REPUBLIKA HRVATSKA DRAVNO ODVJETNITVO REPUBLIKE HRVATSKE Broj: A-469/10 Zagreb, 26. travanj 2011.

DN/DN Podaci o prijavama, procesuiranim sluajevima i rtvama kaznenih djela ratnih zloina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije Oluja Dravna odvjetnitva su u drugoj polovini 1991. godine primila prve prijave za kaznena djela na tetu civilnog stanovnitva (terorizam, ubojstva), a krajem te godine i prijave za poinjene ratne zloine. Tijekom proteklih godina bilo za ranije prijavljene zloine ili za zloine koji nisu bili prijavljeni dravnom odvjetnitvu podnesen je vei broj kaznenih prijava i nakon toga u veini sluajeva pokrenut je kazneni postupak (dakle procesuiran 1 je mogui poinitelj). Prema podacima dravnog odvjetnitva proizlazi sljedee: A. Ratni zloini 1. Podnesene kaznene prijave za kaznena djela ratnih zloina od strane policije, drugih dravnih tijela i graana a) Prijave protiv poznatih osoba Od 1991. godine podnesen je veliki broj prijava protiv poznatih osoba za ratne zloine (preko 6000 prijava) od kojih je dio odbaen, a dio tih prijava je, jer se je radilo o drugim kaznenim djelima u vezi oruane pobune, upisano u upisnike kaznenih prijava za ta druga kaznena djela, veinom za oruanu pobunu i terorizam. Zbog toga nemamo precizne podatke o broju prijava protiv poznatih osoba za ratne zloine, ali ilustracije radi navodimo da je za kaznena djela u vezi oruane pobune prijavljeno i zatim je pokrenut kazneni postupak protiv 21.641 osobe, koje su kasnije obuhvaene opim oprostom. b) Prijave protiv nepoznatih za ratni zloin Radi se o prijavama za pojedini ratni zloin u kojem nije otkriven poinitelj pa dakle, nije procesuirana niti jedna osoba pa dakle nije mogao biti pokrenut kazneni postupak.

Pod procesuiranjem se u kaznenopravnom smislu podrazumijevaju sluajevi u kojima je pred sudom pokrenut postupak (proces), a ne sluajevi podnoenja kaznene prijave bilo protiv poznatog ili nepoznatog poinitelja.

Prema najnovijim podacima dravnih odvjetnitava u upisnicima nepoznatih vodi se 546 ratnih zloina u kojima mogui poinitelji ili naredbodavci nisu otkriveni. U ovim predmetima nije dolo do pokretanja kaznenog postupka (procesuiranja poinitelja), bilo zbog toga jer se ne znaju neposredni poinitelji ili naredbodavci, pa zbog toga nadlenim dravnim odvjetnitvima nisu podnesene kaznene prijave ili samo postoje naznake o moguim poiniteljima, ali nema dovoljno dokaza na temelju kojih bi se mogla podnijeti prijava i pokrenuti postupak. Za vrijeme i neposredno nakon Oluje evidentirana su 24 ratna zloina u kojima nije pokrenut kazneni postupak (nisu procesuirani), jer dravnom odvjetnitvu nisu podnesene prijave protiv bilo koje poznate osobe. U svim sluajevima ratnih zloina u kojima su poinitelji nepoznati od nadlenih tijela otkrivanja zatraeno je poduzimanje mjera i radnji radi otkrivanja poinitelja. 2. Podaci o pokrenutim kaznenim postupcima (procesuiranim sluajevima) Dravno odvjetnitvo u predmetima kaznenih djela ratnih zloina inicira pokretanje kaznenog postupka podnoenjem istranog zahtjeva protiv poznate osobe. U razdoblju od kraja 1991. godine do danas kazneni postupak za ratni zloin pokrenut je protiv 3655 (tritisueestopedeset i pet osoba), od toga protiv 95 pripadnika hrvatskih oruanih snaga. U tijeku je istraga protiv 373 osobe. Postupak je obustavljen nakon provedene istrage protiv 1406 osoba. Optueno je ukupno 1878 osoba, od toga su osuene 563 osobe, dok ih je 719 odlukom suda ili osloboeno ili je postupak zavren odbijajuom presudom. Od gore navedenog broja, od 563 osuene osobe, pravomono je osueno u odsutnosti njih 366. Od navedenog broja za ratni zloin u vezi i nakon Oluje pokrenut je kazneni postupak protiv 10 osoba. Podaci o velikom broju postupaka zavrenih negativnom odlukom (obustava, oslobaajua ili odbijajua presuda) pokazuju upravo suprotno od tvrdnji kako dravno odvjetnitvo nije procesuiralo poinitelje ratnih zloina, a koji podaci se stalno iznose. Gore navedeni podaci daju osnova za tvrdnju kako je dravno odvjetnitvo, po nekada u devedesetim godinama i bez dovoljno kritinosti podnosilo istrane zahtjeve protiv prijavljenih osoba za navedena kaznena djela.

B. Kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije Oluja Za vrijeme, a najvie u drugoj polovici 1995. godine dravno odvjetnitvo je primilo veliki broj prijava za kaznena djela poinjena za i neposredno nakon Oluje. U veini su to

kaznena djela protiv imovine, ali i prijave za ugroavanje sigurnosti (pale), ubojstva i u manjem broju za ratne zloine.

1. Prijave za kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije Oluja Prema evidencijama dravnih odvjetnitava u vezi kaznenih djela poinjenih za vrijeme i neposredno nakon Oluje, podneseno je ukupno 6390 prijava protiv poznatih i nepoznatih osoba, od ega je prijavljeno 439 pripadnika oruanih snaga. a) Prijave protiv poznatih poinitelja Prijavljeno je 4128 poznatih poinitelja, dio prijava je odbaen (prijave protiv 400 osoba). b) Prijave za kaznena djela u kojima poinitelji nisu otkriveni U upisnicima dravnih odvjetnitava jo uvijek je evidentirano 2262 prijava za kaznena djela u kojima poinitelji nisu otkriveni (zovemo ih prijave protiv nepoznatih). Od toga, podnesene su prijave za 24 ratna zloina u kojima poinitelji nisu otkriveni. U vezi navedenih prijava protiv nepoznatih, od nadlenih tijela otkrivanja zatraeno je poduzimanje mjera i radnji radi otkrivanja poinitelja. Za najtea kaznena djela prijavljene su 33 osobe zbog ubojstva, a za to djelo podnijete su i 34 prijave protiv nepoznatog poinitelja. Zbog kaznenog djela ratnog zloina podnijete su 3 kaznene prijave protiv ukupno 10 osoba, kao to je gore naznaeno u 24 ratna zloina poinitelji su nepoznati.

2. Podaci o pokrenutim kaznenim postupcima (procesuiranim sluajevima) Postupajui po tim prijavama procesuirano je 3728 osoba, bilo podnoenjem istranih zahtjeva ili podizanjem neposrednih optunica, odnosno optunih prijedloga. Od 6390 podnesenih prijava, otkriveno je i procesuirano 3728 poznatih poinitelja. Od 3728 procesuiranih poinitelja u odnosu na njih 395 postupak je pokrenut dok su bili pripadnici hrvatskih oruanih snaga. Osueno je 2380 osoba.

C. Istraivanje broja rtava u vezi i neposredno nakon vojno-redarstvene akcije Oluja

Kad se govori o broju rtava za vrijeme oruanih sukoba, esto se ne razlikuju rtve rata i rtve kaznenih djela ubojstava, odnosno rtve kaznenih djela ratnih zloina. Kako se podaci dravnog odvjetnitva razlikuju od podataka u medijima i izjavama pojedinaca, to dravno odvjetnitvo na osnovu dostupnih podataka nastoji utvrditi koliko je rtava kaznenih djela od ukupnog broja stradalih osoba.
2

a) Prema podacima kojima raspolae dravno odvjetnitvo, evidentirani broj rtava kaznenih djela ratnih zloina i ubojstava je za vrijeme i nakon Oluje: ukupno je evidentirano ubojstvo 47 osoba, od ega je zbog ubojstva 21 osobe procesuirano 33 poinitelja, dok poinitelji ubojstava 26 rtava nisu otkriveni.

Zbog kaznenog djela ratnog zloina za vrijeme i neposredno nakon Oluje procesuirano je 10 osoba (pripadnika hrvatskih oruanih snaga), kojima se stavlja na teret ubijanje 11 osoba. U nadlenim dravnim odvjetnitvima u tijeku su kriminalistika istraivanja u 24 ratna zloina poinjena u vezi navedene akcije Oluja a izvrenjem kojih zloina je stradalo 156 osoba. Dakle, za sada su na osnovu prijava policije i istraivanja u evidencije dravog odvjetnitva uneseni podaci o 214 smrtno stradalih osoba, koje su stradale bilo kao rtve kaznenog djela ubojstva bilo kao rtve kaznenog djela ratnih zloina. b) Podaci nevladinih udruga Najpotpuniji podaci objavljeni su u publikaciji Hrvatskog helsinkog odbora za ljudska prava Vojna operacija Oluja i poslije - Izvjetaj od 2001. godine. Prema toj publikaciji ukupan broj rtava je 677. Publikacija nema razdvojene rtve rata od rtava ratnih zloina. Navedene su rtve podijeljene u tri grupe i to: - UN Sektor jug - 410 osoba koje su izgubile ivot, - UN Sektor Sjever - 191 osoba izgubila ivot te - ubijene i nestale osobe u izbjeglikoj koloni - 76 rtava. Dravno odvjetnitvo u svojim evidencijama ima ukupno 114 osoba s ovih popisa.

c) Podaci Uprave za zatoene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

2

rtve rata su osobe koje se prema meunarodnim konvencijama ne svrstavaju u pripadnike zaraenih strana, a ne postoji kaznena odgovornost zaraenih strana za njihovu smrt. Na primjer, civilne osobe koje ne sudjeluju u sukobu, ali stradaju od djelovanja suprotne strane po ivoj sili druge strane.

Prema evidencijama Uprave, ekshumirano je 679 osoba, dok se jo 563 osobe vode kao nestale. Ta Uprava takoer ne vodi posebno u evidencijama rtave rata i rtve kaznenih djela ratnih zloina. D. Rezime Rad na predmetima kaznenih djela ratnih zloina je jo uvijek u tijeku, kako u postupcima pred sudovima, tako posebno u vezi nadzora i koordinacije istraivanja policije i drugih dravnih tijela, koja su duna u predmetima u kojimajo uvijek nisu poznati poinitelji ili naredbodavci poduzimati mjere i radnje kako bi se otkrili poinitelje i podnijeli kaznene prijave. Taj rad bez obzira na sve tekoe nee prestati, sve dok postoji mogunost da je bilo tko od poinitelja ili naredbodavaca iv. Naime, ratni zloini ne zastarijevaju. Kako se podaci u medijima i podaci nevladinih udruga o broju rtava koje su stradale za vrijeme ili nakon vojno-redarstvene akcije Oluja u bitnom razlikuju od onih dravnog odvjetnitva, to je Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske zatrailo od nadlenih dravnih odvjetnitava, provoenje potrebnih mjera i radnji kako bi preko policije ili na druge naine, utvrdilo pod kojim okolnostima su stradale osobe koje se navode u pojedinim popisima i na taj nain tono utvrdio mogui broj rtava koje su posljedica ubojstava ili poinjenih kaznenih djela ratnih zloina.