0

1. Digitalni mjerni instrumenti

Digitalni mjerni ureaji i instrumeni odraz su razvoja elektronike tehnologije i same mjerne tehnike, te uspon znanja ovjeka s jedne strane. S druge pak strane, oni su ovjekov povratak jednostavnom prikazivanju vrijednosti promatranih veliina. Potkraj etrdesetih godina ovog stoljea analogni instrumenti s neposrednim pokazivanjem tehnoloki su se pribliili svom vrhuncu. Vie nije bilo pretpostavki da bi se daljnim razvojem tehnologije znatno mogle suziti njihove granice pogreaka. Kako je potreba za instrumentima sa to uim granicama pogreaka i kraim vremenom odziva bila sve vea, poeli su se razvijati instrumenti, ponajprije voltmetri, sa novim naelima rada. Prvi komercijalni digitalni voltmetri bili su vrlo skupi instrumenti, velikog obujma i mase, neki mase i do 30kg. Ali njihove granice pogreaka bile su 0,01%, dakle deset puta ue nego kod najboljih analognih instrumenata toga vremena. Granice pogreaka vrhunskih suvremenih digitalnih instrumenata su otprilike 0,001% od oitanja , a najnii razred tonosti analognih instrumenata je 0,05.

Slika 1. Digitalni mjerni instrumenti

1

Osim granica ima i niz drugih prednosti digitalnih pred analognim: - Jednostavno je i brzo oitavanje znamenaka na pokazniku (display) sa znatnih udaljenosti, bez pogreke od paralakse, a ovisno o vrsti pokaznika i pri raznim svjetlosnim uvjetima - Kut gledanja, ovisno o vrsti pokaznika, je vie od 50, kod analognih je taj kut praktiki 0 - Velika brzina odziva - Velika rezolucija, npr. postoje digitalni instrumenti sa est ili vie znamenki, pa se na mjernom opsegu 1V, instrumenta sa est znamenki, mogu oitavati mikrovolti - Velika ulazna impedancija (10 M ili vea) - Robusnost (mala ili nikakva osjetljivost na vibracije i pomicanje) - Relativno velika elektrika preopteretivost - Vei omjer izmeu korisne povrine i ukupne povrine pokaznika - Mogunost izravnog prikupljanja podataka raunalom - Mogunost automatskog biranja mjernih opsega Nedostaci: - Potreba za izvorom napajanja (mrea ili baterija) - Osjetljivost na smetnje (analogni instrumenti nisu osjetljivi na smetnje frekvencija viih od 1 Hz) - Granice pogreaka odreene su posebno za svaki vremenski razmak od posljednjeg umjeravanja - Teko je istovremeno pratiti vie od tri instrumenta, zato neke novije izvedbe imaju pokaznik na kojem se mjerena veliina moe oitati digitalno i analogno

2. Prikazivanje podataka
Osnovna znaajka analognog podatka je neprekinutost, a digitalnoga diskretna stanja. Podatak sadran u analognom signalu prenosi se pomou vrijednosti neke znaajke signala, npr. amplitude, faze, frekvencije, trajanja impulsa itd. Podatak sadran u digitalnom signalu iskazuje se pomou diskretnih stanja npr. postojanjem ili nepostojanjem napona, poloajem mehanike sklopke (iskljuen- otvoren kontakt ili ukljuenzatvoren kontakt) itd. Npr. Slika 2. podatak je iskazan analogno visinom impulsa koji iznosi 5 jedinica. Taj je podatak iskazan digitalno pomou pet jednakih impulsa. Takvo se prikazivanje rijetko koristi jer je zbog sporosti obrade podataka neprikladno, pa se koristi prikladniji brojevi sustav, binarni brojevni sustav.

Slika 2. a) analogno b) digitalno c) binarno

2.1.

Brojevni sustav

Brojevni sustav je zajedniki naziv za skup pravila pomou kojih se jednoznano zapisuju brojevi. Pravila opisuju kako se brojevi zapisuju, kao i kako se zapis jednoznano tumai. Vano svojstvo brojevnog sustava je mogunost zapisa svih (ili barem prirodnih) brojeva. Vrijednost znamenke ovisi o njenom poloaju u zapisanom broju. Jedan brojevni sustav se moe prikazati preko drugog sustava. Najpoznatiji brojevni sustavi su: Dekadski - 10 znamenki: 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9 Binarni - 2 znamenke: 0,1 Oktalni - 8 znamenki: 0,1,2,3,4,5,6,7 Heksadekadski - 16 znamenki: 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9, A,B,C,D,E,F Poto veina svijeta danas koristi pozicijski brojevni sustav, uz brojevni sustav usko se vee pojam baze brojevnog sustava. Baza brojevnog
3

sustava je vrijednost koja se pridruuje pojedinoj znamenki u pozicijskom brojevnom sustavu, ovisno o njenom poloaju u zapisu. Danas najraireniji brojevni sustav zapisuje se pozicijski, zapisuje se pomou "arapskih" znamenaka, a baza mu je 10 (dekadski brojevni sustav). Npr. prikazivanje dekadskog brojevnog sustava

Oktalni brojevni sustav ima bazu 8, heksadekadski ima bazu 16, a binarni, koji je nama bitan za prikazivanje podatka kod digitalni mjernih instrumenata, ima bazu 2.

2.2.

Binarni sustav

Binarni brojevni sustav, za razliku od decimalnog, ima za osnovicu/ bazu broj 2. Primjena tog sustava izvire iz injenice da veina fizikalnih pojava razlikuje samo dva stanja. Elektroniki sklopovi koji razlikuju dva stanja: binarno 0 i binarno 1, su jednostavniji i pouzdaniji nego li sklopovi s deset stanja (0 do 9 decimalno): 0 = nema signala 1= signal postoji Budui da koristi samo dvije znamenke, mogue je znamenku uveati samo dva puta, potom se jedinica prenosi na idue mjesto u lijevo. Svaki broj N moe se prikazati u binarnom brojevnom sustavu kao:

Fiziki, te dvije znamenke mogu se predoiti na razliite naine. To moe biti mehanika sklopka s dva poloaja, tako da poloaju ukljueno pridjelimo znamenku 1, a poloaju iskljueno znamenku 0, ili elektrini impuls ijim naponskim razinama, visokim (H- High) i niskim (L- Low), ostvarenima prikladnim elektronikim sklopovima, pridjeljujemo znamenku 1 ili 0.

Slika 3. a) Mehanika sklopka b) niz impulsa

Te se razine u zadanim granicama mogu mijenjati, a da to ne utjee na pridijeljeno im binarno znaenje. Da bi razluivanje razina pridjeljenih znamenaka 0 i 1 bilo sigurno, ona su odijeljena zabranjenim podrujem. Malo je vjerojatno da pravokutni impulsi prolaskom kroz elektronike sklopove zadre svoj idealan oblik. Meutim, veina sklopova moe ispravno raditi tek ako su pojedine znaajke impulsa, npr. vrijeme porasta, u odreenim granicama. Ispravan prijenos podataka unato donekle izoblienim impulsima, vana je odlika digitalnih ureaja u usporedbi s analognim. Ljudi se svakodnevo koriste dekadskim sustavom, a raunala i digitalni ureaji binarnim ili nekim drugim sustavom. Zato se mora, na ulazu u digitalni sklop, broj iskazan u dekadskom sustavu pretvoriti u binarni, pa nakon obrade u digitalnom sklopu, binarni pretvoriti u dekadski, kako bi ljudi mogli shvatiti rezultat. Niz bita kojemu je dogovorom dano neko znaenje naziva se kod, pa je mogue dekadske znamenke prikazati binarnim kodom. Kodovi za prikaz znamenaka nazivaju se numerikim kodovima.

2.3.

Logike funkcije i sklopovi

Logiki sklopovi su osnovne jedinice od kojih se tvore raunala, a njihova izvedba je zavisna o tehnologiji vremena u kojim su izraene te mogu biti: mehanika, elektromehanika, elektronika, optika, kvantna, bioloka, kemijska itd. Logiki sklopovi imaju osnovu u matematikoj logici, a tvore se oko osnovnih logikih operacija: I (engl. AND), ILI (engl. OR), NE (engl. NOT). Za lake shvaanje logikih sklopova koristit emo primjer strujnog kruga sa aruljom. Ako iznesemo neki jednostavni sud, tj. tvrdnju arulja svijetli, takva tvrdnja moe biti istinita (tona) ili neistinita (netona). Istinitoj tvrdnji pridruujemo znamenku 1, a neistinitoj znamenku 0. Na osnovi jednostavnih i logikih veza meu njima, tvorimo sloene sudove. Ne razmatramo stvaran sadraj tvrdnje, ve samo njenu istinitost.

LOGIKA FUNKCIJA I (AND) Kod logike funkcije I (AND) obje tvrdnje moraju biti istinite/tone da bi se ispunio uvjet, u naem sluaju da bi arulja svijetlila. Te dvije tvrdnje su neovisne varijable i mogu se oznaiti npr. s A i B, a zakljuak s y. Sada logiki sud moemo skraeno zapisati:

Kako imamo dvije neovisne varijable, mogue su etiri kombinacije, koje se mogu prikazati tablicom tonosti tj. TABLICOM STANJA.
Tablica stanja za I funkciju

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

y 0 0 0 1

Iz tablice moemo zakljuiti da e aruljica svijetliti samo kad su obje sklopke ukljuene.

LOGIKA FUNKCIJA ILI (OR) Kod logike funkcije ILI (OR) da bi uvjet bio ispunjen samo jedna neovisna varijabla treba biti istinita/ tona. Odnosno, aruljica svijetli ako je ukljuena ili jedan ili druga sklopka.

Tablica stanja:
Tablica stanja za ILI funkciju

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

y 0 1 1 1

LOGIKA FUNKCIJA NE (NOT) Logika funkcija NE (NOT) je logika negacija tj. komplement i ima samo jednu varijablu. Ako je tvrdnja oznaena sa A, tada se suprotna tvrdnja oznauje sa i ita se NE (NOT) A. Dakle, kada je y = tada je A = 1 ako je y = 0, i obratno. Kombinacijom logikih funkcija I i NE te ILI i NE nastaju nove logike funkcije NI i NILI. Njihova stanja nam je najlake prikazati u tablici stanja:
Tablica stanja za NI funkciju Tablica stanja za NILI funkciju

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

Y 1 1 1 0

A 0 0 1 1

B 0 1 0 1

y 1 0 0 0

2.4.

Sklop za uzorkovanje

Analogno digitalna pretvorba, ovisno o vrsti AD pretvornika, traje neko vrijeme. Ako se tijekom tog vremena mjereni napon promijeni, prouzroit e pogreku u digitalnom izlazu. Ta se pogreka moe izbjei ako se uzme uzorak analogne vrijednosti napona netom prije poetka pretvorbe (sample) i pamti (hold) potrebno vrijeme. Pojednostavljena naelna shema sklopa prikazana je na Slika 4.a Dok je preklopka P, koja je upravljana iz nekog izvora, u poloaju S, kondenzator kapaciteta C nabija se preko naponskog sljedila 1. Nakon prebacivanja preklopke u poloaj H, napon koji je tog trenutka bio na kondenzatoru teorijski e se odrati nepromijenjenim, jer je ulazni otpor naponskog sljedila 2 vrlo velik. U stvarnosti vrijeme preklapanja iz poloaja S u H i obratno nije jednako nitici, male struje teku kroz izolaciju preklopke, dielektrik kondenzatora i u pojaalo, pa nastaju neka odstupanja. Izlazni napon pojaala 2, zbog tih struja, ovisno o izvedbi i kakvoi sklopa, snizuje se brzinom koja je reda veliine desetaka ili stotina mV/s. Dakle, kakvoa sklopa ovisi o kakvoi kondenzatora, elektronike preklopke i pojaala. Na Slika 4.b prikazan je idealizirani izlazni napon Ui za naznaeni ulazni napon Uu kao funkcija poloaja preklopke P. Takvi sklopovi, koji su neka vrsta analogne memorije, na engleskom se jeziku nazivaju sample-and-hold amplifier (circuit), a skraeno se oznauju sa S&H ili S/H. Izrauju se kao integrirani sklopovi.

Slika 4. Sklop za uzorkovanje i pamenje: a) naelna shema; b) nain djelovanja

8

2.5.

Binarna brojila

Vaan dio digitalnih instrumenata su binarna brojila. Ona broje u binarnom sustavu, a izrauju se iz elektronikih sklopova koji se nazivaju BISTABILNIM MULTIVIBRATORIMA. Bistabilni multivibratori, koji se najee ostvaruju s logikim sklopovima, imaju dva stabilna stanja. U svakom stanju ostaju dok im se vanjskim impulsom stanje ne promijeni. U shemama se crtaju kao pravokutnici, a oznaavaju sa B. Postoje razliite vrste bistabila (SR, JK, T). Bistabil moe imati jedan ili vie ulaza i dva izlaza. Stanje bistabila moe biti logiki 1 ili 0 ovisno o stanju na izlazu Q. Drugi izlaz je komplementaran prvome. Bistabili se mogu okidati kratkim impulsima dobivenima derivacijom pravokutnog impulsa ili bridom pravokutnog impulsa, i to rastuim (pozitivnim) ili padajuim (negativnim) bridom, kako je prikazano na Slika 5. Ako se bistabil okida negativnim bridom, tada se to na shemi oznai malim kruiem na ulaznoj stezaljci, kao kod negativne logike.

Slika 5. Naini okidanja bistabila

Bistabili mogu raditi SINKRONO i ASINKRONO. Bistabil radi sinkrono samo ako je, uz impuls na odgovarajuem ulazu, prisutan i sinkornizacijski impuls na za to predvienom ulazu oznaenom sa clock, C ili CP. Sinkronizacijski impulsi su stalne frekvencije, pa se nazivaju i IMPULSIMA RITMA ili na engleskom clock. Oscilator, izvor tih impulsa naziva se GENERATOROM
9

RITMA ili clock. U asinkronom radu bistabil reagira na pobudu im se ona pojavi. Nain asinkronog brojanja moemo objasniti sklopom od tri T bistabila povezanim kao na Slika 6.a. Na ulaz C bistabila oznaenoga sa B1 dovodimo niz pravokutnih impulsa, a svi ulazi T dre se u 1. Pretpostavimo da se bistabili okidaju negativnim bridom impulsa. Negativni brid ulaznog impulsa mijenja stanje bistabila B1 i njegov izlaz Q prelazi iz 0 u 1. Negativni brid drugoga ulaznog impulsa ponovno mijenja stanje bistabila B2 iz 0 u 1. Trei ulazni impuls u bistabil B1 ponovno mijenja njegovo stanje u 1, a stanje bistabila B2 ostaje nepromijenjeno.

Slika 6. Asinkrono 3-bitno brojilo: a) naelna shema, b) impulsi na izlazima pojedinih bistabila, c) tablica stanja

etvrti impuls vraa B1 u 0. Taj povrat prouzroit e i povrat u 0 bistabila B2, to e pak prouzroiti promjenu stanja bistabila B3 u 1 itd. Nakon osmog impulsa svi e bistabili biti u stanju 0, pa je to brojilo koje ima 8 stanja, to se vidi iz tablice stanja na Slici 6. Sklop na Slici 6.a moe se proiriti po volji s odabranim brojem bistabila, pa se sa n bistabila mogu postii stanja, koja omoguuju brojanje od 0 do . Iz ovog primjera slijedi da bistabil dijeli frekvenciju ulaznog signala sa 2. Impulsom za brisanje dovedenim na ulaz R mogu se u svako vrijeme svi bistabili dovesti u stanje 0. Opisana brojila broje unaprijed. Meutim, ima brojila koja broje unazad, tj. odbijaju impulse. Takva se brojila prvim impulsom napune, npr.brojilo s etiri bistabila je u stanju 1111. Svaki daljni ulazni impuls smanjuje stanje dok konano ne dostigne 0000.
10

Postoje i reverzibilna ili naprijed natrag brojila koja, na temelju stanja na ulazu za smjer brojanja, broje unaprijed i unatrag. Ljudi broje u dekadskom sustavu, pa i rezultat brojanja mora biti takav. Za dekadsko brojanje potrebna su etiri bistabila pa je to BCD brojilo. S etiri bistabila moe se brojati do 16, pa je potrebno resetirati sve bistabile nakon 10 impulsa.

2.6.

Pokaznik

Broj sadran u BCD brojilu, na temelju naredbe iz upravljakoga logikog sklopa, prebacuje se u privremenu memoriju sastavljenu od bistabila i logikih sklopova, u kojoj ostaje do zavretka idueg brojanja. Odatle se prenosi u dekoder, matricu logikih sklopova koji biraju jedan ili vie izlaza ovisno o kombinaciji ulaznih signala. Time pretvara brojeve iz BCD koda u kod prikladan za pokaznik dekadskih znamenaka. Danas se koriste razliiti pokaznici, npr. sa svijetleim diodama, s tekuim kristalom. LCD pokaznici imaju sedam segmenata, tako da dekoder osvjetljava pojedine segmente kako bi se dobila dekadska znamenka. U tablici stanja na Slici 7. dana je pretvorba BCD-a u dekadsku znamenku 7 pomou 7-segmentnog pokaznika. Stanje 1 nekog segmenta oznaava njegovo svijetljenje.

Slika 7. Sedam segmentni pokaznik: a) naelna blok shema, b) tablica stanja

11

3. Analogno- digitalna pretvorba

3.1. Pretvorba napona u vrijeme

Naelna blok shema ovog pretvornika, koji se naziva i pretvornikom s jednom pilom, prikazana je na Slici 8.a.

Slika 8. Analogno-digitalni pretvornik napona u vrijeme: a)naelna blok shema, b)vremenski dijagram

U trenutku t1 preklopka P, djelovanjem upravljakog sklopa, prebacuje se iz poloaja 0 u 1, a istovremeno se otvori sklopka S i na izlazu integrator, od vrijednosti uim zapoinje pilasti napon ui. Kada se ui izjednai sa Ux, komparator Kx mijenja stanje iz 0 u 1, a kod ui=0 komparator K0 mijenja stanje iz 0 u 1. Logiki sklop G1 je u 1 kad je Kx u 1, a K0 u 0. Ako je istodobno i signal iz upravljakog sklopa u 1 izlaz logikog sklopa G2 je u 1, pa se impulsi ritma iz oscilatora proputaju u brojilo. Kada je izlaz G1 u 1, a preklopka P, zbog signala iz upravljakog sklopa, prelazi u poloaj 0., izlaz G2 je u 0, te ne proputa impulse u brojilo. Moe se pokazati da je broj impulsa
12

jednak:

Uz stalnu frekvenciju f oscilatora i stalnost referentnog napona Ux, broj impulsa Nx, koji je razmjeran naponu Ux, ovisi o elementima R i C integratora.

3.2.

Pretvornik s dvostrukom pilom

Kada se trai manja osjetljivost na smetnje i uske granice pogreaka koristi se pretvornik s dvostrukom pilom, ija je blok shema prikazana na slici 9. Dok je preklopka P u poloaju 1 a sklopka S otvorena, mjereni se napon Ux integrira odreeno vrijeme t0=t2-t1. U tom vremenu komparator K0 je u 1, logiki sklop G proputa impulse i brojilo ozbroji N0 impulsa iz oscilatora.

Slika 9. Analogno-digitalni pretvornik s dvostrukom pilom: a) pojednostavljena naelna shema, b) vremenski dijagrami, c) smetnja pridodana mjernom naponu

13

U trenutku t2 upravljaki sklop preklopku P prebacuje u poloaj 0, pa referentni istosmjerni napon Ur za vrijeme tx-t2, izbija kondenzator C integratora. Logiki sklop G proputa impulse, brojilo za to vrijeme izbroji Nx impulsa. Kad izlazni napon ui integratora dosegne niticu, zatvara se sklopka S i komparator K0 mijenja stanje u 0, pa logiki sklop G ne proputa vie impulse iz oscilatora u brojilo. SREDNJA VRIJEDNOST mjerenog napona je:

Te nije ovisna o elementima R i C integratora kao niti o stalnosti frekvencije oscilatora. 3.2.1. Pretvornik s postupnim pribliavanjem Ovaj se pretvornik jo naziva STUPNJEVANI PRETVORNIK i PRETVORNIK SA SUKCESIVNOM APROKSIMACIJOM. Naelo rada slino je onome kod kompenzatora. Stalna pomona struja Ip tee kroz binarno stupnjevane otpore, premotene sklopkama. Mjereni napon U x usporeuje se s padom napona Uk to ga pomona struja Ip stvara na otporima. Da je usporedba nainjena pokazuje komparator K, na iji je izlaz prikljuen upravljaki sklop za otvaranje i zatvaranje sklopki.

Slika 10. Analogno-digitalni pretvornik s postupnim pribliavanjem: a) naelo, b)vremenski dijagram

14

3.2.2. Paralelni pretvornik Ovim se pretvornikom, koji se na engleskome naziva flash, napon najbre pretvara iz analognoga u digitalni oblik. Sastavljen je od niza paralelno vezanih komparatora. U naelu, pretvornik sa n bita ima komparatora, pa 8 bitni pretvornik ima 225 komparatora. Najee se dodaje jo jedan komparator radi registracije preljeva, tj.prekoraenja mjernog opsega. Na Slici 11. Prikazana je naelna shema 3 bitnog paralelnog pretvornika. Referentni napon Ur podijeljen je pomou precizne otpornike mree u 7 referentnih razina, od 1 V do 7 V. Komparatori na kojima je ulazni napon U u jednak ili vei od Ur imat e izlaz 1, a oni sa Uu<Ur izlaz 0.

Slika 11. Pojednostavljena shema paralelnoga analogno-digitalnog pretvornika

To znai da pri ulaznom naponu niem od 1 V svi komparatori imaju na izlazu 0. Kada je Uu izmeu 1V i 2V, izlaz K1 je 1, a ostali 0 izmeu 2V i 3 V, izlazi K1 i K2 su 1 itd. Izlazi komparatora spojeni su na pretvornik kodova na ijem se izlazu dobije binarni broj.

15