2.4. Sklop za uzorkovanje i pamenje Analogno digitalna pretvorba, ovisno o vrsti AD pretvornika, traje neko vrijeme.

Ako se tijekom tog vremena mjereni napon promijeni, prouzroit de pogreku u digitalnom izlazu. Ta se pogreka moe izbjedi ako se uzme uzorak analogne vrijednosti napona netom prije poetka pretvorbe (sample) i pamti (hold) potrebno vrijeme. Pojednostavljena naelna shema sklopa prikazana je na slici 1.a. Dok je preklopka P, koja je upravljana iz nekog izvora, u poloaju S, kondenzator kapaciteta C nabija se preko naponskog sljedila 1. Nakon prebacivanja preklopke u poloaj H, napon koji je tog trenutka bio na kondenzatoru teorijski de se odrati nepromijenjenim, jer je ulazni otpor naponskog sljedila 2 vrlo velik. U stvarnosti vrijeme preklapanja iz poloaja S u H i obratno nije jednako nitici, male struje teku kroz izolaciju preklopke, dielektrik kondenzatora i u pojaalo, pa nastaju neka odstupanja. Izlazni napon pojaala 2, zbog tih struja, ovisno o izvedbi i kakvodi sklopa, snizuje se brzinom koja je reda veliine desetaka ili stotina mV/s. Dakle, kakvoda sklopa ovisi o kakvodi kondenzatora, elektronike preklopke i pojaala. Na slici 1.b prikazan je idealizirani izlazni napon Ui za naznaeni ulazni napon Uu kao funkcija poloaja preklopke P. Takvi sklopovi, koji su neka vrsta analogne memorije, na engleskom se jeziku nazivaju sample-and-hold amplifier (circuit), a skradeno se oznauju sa S&H ili S/H. Izrauju se kao integrirani sklopovi.

Slika 1. Sklop za uzorkovanje i pamdenje: a) naelna shema; b) nain djelovanja 2.5. Binarna brojila Vaan dio digitalnih instrumenata su binarna brojila. Ona broje u binarnom sustavu, a izrauju se iz elektronikih sklopova koji se nazivaju BISTABILNIM MULTIVIBRATORIMA. Bistabilni multivibratori, koji se najede ostvaruju s logikim sklopovima, imaju dva stabilna stanja. U svakom stanju ostaju dok im se vanjskim impulsom stanje ne promijeni. U shemama se crtaju kao pravokutnici, a oznaavaju sa B. Postoje razliite vrste bistabila (SR, JK, T). Bistabil moe imati jedan ili vie ulaza i dva izlaza. Stanje bistabila moe biti logiki 1 ili 0ovisno o stanju na izlazu Q. Drugi izlaz je komplementaran prvome. Bistabili se mogu okidati kratkim impulsima dobivenima derivacijom pravokutnog impulsa ili bridom pravokutnog impulsa, i to rastudim (pozitivnim) ili padajudim

(negativnim) bridom, kako je prikazano na slici 2. Ako se bistabil okida negativnim bridom, tada se to na shemi oznai malim kruidem na ulaznoj stezaljci, kao kod negativne logike.

Slika 2. Naini okidanja bistabila

Bistabili mogu raditi SINKRONO i ASINKRONO. Bistabil radi sinkrono samo ako je, uz impuls na odgovarajudem ulazu, prisutan i sinkornizacijski impuls na za to predvienom ulazu oznaenom sa clock, C ili CP. Sinkronizacijski impulsi su stalne frekvencije, pa se nazivaju i IMPULSIMA RITMA ili na engleskom clock. Oscilator, izvor tih impulsa naziva se GENERATOROM RITMA ili clock. U asinkronom radu bistabil reagira na pobudu im se ona pojavi. Nain asinkronog brojanja moemo objasniti sklopom od tri T bistabila povezanim kao na slici 3.a. Na ulaz C bistabila oznaenoga sa B1 dovodimo niz pravokutnih impulsa, a svi ulazi T dre se u 1. Pretpostavimo da se bistabili okidaju negativnim bridom impulsa. Negativni brid ulaznog impulsa mijenja stanje bistabila B1 i njegov izlaz Q prelazi iz 0 u 1. Negativni brid drugoga ulaznog impulsa ponovno mijenja stanje bistabila B2 iz 0 u 1. Tredi ulazni impuls u bistabil B1 ponovno mijenja njegovo stanje u 1, a stanje bistabila B2 ostaje nepromijenjeno.

Slika 3. Asinkrono 3-bitno brojilo: a) naelna shema, b) impulsi na izlazima pojedinih bistabila, c) tablica stanja

etvrti impuls vrada B1 u 0. Taj povrat prouzroit de i povrat u 0 bistabila B2, to de pak prouzroiti promjenu stanja bistabila B3 u 1 itd. Nakon osmog impulsa svi de bistabili biti u stanju 0, pa je to brojilo koje ima 8 stanja, to se vidi iz tablice stanja na slici 3. Sklop na slici 3.a moe se proiriti po volji s odabranim brojem bistabila, pa se sa n bistabila mogu postidi 2^n stanja, koja omoguduju brojanje od 0 do 2^n -1. Iz ovog primjera slijedi da bistabil dijeli frekvenciju ulaznog signala sa 2. Impulsom za brisanje dovedenim na ulaz R mogu se u svako vrijeme svi bistabili dovesti u stanje 0. Opisana brojila broje unaprijed. Meutim, ima brojila koja broje unazad, tj. odbijaju impulse. Takva se brojila prvim impulsom napune, npr.brojilo s etiri bistabila je u stanju 1111. Svaki daljni ulazni impuls smanjuje stanje dok konano ne dostigne 0000. Postoje i reverzibilna ili naprijed natrag brojila koja, na temelju stanja na ulazu za smjer brojanja, broje unaprijed i unatrag. Ljudi broje u dekadskom sustavu, pa i rezultat brojanja mora biti takav. Za dekadsko brojanje potrebna su etiri bistabila pa je to BCD brojilo. S etiri bistabila moe se brojati do 16, pa je potrebno resetirati sve bistabile nakon 10 impulsa.

2.6. Pokaznik Broj sadran u BCD brojilu, na temelju naredbe iz upravljakoga logikog sklopa, prebacuje se u privremenu memoriju sastavljenu od bistabila i logikih sklopova, u kojoj ostaje do zavretka idudeg brojanja. Odatle se prenosi u dekoder, matricu logikih sklopova koji biraju jedan ili vie izlaza ovisno o kombinaciji ulaznih signala. Time pretvara brojeve iz BCD koda u kod prikladan za pokaznik dekadskih znamenaka. Danas se koriste rzliiti pokaznici, npr. sa svijetledim diodama, s tekudim kristalom. LCD pokaznici imaju sedam segmenata, tako da dekoder osvjetljava pojedine segmente kako bi se dobila dekadska znamenka. U tablici stanja na slici 4. dana je pretvorba BCD-a u dekadsku

znamenku 7 pomodu 7-segmentnog pokaznika. Stanje 1 nekog segmenta oznaava njegovo svijetljenje.

Slika 4. Sedamsegmentni pokaznik: a) naelna blok shema, b) tablica stanja

2.7. Analognodigitalna pretvorba 2.7.1. Pretvorba napona u vrijeme Naelna blok shema ovog pretvornika, koji se naziva i pretvornikom s jednom pilom, prikazana je na slici 5.a.

Slika 5. Analogno-digitalni pretvornik napona u vrijeme: a)naelna blok shema, b)vremenski dijagram U trenutku t1 preklopka P, djelovanjem upravljakog sklopa, prebacuje se iz poloaja 0 u 1, a istovremeno se otvori sklopka S i na izlazu integrator, od vrijednosti uim zapoinje pilasti napon ui. Kada se ui izjednai sa Ux, komparator Kx mijenja stanje iz 0 u 1, a kod ui=0 komparator K0 mijenja stanje iz 0 u 1. Logiki sklop G1 je u 1 kad je Kx u 1, a K0 u 0. Ako je istodobno i signal iz upravljakog sklopa u 1 izlaz logikog sklopa G2 je u 1, pa se impulsi ritma iz oscilatora proputaju u brojilo. Kada je izlaz G1 u 1, a preklopka P, zbog signala iz upravljakog sklopa, prelazi u poloaj 0., izlaz G2 je u 0, te ne proputa impulse u brojilo. Moe se pokazati da je broj impulsa jednak

Uz stalnu frekvenciju f oscilatora i stalnost referentnog napona Ux, broj impulsa Nx, koji je razmjeran naponu Ux, ovisi o elementima R i C integratora.

2.7.2. Pretvornik s dvostrukom pilom Kada se trai manja osjetljivost na smetnje i uske granice pogreaka koristi se pretvornik s dvostrukom pilom, ija je blok shema prikazana na slici 6. Dok je preklopka P u poloaju 1 a sklopka

S otvorena, mjereni se napon Ux integrira odreeno vrijeme t0=t2-t1. U tom vremenu komparator K0 je u 1, logiki sklop G proputa impulse i brojilo ozbroji N0 impulsa iz oscilatora.

Slika 6. Analogno-digitalni pretvornik s dvostrukom pilom: a) pojednostavljena naelna shema, b) vremenski dijagrami, c) smetnja pridodana mjernom naponu

U trenutku t2 upravljaki sklop preklopku P prebacuje u poloaj 0, pa referentni istosmjerni napon Ur za vrijeme tx-t2, izbija kondenzator C integratora. Logiki sklop G proputa impulse, brojilo za to vrijeme izbroji Nx impulsa. Kad izlazni napon ui integratora dosegne niticu, zatvara se sklopka S i komparator K0 mijenja stanje u 0, pa logiki sklop G ne proputa vie impulse iz oscilatora u brojilo. SREDNJA VRIJEDNOST mjerenog napona je

Te nije ovisna o elementima R i C integratora kao niti o stalnosti frekvencije oscilatora.

2.7.3. Pretvornik s postupnim pribliavanjem Ovaj se pretvornik jo naziva STUPNJEVANI PRETVORNIK i PRETVORNIK SA SUKCESIVNOM APROKSIMACIJOM. NAELO RADA SLINO JE ONOME KOD KOMPENZATORA. STALNA POMODNA STRUJA Ip tee kroz binarno stupnjevane otpore, premotene sklopkama. Mjereni napon Ux

usporeuje se s padom napona Uk to ga pomodna struja Ip stvara na otporima. Da je usporedba nainjena pokazuje komparator K, na iji je izlaz prikljuen upravljaki sklop za otvaranje i zatvaranje sklopki.

Slika 7. Analogno-digitalni pretvornik s postupnim pribliavanjem: a) naelo, b)vremenski dijagram

2.7.4. Paralelni pretvornik Ovim se pretvornikom koji se na engleskome naziva flash, napon najbre pretvara iz analognoga u digitalni oblik. Sastavljen je od niza paralelno vezanih komparatora. U naelu, pretvornik sa n bita ima 2n -1 komparatora, pa 8 bitni pretvornik ima 225 komparatora. Najede se dodaje jo jedan komparator radi registracije preljeva, tj.prekoraenja mjernog opsega. Na slici 8. Prikazana je naelna shema 3 bitnog paralelnog pretvornika. Referentni napon Ur podijeljen je pomodu precizne otpornike mree u 7 referentnih razina, od 1 V do 7 V. Komparatori na kojima je ulazni napon U u jednak ili vedi od Ur imat de izlaz 1, a oni sa Uu<Ur izlaz 0.

Slika 8. Pojednostavljena shema paralelnoga analogno-digitalnog pretvornika To znai da pri ulaznom naponu niem od 1 V svi komparatori imaju na izlazu 0. Kada je Uu izmeu 1V i 2V, izlaz K1 je 1, a ostali 0 izmeu 2V i 3 V, izlazi K1 i K2 su 1 itd. Izlazi komparatora spojeni su na pretvornik kodova na ijem se izlazu dobije binarni broj.