14

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26 UDK : 061:316.34:007((497.15) Izvorni znanstveni rad / Original Scientific Paper

INFO-2047 Primljeno / Received: 2011-05-03

RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU RELIGION AND ITS ROLE IN TRANSITIONAL INFORMATION SOCIETY Slavo Kuki, Marija utura
Ekonomski fakultet, Sveuilite u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina Faculty of Economies, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina Saetak Drugu polovicu XX. stoljea obiljeila su shvaanja o sekularizaciji kao bitnom trendu u razvoju suvremenih drutava. Kraj stoljea je, meutim, doekan s rezultatima koji su inkompatibilni s ranijim projekcijama. Religija i religijske zajednice, jo konkretnije, doivljavaju svoju drutvenu rehabilitaciju. Opeprepoznatljiv proboj religijskog utjecaja prepoznatljiv je, posebice, u tranzicijskim zemljama, onima koje je, pola stoljea prije toga, karakterizirao sektaki odnos prema religiji i religijskim zajednicama, ali i prema religijskim slobodama. Konfesionalno podijeljena drutva, pri tome, kakvo je bosanskohercegovako, posebice su zanimljiva. to, primjerice, karakterizira osnovne trendove u vezi s religioznou i drutvenom ulogom religije u njima. Moe li se, potom, govoriti o teokratskim drutvenim ambicijama, ali i potpori graanstva takvim ambicijama? Koliko su, na koncu, religijske zajednice u uvjetima izmijenjenih drutvenih trendova faktor integriranja, a koliko instrument drutvene dezintegracije. Abstract Secularization was generally perceived as a relevant trend in development of modern societies throughout the second half of the 20th century. The end of century, on the other hand, has witnessed results incompatible with earlier projections. Moreover, religion and religious groups have experienced a kind of social rehabilitation. Religious influence penetration is especially notable in transition countries; the ones that only half a century ago were characterized by sectarian attitude towards religion and religious groups, as well as towards religious freedom. Multi-confessional countries, such as Bosnian-Herzegovinian, are particularly interesting in this context. What characterizes, for example, their trends regarding religion and its social role? Furthermore, is there a cause to suspect existence of theocratic social ambitions, and is the citizenry supportive of these ambitions? Do religious groups in conditions of changed social trends represent a factor of integration, or an instrument of social disintegration?

Uvod Religija je jedan od najpropitivanijih sociolokih fenomena. Predmet teorijskog interesa su podjednako sve kljune dimenzije preko kojih ju se definira i istrauje /1/. Plod teorijskih propitivanja je, dakako, svaka od apostrofiranih dimenzija ponaosob ona koja tretira javnu ulogu Crkve takoer. A ona, javna uloga Crkve, koncentrira se na traganje za odgovorima na itav niz teorijski provokativnih pitanja od onog koje se tie povjerenja graana u Crkvu kao instituciju, preko pitanja mogunosti ili nemogunosti da ona ponudi adekvatne odgovore na kljuna pitanja ivota (od moralnih i duhovnih do socijalnih i problema obiteljskog ivota), pa sve do pitanja poput onih u kojoj mjeri je dopustiva politika uloga Crkve. Ovo potonje, dakako, na najizravniji nain problematizira drutvenu ulogu Crkve u suvremenom svijetu. S druge strane, pitanje drutvene uloge Crkve u suvremenom svijetu je u izravnoj vezi i s istraivanjem koje je predmet ovog rada, drutvenom ulogom religije i religijskih zajednica u BiH. U vezi s tom ulogom religije, i poISSN 1330-0067

sebice religijskih zajednica, u sociolokoj, ali i teolokoj, filozofskoj, pa i pravnoj teoriji mogue je sresti razliite pristupe. Nerijetka, potom, nisu ni empirijska istraivanja. Ali, uz sve to se i dalje, u vezi s drutvenom ulogom religije i religijskih zajednica u BiH, legitimnima nameu razliita pitanja. to, primjerice, u vezi s drutvenom ulogom religije misle graani BiH? Ili, trebaju li religijske vrijednosti u obiteljskom ivotu imati veu ulogu od one koju imaju danas? Treba li ulogu tih istih vrijednosti poveati i u obrazovnom sustavu na svim razinama njegove organizacije u politici, medijima? Koliko su politiari ateisti podobni za vrenje javnih funkcija? Treba li ta, ali i neka druga pitanja, i ustavom sankcionirati? Lista pitanja se, dakako, time ne iscrpljuje. Dapae. Kako bi se, na postavljena, ali i neka druga, s njima povezana pitanja dobio potreban odgovor, u istraivanje se ulo s hipotezom da drutvena tranzicija za posljedicu ima porast drutvenog utjecaja i osnaivanje drutvene uloge religije i religijskih zajednica. Kako bi se postavljenu hipotezu moglo i testirati, na reprezentativnom uzorku je provedeno empirijsko istraivanje /2/ iji rezultati su prezentirani u ovoj analizi. Budui je
Coden: IORME7

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

15

istraivanje provedeno na ogranienom uzorku, statistika pogreka, koju uzorak ove veliine proizvodi, kree se u granicama +/-4%. /3/ To, opet, znai da statistika pogreka nema bitnijeg utjecaja na sudove koji se, temeljem dobivenih empirijskih rezultata, u ovoj analizi izriu. 2. Religijski trendovi i suvremeni svijet U suvremenoj teoriji je, radi li se o problematiziranju religije kao teorijskog fenomena, prepoznatljiv sukob dvaju teorijskih pristupa jednog koji polazi od sekularizacije kao bitnog trenda, i drugog koji se temelji na tezi o revitalizaciji, odnosno novom buenju religioznosti u postmodernom drutvu. Prvi, pristup koji okuplja pristae teorije sekularizacije, polazi od teze da suvremena drutva bitno odreuje trend sekularizacije, trend sve manje religioznosti na svim razinama njezine pojavnosti kako individualnoj, tako i grupnoj i societalnoj ali i trend sve manje drutvene uloge religije. Uporite za svoje teze ova skupina teoretiara, sociologa religije prije svega, pronalazi u empirijskim podacima koji sugeriraju sud o sve manje izraenoj religijskoj involviranosti u realnom ovjekovu ivotu, sud o stalnom padu i tradicionalnih vjerovanja i tradicionalnih praksi. Drugi pristup, meutim, karakterizira teza kako je problematino uope govoriti o padu religioznosti u njezinoj tradicionalnoj

formi. U prilog tome se, meu inim, posee i za iskustvom visoke religioznosti sjevernoamerikoga kontinenta. S druge, pak, strane, pad tradicionalnih vjerovanja i tradicionalnih praksi, ako se o tome i moe govoriti u nekim dijelovima svijeta na prostoru Europe prije svega po automatizmu ne svjedoi i o nestajanju religije. Potpuno suprotno, ta vrsta trendova samo upuuje na potrebu traganja za odgovorom na pitanje ne radi li se o drugaijim vidovima ozbiljenja svetog u suvremenom svijetu, svojevrsnoj promjeni manifestnih formi religioznosti kao posljedici promjena koje se i inae dogaaju u ovjeku postmodernog doba. No, ni to nije sve. Prihvati li se, naime, apostrofirana teza, u uvjetima postmodernog drutva se moe govoriti i o sasvim suprotnim, trendovima buenja, revitalizaciji religioznosti neovisno o tome kree li se ona u okvirima tradicionalnog ili izvan njih /4/. Koliko je, meutim, fenomen religijskog kompleksan, i koliko ga je problematino smjetati u bilo kakve teorijske obrasce, najbolje svjedoe podaci iz religijske svakodnevnice. Istraivanje temeljnog religijskog profila Evrope, naime, sugerira zakljuak kako je gotovo nemogue izgraditi opeprihvatljivu zakonomjernost koja bi u vezu dovodila stupanj ekonomske i ope drutvene razvijenosti s jedne, te razliitih manifestacija religijskog profila lanova odreene drutvene zajednice (vidjeti tablicu br. 1).

Tablica 1: Religski profil Europe, 1999. 2001.(prilagoeno prema Zrinak, 2008)

Zemlja Pripadnost vjerskoj zajednici 86,0 82,2 89,0 88,1 90,0 83,5 75,8 57,5 95,7 88,9 76,8 97,6 81,3 85,9 75,3 70,0 94,0 97,2 70,0 57,1 Osobe koje su se identificirale kao religiozne osobe 59,6 83,2 85,4 75,0 70,7 37,3 37,1 44,4 91,8 79,9 76,7 80,9 74,3 82,3 72,8 64,6 68,2 62,5 46,7 57,6 Uestalost pohaanja vjerskih obreda, jednom mjeseno i ee 63,4 53,7 51,2 42,5 11,9 18,9 9,4 11,9 78,2 52,8 49,8 46,5 31,5 32,8 45,2 30,7 19,9 16,9 20,2 17,6
Coden: IORME7

Sjeverna Irska Itala Portugal Austra Danska Velika Britana vedska Francuska Poljska Hrvatska Slovaka Rumunjska Litva Makedona Bosna i Hercegovina Slovena Srba Crna Gora Bugarska Maarska
ISSN 1330-0067

16
Latva Ukrajina eka R. Estona

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

59,3 56,4 33,7 24,8

70,6 67,3 40,4 35,7

15,1 16,8 11,7 11,2

Prate li se, dakle, sustavno pokazatelji iz prethodne tabele, izvjesno je da je teko govoriti o bilo kakvim zakonomjernostima. Posebice je problematino u vezu dovoditi razinu ope drutvene razvijenosti s jedne, te konfesionalnu identifikaciju, religijsku samoidentifikaciju i uestalost u pohaanju vjerskih obreda s druge strane. Nekoj vrsti zakonomjernosti je, na izvjestan nain, najblii sud kako je, to se europskog kontinenta tie, u pravilu vea razina konfesionalne identifikacije nego razina religijske samoidentifikacije. Ili jo konkretnije, u pravilu je relativno vei udio graana koji potvruju svoje pripadanje nekoj od vjerskih zajednica od udjela onih koji se identificiraju kao religiozne osobe. Isto tako, u pravilu je jo manji, i u odnosu na konfesionalnu identifikaciju i u odnosu na religijsku samoidentifikaciju, udio onih koji relativno esto jednom mjeseno ili ee sudjeluju u vjerskim obredima. Iz prezentirane tablice se, meutim, dade iitati i nekoliko zanimljivosti koje se odnose na prostor bive Jugoslavije. Jedna od njih je, bez dvojbe, vezana uz injenicu da sve zemlje, nastale njezinim raspadom, danas imaju visoku razinu konfesionalne identifikacije /5/. Nedvojbeno je, potom, da je u svima njima relativno nia razina religijske samoidentifikacije, odnosno identifikacija graana kao religioznih osoba /6/. Na koncu, u zemljama nastalima disolucijom bive Jugoslavije vrlo razliita je i obredna praksa, dakle sudjelovanje u vjerskim obredima. Pokazatelji iz Crne Gore i Srbije su posebice indikativni /7/. Oni, opet, upuuju na zakljuak da se izvorita indikatora visoke razine konfesionalne religioznosti ne treba traiti u religioznosti kao fenomenu. Naprotiv, puno razumnije ih je traiti u pravoslavnoj tradiciji kao formi etnike identifikacije. Zanimljivi su, na koncu, i trendovi koji se daju identificirati u Bosni i Hercegovini. Prema istraivanjima religijskog profila iz vremena 1999.-2001. godine, BiH ima relativno visoke stope i konfesionalne i religijske samoidentifikacije, ali i stopu obredne prakse /8/. U meuvremenu su, meutim, neki od navedenih indikatora dodatno dobili na svome intenzitetu. Pri tome se misli, prije svega, na konfesionalnu identifikaciju, dakle potvrdu pripadanja odreenoj vjerskoj zajednici. Provedeno istraivanje, naime, na kojem se temelje i svi sudovi iz ovog rada, govori o radikalnom porastu konfesiISSN 1330-0067

onalne samoidentifikacije koja je sada zabiljeena kod preko 95% ukupne, u istraivanje ukljuene populacije /9/. 3. Religija i njezina drutvena uloga u BiH Nema dvojbi da je bh. drutvo tradicionalno drutvo. Sukladno tome, u njemu je naglaena i drutvena uloga religijskih zajednica. Koliko je, meutim, ta uloga u okvirima koje toleriraju sekularna drutva, a koliko religijske zajednice pokazuju ambicije da granice doputenog preu i umijeaju se u poslove upravljanja dravom? No, to nije i najvanije. Pitanje je, drugim rijeima, koliko za takve ambicije imaju potpore i meu graanima, svojim sljedbenicima prije svega, ali i graanima uope. U uvjetima bh. drutva, meutim, ta uloga religijskih zajednica ima i dodatno znaenje. U pitanju je, naime, injenica da se religijska orijentacija bh. graana znaajno preklapa s njihovom nacionalnom pripadnou. U prilog tome, uostalom, govore dva relevantna podatka i iz provedenog istraivanja. U ukupnom uzorku, naime, pripadnici tri konstitutivna naroda participiraju s 96.1%. S druge strane, 95% u istraivanje ukljuenih izjasnilo se pripadnikom jedne od triju religijskih zajednica islamske, katolike, odnosno pravoslavne. Na koncu, usporedi li se struktura etnike pripadnosti i religijske orijentacije, nesporno je da je preklapanje gotovo pa apsolutno /10/. injenica, pak, da se religijska orijentacija bh. graana u znaajnoj mjeri preklapa s njihovom nacionalnom pripadnou, daje dodatnu teinu i znaenje religijskim zajednicama mogu djelovati kao faktor stabilizacije, meureligijskog, pa i meuetnikog uvaavanja i potovanja, a mogu i kao faktor podjela, netrpeljivosti, nespremnosti na zajedniki ivot s drugima i, etniki i konfesionalno drugaijima. Neka od pitanja, koja tretiraju individualno znaenje i drutvenu ulogu religije u bh. drutvu, tretirana su i u istraivanju tijekom listopada 2010. godine. Jedno od njih je, primjerice, pitanje koliko je u bh. drutvu religijski odgoj sastavnica ukupnog obiteljskog odgoja. Promatra li se pojava na razini itavog uzorka, dobiveni pokazatelji su poprilino zanimljivi. Kod ak treine u istraivanje ukljuenih religijski odgoj nije sastavnica koju su dobivali unutar njihove obitelji (Grafikon 1).

Coden: IORME7

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

17

Grafikon 1: Religijski sam odgajan unutar moje obitelji (u %) 85 67.7 73 55 45 32.3 15 27 55 45

Da

Ne

Svi

Hrvati

Bonjaci

Srbi

Graanin BiH

Promatraju li se, pak, navedeni podaci kroz prizmu etnikih stratuma, slika obiteljskoga utjecaja na religijski odgoj postaje jo jasnija. Istraivanje jo jednom potvruje ono to je od ranije poznato da je religijski odgoj unutar obitelji najuestaliji stil obiteljskoga ivota kod graana hrvatske nacionalnosti, a relativno najrjei kod graana srpske nacionalnosti i onih koji se nominiraju samo graanima BiH. U vezi s utjecajem obitelji na religijski odgoj indikativna su, dakako, jo dva pokazatelja. Prvi od njih je u izravnoj vezi s prosjenom naobrazbom. Ako je, naime, temeljem provedenog istraivanja suditi, utjecaj obitelji na religijski odgoj pada s rastom prosjene naobrazbe ispitanika /11/. Zato? Teorijski, po srijedi moe biti jedan od dva uzroka. Po

srijedi, naime, moe biti da je razina obrazovanja u izravnoj vezi s opom naobrazbom obitelji, a ova, opet, u obrnutoj razmjeri s razinom religioznosti. Iskljuiti, meutim, ne treba ni drugu mogunost - da je s viom razinom obrazovanja u vezi manji stupanj respekta od priznavanja stvarnog sustava obiteljskih vrijednosti, pa i onog njegova dijela koji se odnosi na religioznost obitelji i odgoj djece koji batini religijske vrijednosti /12/. Drugi pokazatelj, kojeg je iznjedrilo empirijsko istraivanje, odnosi se na odnos dobne pripadnosti ispitanika i priznanja da su unutar svoje obitelji religijski odgajani. Naime, relativno najvei udio u praenoj dobnoj strukturi onih koji priznaju obiteljski religijski odgoj pripada ispitanicima u dobi 18-30 godina, dakle onima koji su roeni 1980. godine i kasnije (Grafikon 2).

Grafikon 2: Religijski sam odgajan unutar svoje obitelji (u %) 86 67 73 54 58

18 30

31 40

41 50

51 60

61 i vise

Podatak o porastu utjecaja obitelji na religijski odgoj svojih lanova kod najmlaeg praenog dobnog stratuma je razumljiv. Po srijedi je, zapravo, samo jedna od posljedica pojaanog utjecaja religijskih zajednica na ivot obitelji a time i utjecaja obitelji na religijski odgoj djece nakon 1990. godine. I jedan i drugi pojaani utjecaj su, ukratko, obiljeje vremena prethodnih dvadeset godina ivota. Dijelom se u vezu s tim, dakako, moe dovesti i jo jedan pokazatelj da se dio graana smatra vie religioznima od svoje obitelji. Takav je osjeaj, naime, identificiran kod svakog petog graanina ukljueISSN 1330-0067

nog u istraivanje /13/. Istina je, meutim, da se takva mogunost ne moe promatrati jednodimenzionalno. Jasno je, prije svega, da religijska svijest bez obzira to su, eventualno, bili izloeni potpuno istim vanjskim utjecajima nije jednako distribuirana meu svim lanovima obitelji. Zanemariti, dodue, ne treba ni jo jedan podatak iz istraivanja da postotak onih koji se smatraju religioznijima od lanova svoje obitelji raste s padom prosjene ivotne dobi. Najmanji je kod najstarijih dobnih skupina, a raste s padom starosne dobi ispitanika /14/. A on, opet, dodatno potvruje ve izreeni sud o pojaanom utjecaju religijCoden: IORME7

18

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

skih zajednica prethodna dva desetljea. Zanimljivo je, potom, bilo ui i u strukturu vanosti religije u svakodnevnom ivotu bosansko-hercegovakih graana. Sudionicima istraivanja dana je mogunost peterostupanjskog rangiranja navedenog znaenja religije od toga da prema njezinom utjecaju

na svoj vlastiti ivot imaju potpuno indiferentan stav, do toga da je u svome svakodnevnom ivotu smatraju uglavnom ili izuzetno vanom, odnosno nevanom. A to se kao zakljuak namee iz dobivenog empirijskog materijala? Najjednostavnije, on sam za sebe sasvim dovoljno govori (Grafikon 3).

Grafikon 3: U mojem svakodnevnom ivotu religija je: 86 66.8 71 58 47 17.3 15.6 16 6 Hrvati 9 Bonjaci 23 13 31 19 22
Uglavnom ili izuzetno vana Niti vana niti nevana Uglavnom ili potpuno nevana

Svi

Srbi

Graani BiH

Pogledaju li se, jo konkretnije, detaljnije rezultati empirijskog istraivanja, evidentno je relativno visoko znaenje religije kod ak dvije treine punoljetnih graana BiH. Evidentno je, potom, da je kod populacije hrvatske etnike skupine udio onih, kojima je religija u njihovu svakodnevnom ivotu uglavnom ili izuzetno vana, relativno znaajno vei nego kod ostalih kod graana koji se ne nominiraju pripadnicima ni jedne etnike skupine posebice, ali i kod pripadnika ostalih dvaju konstitutivnih naroda, Srba prije svega. Problematizira li se vanost religije u svakodnevnom ivotu ljudi, izostaviti se, dakako, ne smije jo dva detalja. Jedan od njih je u vezi s dobnim pripadanjem. Istraivanje, jo konkretnije, upuuje na zakonomjernost da rast ivotne dobi u pravilu podrazumijeva smanjivanje udjela onih kojima je religija u svakodnevnom ivotu vana, ali i porast udjela osoba kojima je nevana ili su prema njezinoj ulozi u vlastitom svakodnevnom ivotu potpuno indiferentni /15/. Drugi detalj je u vezi s razinom obrazovanja. Izvjesna je

zakonomjernost, naime, nesporna dovedu li se u odnos razina obrazovanja s jedne, te znaaj kojeg religija ima u svakodnevnom ivotu ovjeka. Via razina obrazovanja, jo konkretnije, podrazumijeva manju razinu znaaja religije u svakodnevnom ivotu, dok raste udio onih koji su prema njezinu utjecaju indiferentni ili njezinu ulogu uglavnom ili potpuno negiraju /16/. Nerijetki, dakako, nisu ni oni koji dijele uvjerenje da bi u bosansko-hercegovakom drutvu uloga religije trebala biti vea nego to jeste. No, to o tome misle sami graani? Bi li, primjerice, to se njih tie, religijske vrijednosti u obiteljskom ivotu u BiH trebale imati veu ulogu od one koju imaju danas? Ako je po rezultatima empirijskog istraivanja suditi, potvrdan odgovor je imanentan relativno znaajnijem dijelu bh. drutva. Ili jo konkretnije, kod preko polovice graana je identificirano slaganje iskazano, dodue, u razliitim formama intenziteta kako bi u obiteljskom ivotu BiH religijske vrijednosti trebale igrati veu ulogu od one koju imaju danas (Grafikon 4).

Grafikon 4: Religijske vrijednosti trebaju igrati veu ulogu u obiteljskom ivotu u BiH 71 55.4 31.3 12.8 18 10
Hrvati

58

51 30 12 13 36 25 27

48

Uglavnom se ili u potpunosti slaem Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se ili u potpunosti ne slaem

Svi

Bonjaci

Srbi

Graani BiH

ISSN 1330-0067

Coden: IORME7

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

19

Promatra li se odnos prema mjestu religijskih vrijednosti u obiteljskom ivotu u praenim etnikim stratumima, nema dvojbe da je on u okviru oekivanoga. Uvjerenje, naime, kako bi one u obiteljskom ivotu BiH trebale imati veu ulogu od dananje najdominantnije je kod graana hrvatske, a relativno najmanje izraeno kod onih koji se nominiraju izvan triju nacionalnih kolektiviteta kao graani BiH. S druge strane, takvo je uvjerenje neto izraenije kod graana bonjake nego onih srpske etnike skupine (vidjeti grafikon 4). Dovede li se, pak, odnos prema mjestu religijskih vrijednosti u obiteljskom ivotu u vezu s nekim od karakteristinih obiljeja bh. graana, izmeu njih je takoer mogue identificirati odnos izvjesne zakonomjernosti. Nesporno je, primjera radi, da uvjerenje kako religijske vrijednosti trebaju igrati veu ulogu u obiteljskom ivotu od one koju imaju danas, pada s rastom prosjene ivotne dobi. Najintenzivnije je

kod najmlae starosne skupine, a najmanje prisutno kod populacije iznad ezdeset godina ivota /17/. Priblino slina pravilnost se, potom, dade identificirati i dovede li se odnos prema ulozi religijskih vrijednosti u obiteljskom ivotu u vezu s prosjenom razinom obrazovanja. Dakle, nie obrazovanje uestalije uvjerenje kako tom tipu vrijednosti treba pripadati vea uloga u obiteljskom ivotu. I obrnuto, dakako /18/. Provedeno istraivanje, ponovimo, upuuje na veinsko uvjerenje bh. graana kako bi religijske vrijednosti u obiteljskom ivotu trebale imati veu ulogu od one koju imaju danas. A to je s odnosom tih vrijednosti u sustavu obrazovanja? Bi li, drugim rijeima, i u sustavu obrazovanja takoer trebalo pojaati ulogu religijskih vrijednosti? Sudi li se prema rezultatima empirijskog istraivanja, znaajan dio graana BiH dijeli i tu vrstu uvjerenja (Grafikon 5).

Grafikon 5: Ulogu religijskih vrijednosti treba pojaati u obrazovanju

46.9 41.1

49 37 40

50 42

45

49

Uglavnom se ili u potpunosti slaem Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se ili u potpunosti ne slaem

25 11.7 14 13

26

Svi

Hrvati

Bonjaci

Srbi

Graani BiH

Za razliku, meutim, od odnosa prema religijskim vrijednostima u ivotu obitelji, ovdje se ne moe govoriti o veinskom uvjerenju. Empirijski podaci, jo konkretnije, upuuju na zakljuak da veina graana BiH jo uvijek dijeli uvjerenje kako obrazovanje treba zadrati izvan poveanog utjecaja religijskih vrijednosti (vidjeti grafikon 5). Udio takvih je, kompariraju li se etniki stratumi, relativno najvei kod graana bonjake nacionalnosti, te onih koji se ne svrstavaju ni u jedan od etnikuma. Na stranu potrebe poveanog utjecaja religijskih vrijednosti se, pak, svrstavaju jedino graani hrvatske nacionalnosti. No, ni za njih se ne moe ustvrditi kako je takvo opredjeljenje izraz nacionalnog konsenzusa. Dapae /19/. Opredjeljenje za pojaan utjecaj religijskih vrijednosti u obrazovanju, promatrano na razini BiH, ne moe se dovesti u vezu s dobnom strukturom populacije /20/. Ali, zato postoji veza izmeu te vrste uvjerenja i razine prosjene naobrazbe. Takav utjecaj religijskih vrijednosti,
ISSN 1330-0067

naime, mnogo intenzivnije podravaju graani s osnovnom kolom od, primjerice, fakultetski obrazovanje populacije /21/. Istraivanje je za cilj postavilo i pronicanje u odnos graana prema involviranju religijskih vrijednosti u sferu politike. Treba li, dakle, u politici takoer pojaati ulogu religijskih vrijednosti? U istraivanje ukljuenima su ponuene tri grupe mogunosti da su prema takvom trendu u ulozi religijskih vrijednosti indiferentni, ali i da se s tim uglavnom ili u potpunosti slau, odnosno ne slau. Na taj se nain, zapravo, pokualo testirati odnos bh. graana prema sekularizmu i sekularnoj dravi s jedne, te njihovu potporu teokratskim trendovima s druge strane. Dobiveni rezultati su, promatra li ih se iz perspektive evropskih vrijednosti, vrijedni teorijske pozornosti. Zato? Najjednostavnije jer u stvarnom ivotu uope nisu rijetki oni ije su procjene odnosa graana prema ovom tipu jaanja utjecaja religijskih vrijednosti, pa onda i utjecaja religijskih zajednica, puno pesimistiCoden: IORME7

20

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

nije od onoga to pokazuje provedeno empirijsko istraivanje (Grafikon 6).

Grafikon 6: Ulogu religijskih vrijednosti treba pojaati u politici 92 74.5 65 77 73
Uglavnom se ili u potpunosti slaem Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se ili u potpunosti ne slaem

19.4 5.7

25 10

18 4
Bonjaci

20 7 8

Svi

Hrvati

Srbi

Graani BiH

Ako je, dakle, prema rezultatima provedenog istraivanja suditi, tek svaki peti graanin BiH dijeli uvjerenje kako bi ulogu religijskih vrijednosti trebalo pojaati i u sferi politike. No, jo vanije je da, na to ukazuje i prethodni grafikon, izostanak takve potpore karakterizira sve etniki promatrane stratume bosansko-hercegovakog drutva. Apostrofirana potpora, potom, nije karakteristina ni za druge, kroz istraivanje praene stratume. Kod manje obrazovanog dijela stanovnitva ona je, to je oekivano, naglaenija /22/. Ono, pak, to svjedoi o pojaanom utjecaju religijskih zajednica u prethodnih dvadeset godina vidljivo je i kroz prizmu ovog tipa potpore promatra li se ona, primjerice, iz perspektive starosne strukture. Uvjerenje, naime, kako bi utjecaj religijskih vrijednosti trebalo pojaati u politici u odnosu na onaj kojeg one imaju danas relativno je izraeniji kod najmlaeg dijela stanovnitva onih u dobi 1830 godina ivota /23/. Poe li se, meutim, od rezultata istraivanja, provedenog prije petnaestak godina /24/, za populaciju u toj ivotnoj dobi je najmanje karakteristino prisustvo religijske svijesti. Kako,

prema tome, ovako radikalan zaokret, do kojeg je dolo u samo petnaestak godina, objanjavati? Jedini racionalan je pristup koji polazi od pojaanog utjecaja religijskih zajednica, utjecaja koji je u meuvremenu bio neupitan i koji je za posljedicu imao snaniji utjecaj na najmlai dio stanovnitva onaj koji je danas u dobi 18-30 godina, a koji je tom utjecaju izloen od svoga roenja ili, pak, ranog djetinjstva. Na isti, dakle ohrabrujui sud o odnosu bh. graana prema mjestu i ulozi religije u drutvo, upuuje jo jedan detalj. Istraivanjem se, zapravo, htjelo pronii u strukturu njihova uvjerenja u odnosu na pitanje treba li ulogu religijskih vrijednosti, u odnosu na onu koje one zauzimaju danas, pojaati i u medijima? Utjecaji, kojima je prosjeni graanin bio izloen prethodnih dvadeset godina, sugeriraju sud kako bi odgovor graana mogao biti potvrdan. A on bi, opet, upuivao na trendove koji nemaju evropski predznak. Dobiveni rezultati, meutim, upuuju na trendove koji su takoer na fonu evropskih. Tek svaki etvrti graanin i manje od toga podrava opredjeljenje za pojaanjem uloge religijskih vrijednosti u medijima u odnosu na postojeu (Grafikon 7).

Grafikon 7: Ulogu religijskih vrijednosti treba pojaati u medijima

83 66.5 55 35 23.5 22 22 8 9.6 10 8 12 69 66
Svi

Hrvati

Bonjaci Srbi

Uglavnom se ili u potpunosti slaem

Niti se slaem niti se ne slaem

Uglavnom se ili u potpunosti ne slaem

Graani BiH

ISSN 1330-0067

Coden: IORME7

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

21

Promatra li se, pak, navedena sklonost sklonost uvjerenju kako bi ulogu religijskih vrijednosti, u odnosu na onu koje one zauzimaju danas, trebalo pojaati i u medijima kod pojedinih stratuma stanovnitva, nalazi provedenog istraivanja kreu se u granicama oekivanih. Ona je, primjerice, relativno znaajno intenzivnija kod graana hrvatske etnike skupine nego kod svih ostalih /25/. Potpora naglaenijoj ulozi religijskih vrijednosti je, potom, relativno najdominantnija kod najmlae punoljetne starosne dobi, one izmeu 18 i 30 godina ivota /26/. Na koncu, takva vrsta potpore je relativno prisutnija kod najmanje obrazovanog dijela stanovnitva /27/. Na ohrabrujui odnos prema stanju duha bh. drutva, ali i na jasnu sliku o tome treba li Bosni i Hercegovini sekularna ili teokratska

drava, upuuje i struktura uvjerenja graana u odnosu na pitanje prihvatljivosti za javne institucije politiara koji nisu vjernici. U istraivanje ukljuenima, naime, postavljeno je pitanje jesu li politiari koji ne vjeruju u Boga odgovarajue osobe za javne institucije? Iako je udio onih koji takvo uvjerenje dijele neto vei u odnosu na prethodna pitanja ona koja tretiraju pitanje pojaavanja uloge religijskih vrijednosti u politici i medijima on i dalje pod znak pitanja ne dovodi temeljno opredjeljenje za izgradnju sekularne drave. Ili jo konkretnije, sklonost uvjerenju kako politiari, koji ne vjeruju u Boga, nisu odgovarajue osobe za javne institucije bez obzira na intenzitet manifestacije te sklonosti ne podupire ni treina ukupne populacije (Grafikon 8).

Grafikon 8: Politiari koji ne vjeruju u Boga nisu odgovarajue osobe za javne institucije 82 55.4 32.2 32 32 33 18 12 10 13 13
Niti se slaem niti se ne slaem Uglavnom se ili u potpunosti ne slaem

Svi Hrvati Bonjaci Srbi Graani BiH

57 55 54

Uglavnom se ili u potpunosti slaem

Ono to je, u vezi s tim, takoer evidentno a na to upuuje i prethodni grafikon uvjerenje kako politiari, koji ne vjeruju u Boga, nisu odgovarajue osobe za javne funkcije, uravnoteeno je distribuirano meu svim etnikim skupinama koje, prema Ustavu, imaju status konstitutivnih naroda. Pogleda li se, meutim, uestalost ovog tipa uvjerenja prema drugim pristupima u stratificiranju ukupnoga uzorka, slika dobiva dodatne obrise u svojoj jasnoi. Izvri li se, primjerice, stratifikacija prema kriteriju prosjene naobrazbe, neupitnim se namee zakljuak kako je uvjerenje da onima koji nisu vjernici ne treba dopustiti rad u javnim institucijama relativno najuestalije kod najneobrazovanijeg dijela populacije onih s osnovnom kolom. I kako je, sukladno tome, najmanje uestao kod najobrazovanijih onih s viom kolom ili fakultetom /28/. O slinoj se vrsti zakonomjernosti, dodue ne tako evidentnoj, moe govoriti i izvri li se stratifikacija

prema kriteriju ivotne dobi. Rast godina ivota, naime, u principu prati pad potpore uvjerenju kako onima koji nisu vjernici ne treba dopustiti rad u javnim institucijama /29/. Izvjesno odstupanje je, istina, identificirano kod najstarijeg dijela populacije /30/. Istraivanje, dakako, nije proniklo i u uzroke navedenog odstupanja. No, njih nije teko pretpostaviti temeljem drugih istraivanja iz ove oblasti koja upuuju na rast religioznosti u poznoj starosti, a on za posljedicu ima i pojaano uvjerenje kako religiji i religijskim vrijednostima i inae treba otvoriti iri prostor. Da prethodno utvrenu pravilnost ne treba dovoditi u pitanje, smatrati je, primjerice, rezultatom nerazumijevanja, potvruje struktura odgovora na jo jedno pitanje kojim je testirano slaganje s tvrdnjom kako je u javnim institucijama bolje imati to vie religioznih ljudi (Grafikon 9).

ISSN 1330-0067

Coden: IORME7

22

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26
Grafikon 9: Bolje je imati to vie religioznih ljudi u javnim institucijama 80 49.8 31.5 36 32 32 18.2 28 17 16 20 50 52 36 Svi Hrvati Bonjaci Srbi Graani BiH

Uglavnom se ili u potpunosti slaem

Niti se slaem niti se ne slaem

Uglavnom se ili u potpunosti ne slaem

Stave li se u odnos rezultati istraivanja, prezentirani u prethodnom grafikonu (grafikon 9) s onima kojima je testirana potpora graana opredjeljenju da politiari koji nisu vjernici nisu preporuljivi za rad u javnim institucijama, gotovo da se, promatrano na razini ukupnoga uzorka, moe govoriti o njihovom preklapanju. Naime, i u strukturi opredjeljenja u odnosu na ovo pitanje manje od treine svih ispitanika podrava sud kako je u javnim institucijama dobro imati to vie religioznih ljudi. S druge strane, o znaajnim se odstupanjima u odnosu na ukupni uzorak ne moe govoriti ni u sluaju da se on segmentira prema kriteriju nacionalnog pripadanja. Ako se, pak, o kakvim razlikama i moe govoriti, one se odnose na neto vei udio onih koji su prema takvom opredjeljenju indiferentni niti se sa njim slau niti ne slau, a sukladno tome i neto manji udio onih koji se takvom opredjeljenju da je dobro da u javnim institucijama bude to vie vjernika suprotstavljaju. Izvri li se, pak, stratifikacija ukupnoga uzorka prema nekim drugim obiljejima, izmeu njih i opredjeljenja da je bolje imati to vie religioznih u javnim institucijama se dade identificirati izvjesna zakonomjernost. Primjerice, porast takvom opredjeljenju je, uz mala odstupanja, u obrnutoj razmjeri sa ivotnom dobi vea prosjena starost, manja potpora navedenom opredjeljenju /31/. Ista je pravilnost, potom, identificirana i ako se u odnos stave prosjena naobrazba i apostrofirano opredjeljenje via razina obrazovanja, manja potpora opredjeljenju kako je bolje imati to vie religioznih u javnim institucijama /32/. Identificirana vrsta uvjerenja u vezi s religijskim vrijednostima u obrazovanju, politici i medijima, te angamanom, odnosno neangamanom u politici osoba koje jesu ili nisu vjernici sama po sebi sugerira dominantno uvjerenje i u vezi s nekim drugim pitanjima koja se tiu drutvenog utjecaja religije i religijskih zajednica. U provedenom istraivanju su,
ISSN 1330-0067

kao karakteristina, testirana dva. Jedno se tie potpore koju uiva ideja legitimiranja utjecaja religijskih voa na opredjeljivanje kako e graani, njihova vjerska pastva prije svega, glasovati na izborima, a drugo potpore uvjerenju trebaju li religijske voe utjecati na vlasti u njihovom svakodnevnom funkcioniranju ili ne. Rezultati istraivanja su, bez dvojbi neovisno o procesima koji su obiljeili prethodnih dvadeset godina na tragu evropskih civilizacijskih trendova. Trebaju li, dakle, religijske voe utjecati na to kako e ljudi glasovati na izborima? Ako je temeljem dobivenih rezultate empirijskog istraivanja suditi, u BiH postoji opi drutveni konsenzus kako se to ne smije dopustiti Ta vrsta konsenzusa, dakako, upitna nije ni ako se uzorak stratificira prema kriteriju etnikoga pripadanja u istraivanje ukljuenih (Grafikon 10).
Grafikon 10: Religijske voe ne bi trebale utjecati kako e ljudi glasati na izborima 91 88 88 87.1

79

Svi

Hrvati

Bonjaci

Srbi

Graani BiH

Teorijski relevantna odstupanja u odnosu na navedeno opredjeljenje nije mogue identificirati ni ako se segmentiranje ukupne populacije izvri prema nekom od drugih kriterija entitetskoj pripadnosti, starosnoj dobi ili, eventualno, prosjenoj naobrazbi /33/. Trebaju li, na koncu, religijske voe utjecati na vlasti u njihovu svakodnevnom funkcioniranju? Po srijedi je, pojasnimo, pitanje ije je postavljanje graanima motivirano veim brojem razloga. Jedan od znaajnih je, bez dvojbi, dojam kako ta vrsta utjecaja u prethodnih dvadeset godina postoji. Ignorirati, potom, ne
Coden: IORME7

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

23

treba ni ambicije religijskih voa da tu vrstu svoga utjecaja i institucionaliziraju. to, meutim, o tome misle graani BiH? Podravaju li, drugim rijeima, oni drutveni ambijent u kojem e kljune odluke o upravljanju dravom i drutvom posredstvom izabranih predstavnika donositi poglavari religijskih zajednica. Podravaju li, na koncu, bh. graani i eventualne ambicije da se utjecaj religijskih voa na vlast legalizira i institucionalizira? Ako je temeljem provedenog istraivanja suditi, u vezi s tom vrstom dilema nema dvojbi. Graani BiH, najjednostavnije, i u vezi s tim postoji opi drutveni konsenzus, ne podravaju ideju da religijski voe na bilo koji nain utjeu na vlast. Sukladno tome, dakako, nema dvojbi ni u vezi sa sudom da raspoloenje bh. graana ne ide na ruku eventualnim ambicijama religijskih zajednica i njihovih voa za veim utjecajem u upravljanju dravom i dravnim poslovima u BiH bilo da se one odnose na njihov realni utjecaj, bilo da se tiu oekivanja kako bi se ta vrsta utjecaja mogla i institucionalizirati (Grafikon 11).
Grafikon 11: Religijske voe ne bi trebale utjecati na vlasti 86.1 82 88 86

ulogu religijskih zajednica od uloge koju te zajednice u bh. drutvu imaju danas, u znaajnoj se mjeri moe govoriti o preklapanju te vrste opredjeljenja i graana s izrazitim povjerenjem u svoje religijske zajednice. 4. Zakljuak U istraivanje se ulo s hipotezom da drutvena tranzicija za posljedicu ima porast drutvenog utjecaja i osnaivanje drutvene uloge religije i religijskih zajednica. Istraivanjem, meutim, provedenim na prostoru BiH, navedena hipoteza je samo jednim dijelom potvrena. Istina, dodue, jeste da tranzicija za posljedicu ima rast razine konfesionalne samoidentifikacije. Primjer Bosne i Hercegovine, ali i drugih tranzicijskih zemalja, nekih od njih i mnogo zornije, svjedoe o razini konfesionalne identifikacije odnosno potvrde pripadanja nekoj od vjerskih zajednica, koja je bitno poveana u odnosu na onu iz vremena prije otvaranja procesa drutvene tranzicije. Istraivanje, potom, provedeno na prostoru BiH upuuje i na neke druge indikatore pojaane uloge religije i religijskih zajednica u ivotu ovjeka. Relativno naglaeniji je, primjerice, nego prije otvaranja procesa tranzicije, utjecaj religijskog u odgoju unutar obitelji. Naglaenije je, potom, u usporedbi s ranijim istraivanjima, i uvjerenje kako bi religijske vrijednosti trebale igrati jo veu ulogu u obiteljskom ivotu BiH od one koju imaju danas. Primjer Bosne i Hercegovine, meutim, ne otvara prostor mogunosti zakljuivanja kako poveana konfesionalna i religijska samoidentifikacija, pojaan utjecaj religijskog unutar obitelji, te poveano uvjerenje kako bi religijske vrijednosti u ivotu obitelji trebale imati i jo veu ulogu, za posljedicu imaju i porast spremnost graana na veu drutvenu ulogu religije. Pri tome se pod poveanom spremnosti na pojaanu drutvenu ulogu religije podrazumijeva potpora trendovima koji bi pod znak pitanja doveli temeljne principe sekularne drave i otvorile prostor procesima teokratizacije. Rezultati istraivanja, naime, pokazuju kako je prostor takvim procesima bitno suen i kako ambijent BiH ne odstupa od ambijenta koji karakterizira druga evropska drutva. Gotovo devet desetina svih, u istraivanje ukljuenih, primjerice, dijeli uvjerenje kako religijske voe ne bi trebale utjecati na to kako e ljudi glasovati na izborima. Gotovo isti intenzitet uvjerenja je, potom, identificiran i u odnosu na sud da religijski voe i inae ne bi trebale utjecati na vlasti i njihovo funkcioniranje. Tri etvrtine u istraivanje ukljuenih ne podrava pojaavanje uloge
Coden: IORME7

77

Konsenzus, koji je neupitan na razini ukupne populacije, imanentan je i svim praenim stratumima bh. populacije etnikim /34/, dobnim /35/, obrazovnim /36/. To je, bez sumnje, jedan od ohrabrujuih pokazatelja u projiciranju bh. drave kao sekularne, ali i njezinom ustavnom odreenju kao sekularne. No, teko je ne postaviti i pitanje emu se takav odnos graana BiH prema drutvenoj ulozi religije i religijskih zajednica ima zahvaliti? Na to, i njemu slina pitanja je, dakako, teko jednoznano odgovoriti. Traganje za odgovorima na ta i slina pitanja, dodue, nije bilo ni predmet ovog istraivanja. Ali, ne treba iskljuiti mogunost da se jedan od odgovora krije i u jednom pokazatelju do kojeg se dolo ovim istraivanjem stupnju povjerenja koje graani BiH iskazuju prema svojim religijskim zajednicama. Iz dobivenih empirijskih podataka, naime, evidentno je da je izrazito povjerenje u svoje religijske zajednice odlika priblino svakog treeg graanina BiH /37/. Usporede li se, pak, ti pokazatelji s onima koji se tiu opredjeljenja za naglaeniju
ISSN 1330-0067

Svi

Hrvati

Bonjaci

Srbi

Graani BiH

24

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

religijskih vrijednosti u sferi politike. Preko dvije treine svih graana, potom, ne podupire pojaan utjecaj religijskih vrijednosti u medijima. Preko polovine ukupne populacije ne prihvaa sud kako politiari, koji ne vjeruju u Boga, nisu odgovarajue osobe za javne institucije, a tek svaki trei dijeli uvjerenje kako bi u javnim institucijama bolje bilo imati to vie religioznih ljudi. Veina bh. graana se, na koncu, suprotstavlja pojaanoj ulozi religijskih vrijednosti u obrazovanju. Apostrofirani pokazatelji, drugim rijeima, upuuju na sud kako proces tranzicije za posljedicu ima pojaan utjecaj religije u obiteljskom ivotu. No, on automatski ne znai i otvaranje prostora procesu teokratizacije. Dapae. Bosansko-hercegovaki primjer svjedoi u prilog tezi kako te dvije vrste religijskog utjecaja ne djeluju po principu spojenih posuda. I kako jedna na drugu ne mora imati nikakvog, teorijski znaajnog uinka.
Biljeke /1/ Prema europskom istraivanju vrednota, kao sveeuropskom komparativnom istraivakom projektu, religu se definira i istrauje u pet kljunih dimenza kao religsko vjerovanje; kao religioznost, onaj vid ovjekova odnosa spram religije koji naglaava osobnu, dublju vezanost uz religu, nadnaravno, sveto; kao crkvenost ili ritualnu dimenzu religije; kao dimenzu javne uloge Crkve; te, na koncu, kao posljedini utjecaj religije (detaljnije u Zrinak, 2008). /2/ Empirijski dio istraivanja, u koje je ukljueno 600 ispitanika, realiziran je u listopadu 2010. U istraivanje je ukljueno je 12.8% Hrvata, 47.3% Bonjaka, 36% Srba te 3.8% graana koji se izjasnie kao graani BiH, dakle bez nacionalne identifikacije. U istraivanje je, potom, ukljueno 61.3% graana s prostora FBiH, te 38.7% njih iz RS-a to priblino odgovara distribuciji stanovnitva u ova dva administrativna dijela BiH. U uzorku je ravnomjerno zastupljena i spolna struktura stanovnitva meu ispitanicima je 49.7% mukaraca i 50.3% ena. Zadovoljavajua je, potom, i starosna struktura uzorka. Naime, osobe u dobi 18-30 godina ine 21% u istraivanje ukljuenih, one u izmeu 31 i 40 godina ivota 18.3%, osobe starosti izmeu 41 i 50 godina 19.7%, graani u dobi 5160 godina ivota 18.3% te, na koncu, osobe starije od 60 godina 22.7% ukupnog uzorka. U istraivanje je, na koncu, to se obrazovne strukture tie, ukljueno 21% graana s osnovnom kolom, 62.3% sa srednjom, 16.2% s vikom kolom ili fakultetom, te 0.5% njih s magisterijem ili doktoratom znanosti. /3/ Statistika pogreka od +/-4% odnosi se na veliinu populacije od 3.000.000 stanovnika. Budui je istraivanju podvrgnuta populacija sa 18 godina ivota i vi-

e, procjena je da taj dio populacije ne prelazi veliinu od 3.000.000. /4/ Izvan ova dva pristupa nerijetko se susreu i jo neki, oni koji imaju ambiciju izdii se iznad zamki koje postavljaju prethodne dvije teorije. Jedan od njih je tzv. konstruktivistiki, pristup kojeg ezdesetih godina XX. stoljea promoviraju Berger i Luckmann, a potom, koncem stoljea, J. Beckford tvrdnjom da je religa drutvena i kulturoloka konstrukca vrlo promjenjiva znaenja, da su njezino znaenje i njezina uporaba bitno razliiti u razliitim drutvima i meu razliitim drutvenim skupinama, te da je njezina konkretna definica podlona velikim i unim raspravama /5/ Zanimljivo je da je najizraenija konfesionalna identifikacija, odnosno osjeaj pripadanja odreenoj vjerskoj zajednici, zabiljeena u Crnoj Gori kod ak 97,2% njezinih graana, pa odmah potom u Srbiji kod 94% njezinih graana. /6/ Zanimljivo je da je razlika izmeu konfesionalne i religijske samoidentifikacije najizraenija upravo u Crnoj Gori i Srbiji. Ta bi injenica, drugim rijeima, mogla upuivati na zakljuak kako u osnovi konfesionalne identifikacije ne lee razlozi religijske nego potpuno druge, etnike naravi ili, pak, praenja drutvenih trendova. /7/ Uestalost pohaanja vjerskih obreda, jednom mjeseno i ee, u Crnoj Gori je identificirana kod 16,9%, a u Srbiji 19,9% graana. /8/ Pripadnost vjerskoj zajednici identificirana je kod 75,3% bh. graana, 72,8% graana se identificiralo kao religiozne osobe, a 45,2% njih najmanje jednom mjeseno ili ee pohaa vjerske obrede. /9/ Konkretnije, 95,1% svih, u istraivanje ukljuenih izjasnilo se da pripada nekoj od religijskih zajednica. Samo 4,9% njih nema osjeaj takvog pripadanja. /10/ U ukupnom uzorku, naime, Bonjaci ine 47.3%, Hrvati 12.8%, Srbi 36%, a oni koji se nominiraju kao graani BiH 3.83%. S druge, pak, strane, u ukupnom uzorku se pripadnicima islamske religijske zajednice izjasnilo 47%, pripadnicima pravoslavne njih 35,7%, katolike 12,5%, dok je nepripadanje niti jednoj religijskoj zajednici obiljeje tek 4.9%v ispitanika /11/ Religijski odgoj u obitelji potvrdilo je 80% ispitanika s osnovnom, 66% sa srednjom, 59% s viom kolom i fakultetom, te 35% njih s magisterijem ili doktoratom znanosti. /12/ Istraivanje, naalost, nije omoguilo odgovor i na tu vrstu teorijskih dilema. Stoga bi, u nekom od narednih istraivanja, bilo uputno istraivaku pozornost usmjeriti i na njihovo deifriranje. /13/ Takvih je, jo konkretnije, 19,9% graana ukljuenih u istraivanje. Pri tome, istina, nema teorijski relevantnih razlika ni meu pripadnicima praenih etnikih stratuma. /14/ Vie religioznim od svoje obitelji smatra se 15% graana sa 61 godinom ivota i vie, 12% njih u dobi 51-60 godina, 20% u dobi 41-50 godina, 26% u dobi 31-40 godina, te 27% graana u dobi 18-30 godina.
Coden: IORME7

ISSN 1330-0067

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

25

/15/ Udio onih kojima je religija u svakodnevnom ivotu uglavnom ili potpuno vana kod dobne skupine 1830 godina iznosi 77%, kod skupine 31-40 godina 73%, kod skupine 41-50 godina 66% te kod skupine 51-60 godina 55%. Suprotno tome, udio onih kojima je religija u svakodnevnom ivotu uglavnom ili potpuno nevana iznosi 8% kod dobne skupine 18-30 godina, 12% kod dobne skupine 31-50 godina, 21% kod onih izmeu 51 i 60 godina, te 25% kod graana iznad 61 godine ivota /16/ Oni kojima je religija u svakodnevnom ivotu uglavnom ili potpuno vana graani meu graanima s osnovnom kolom ine 82%, meu graanima sa srednjom kolom 64%, dok meu graanima s magisterijem ili doktoratom znanosti ine tek 35% svih graana. S druge strane, oni koji su prema religiji indiferentni u strukturi graana s osnovnom kolom ine 10% stanovnitva, u strukturi graana sa srednjom, viom kolom ili fakultetom 19%, dok u strukturi graana sa magisterijem ili doktoratom znanosti ak 65%. /17/ Sud, da religijske vrijednosti trebaju igrati veu ulogu u obiteljskom ivotu u BiH, dijeli 69% u istraivanje ukljuenih u dobi 18-39 godina ivota, 59% njih u dobi 31-50 godina, 47% starosti 51-60 godina, te 44% graana ivotne dobi 61 godina i vie. /18/ Da religijske vrijednosti trebaju igrati veu ulogu u obiteljskom ivotu u BiH slae se 71% ispitanika s osnovnom, 50% sa srednjom, 56% s viom kolom ili fakultetom, te 35% njih s magisterijem ili doktoratom znanosti. /19/ Promatra li se, meutim, i graane hrvatske nacionalnosti, veinsko opredjeljenje za pojaan utjecaj religijskih vrijednosti u sustavu obrazovanja posljedica je pojaanog opredjeljenja meu nekim segmentima te populacije. Pojaan utjecaj religijskih vrijednosti u sustavu obrazovanja, naime, zagovaraju pripadnici hrvatske populacije izmeu 18 i 30 godina (65% njih), ali ne i starije dobne skupine. Potporu takvom uvjerenju mogue je identificirati tek kod 36% Hrvata izmeu 51 i 60 godina ivota, te kod 37% njih iznad 61 godine. /20/ Uvjerenje, dodue razliitog intenziteta, da ulogu religijskih vrijednosti treba pojaati u obrazovanju, dijeli 55% graana u dobi 18-30 godina, 35% njih izmeu 31 i 40 godina, 45% u dobi 41-50 godina, 29% starosti 51-60 godina, te 40% populacije ivotne dobi od 61 godinu ivota i vie. /21/ Sa sudom kako bi utjecaj religijskih vrijednosti u obrazovanju trebalo pojaati se uglavnom ili u potpunosti slae 61% graana s osnovnom, 37% njih sa srednjom, te 34% onih s viom kolom ili fakultetom. /22/ Potporu veem utjecaju religijskih vrijednosti u sferi politike iskazuje 38% graana s osnovnom, 15% njih sa srednjom i 14% sa viom kolom ili fakultetom. /23/ Takvo uvjerenje je prisutno kod 27% graana u dobi 18-30 godina, 14% kod onih 31-40 godina, 23% kod starosne dobi 41-50 godina, te 10% kod onih 51-60
ISSN 1330-0067

godina ivota i 22% kod graana iznad 61 godinu starosti /24/ Radi se o istraivanju religioznosti koje je proveo Ivan Cvitkovi na prostoru cijele BiH /25/ Da ulogu religijskih vrijednosti, u odnosu na onu koje one zauzimaju danas, treba pojaati i u medijima vjeruje 35% graana hrvatske, 22% bonjake i srpske etnike skupine, te svega 8% onih koji se etniki uope ne svrstavaju /26/ U toj ivotnoj dobi pojaanu ulogu religijskih vrijednosti u medijima podrava 32% u istraivanje ukljuenih. Istodobno, takva je potpora imanentna za 27% populacije u dobi 41-50 godina, za 25% u dobi 61 godina i vie, za 17% starosti 31-40 i za samo 15% njih u dobi 51-60 godina ivota. /27/ Identificirana je, naime, kod ak 37% u istraivanje ukljuenih. Zanimljivo je, meutim, da je relativno ee podupiru oni s viom kolom i fakultetom (29% u istraivanje ukljuenih) nego populacija sa zavrenom srednjom kolom, unutar koje je apostrofirana potpora zabiljeena kod tek 18% ispitanika. /28/ Da osobe koje nisu vjernici nisu odgovarajue za javne funkcije vjeruje 45% graana s osnovnom, 30% sa srednjom, te 24% s viom kolom ili fakultetom. /29/ Potpora toj vrsti uvjerenja identificirana je kod 37% populacije u dobi 18-30 godina, kod 35% graana izmeu 31 i 40 godina, kod 33% njih u dobi 41-50, te kod 20% u dobi 51-60 godina ivota. /30/ Kod 35% stanovnitva u ivotnoj dobi 61 godina ivota i vie zabiljeena je potpora uvjerenju da onima koji nisu vjernici ne treba dopustiti rad u javnim institucijama /31/ Najvea potpora takvom opredjeljenju od 46% identificirana je kod dobne skupine 18-30 godina, a najmanja kod one 51-60 godina, svega 19%. /32/ Potporu takvom opredjeljenju iskazuje 46% ispitanika s osnovnom, 28% njih sa srednjom, te 26% s viom kolom i fakultetom. /33/ Da religijske voe ne bi trebale utjecati kako e graani glasovati na izborima slae se 86% graana Federacije BiH i 88% njih u RS-u, 83% graana u dobi 18-30 godina, 89% njih u dobi 31-40 godina, 96% graana starosti 41-50 godina, 82% starosti 51-60 godina te 86% u dobi 61 godina i vie. Isto opredjeljenje je identificirano kod 88% graana s osnovnom, kod 87% njih sa srednjom, a isto toliko i sa viom kolom ili fakultetom. /34/ Iz grafikona br. 11 je evidentno kako je uvjerenje, da religijske voe ne bi trebale utjecati na vlasti u njihovu svakodnevnom funkcioniranju, identificirano kod 82% Hrvata, 88% Bonjaka, 86% Srba, te kod 77% onih koji se nominiraju kao graani BiH /35/ Uvjerenje, da religijske voe ne bi trebale utjecati na vlasti u njihovu svakodnevnom funkcioniranju, identificirano je kod 84% populacije u dobi 18-30 godina, kod 88% njih u dobi 31-40 godina, kod 90% graana starosti 41-50 godina, kod 82% starosti 51-60 godina, te kod 86% graana ivotne dobi 61 godina i vie.

Coden: IORME7

26

Slavo Kuki, Marija utura: RELIGIJA I NJEZINA ULOGA U TRANZICIJSKOM INFORMACIJSKOM DRUTVU Informatol. 45, 2012., 1, 14-26

/36/ Sa sudom da religijske voe ne bi trebale utjecati na vlasti u njihovu svakodnevnom funkcioniranju slae se 90% graana s osnovnom, 84% njih sa srednjom, te 87% s viom kolom i fakultetom. /37/ Jako puno povjerenja u svoje religijske zajednice odlika je 29.3% u istraivanje ukljuenih, njih 48.4% karakterizira prosjeno, 12.1% malo, a 9.4% nikakvo povjerenje.

7. 8. 9.

Literatura 1. 2. Cvitkovi, I., Sociologija religije, DES, Sarajevo, 2007. rpi, G., Zrinak, S. Izmeu identiteta i svakodnevnog ivota. Religioznost u hrvatskom drutvu iz europske komparativne perspektive, u: Baloban, J. (ur.), U potrazi za identitetom. Komparativna studa vrednota: Hrvatska i Europa, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2005. Davie, G., Religija u suvremenoj Europi: mutacija sjeanja, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2005. Davie, G., The Sociology of Religion, Sage Publications, London, 2007. Dobbelaere, K., Secularization: An Analysis at Three Levels, P.I.E.-Peter Lang, Bruxelles, 2003. Juki, J,, Budunost religije, Matica hrvatska, Split, 1991.

10.

11.

12.

3.

4. 5. 6.

13.

Knoblauch, H., Sociologija religije. Demetra. Zagreb 2004. Kuki, S., Sociologija, teorije drutvene strukture, Sarajevo Publishing, 2004. Plenkovi, Juraj. Vjera i komunikacijsko povjerenje meu narodima // Drutvo i tehnologija 2010. Zagreb : Hrvatsko komunikoloko drutvo i Nonacom, 2010. 347-350 (predavanje, meunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). Plenkovi, Juraj. Prikaz knjige: Vehbija Hodi: Islam u svijetu nauke i filozofije // Informatologia. 43 (2010) , 1; 77-78 (prikaz, ostalo). Plenkovi, Juraj; Kui, Vlasta; Musti, Daria; Plenkovi, Mario. Utjecaj vjerskih sloboda na komunikaciju i povjerenje meu narodima // Informatologia. 43 (2010) , 2; 105-111 (lanak, znanstveni). Plenkovi, Mario; Musti, Daria; Hadi, Slobodan. Visual communication of religious on-line media content // Bla Baromi 09 Proceedings / Bolana, Zdenka (ur.).Zagreb : University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Croatia ; University of Ljubljana, Faculty of Natural Science and Engineering, Slovenia ; Ogranak Matice Hrvatske Senj, Croatia ; Pulp and Paper Institute, Lubljana, Slovenia, 2009. 139-144 (predavanje,meunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). Zrinak, S., to je religija i emu religija: Socioloki pristup, Bogoslovska smotra, God. LXXVIII (2008.), br. 1, str. 25-

ISSN 1330-0067

Coden: IORME7