljeni, pripadni bioloki uinci. Konano, u radu su obraene i zatitne smjernice dostupne u meunarodnoj i domaoj legislativi.

ELEKTROMAGNETSKA DOZIMETRIJA
Osnovni koncepti meudjelovanja makroskopskih elektromagnetskih polja s materijalima postavljeni su jo u devetnaestom stoljeu u obliku skupa Maxwellovih jednadbi. S druge strane, primjena ovih temeljnih zakona elektromagnetizma na ive sustave iznimno je teka zadaa s obzirom na sloenost i viestruke nivoe organizacije biolokih sustava. Budui da eksperimentiranje na ljudima u reimu visokih doza ozraenosti ili dugotrajne izloenosti elektromagnetskim poljima nisu mogui, eksperimenti se provode jedino na fantomima i ivotinjama. Od teorijskih pak modela i sosticiranih raunalnih simulacija oekuje se da to vjernije interpretiraju i potvrde eksperiment, ali i omogue razvoj ekstrapolacijskih postupaka i na taj nain uspostave sigurnosne smjernice i granice ozraenosti za ljudska bia. S obzirom na karakter analize, dozimetriju moemo podijeliti na teorijsku i eksperimentalnu, a s obzirom na frekvencijsko podruje na niskofrekvencijsku i visokofrekvencijsku. Ovisno o tome odreuju li se vanjska polja generirana nekim izvorom zraenja ili polja inducirana unutar ljudskog tijela, dozimetriju dijelimo na dozimetriju vanjskog, odnosno unutarnjeg polja. Iznimna matematika kompleksnost ove problematike jo prije nekoliko desetljea u ranoj fazi razvoja digitalnih raunala diktirala je primjenu kanonskih modela, tj. geometrija s visokim stupnjem simetrije poput cilindara, elipsoida, diskova i raznih sfernih konguracija. Ogranienja ovakvih, prepojednostav-

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

27
gdje je vodljivost tkiva, a E jakost odgovarajueg elektrinog polja. S druge strane, gustoa struje koja se inducira u ljudskom tijelu zbog vanjskoga narinutog magnetskog polja tvori zatvorene petlje i dade se odrediti primjenom relacije (8-9): J=rfB [2]

njenih modela uglavnom su vezana za nedovoljnu preciznost rezultata i relativno malen broj scenarija koji se mogu smatrati realistinima. Na dananjem stadiju razvoja raunala uglavnom se rabe sosticirane numerike metode analize interakcije ljudskog tijela s elektromagnetskim poljima u smislu prorauna induciranih gustoa struja i polja unutar ljudskog tijela. Za tretiranje realistinih, anatomski vjernih modela ljudskog tijela najvie se koriste metoda konanih diferencija, metoda konanih elemenata i metoda rubnih elemenata. Ove numerike metode omoguavaju precizno modeliranje kako sloene geometrije ljudskog tijela tako i heterogenost njegovih elektrinih svojstava. Najzastupljenija metoda u ovim istraivanjima zasigurno je metoda konanih diferencija u vremenskom podruju (engl. Finite Difference Time Domain - FDTD) (11-15) neto manje se rabi metoda konanih elemenata (engl. Finite Element Method - FEM) (16), a svoju promociju u bioelektromagnetizmu praktiki tek doivljava metoda rubnih elemenata (engl. Boundary Element Method - BEM) (17-21). Metoda rubnih elemenata dosta je sosticiranija tehnika od iroko rabljene metode konanih diferencija, a s druge strane smatra se raunalno ipak manje zahtjevnom nego to je to metoda konanih elemenata, jer je nuno diskretizirati jedino granicu podruja, odnosno potpodruja, ovisno o tome da li se radi o homogenom ili nehomogenom podruju prorauna. U nastavku su dani raunalni primjeri dozimetrije unutarnjeg polja, a kratak opis metode rubnih elemenata i metode konanih elemenata dostupan je u odgovarajuim dodacima ovom radu. Sasvim openito gledano, inducirane struje i polja u ljudskom tijelu uzrokuju toplinske i netoplinske uinke. Kad je ovjek izloen poljima niskih frekvencija, toplinski su efekti zanemarivi, a mogui netoplinski efekti odnose se na stanini nivo. Poznavanje gustoe struje inducirane u tijelu temelj je za razumijevanje interakcije ljudskog tijela s poljima niskih frekvencija. Gustoa struje unutar tijela moe se inducirati zbog vanjskih elektrinih, odnosno magnetskih polja. Unutarnje gustoe struja zbog vanjskih elektrinih polja aksijalnog su karaktera, dok inducirane gustoe struja zbog vanjskoga magnetskog polja formiraju zatvorene petlje u tijelu. Unutarnja gustoa struje J zbog vanjskoga narinutog elektrinog polja denirana je preko Ohmova zakona u njegovoj diferencijalnoj formi: J=E [1]

gdje je B iznos magnetske indukcije okomite na tijelo, f je dana frekvencija, a r radijus krune petlje. to se pak tie visokofrekvencijskoga bioelektromagnetizma, kljuno pitanje svodi se na odreivanje iznosa apsorbirane elektromagnetske energije u tijelu i njezine distribucije unutar tijela. Temeljna dozimetrijska veliina na visokim frekvencijama jest specina gustoa apsorbirane snage ili stupanj specine apsorpcije koji predstavlja po masi usrednjenu snagu disipiranu u biolokom tkivu (8): [3] gdje je C specini toplinski kapacitet tkiva, T je temperatura, a t je vrijeme. Izraz [3] je definicija SAR-a koja proizlazi iz toplinskog uinka, odnosno posljedice zbog zraenja. S druge strane, ako se promatra uzrok porasta temperature u obliku unutarnjeg elektrinog polja, SAR je u tkivu proporcionalan kvadratu unutarnjeg elektrinog polja (8): [4] gdje je E efektivna vrijednost elektrinog polja, je gustoa tkiva, a je vodljivost tkiva. Dakle, SAR je direktno proporcionalan unutarnjem polju pa se onda glavna zadaa dozimetrije na visokim frekvencijama svodi na odreivanje raspodjele elektrinog polja unutar tijela. Raspodjela SAR-a uglavnom se odreuje primjenom raunalnih modela ili se na neki nain procjenjuje iz mjerenja u laboratorijima. Openito, iznos SAR-a ovisi o parametrima upadnog polja, karakteristikama tijela te apsorpcijskim i refleksijskim svojstvima okolia. U pravilu do induciranja maksimalnog SAR-a u itavom tijelu dolazi ako je vanjsko elektrino polje paralelno s ljudskim tijelom. Dakle, analiza izloenosti ljudi zraenju elektromagnetskim poljima od ekstremno niskih do mikrovalnih frekvencija implicira primjenu

28
realistinih modela uz implementaciju suvremenih numerikih metoda. Primjeri simulacija na raunalu U radu su dani primjeri raunalnih simulacija izloenosti glave ovjeka elektrostatskom polju monitora, izloenosti trudnice elektrinom polju dalekovoda te je iznesena elektromagnetsko-toplinska dozimetrija oka za sluaj izloenosti ovjeka zraenju ravnog vala. Rezultati dobiveni u ovom radu u skladu su s rezultatima dobivenim razliitim metodama i objavljenim u drugim publikacijama, primjerice (14, 16, 22). Izloenost elektrostatskom polju videoterminala Izloenost ljudi elektrostatskom polju monitora jo nije dovoljno istraena niti potpunosti razjanjena. tovie, ni pitanje graninih vrijednosti izlaganja nije zadovoljavajue rijeeno. Uz zanemarenje gustoe naboja u prostoru izmeu glave ovjeka i monitora, matematiki model trodimenzionalnog elektrostatskog polja izmeu videojedinice i ljudske glave zasniva se na Laplaceovoj jednadbi za skalarni elektrini potencijal (23): 2 = 0 uz pridruene rubne uvjete: = s, na ekranu monitora, = h, na glavi, n = 0, na bonim granicama. [6] [7] [8] [5]

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

dijagonalu ekrana, elektrostatski potencijal ekrana i konano potencijal glave. Vrijednosti parametara su: ls = 40 cm, ds = 17 in, s = 15 kV i h = 0 kV. Pretpostavka je da se radi o monitoru formata 4:3, s duljinom ekrana 34,3 cm i visinom 25,7 cm. Takoer, radijus podruja prorauna prikazanog na slici 1 je oko 1 m, uz visinu od oko 0,6 m. Dimenzije glave su (21 cm x 16,5 cm) (23). Vrijedi napomenuti da se pretpostavlja da su obrve na istom potencijalu kao i lice. Ostali parametri, poput temperature, vlage i vodljivosti ekrana ne uzimaju se u obzir u svrhu pojednstavnjenja modela. Ipak, treba naglasiti da je vlanost zraka vrlo vaan faktor, a u ovim proraunima uzima se jako niska vrijednost, odnosno suhi zrak. Razmatraju se dvije tipine geometrije glave (ena europskog i azijskog podrijetla) u svrhu potpunije analize utjecaja geometrije lica, kako je prikazano na slici 2.

Vano je napomenuti da se glava smatra ekvipotencijalnom povrinom na potencijalu h. Podruje prorauna s pripadnim rubnim uvjetima prikazano je na slici 1.

Slika 2 Mrea rubnih elemenata za razliite modele glave a) europski tip glave - osoba 1, b) azijski tip glave osoba 2

Dobiveni rezultati za jakost polja razlikuju se u ova dva sluaja, tj. maksimalna vrijednost polja na nosu osobe 1 iznosi 1760 V cm-1, odnosno 176 kV m-1 i nia je od vrijednosti polja koja se inducira na nosu osobe 2, a iznosi 2125 V cm-1, odnosno 212,5 kV m-1. Ova razlika oito je uvjetovana razlikama u obliku lica, pogotovo u obliku nosa. Za ostatak povrine lica ova razlika nije toliko znaajna (slika 3). Iz slike je takoer vidljivo da je jakost polja oko oiju relativno niska u odnosu na ostale dijelove lica te iznosi izmeu 400 V cm-1 i 500 V cm-1. Izloenost trudnice elektrinom polju dalekovoda Meu ugroenim skupinama ope populacije od posebnog su interesa sasvim sigurno trudnice. Izloenost trudnice elektromagnetskim poljima nis-

Slika 1 Trodimenzionalni model ljudske glave ispred monitora

Izloena formulacija ukljuuje parametre ls, ds, s i h, koji predstavljaju udaljenost izmeu ekrana i nosa,

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

29
od interesa, na ekstremno niskim frekvencijama, dobiva se Laplaceova jednadba oblika (19-21): [10] gdje je = 2f kruna frekvencija, predstavlja vodljivost, a odgovarajuu permitivnost sredine. Nadalje, na ekstremno niskim frekvencijama dielektrina svojstva tijela mogu se zanemariti, odnosno svi se organi smatraju dobrim vodiima. Laplaceova jednadba [10] dade se rijeiti uz poznavanje odgovarajuih uvjeta na granici podruja i uvjeta na prijelazu izmeu dvije elektriki razliite sredine unutar tijela. Uvjet za tangencijalne komponente elektrinog polja u okolini granice dviju sredina, ako se elektrina polja izraze preko potencijala, dade se napisati u obliku (19-21): [11] gdje oznaava jedinini vektor vanjske normale na povrinu, dok veliine a i b predstavljaju potencijal u zraku, odnosno u ljudskom tijelu. Uvjet na granici za normalnu komponentu inducirane gustoe struje tik uz granicu tijelo-zrak dan je relacijom (19-21): [12] gdje je s povrinska gustoa naboja, b odgovarajua vodljivost tkiva, a b je skalarni potencijal na povrini tijela. Uvjet za normalnu komponentu gustoe elektrinog toka tik uz granicu zrak-tijelo, ako se gustoa elektrinog toka izrazi s pomou skalarnog potencijala, oblika je (19-21): [13] gdje je a potencijal u zraku tik uz povrinu tijela. Podruje prorauna s pripadnim rubnim uvjetima prikazano je na slici 4.

Slika 3 Jakost elektrinog polja na licu osobe 1 i osobe 2

kih frekvencija otvoreno je polje istraivanja koje zahtijeva posebnu pozornost u svjetlu potencijalnih zdravstvenih implikacija za majku i fetus. Numeriko modeliranje gotovo je jedini pristup za odreivanje induciranih struja i polja unutar tijela trudne ene. S druge strane, postoje dva vana faktora koja znatno oteavaju dozimetriju unutar fetusa i trudne ene; prikupljanje podataka o elektrinim svojstvima fetusa i okolnih tkiva koji su u literaturi jako rijetki i vrlo raspreni te injenica da je iznimno teko, gotovo nemogue skupiti in vivo mjerenja u okviru realistinih scenarija. Posebno otegotni aspekt pri ovakvoj analizi su izrazito sloene i komplicirane promjene geometrije i fizikalnih svojstava tijela ene iz tjedna u tjedan za vrijeme perioda trudnoe. tovie, numeriko modeliranje ima u ovakvoj analizi krucijalno znaenje. U ovom radu prikazana je primjena metode rubnih elemenata u analizi izloenosti trudnice elektrinom polju visokonaponskih dalekovoda, odnosno provodi se procjena elektrinih polja i gustoa struja induciranih u fetusu za razliite scenarije vodljivosti, razmatrajui pri tome i razliit poloaj fetusa unutar maternice. Razliite faze trudnoe relevantne za modeliranje odnose se na varijaciju geometrije trudnice i elektrinih svojstava tkiva za vrijeme trudnoe. Matematiki model zasniva se na kvazistatikoj aproksimaciji i pripadnoj Laplaceovoj jednadbi. Polazei od jednadbe kontinuiteta u diferencijalnoj formi: [9] gdje predstavlja gustou struje, a volumnu gustou naboja koji se dadu izraziti preko skalarnog potencijala , za sluaj vremenski harmonijskih ovisnosti veliina

Slika 4 Trodimenzionalni model trudnice s pripadnim rubnim uvjetima

30
Tijelo je postavljeno izmeu paralelnih elektroda u obliku krunih ploa, u centru donje ploe koja je na nultom potencijalu, dok se gornja ploa nalazi na odgovarajuem potencijalu visokonaponske prijenosne linije. Realistine modele ljudskog tijela, zasnovane na anatomskim karakteristikama tijela, autori su postupno razvijali kroz dui period (17-21, 23, 24). Model trudne ene prikazan je na slici 5 (21).

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

Podaci o geometriji za model fetusa dobiveni su s pomou CT snimaka u razliitim stadijima trudnoe. Mogui poloaji fetusa u utrobi majke prikazani su na slici 7.

Slika 7 Poloaj fetusa u majinoj utrobi

Slika 5 Anatomski zasnovani model trudne ene

U periodu razvoja embrija (od 3. do 8. tjedna trudnoe) izloenost embrija agensima poput vanjskih elektromagnetskih polja moe biti uzrokom velikih kongenitalnih malformacija. Za vrijeme fetalnog perioda nastupaju rast, razvoj i sazrijevanje struktura koje su se ve formirale u periodu embrija. Model koji se razmatra u ovom radu odnosi se na etiri razliite faze trudnoe koje vremenski odgovaraju 8., 13., 26. i 38. tjednu trudnoe. S obzirom na elektrine karakteristike majine utrobe i fetusa problem se razmatra podjelom na tri poddomene: tkivo maternice, amnionska tekuina i fetus (slika 6).

U okviru numerike implementacije zikalnog modela pretpostavlja se da je tijelo trudnice dobro uzemljeno, odnosno postavljeno okomito na idealno vodljivu beskonanu ravninu nultog potencijala to predstavlja scenarij najgorega mogueg sluaja u otvorenom okoliu pri kojem se oekuju maksimalne struje inducirane u tijelu trudnice. Pretpostavka je da je trudna ena izloena vertikalno polariziranom elektrinom polju tangencijalnom na tijelo. U svrhu minimiziranja zahtjeva na memoriju raunala rabi se teorija preslikavanja i simetrija problema (21). Jasno je vidljiv efekt uterusa koji zbog vie vodljivosti u usporedbi s okolnim tkivom ima tendenciju koncentriranja linija polja. Na slici 8 prikazane su raspodjele skalarnog potencijala i inducirane gustoe struje unutar tijela trudnice izloene vanjskom polju iznosa 10 kV m-1 u razliitim periodima trudnoe (slika 8).

Slika 8 Raspodjela potencijala i gustoe struje: Lateralni pogled u 8., 13., 26. i 38. tjednu trudnoe

Slika 6 Potpodruja u modelu trudnice

Uvidom u dobivene rezultate vidljivo je da se maksimalne vrijednosti gustoe struje javljaju u 8. tjednu trudnoe, a onda opadaju progresivno kako

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

31
[16] [17] Porast temperature u oku dade se izraunati rjeavanjem Pennesove diferencijalne jednadbe za prijenos topline u organskoj tvari. Prostorno-vremenski ovisna jednadba ravnotee toplinske jednadbe za prokrvljeno tkivo oblika je: [18] gdje predstavlja toplinsku vodljivost biolokog tkiva, Qm je koliina generirane topline u jedinici vremena po jedinici volumena kao posljedica metabolizma, a QEM koliina generirane topline u jedinici vremena po jedinici volumena zbog apsorbirane elektromagnetske energije. Ovaj lan koji predstavlja gustou vanjskih toplinskih izvora dade se izraziti relacijom: [19] gdje je SAR deniran izrazom (4). Volumna prokrvljenost tkiva moe se izraziti relacijom: [20] gdje je T temperatura tkiva, Ta temperatura arterijske krvi, Wb [kg m-3] stupanj proimanja tkiva krvlju po jedinici volumena, a Cpb [J C kg-1] specini toplinski kapacitet krvi. Stacionarna varijanta jednadbe prijenosa topline u biolokom materijalu oblika je: [21] Jednadbom [21] izraava se energijska ravnotea izmeu: prijenosa topline provoenjem, prijenosa topline krvotokom, koliine generirane topline u jedinici vremena po jedinici volumena kao posljedice metabolizma te koliine generirane topline u jedinici vremena po jedinici volumena zbog apsorbirane elektromagnetske energije. Biotoplinska jednadba [18], odnosno [21] dade se, za sluaj sloene geometrije ljudskog tijela (ili dijela ljudskog tijela), rijeti numeriki uz pripadni Neumannov rubni uvjet oblika [9], [14]-[15]: [22] pri emu parametri H, Ts i Ta oznaavaju koecijent konvekcije, temperaturu koe i temperaturu zraka. Na slici 10 prikazana je mrea konanih i rubnih elemenata upotrijebljena u okviru opisanoga hibridnog

se fetus razvija. Ovo opadanje dade se objasniti kao posljedica injenice da vodljivost fetusa i amnionske tekuine opada sa starenjem, ali i tendencije fetusa da se kako raste postavi u karakteristian poloaj ekstremiteti povueni prema centru prsa i glave okrenute prema prsima tako da je njegova vanjska povrina glaa, a povrina poprenog presjeka postaje dosta uniformnija. Maksimalna vrijednost gustoe struje u fetusu inducira se za vrijeme 8. tjedna trudnoe te za vrijednost upadnog polja 10 kV m-1 iznosi oko 7,4 mA m-2. Ova vrijednost prelazi ogranienja po ICNIRP-u (25) od 10 mA m-2 za profesionalnu, odnosno 2 mA m-2 za opu populaciju. S druge strane, inducirana struja u mozgu majke (inducirana struja u mozgu je relevantan parametar za temeljna ogranienja, prema ICNIRP-u) ne prelazi 0,5 mA m-2. Izloenost oka polju ravnog vala Oko je posebno osjetljivo na izloenost poljima visokih frekvencija i na odgovarajui temperaturni porast jer je slabo prokrvljeno, odnosno nema dobru prirodnu termoregulaciju. Pojednostavnjeni model ljudskog oka prikazan je na slici 9.

Slika 9 Pojednostavnjeni model ljudskog oka

Elektromagnetsko polje unutar oka moe se odrediti rjeavanjem skupa parcijalnih diferencijalnih jednadbi Helmholtzova tipa za elektrino i magnetsko polje (26): [14]

[15] Ovaj oblik jednadbi pogodan je za numeriko modeliranje kako rubnim tako i konanim elementima. Upadni elektromagnetski val deniran je relacijama:

32
modela. Elektrini parametri raznih dijelova ljudskog oka dostupni su u (26). Ovaj dvodimenzionalni model sadrava 3540 globalnih vorova, 6898 trokutnih elemenata te 180 rubnih elemenata.

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

iznosi hc=20 C W m-2, a temperatura okoline je sobna temperatura, odnosno Ta=22 C. Ostali parametri koji se odnose na gustoe tkiva, toplinske vodljivosti i podatke o metabolizmu dostupni su u prije citiranom radu (26) (slika 12).

Slika 10 Mrea konanih i rubnih elemenata

Raspodjela SAR-a unutar dvodimenzionalnog modela oka pri frekvenciji f=1,05 GHz i gustoi snage ravnog vala Pd=5 mW cm-2, prikazana je na slici 11.

Slika 12 Porast temperature u oku ovjeka zbog zraenja ravnim valom (TE polarizacija) na frekvenciji f=0,85 GHz

Iz slike je vidljivo da za sluaj dvodimenzionalnog modela oka izraunani porast temperature iznosi neto manje od 0,5 C, to je iznad doputenih vrijednosti propisanih meunarodnim normama. Vano je istaknuti da je oko organ kod kojega postoji poseban rizik to se tie izloenosti elektromagnetskom zraenju jer je slabo prokrvljeno i tako nema prirodnu termoregulaciju. U buduim radovima na ovom podruju oekuje se izrada jo realistinijih modela u svrhu tonije procjene stvarnog porasta temperature u oku.

Slika 11 Raspodjela SAR-a unutar ljudskog oka za sluaj izloenosti ravnom valu TM polarizacije na frekvenciji f=1,05 GHz

MEHANIZMI SPREGE
Interakcija elektromagnetskih polja s biolokim materijalima razmatra se primjenom mikroskopskih i makroskopskih modela. Budui da je razmatranje meudjelovanja na mikroskopskom nivou s nabojima u materijalu vrlo teko, ovaj se proces uobiajeno opisuje makroskopski preko sljedeih fenomena (8, 25): polarizacije vezanih naboja, orijentacije permanentnih elektrinih dipola, gibanja prostornog naboja. U radiofrekvencijskom (RF) podruju organska se tvar ponaa poput otopina elektrolita koje sadravaju polarne molekule, tj. RF polja meudjeluju sa ivim organizmima putem kondukcije iona i rotacije polarnih molekula vode. Apsorbirana RF energija transformira se pri tome u kinetiku energiju molekula, to rezultira porastom temperature u ozraenom tkivu. Stoga

Iz dobivenih rezultata uoljivo je da neke vrijednosti prelaze vrijednosti doputene meunarodnim (25, 27) i domaim normama (28). Ovaj rezultat ipak treba uzeti s velikom rezervom kao poetnu smjernicu vezanu za problematiku odreivanja raspodjele SAR-a u oku, a tek razvoj trodimenzionalnog modela na kojemu se intenzivno radi moe pruiti relevantnu i pouzdanu informaciju. Na slici 12 prikazan je porast temperature u oku ovjeka zbog zraenja ravnim valom (TE polarizacija) na frekvenciji f=0,85 GHz i uz gustou snage ravnog vala. Pri tome je arterijska temperatura j pretpostavljena u iznosu od Ta=37 C, koecijent prijenosa topline

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

33
frekvencije od oko 300 MHz do nekoliko GHz, pri kojima dolazi do nejednolikih apsorpcija lokalnog karaktera, frekvencije iznad 10 GHz, kod kojih se apsorpcija energije primarno dogaa na koi. Iznos apsorbirane energije ovisi o brojnim faktorima, ukljuujui dimenzije izloenog tijela. Ako ljudsko tijelo nije uzemljeno, za ovjeka prosjene visine rezonantna je frekvencija sa stajalita apsorpcije energije oko 70 MHz. Za vie osobe rezonantna je frekvencija poneto nia. S druge strane, za neto nie odrasle osobe, djecu, bebe i osobe koje se nalaze u sjedeem poloaju rezonantna frekvencija moe iznositi oko 100 MHz. Openito vrijedi da, ako je tijelo dobro uzemljeno, rezonantne frekvencije su otprilike dvostruko nie. Osim tijela kao cjeline i razni dijelovi tijela mogu se ponaati kao rezonatori. Tako rezonantna frekvencija glave odraslog ovjeka iznosi primjerice oko 400 MHz, dok je rezonantna frekvencija glave malene bebe oko 700 MHz. Izloenost ljudi u podruju bliskog polja moe rezultirati visokim vrijednostima lokalnog SAR-a u glavi i zglobovima. Lokalni SAR kao i SAR usrednjen po itavom tijelu jako ovise o udaljenosti izmeu izvora zraenja i tijela. Na frekvencijama iznad 10 GHz dubina penetracije polja u tkiva je malena, pa SAR vie nije pogodna mjera za odreivanje apsorpcije energije u tijelu, ve se kao prikladnija dozimetrijska veliina rabi gustoa snage upadnog vala.

se zagrijavanje tkiva smatra dominantnim biolokim uinkom u podruju radiofrekvencija. Openito, postoje tri temeljna mehanizma sprege putem kojih vremenski promjenjiva elektromagnetska polja interagiraju s organskom tvari (25): sprega s elektrinim poljima niskih frekvencija, sprega s magnetskim poljima niskih frekvencija, apsorpcija energije elektromagnetskog zraenja na visokim frekvencijama. Sprega s elektrinim poljima niskih frekvencija Meudjelovanje elektrinih polja niskih frekvencija s ljudskim biima rezultira induciranjem elektrine struje, stvaranjem elektrinih dipola i reorijentacijom ve postojeih elektrinih dipola u tkivu. Intenzitet ovih efekata ovisi o jakosti elektrinog polja, elektrinim svojstvima danog tkiva, kao i o frekvenciji narinutog polja. Elektrino polje koje upada okomito na tijelo inducira povrinski naboj na koi. Sprega s magnetskim poljima niskih frekvencija Magnetska polja u tijelu generiraju gustoe struja koje unutar ljudskog tijela teku u formi zatvorenih petlji. Iznosi induciranih polja i gustoa vrtlonih struja proporcionalni su radijusu petlje, vodljivosti tkiva te iznosu i brzini promjene magnetske indukcije. Staza i iznos struje inducirane u bilo kojem dijelu tijela ovisi o vodljivosti tkiva. Apsorpcija energije elektromagnetskog zraenja Izloenost ljudi elektromagnetskom zraenju na frekvencijama iznad 100 kHz moe dovesti do znaajne apsorpcije energije to uzrokuje porast temperature u tkivu. Raspodjela ove energije unutar tijela je nejednolika, a mogue ju je odrediti primjenom sofisticiranih dozimetrijskih prorauna i mjernih postupaka. Sa stajalita apsorpcije energije u ljudskom tijelu elektromagnetska polja visokih frekvencija mogu se podijeliti u etiri razliita podruja (25): frekvencije od oko 100 kHz do ispod 20 MHz, pri kojima apsorpcija u trupu opada rapidno s frekvencijom, a znaajna se apsorpcija dogaa u vratu i nogama, frekvencije od oko 20 MHz do 300 MHz, na kojima moe doi do relativno visoke apsorpcije u itavom tijelu, a vee su vrijednosti mogue u nekim dijelovima tijela gdje su postignute rezonancije, primjerice u glavi,

BIOLOKI UINCI
Biolokim uincima elektromagnetskih polja na ljude smatraju se bilo kakve detektabilne, reverzibilne ili nereverzibilne, zioloke promjene u organizmu. Do eventualnih tetnih efekata za zdravlje dolazi u situacijama u kojima bioloki efekti prelaze normalne granice koje ljudsko tijelo moe kompenzirati svojim regulacijskim mehanizmima. Ovi tetni uinci za ljudsko zdravlje esto su akumulacijskog karaktera i openito ovise o vremenu i dozi ozraenosti. U nastavku ovog odjeljka posebno se obrauju bioloki uinci na ekstremno niskim i visokim frekvencijama. Bioloki uinci polja ekstremno niskih frekvencija Prihvatljive granice izloenosti poljima ekstremno niskih frekvencija uglavnom se izraavaju preko

34
magnetskih polja. Sprega ljudskih bia i elektrinih polja nije istog karaktera, tj. opaa se da su elektrina polja inducirana unutar tijela openito oko 107 puta manja od polja izvan tijela, a rijetko prelaze oko 10-4 vrijednosti vanjskih polja. Pri ekstremno niskim frekvencijama bioloki materijal smatra se dobro vodljivom sredinom u kojoj elektromagnetsko polje preko magnetske indukcije stimulira vrtlone struje na membranama stanica i uidima. Ove struje teku u zatvorenim petljama koje lee u ravnini okomitoj na smjer magnetskog polja. Na ovim frekvencijama zagrijavanje tkiva je posve zanemarivog karaktera jer valna duljina narinutoga vanjskog polja iznosi vie tisua kilometara i nije komparabilna s dimenzijama tijela. S druge strane, ako je inducirana struja prevelika, postoji rizik od stimuliranja stanica elektriki podraljivog tkiva, tj. osjetilnih, ivanih i miinih stanica. Uz jae polje jai su i pripadni efekti. Ljudsko je tijelo sposobno kompenzirati slabe interakcije. Polja jaih intenziteta uzrokuju promjene koje u odreenim okolnostima mogu dovesti do opasnosti za zdravlje. Iako do danas nije utvreno da li elektromagnetska polja niskih frekvencija mogu uzrokovati kancerogene bolesti, odreena saznanja postoje. S tim u vezi, neki poznati efekti induciranih struja u tijelu zbog izloenosti poljima niskih frekvencija prikazani su na tablici 1 (8-10). Jedan od razloga zbog kojih dosadanja istraivanja nisu pruila jasne dokaze o postojanju tetnih efekata za zdravlje ako se radi o izloenosti poljima ekstremno niskih frekvencija svakako je nedostatak spone izmeu eksperimentalnih podataka na ljudima i ivotinjama i odgovarajuih mehanizama meudjelovanja. Za epidemioloke pak studije, iz kojih takoer ne slijede jasni i vrsti dokazi koji povezuju izloenost elektrinim ili magnetskim poljima sa zloudnim bolestima, veu se ozbiljna ogranienja koja proizlaze iz naina na

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

koji se ove studije obavljaju. Naime, neovisno o tome to postoje odreeni dokazi koji upuuju na stanovite tetne efekte, nedostatak pouzdanih karakterizacija izvora elektromagnetskog oneienja, manjak pouzdanosti podataka o izloenosti, kao i ogranien broj sluajeva kod kojih se mogu istraiti nekakvi efekti, dosta oteava mogunost jasne i nedvosmislene veze izmeu ovih polja i zloudnih bolesti. Moe se dakle utvrditi da su epidemioloke studije vane u uspostavljanju odgovarajuih hipoteza, ali nipoto nisu dovoljne za stvaranje relevantnih zakljuaka. Drugim rijeima, epidemiologija moe samo opisati veze, ali ne moe nikada dokazati vezu izmeu uzroka i posljedica. Neki od laboratorijskih dokaza koji proizlaze iz eksperimentalnih studija blago upuuju na uzronoposljedinu vezu izmeu nivoa elektromagnetskih polja u okoliu i promjena u biolokim funkcijama ivih organizama. Takve su poveznice, primjerice izmeu polja ekstremno niskih frekvencija i raznih vrsta tumora, posebno leukemije u djece. Prema kategorizaciji Svjetske zdravstvene organizacije magnetska polja ekstremno niskih frekvencija klasicirana su kao mogue kancerogena (skupina 2B). S druge strane, nedostatak konzistentnih spoznaja koje bi proizale iz ovih eksperimentalnih analiza slabi uvjerenje da su dotine bioloke promjene u vezi s izloenosti poljima ekstremno niskih frekvencija. Uzimajui tako u obzir dosadanje epidemioloke studije koje se tiu izlaganja poljima ekstremno niskih frekvencija, zakljuak je ipak da ne postoje jasni i vrsti dokazi koji bi povezali izloenost ljudi elektrinim i magnetskim poljima ekstremno niskih frekvencija sa zloudnim bolestima. No mogue je potvrditi da, pod odreenim uvjetima izloenosti poljima, stanoviti efekti postoje, premda ne nuno i tetni za zdravlje.

Tablica 1 Efekti inducirane gustoe struje u tijelu (8-10)

Gustoa struje Efekti / mA m-2 > 1000 Mogue su blage i tee disfunkcije srca, ove struje mogu stvarati akutnu opasnost za zdravlje. Mogue su promjene u iritaciji sredinjeg ivanog sustava, tj. opaena je iritacija miinog tkiva 100 do 1000 u ovom rasponu gustoa struja. Jasno su vidljivi efekti u obliku promjena u bjelanevinama i sintezi DNA, promjene u aktivnosti 10 do 100 enzima te su mogui efekti i na ivanom sustavu. Mogue su promjene u metabolizmu kalcija ili potiskivanju proizvodnje melatonina koji regulira 1 do 10 ritam dan/no. Pozadinske gustoe struja u srcu i mozgu lee upravo unutar ovog podruja. <1 Nema poznatih efekata. Pozadinske gustoe struja u veini organa u tijelu ovog su reda veliine.

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

35
temperature oko 1 C. Ovakva povienja temperature imaju oite tetne uinke na zdravlje ljudi (8). Toplinski tetni uinci nastupaju pri lokaliziranim temperaturama iznad 41,6 C pri emu dolazi do koagulacije proteina, poveane propusnosti membrane stanice ili do oslobaanja toksina u neposrednoj blizini tzv. vruih toaka (engl. hot spots) (8, 9). Uz ove uinke mogui su i drugi zioloki efekti uzrokovani lokalnim porastom temperature u organima poput srca ili mozga.
Tablica 2 Izloenost homogenom elektrinom polju visokih frekvencija (nemodulirani signal) (8-10)

Bioloki uinci polja radiofrekvencija Meudjelovanje elektromagnetskih polja na radiofrekvencijama s ljudskim tijelom i pripadni bioloki efekti mogu se razmatrati na raznim nivoima ukljuujui molekularni, podstanini, organski ili sistemski nivo, ili pak itavo tijelo. Osnovni bioloki efekt elektromagnetskih polja visokih frekvencija je zagrijavanje tkiva koje se dade kvanticirati na temelju analize odgovarajuega toplinskog odziva ljudskog tijela. S obzirom na to da ivi sustavi mijenjaju svoje funkcije promjene temperature, do pojave tetnih efekata dolazi ako je ukupna elektromagnetska energija apsorbirana u ljudskom tijelu dovoljno velika da moe izazvati nekontrolirani porast temperature u tijelu obarajui pritom unutarnje termoregulacijske mehanizme tijela. Bioloki uinci elektromagnetskog zraenja na visokim frekvencijama mogu se klasicirati kao (1): Uinci visokog intenziteta (toplinski uinci) nastaju prilikom apsorbiranja elektromagnetske energije u mjeri dovoljnoj za porast temperature u uzorku tkiva za oko 0,1 C. Uinci srednjeg intenziteta (A-toplinski uinci) jesu oni kod kojih se apsorbira elektromagnetska energija dovoljna za detektabilno poveanje temperature u uzorku tkiva, ali izostaje znaajniji porast temperature u tkivu zbog regulacijskih mehanizama kontrole temperature u tijelu. Efekti niskog intenziteta (netoplinski uinci) jesu oni kod kojih apsorbirana koliina energije u uzorku tkiva nije usporediva s energijom koja se oslobodi normalnim tjelesnim funkcijama. Bitno je naglasiti da se radi o relativnim pojmovima i da nije mogue otro denirati granicu izmeu njih. Na temelju prorauna SAR-a za odreene dijelove tijela, nivoi apsorpcije elektromagnetske energije mogu se kvalitativno podijeliti na niski nivo apsorpcije (+), srednji nivo apsorpcije (++) i visoki nivo apsorpcije (+++), kako je prikazano na tablici 2 (8-10, 25). Stupanj do kojeg odreeni dio tijela apsorbira toplinu zbog elektromagnetskog zraenja na visokim frekvencijama ovisi o cirkulaciji i toplinskoj vodljivosti dijela tijela. Kao to je vidljivo iz tablice 2, lea oka i aica koljena najosjetljiviji su dijelovi tijela na prijenos topline. S druge strane, srce, plua i koa relativno su neosjetljivi na prijenos topline zbog visoke razine prokrvljenosti. Veina tetnih uinaka za ljudsko zdravlje zbog izloenosti visokofrekvencijskom zraenju u podruju izmeu 1 MHz do 10 GHz povezuje se s porastom

Dio tijela Mozak One lee Plua Srce Koa Unutarnji organi aica koljena Metalni implantati

Nivo apsorpcije ++ +++ + + + + +++ +++

Za razliku od uinaka visokog intenziteta postoji dosta kontroverzi povezanih s biolokim efektima to se tie RF zraenja srednjeg i niskog intenziteta. Prva je dilema moe li RF zraenje na tim nivoima uzrokovati tetan utjecaj ak i kada nema evidentnih toplinskih efekata. Drugo je pitanje mogu li efekti zbog RF zraenja nastupiti i kada tjelesna termoregulacija uspostavlja normalnu temperaturu usprkos deponiranju RF energije. Nejednolika raspodjela apsorbirane RF snage nastupa prilikom izloenosti zraenju samo odreenih dijelova tijela to rezultira nejednolikim zagrijavanjem, odnosno vruim tokama. Ovakav scenarij javlja se primjerice pri uporabi mobilnog telefona. Bitno je naglasiti da kod moduliranih polja, kao to je GSM zraenje, uz toplinske efekte moe nastupiti i iritacija na staninom nivou. Budui da prisutnost antene mobilnog telefona u uskoj blizini glave korisnika rezultira nekoliko puta veim dozama zraenja izloenih dijelova nego to je sluaj s usrednjenim okolnim poljima, to uzrokuje bojazan da postoje rizici za zdravlje. Stoga, mnogi epidemiolozi kontinuirano rade na verikaciji pretpostavke da izloenost RF poljima mobilnih telefona moe uzrokovati modani tumor ili druge bolesti. Neovisno o tome, premda su neke studije pokazale rastui rizik od rijetkih nemalignih tumora meu korisnicima mobilnih telefona, jo uvijek ne postoji

36
korelacija izmeu rastueg rizika i duine vremena uporabe mobilnog telefona. Neke studije (13) pokazuju da se stacionarno stanje (maksimalni temperaturni porast u glavi ovjeka) uspostavlja otprilike nakon oko 30 min izloenosti zraenju mobilnog telefona, dok 3 min izloenosti dovode do temperaturnog porasta veeg od 60 % vrijednosti u stacionarnom stanju. Vrijeme izloenosti od 6 min do 7 min daje temperaturni rast od oko 90 % vrijednosti u stacionarnom stanju. Ovi su rezultati u skladu s injenicom da toplinska vremenska konstanta ovjeka iznosi neto vie od 6 min (25). Istraivanja su pokazala (14) da se vremenska toplinska konstanta razliitih tkiva kree izmeu 6 min i 8 min. Odreeni prorauni otkrivaju dublju penetraciju u mozak i 50 % veu gustou apsorbirane snage kod 5-godinjeg djeteta u odnosu na odraslu osobu dok neke studije ovaj scenarij odbacuju. Ova je problematika predmetom rasprave u brojnim publikacijama, primjerice (1-5). Trenutano dozimetrija djece nije zadovoljavajue razjanjena uglavnom zbog nedostatka podataka o elektriko-toplinskim svojstvima tkiva. Britanski National Radiological Protection Board (NRPB) savjetovao je roditeljima da djeci do 8 godina ne dopuste uporabu mobilnog telefona. Prema nekim istraivanjima temperaturni porast od 0,3 C smatra se pragom pri kojemu hipotalamus inicira aktivnosti poput proirenja krvnih ila, poveanje protoka krvi, isparavanje znojenjem i slino. Neki istraivai upozoravaju na utjecaj mobilnog telefona na mentalne procese (pozornost, kratkotrajna memorija, upravljanje informacijama ili vrijeme reakcije). Brzina propagacije ivanih impulsa moe se poveavati ili smanjivati zbog relativno malih porasta temperature: 0,3 C do 0,6 C. Postoje takoer indicije da pulsnomodulirano zraenje mobilnih telefona moe modificirati EEG kod spavanja. Jedan od negativnih efekata unutarnjih polja visokih frekvencija zasigurno je i poveanje propusnosti barijere koja u normalnim ziolokim uvjetima prijei protok odreenih supstancija u mozak putem krvi. Dosad nitko zasigurno ne zna kakvi su dugoroni efekti zbog izloenosti RF zraenju i je li ono kumulativne prirode. S druge strane, kumulativni efekt je posebno vaan kad se radi o zdravstvenim pitanjima. Dugorona kumulativna izloenost produkt je vremena i prosjeka ozraenosti. Istraivanja moguih posljedica dugotrajnog izlaganja zraenju mobilnog telefona provedena su u okviru projekta INTERPHONE koji je vodila

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

Meunarodna agencija za istraivanje raka (IARC, International Agency for Research on Cancer) (1). Epidemioloke studije u okviru projekta INTERPHONE upuuju na odreenu povezanost izmeu zloudnih bolesti mozga i dugotrajne upotrebe mobilnih telefona (10 godina i vie), pri emu se spominje poveanje rizika od oko 40 %. U novije vrijeme zahtijeva se minimiziranje izloenosti zraenju mobilnog telefona dok se ne doe do denitivnih zakljuaka koji mogu proizai iz jo sveobuhvatnijih studija, primjerice u radu Hardella i Sage (3). Isti autori navode faktor rizika od ak 2,9 u sluaju dugotrajne izloenosti mobilnom telefonu (vie od 10 godina). U tom svjetlu ak se trai preispitivanje postojeih granica ozraenosti u smislu postavljanja rigoroznijih ogranienja, upravo s obzirom na injenicu da nije iskljuen rizik od inicijacije malignih bolesti nakon uporabe mobilnog telefona tijekom 10 godina i vie. Vrijedi napomenuti da je za pouzdanost procjene rizika od zloudnih bolesti u okviru epidemiolokih studija na ljudima nudan period promatranja od najmanje 15 do 20 godina. Zakljuno reeno, RF bioloki efekti impliciraju znaajan rizik po zdravlje iskljuivo ako je doza primljenog zraenja zaista visoka. U veini sluajeva nivoi zraenja visokih frekvencija u okoliu, posebno to se tie baznih stanica ispod su graninih razina.

SIGURNOSNE SMJERNICE I GRANICE IZLOENOSTI

Sigurnosnim smjernicama za zatitu ljudi od elektromagnetskog zraenja propisuju se doputene granice izloenosti karakteristinim veliinama elektromagnetskog polja. Sigurnosne smjernice za izloenost ljudi elektromagnetskim poljima zasnivaju se na dokazanim uincima, temeljenim na teorijskim i eksperimentalnim istraivanjima te epidemiolokim studijama, a to su: stimulacija elektrino podraljivih stanica i zagrijavanje tkiva. Ovi se uinci daju relativno dobro opisati gustoom struje J i specinom apsorbiranom snagom SAR. Meunarodno predloene mjere zatite predstavljaju konsenzus u podruju zatite ljudi od elektromagnetskog zraenja, zasnovan na znanstvenim istraivanjima. Zatitna je granica nivo ispod kojeg se izloenost ljudi elektromagnetskim poljima ne smatra tetnom, premda ona po sebi nije jasna i otra

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

37
Dakle, najvea doputena gustoa struje i SAR-a u tijelu su tzv. temeljna ogranienja meudjelovanja elektromagnetskog zraenja i tijela. To znai da tetni uinak u tijelu izravno ovisi o tim veliinama, a sve ostale veliine (referentne granine razine) izvode se iz njih primjenom matematikog modeliranja ili ekstrapolacijom iz raspoloivih laboratorijskih podataka. Za osnovna ogranienja uzete su za faktor 10 umanjene vrijednosti na kojima je primijeen poetak tetnog djelovanja elektromagnetskog polja na organizam. Nadalje, sve granine vrijednosti dijele populaciju na dvije skupine: profesionalnu i opu populaciju. Polazi se od toga da se ustanovljeni pragovi biolokih efekata odnose na zdrave ljude te da postoji dio populacije koji je osjetljiviji na elektromagnetsko zraenje (djeca, trudnice, starci, bolesnici, nedefinirani poremeaji). Kontrolirani uvjeti izlaganja, odnosno profesionalna izloenost elektromagnetskom zraenju definiraju se kao izlaganje elektromagnetskom zraenju koje se dogaa u okviru radnog okruenja, a ljudi su svjesni rizika i podvrgnuti redovitim zdravstvenim pregledima kojima prate svoje zdravstveno stanje. U tom smislu, za opu populaciju potrebno je da granice budu jo nie, pa se zato osnovna ogranienja za opu populaciju smanjuju za sigurnosni faktor 5 (25). Temeljno ogranienje na 50 Hz za gustou struje iznosi 10 mA m-2 za profesionalnu izloenost, a za opu populaciju 2 mA m-2. Temeljna ogranienja za SAR usrednjen po itavom tijelu i lokalizirani SAR za frekvencijsko podruje izmeu 10 MHz i 10 GHz prikazana su na tablici 3. Treba istaknuti da je prema ICNIRP-u osnovni zahtjev za zatitu ljudi od zraenja vezan za zadovoljavanje temeljnih ogranienja. Ako su prorauni ili mjerenja temeljnih ogranienja znatno oteani ili ak onemogueni, tada se mjere sigurnosti odnose na odreivanje iznosa vanjskih polja i usporedba s referentnim graninim razinama. Ako su referentne granine razine prekoraene, to nuno ne implicira da su prekoraena temeljna ogranienja, ali je u tom

granica izmeu sigurnosti i rizika za zdravlje. U tom smislu, to je ogranienje vie toka iznad koje rizik za zdravlje raste. Jedan od temeljnih problema kod sigurnosnih smjernica jest pitanje njihove unifikacije i harmonizacije na meunarodnom nivou, s obzirom na to da smjernice dosta variraju jer su plod rada razliitih normizacijskih tijela, zdravstvenih agencija i inih meunarodnih organizacija. Tako primjerice SAD, Kanada, Australija te neke europske i azijske zemlje imaju svoje sigurnosne smjernice. Velika koliina razliite legislative za ovu problematiku mahom je uzrokovana neujednaenou naina na koji se odreene mjere, odnosno granice izloenosti donose vezano za frekvenciju, vrijeme izloenosti, periodinost izlaganju i druge faktore. Najire prihvaene meunarodne sigurnosne smjernice objavilo je meunarodno udruenje International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection (ICNIRP) 1998. godine. Udruenje Institute of Electrical and Electronic Engineers (IEEE) 1999. godine svojim pravilnikom odreuje granice takozvane maksimalne doputene izloenosti (engl. maximal permisible exposure - MPE) za iznose vremenski promjenljivih elektrinih i magnetskih polja u slobodnom prostoru te za odgovarajue gustoe snage. Granice propisane pravilnikom IEEE prihvaene su u SAD-u i u jo nekoliko zemalja, dok je veina zemalja zapadne Europe prihvatila norme propisane normama ICNIRP-a. Prema ICNIRP-u granine razine elektromagnetskog zraenja propisuju se na dva nivoa (1-5): temeljna ogranienja (engl. basic restrictions) - veliine meudjelovanja elektromagnetske energije s biolokim tkivom, izraene kao stupanj specine apsorpcije SAR [W kg-1] i gustoa struje J [A m-2] inducirane u biolokom tkivu; referentne granine razine (engl. reference levels) - veliine koje opisuju upadno elektromagnetsko polje jakost elektrinog polja E [V m-1], jakost magnetskog polja H [A m-1] i gustoa snage elektromagnetskog vala S [W m-2].

Tablica 3 Temeljna ogranienja za SAR prema smjernicama ICNIRP-a (25)

Frekvencijsko podruje: 10 MHz do 10 GHz Radnici Opa populacija

SAR usrednjen po itavom tijelu / W kg-1 0,4 0,08

Lokalizirani SAR (glava i trup) / W kg-1 10 2

Lokalizirani SAR (udovi) / W kg-1 20 4

38
sluaju nuno na neki nain provesti dozimetriju unutarnjeg polja i provjeriti temeljna ogranienja. Treba naglasiti da ICNIRP-ova ogranienja imaju status preporuke, a zatitne granine vrijednosti za odreenu zemlju regulirane su nacionalnim i meunarodnim preporukama. ovjek je najosjetljiviji na podruju od 10 MHz do 400 MHz. Zato su u tom podruju granice najotrije, odnosno doputene jakosti polja su najnie. Poznavanje jakosti polja u odreenoj toki na nekoj frekvenciji nije dovoljno da bi se izvrila procjena tetnosti. Pri procjeni tetnosti vano je jo koliko dugo je ovjek izloen polju; zrai li izvor kontinuirano ili impulsno modulirani val te s koliko izvora je ovjek ozraen i na kojim frekvencijama. Utjecaj duljine izlaganja ovisi o biolokom efektu, odnosno mehanizmu meudjelovanja koji se promatra. Pretpostavka na kojoj se zasniva upotreba vremenskog usrednjenja glasi: Organizam moe izdrati kontinuiranu graninu jakost polja bez tetnih uinaka. Ako se jakost polja povisi, organizam se i dalje moe tititi svojim obrambenim mehanizmima i adaptacijom, ako se izlaganje dogaa u vremenskom intervalu kraem od vremenske konstante obrambenog mehanizma. Npr. ako je pretpostavljeni bioloki uinak zagrijavanje tkiva, tada je obrambeni mehanizam vlastita termoregulacija organizma. Poznato je da tijelo ne moe dulje od 6 min uspjeno provoditi termoregulaciju nakon izlaganja polju jaem od granine vrijednosti. Zbog toga se izlaganje polju vremenski usrednjava na vremenski interval od 6 min. Koncept prosjenog vremena izloenosti zasniva se na pretpostavci da je ljudsko tijelo sposobno kompenzirati efekte elektrinog polja ako je djelovanje polja vremenski ogranieno te na taj nain izbjei bilo kakve trajne tetne posljedice. Za izvore signala impulsnog oblika, osim vremenske srednje vrijednosti, potrebno je provjeriti i vrne vrijednosti impulsa (25). U sluaju istodobne izloenosti zraenju polja razliitih frekvencija potrebno je izvriti sumiranje efekata na razliitim frekvencijama. Vrijedi naglasiti da su elektrini podraaji relevantni za frekvencije do 10 MHz, a toplinski efekti su relevantni za frekvencije iznad 100 kHz, te se SAR i gustoa snage zbrajaju prema relacijama koje propisuje ICNIRP (25). Nadalje, za frekvencije izmedu 10 GHz i 300 GHz, osim osnovnog ogranienja SAR-a, postoji i osnovno ogranienje gustoe snage. to se tie toplinskih uinaka, primjena IEEE zatitnih normi (27), kojima je prostorni vrni SAR usrednjen po 1 g tkiva ogranien na 1,6 W kg-1,

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

rezultira maksimalnim temperaturnom porastom od 0,06 C u mozgu, a primjena ICNIRP zatitnih normi (25), kojima je SAR usrednjen po 10 g tkiva ogranien na 2 W kg -1 , rezultira maksimalnim porastom temperature u mozgu u iznosu od 0,11 C. Ove granine vrijednosti imaju zatitne faktore 17 za sluaj ANSI (American National Standards Institute)/IEEE ogranienja, odnosno 9 za sluaj ICNIRP granica izloenosti u usporedbi s porastom temperature od 1 C pri kojoj su prilikom pokusa na ivotinjama ustanovljeni tetni toplinski uinci. Hrvatske smjernice za zatitu od elektromagnetskih polja Prema deniciji iz Zakona o zatiti od neionizirajueg zraenja (29): neionizirajua zraenja jesu elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije nie od 300 GHz ili ultrazvuk frekvencije nie od 500 MHz, a koji u meudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione; izvor neionizirajuih zraenja jest svaki ureaj koji proizvodi jednu ili vie vrsta neionizirajuih zraenja. Mjere zatite od neionizirajuih zraenja impliciraju da svako izlaganje tim zraenjima bude nie od graninih razina utvrenih Zakonom o zatiti od neionizirajueg zraenja i propisima donesenim na temelju tog Zakona. Zakon o zatiti od neionizirajueg zraenja predvia donoenje provedbenog propisa (pravilnika). U prosincu 2001. granine vrijednosti snaga zraenja radijskih postaja propisane su Pravilnikom o najviim doputenim snagama zraenja radijskih postaja u gradovima i naseljima gradskog obiljeja (30). Trenutano postoji nekoliko vaeih pravilnika za zatitu od neionizirajueg zraenja: Pravilnik o zatiti od elektromagnetskih polja (28), koji je prema Zakonu o zatiti od neionizirajueg zraenja donijelo Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske u prosincu 2003. godine, Pravilnik o ogranienjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu (31), koji je na temelju Zakona o telekomunikacijama u prosincu 2004. godine donijelo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka te Pravilnik o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji se odnose na izloenost radnika rizicima koji potjeu od elektromagnetskih polja koji je donijelo Ministarstvo zdravstva (32).

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

39
ekstremno niskih frekvencija i raznih vrsta tumora, posebno leukemije u djece. Prema kategorizaciji Svjetske zdravstvene organizacije magnetska polja ekstremno niskih frekvencija klasicirana su kao mogue kancerogena (skupina 2B). Treba podvui da veina rezultata dobivenih u okviru novijih istraivanja upuje na to da su nivoi polja u okoliu zbog izvora na ekstremno niskim frekvencijama (dalekovodi, transformatorske stanice) i visokih frekvencija (bazne stanice) u principu znaajno nii od meunarodnih i domaih ogranienja. Ipak, neki od rezultata dobivenih u odreenim studijama pa i u ovom radu, dodue za sluaj izloenosti iznosima vanjskih polja blizu referentnih graninih razina, prelaze doputene vrijednosti temeljnih ogranienja. Primjerice, maksimalna vrijednost gustoe struje inducira se u fetusu tijekom 8. tjedna trudnoe. Pri tome gustoa struje koja se inducira u fetusu viestruko prelazi iznos gustoe struje u mozgu majke koja iznosi 0,5 mA m-2. Time gustoa struje u fetusu prelazi po ICNIRP-u temeljna ogranienja i za opu pa i za profesionalnu populaciju, dok je gustoa struje u mozgu majke unutar ovih granica. DODATAK A: Rjeavanje Laplaceove jednadbe metodom rubnih elemenata Laplaceova jednadba [5], odnosno [10] oblika (A1) rijeena je primjenom metode rubnih elemenata uz dekompoziciju potpodruja (33). U ovom dodatku opisani su samo glavni koraci u rjeavanju problema, dok se vie detalja o ovoj varijanti metode rubnih elemenata moe pronai npr. u radovima (9) ili (33). Primjenom poopenog Gaussova integralnog teorema, a nakon odreenih matematikih manipulacija dobiva se Greenova integralna reprezentacija funkcije (33), a provoenje postupka diskretizacije granice na Nk elemenata rezultira sljedeim izrazom: (A2) gdje i sada predstavlja toku izvora, a Gk,j, se odnosi na j-ti rubni element Wk, / n predstavlja derivaciju po normali na granicu fundamentalnog rjeenja, dok se i odnosi na toke unutar podruja. Nadalje, c je geometrijski ovisan lan preko kojeg se uzima u obzir Cauchyev tip singulariteta, a * je Greenova funkcija za trodimenzionalne probleme oblika: (A3)

Vrijedi naglasiti da su granice izloenosti u navedenim pravilnicima dosta otrije nego u veini meunarodnih normi. Takoer, nuno je utvrditi da je u vrijeme pisanja konane verzije ovog rada (prva verzija dovrena 1. srpnja 2010.) donesen u Republici Hrvatskoj novi Zakon o zatiti od neionizirajueg zraenja.

ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Prisutnost elektromagnetskih polja u okoliu i njihova potencijalna tetnost za ljudsko zdravlje kontroverzno su znanstveno, tehniko, ali i socijalno pitanje. Kljuna toka u analizi moguih rizika za zdravlje ljudi je dozimetrija unutarnjeg polja koja obuhvaa elektromagnetsko i toplinsko modeliranje ljudskog tijela. Realistini, anatomski zasnovani, modeli ljudskog tijela analiziraju se primjenom sosticiranih suvremenih numerikih metoda. Ulazne podatke za ovakvu analizu osigurava dozimetrija upadnog polja koja se temelji na proraunima i mjerenjima izvora elektromagnetskih polja na niskim i visokim frekvencijama. U radu su opisani realistini modeli glave izloene polju monitora te trudnice izloene elektrinom polju dalekovoda, oba temeljena na odgovarajuim varijantama Laplaceove jednadbe i njezinu rjeavanju metodom rubnih elemenata i model oka izloenog zraenju ravnog vala koji se temelji na odgovarajuoj Helmholtzovoj jednadbi i njezinu rjeenju primjenom hibridne metode konanih i rubnih elemenata. Na temelju rezultata koje prua unutarnja dozimetrija mogu se razmatrati bioloki uinci koji se javljaju u situaciji kad izloenost elektromagnetskim poljima uzrokuje zioloke promjene u biolokom sustavu koje su detektabilne mjerenjem ili proraunom. Ako je bioloki uinak zbog izloenosti izvan normalnog raspona koji organizam moe kompenzirati, nastupa opasnost za zdravlje ovjeka. Izloenost poljima niskih frekvencija uzrokuje induciranje gustoe struje u tkivu, dok je dominantni efekt zbog izloenosti poljima visokih frekvencija zagrijavanje tkiva, mijenjanje kemijskih reakcija ili induciranje elektrinih struja u tkivima i stanicama. Zraenje elektromagnetskih polja visokih frekvencija kvantificira se konceptom specifine gustoe apsorbirane snage, odnosno SAR-a. Neka od eksperimentalnih saznanja blago podupiru vezu izmeu nivoa polja ekstremno niskih frekvencija u okoliu s promjenama u biolokim funkcijama. Takve su poveznice, primjerice izmeu polja

40
pri emu je R udaljenost od toke izvora do toke promatranja. Nakon odreenih matematikih manipulacija dobiva se sustav algebarskih jednadbi za potpodruje u matrinoj formi (33): (A4) gdje su opi lanovi matrica i denirani izrazima: (A5) (A6) pri emu n oznaava kolokacijske vorove unutar j-tog elementa. Globalni sustav jednadbi gradi se (asemblira) iz lokalnih sustava pojedinog potpodruja. Rjeavanjem sustava jednadbi (A4) dobivaju se nepoznate vrijednosti potencijala, odnosno njegove normalne derivacije na granici. U konanici je primjenom integralne relacije (A2) mogue dobiti potencijal u proizvoljnoj toki podruja. DODATAK B: Modeliranje Helmholtzove jednadbe primjenom hibridne metode rubnih i konanih elemenata Problem apsorpcije elektromagnetske energije u dvodimenzionalnom modelu oka rijeen je primjenom hibridne metode rubnih i konanih elemenata. Metoda konanih elemenata iskoritena je za modeliranje podruja prorauna (oka), dok je metoda rubnih elemenata upotrijbljena za modeliranje okolnog prostora. Obje su metode spregnute primjenom pogodnih rubnih uvjeta na danoj granici. Ovakav hibridni pristup koji implicira kombiniranje dviju numerikih metoda uveden je uzimajui u obzir injenicu da je metoda konanih elemenata pogodna za modeliranje nehomogenog podruja prorauna, dok je, s druge strane, metoda rubnih elemenata idealna za modeliranje problema s otvorenim granicama kod kojih se moe izbjei rjeavanje integrala po podruju. Metoda rubnih elemenata Integralne jednadbe po rubu podruja za dinamika polja uobiajeno se izvode primjenom drugog Greenova teorema (33). Dvodimenzionalni problem elektromagnetskog rasprenja dade se opisati jednadbama:

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

(B1)

(B2) gdje je granica podruja prorauna koja ukljuuje raspriva i njegovo blisko polje. Greenova funkcija za dvodimenzionalni sluaj je tada oblika (9, 33): (B3) gdje je Hankelova funkcija nultog reda, a R udaljenost od toke izvora do toke promatranja. Diskretiziranjem granice na N izoparametarskih diskontinuiranih rubnih elemenata jednadbe segmenata postaju:

(B4) (B5) gdje je konstanta i oblika: (B6) i ovisi o tipu singulariteta (33). U okviru ovog prorauna upotrijebljeni su diskontinuirani elementi u svrhu ekasnog tretiranja otrih rubova (9). Metoda konanih elemenata Metoda konanih elemenata rabi se za proraun temperaturnih polja jer je relativno jednostavna za implementaciju, pogodna za tretiranje nehomogenosti materijala a openito je u inenjerstvu u posljednjih nekoliko desetljea iroko primjenjivana i dobro istraena to se tie konvergencije i tonosti numerikih rezultata. Prilikom numerikog modeliranja problema rasprenja metodom konanih elemenata primijenjen je Galerkin-Bubnovljev postupak (33), koji implicira izbor istih testnih funkcija Wj te funkcija aproksimacije rjeenja po konanom elementu. U skladu s metodom teinskih odstupanja (9, 33) Helmholtzove jednadbe (B7)

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

41
(B8) Kako se podruje prorauna tretira metodom konanih elemenata, a vanjski prostor primjenom metode rubnih elemenata, ove dvije metode spregnute su implementacijom rubnih uvjeta za kontinuitet elektrinih i magnetskih polja na granici , danih izrazima: (B17) (B18) gdje se indeksi ext i int odnose na vanjski, odnosno unutarnji prostor. DODATAK C Rjeavanje stacionarne Pennesove jednadbe primjenom metode konanih elemenata Primjenom metode teinskih odstupanja, odnosno mnoenjem jednadbe (C1) (B11) sa skupom teinskih funkcija Wj i integriranjem po podruju prorauna dobiva se sljedea integralna relacija:

mnoe se skupom teinskih funkcija nakon ega slijedi integracija po podruju prorauna . Prema metodi teinskih odstupanja postavlja se uvjet iezavanja integrala po podruju: (B9)

(B10) Primjenom prvog Greenova identiteta uz neke matematike postupke proizlazi:

(B12) Slijedi diskretizacija podruja prorauna na M izoparametarskim trokutim konanim elemenatima, a elektrina i magnetska polja po trokutnom elementu mogu se aproksimirati izrazima: (B13) (B14) gdje su Wi oblikovne funkcije po trokutnom elementu. Nakon odreenih matematikih operacija slijedi (9, 33):

(C2) gdje je Wj skup teinskih (testnih) funkcija. Nadalje, uzimanjem u obzir Neumannova rubnog uvjeta: (C3) za granicu podruja proizlazi:

(C4) Jednadba (C4) predstavlja integralnu formulaciju Pennesove diferencijalne biotoplinske jednadbe (C1) pogodnu za implementaciju metodom konanih elemenata. Podruje prorauna diskretizira se na N trokutnih konanih elemenata. Mrea konanih elemenata trokutnog tipa za model oka prikazana je na slici C1. Polje temperature na jednome trokutnom elementu dade se izraziti preko aproksimacijskih funkcija fj: (C5) gdje je Ne broj vorova na elementu.

(B15)

(B16) gdje su 1 i 2 lokalne izoparametarske koordinate na trokutu, a |J| je jakobian transformacija koordinata. Sprega ovih dviju metoda detaljno je objanjena u (9).

42
6.

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

7.

8. 9. 10.

Slika C.1 Mrea konanih elemenata ljudskog oka

11.

12.

Primjenom Galerkin-Bubnovljeve procedure biraju se iste teinske funkcije kao i aproksimacijske funkcije, tj. Wj = fj, a uz standardni postupak diskretizacije jednadbe (C4) metodom konanih elemenata slijedi lokalna matrina jednadba [9]: (C6) gdje je [K] matrica konanog elementa: (C7) a {M} oznaava vektor tokova: (C8) dok se {P} odnosi na vektor izvora: (C9) Asembliranjem svih matrica konanih elemenata formira se globalna matrica sustava, kao to se asembliranjem vektora tokova i izvora formiraju odgovarajui globalni vektori.
LITERATURA
1. 2. Lin JC. Malignant brain tumors from cellular mobile telephone radiation. IEEE Antennas Propag Mag 2007;49:212-4. Hirata A, Fujiwara O, Nagaoka T, Watanabe S. Estimation of whole body average SAR in human models due to plane wave exposure at resonance frequency. IEEE Trans Electromagn Compat 2010;52:41-8. Hardell L, Sage C. Biological effects from electromagnetic field exposure and public exposure standards. Biomed Pharmacother 2008;62:104-9. Hardell L, Carlberg M. Meta-analysis of long-term mobile phone use and the association with brain tumors. Int J Oncol 2008;32:1097-103. Lin JC. Interaction of wireless communication elds with blood-brain barrier of laboratory animals. Radio Sci Bull 2005;315:33-8.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

3.

21.

4.

22.

5.

23.

Aniborn A, Feychting M, Lonn S. Mobile phones and tumor risk: interpretation of recent results. Radio Sci Bull 2005;314:30-3. Barnes FS, Greenebaum B. Handbook of Biological Effects of Electromagnetic Fields. 3rd ed. Boca Raton: CRC Press; 2007. Habash RWY. Electromagnetic Fields and Radiation. New York (NY): Marcel Dekker; 2002. Poljak D. Izloenost ljudi neionizacijskom zraenju. Zagreb: Kigen; 2006. Poljak D. Human Exposure to Electromagnetic Fieds. Southampton-Boston: WIT Press; 2003. Gandhi OP, Chen JY. Numerical dosimetry at power line frequencies using anatomically based models. Bioelectromagnetics 1992;1(Suppl):43-60. Gandhi OP. Some numerical methods for dosimetry: extremely low frequencies to microwave frequencies. Radio Sci 1995;30:161-77. Gandhi OP, Lazzi G, Furse CM. Electromagnetic absorption in the human head and neck for mobile telephones at 835 and 1900 MHz. IEEE Trans Microw Theory Tech 1997;44:186573. Wang J, Fujiwara O. Dosimetry in the human head for portable telephones. U: Stone WR, editor. The review of radio science 1992-2002. New York (NY): Wiley-Interscience; 2002. str. 51-63. Hirrata A, Shizoava T. Correlation of maximum temperature increase and peak SAR in the human head due to handset antennas. IEEE Trans Microw Theory Tech 2003;51:183441. Chiba A, Isaka K, Yokoi Y, Nagata M, Kitagav M, Matsuo T. Application of finite element method to analysis of induced current densities inside human model exposed to 60Hz electric eld. IEEE Trans Power Apparatus Syst 1984;103:1895-901. Poljak D, Rashed Y. The boundary element modelling of the human body exposed to the ELF electromagnetic elds. Eng Anal Bound Elem 2002;26:871-5. Poljak D, Peratta A, Brebbia CA. The boundary element electromagnetic-thermal analysis of human exposure to base station antennas radiation. Eng Anal Bound Elem 2004;28:763-70. Poljak D, Peratta A, Brebbia CA. A 3D BEM modelling of human exposure to extremely low frequency (ELF) electric elds. U: Kasab A, Brebbia CA, Poljak D, urednici: Boundary Elements XXVII: Incorporating Electrical Engineering and Electromagnetics. Southampton-Boston: WIT Press; 2005. str. 441-51. Gonzalez C, Peratta A, Poljak D. Boundary element modeling of the realistic human body exposed to extremely low frequency (ELF) electric elds: computat geometrical aspects. IEEE Trans Electromagn Compat 2007;49:15362. Perrata C, Perrata A, Poljak D. BEM modeling of high voltage ELF electric eld applied to a 3D pregnant woman model. J Commun Software Syst 2010;6:31-8. Nielsen NF, Michelsen J, Michalsen JA, Schneider T. Numerical calculation of electrostatic eld surrounding a human head in visual display environments. J Electrost 1996;36:209-23. avka D, Poljak D, Peratta A, Brebbia CA. Boundary element model of the human head exposed to an electrostatic eld

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

43
28. Pravilnik o zatiti od elektromagnetskih polja. Narodne novine 204/2003. 29. Zakon o zatiti od neionizirajueg zraenja. Narodne novine 105/1999. 30. Pravilnik o najviim doputenim snagama zraenja radijskih postaja u gradovima i naseljima gradskog obiljeja. Narodne novine 111/2001. 31. Pravilnik o ogranienjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu. Narodne novine 60/2004. 32. Pravilnik o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji se odnose na izloenost radnika rizicima koji potjeu od elektromagnetskih polja. Narodne novine 38/2008. 33. Poljak D. Advanced Modeling in Computational Electromagnetic Compatibility. New York (NY): Wiley; 2007.

24.

25.

26.

27.

generated by Video Display Units. U: Skerget L, Brebbia CA, urednici. Boundary Elements and Other Mesh Reduction Methods XXX. Southampton-Boston: WIT Press; 2008. str. 115-24. Poljak D, Tham CY, Roje V, Zemunik T. Parasitic cylindrical antenna representation of the human body exposed to the low frequency (LF) electromagnetic radiation. U: Millennium Conference on Antennas & Propagation; 9.-14. travnja 2000. Davos, vicarska. International Commission on Non-ionizing Radiation Protection (ICNIRP). Guidelines for limiting exposure to time-varying, electric, magnetic and electromagnetic elds (up to 300GHz). Health Phys 1998;74:494-522. Dodig H, Peratta A, Poljak D. Analysis method for the heating of the human eye exposed to high frequency electromagnetic elds. J Commun Software Syst 2007;3:3-10. American National Standards Institute (ANSI). Safety leves with respect to human exposure to radio frequency electromagnetic elds, 3kHz to 300GHz. ANSI/IEEE C.95.11992.

44
Summary

Poljak D. EXPOSURE TO NON-IONISING EMF Arh Hig Rada Toksikol 2010;61 Supplement: 25-44

EXPOSURE TO NON-IONISING ELECTROMAGNETIC FIELDS FROM EXTREMELY LOW TO MICROWAVE FREQUENCIES This article describes a simulation method to assess human exposure to electromagnetic leds (EMF) from extremely low to microwave frequencies. Human body is represented by realistic computational models taking into account the geometry and electrical properties of organs. Low frequency models are based on quasistatic approximations, Laplace equation, and related numerical modelling via the boundary element method. High frequency models are based on the full wave model and the corresponding Helmholtz equation. The articles gives examples of computational models for the human head exposed to a video display unit, for a pregnant woman and foetus exposed to low frequency elds, and for the human eye exposed to microwave frequencies. In extreme scenarios, external and internal eld levels exceed national and international tresholds. For example, pregnant woman exposure to power line electric eld causes several times higher values of current density in the foetus than the internal current density in the female brain. The article also discusses the interaction between EMF and human body and presents new ndings on biological effects of extremely low and high frequency EMF. It concludes with a discussion about protection measures required by international and national safety guidelines and exposure limits. KEY WORDS: computational models, EMF, exposure limits, foetus, Helmholtz equation, Laplace equation, pregnant woman, radiation protection, safety guidelines

CORRESPONDING AUTHOR: Dragan Poljak Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilite u Splitu, Zavod za elektroniku Ruera Bokovia bb, 21000 Split E-mail: dpoljak@fesb.hr