Ad Fines (Mahovljani) bi mogla biti etapna stanica (monsio) sa prodavaonicama, radionicama, magacinima, stratitima i sl.

, to sve dolazi uz ovakve stanice. Ovdje bi trebalo traiti graniku posudu i sjedite carinskog ure-da. Tu, uz obronke Kozare, tlo je vre i put krai. Uz Berek se nalazi parcela zemlje obrasla u korov i iblje, 40 x 40 m, koja je ispod nivoa ostalog zemljita i u kojoj se nalaze odlomci rimske cigle i grumenje eljezne troske. Ovdje je bila neka rimska radionica. Tragova rimskih zgrada ima i na istonoj strani moderne este. U podruju Maglajana na vie mjesta istono od este susreu se rimski ostaci, naroito kamen i opeka. To se nalazi na humki Crkvine i njivi Luka. Tu nalazimo eljeznu trosku. Sa Luke su primjerci rimskog novca prikupljeni 1896. godine (Antoni-nus Pius i Maximilianus). U selu Vakufu nalazi se lokalitet Gradina, u Seferovcima na Gradini nalazi se brojno graevinsko kamenje sa lijepom i odlomcima rimske opeke. Ta gradina je 2 km istono od este u visini sela Cvijii. Materijal se raznosi i upotrebljava za gradnju. Ima ostataka i kod sela Vakufa, u izvoritu potoka Matura, koji se ulijeva u veliku okuku Save nie Donje Doline. Ovaj hidronim moe biti u vezi sa naseljenou u antiko doba. Godine 1897. otkrivene su ruevine neke rimske naseobine u blizini Gradine u Mrevcima. U blizini Laktaa bila je granica rimskih provincija Ilirikuma i Panonije. Od krajiskih termalnih izvora koji su eksploatisani u rimsko doba meu najpoznatijim su Laktai. Zasada nije mogue odreeno rei kad je nastala rimska naseobina u Laktaima i kad je prestao njen ivot. Na izvjesne pretpostavke nas upuuju susjedna naselja, a naroito rimska esta koja je rano trasirana pored Laktaa (287,100). U doba Rimljana u Laktaima je bilo naselje vezano za termalno kupatilo i njegovu eksploataciju (287,25). Godine 1889. tu su otkrivene ruevine vee rimske zgrade sa ostacima hipokausta i nekim drugim predmetima. U Laktaima je otkrivena pozlaena statua, vjerovatno nekog rimskog cara. Lokalitet zidine sauvao je tragove rimske kaldrme i ruevine jedne zgrade. Tu su i cigle kvadratinog oblika (30 x 30 cm) koje su pokazivalo do 2 m iroku trasu u pravcu termalnog vrela. Mjetani su 1930. go-dine nali rimske novce i fragmente keramike. I danas su esti rimski numizmatiki nalazi u blizini banje i na brijegu uz vrelo. Prikupljeno je vie primjeraka rimskog novca iz III i IV vije-ka. Inae, Laktai su poznato mjesto po nalazima iz rimskog doba. Rimska naseobina u Laktaima predstavlja izrazit primjer aglomeracije koja je nastala az termalni izvor. Po onome to do-sad znamo, ona nije bila velika. Antiki Laktai nisu leali na samoj esti koja je u rimsko doba iz Salone preko Banje Luke vodila u Gradiku, ve pored nje, kao to su to pokazala najnovija istraivanja na ovom podruju. Meutim, blizu Laktaa nalazila se vana rimska stani-ca Ad Fines na granici provincija Dalmacije i Panonije. Granine postaje su imale svoje vojne posadc, a na ovoj vanoj komunikaciji postojale su i beneficijarske stanice. Udaljenost od Save iznosi svega 28 km i na tom prostoru postojale su brojne aglomeracije, prvenstveno vezane za poljoprivredu (villae rusticae i fundi).

Stoga je izvjesno da su se termalnim vrelom u Laktaima koristili okolni agrarni posjednici (possessores), vojnici iz graninih postaja i beneficijari, a vje-rojatno i drugi stanovnici ovoga kraja (287,102). Dakle, banjsko naselje u Laktaima svakako je sluilo kao odmaralite koje nije bilo daleko od este. Ad Ladios (Hin. Ant.),Trn. nalazi se sjeveroistono od Banje Luke. U Trnu i najblioj okolini otprije su poznati rimski ostaci. Hin. Ant. oznaava razdaljinu Servitti - Ad Ladios XXIV m.p. = oko 36 km, to se podudara sa stvarnom udaljenou izmeu Gradike i Trna. U Trnu (Ad Ladios) s jedne i druge strane Vrbasa i sadanje este nalaze se tragovi rimskih zgrada. Rimska esta je na prostoru dananjeg Trna prolazila pored oveeg naselja koje je imalo svoje ciglane i pogodan smjetaj za vojnu posadu. U Trnu na lijevoj obali Vrbasa nalaze se ostaci rimske naseobine. I na desnoj obali nalaze se ostaci rimskih zgrada. Mjetani su nalazili zidine po njivama. Godine 1925. otkrivena je ploa s latinskim natpisom i odnesena u Zagreb. Na humkama se nalaze odlomci rimskih opeka i keramike i primjerci rimskog novca. Gradina u selu unjarima ima zidine rimskog porijekla. Ostaci rimske graevine su jo sauvani. Gradina postoji u selu Hrvaanima. Interesantno je i brdo Strabenica. U Glomoanima su ostaci rimske zgrade. U selu Barlovcima otkriveni su ostaci rimske ciglane. Kod stanice Ramii ustanovljene su rucvine rimske zgrade i ciglane. Castra (Tab. Peut), Banja Luka. Po Tab. Peut. razdaljina Servitium - Castra iznosi XVI + XIII m. p=XXIX m.p. (oko 43 km). Ova razdaljina ne divergira mnogo od one koja je oznaena u Tlin. Ant. (Servitti Ad Ladios) XXIV m.p. = oko 36 km, emu treba dodati 9 km udaljenosti Ad Ladios (Trn) Banja Luka, to ukupno iznosi oko 45 km. Na mjestu dananje Banje Luke nalazilo se u rimsku doDa znatnije naselje sa Jogorom (Castra) koji se uzdizao nad lijevom obalom Vrbasa, tano na onom mjestu gdje je i sada stara voj-nika tvrava. Na Govedarnici blizu tvrave nailazilo se 20-tih godina ovog vijeka na temelje rimske zgrade i na rimske novce. Uz logor je lealo naselje (canabae) sa Jupiterovim hramom i to se naselje zvalo Castra (287,24). Castra je vojna baza i logor uz koji se razvilo civilno naselje (canabae). Ovdje-je vjerovatno bila i.etapna stanica za cursus publicus na ovoj esti. U Banjoj Luci je 1895. godine otkrivena ara iomet osnio loci sa natpisom koji, prema Pao-vom itanju, glasi: .. .L. Sicinius Marcinus b (enerficiarius) co (n) (ularis) P (annoniae) S (upe-rioris) V.S.L. m. (CIL III, 14221, upor. str. 2328). Na osnovi ovog natpisa Pa zakljuuje da je podruje Banja Lluke u rimsko doba pripadalo Panoniji Superior. Logor u Banjoj Luci zauzimao je vane strategijske pozicije na komunikaciji Split (Salona) - Gradika (Servitium). Graevinski ostaci potvruju postojanje civilnih naselja koja su izrasla uz logore i razvila se u privredne centre (287,99). Uz brojne izvore tople mineralne vode postoje ostaci rimskih kanala za dovod termalne vode iz izvora u bazene. Neki od tih kanala i danas su u upotrebi.

Naroito padaju u oi dva podzida uz mineralna vrela na desnoj obali Vrbasa koji svojom konstrukcijom u svemu odgovaraju rimskoj gradnji (287,100). Nalazi novca jo uvijek su esti. Uz termalne izvore u Gornjem eheru nastalo je banjsko naselje. Ono se nalazilo na desnoj obali Vrbasa, dok je pored njega lijevom obalom prolazila rimska esta u pravcu Banjaluke i Gradiske. Terme u Gornjem eheru prvenstveno su sluile kao ljeilite i odmaralite vojnicima garnizona u Castru i stanovni-cima civilnog naselja uz logor (canabae) (287,102). Tragovi naselja vide se oko Starog Majdana, u Otroj Luci i Staroj Rijeci i dalje niz Sanu kod Aliia, Zecova, arakova, .Begogaana, kod Prijedora itd. U porjeju Sane brojno su zastupljene utvrde kod mjesta gdje su sauvani tragovi rudnika i topionica (na Sastavcima juno od Sanskog Mosta, na Klisini, Gradini, Zecovima). Ovakvi kaste-li na pogodnirn mjestima pruali su obezbeenje rimskim rudnicima (287,95). Na vrelu Zdene postoje ostaci rimskog basena za vodu. Poznato je vie primjera antikog novca sa ovog podruja. Moda iz Prijedora i okoline potie nalaz dvaju primjeraka kartaginskog novca i pojedan Vaspasianus, Velentinianus i Theodo-sius (287,12)). Naselje u Blagoju moglo je biti sjedite municipalne uprave. U pogonu je slavljen dies un-decimus calendas maias, tj. 21. april kao dan osnivanja pogona. Praznik je adekvatan promo-cijama naselja u rang municipija. Ovaj datum je stariji od posjete cara Septimija Severa ovom podruju 202 godine. Pogon je postao dravna domena u drugom vijeku. Izgleda da je naselje bilo promovisano u status municipija. To potvruje veliina nastanjenog prostora, postojanje hrama i natpis iz Cikota. Ali, jo uvijek je pretpostavka da je bilo municipij. U selu Cikotama kod Prijedora naen je epigrafski spomenik sa izvjesnim podacima o postojanju municipija u ovom podruju. Istraivanja metalurkog pogona vrena su u okviru spasavalakog zahvata na lokali-tetu Crkvina i Majdanite, u predjelu sela Blagaj i Maslovare. Istraen je manji dio u blizini tvornice. To su najkompletnije sauvane graevine iz kasnoantikog razdoblja. Ono se nekoliko vijekova razvijalo na istom mjestu u neprekinutoj urbanistikoj tradiciji. Graevine iz prvih vijekova razorene su da bi se na njihovom tnjestu dizale nove u VI vijeku. Pisani dokumenti poti-u iz drugog i treeg vijeka nove ere. Ostala je kontinuirana privredna, drutvena i etnika os-nova. Tip naselja ostao je isti. Naseije se sastojalo od niza objekata tipa vila. Istraeni prostor je neto manji od 1 km. Na tom prostoru vide se tragovi vie od 20 kua na razmaku od 25 i vie metara, graenih od vrstog materijala. Naselje je bilo i po oblinjim breuljcima gdje su zgrade graene od erpia i drveta. Upravna zgrada metalurkog centra graena je od opeke suene na suncu. Veina zgrada je smjetena na ruevinama starijih. Naen je i jedan kamen sa slovom M, koji je sa proelja neke zgrade. Metalurki pogon je osnovni. -U novije nalaze iz Blagaja spadaju brojni rimski novci iz III i IV vijeka nove ere, od Klaudi-ja Godskog do Teodosija, jedan primjerak Hadrijanovog novca,

jedan nepotpun natpis sa imeni-ma Ulpia i Iulia, fragmfihti nadgrobnih spomenika i skulptura, odlomak crijepa sa igom SISC i drugi artefakti rimske prevenijencije (287,12). Poreje Sane i Japre spada u red vrlo bogatih rudarskih rejona. Rimsko rudarstvo eljeza dokazano je brojnim nalazima i tragovima na vie mjesta. U ehovcima kod Sanskog Mosta i na brculjcima Troska prema Starom Majdanu otkrivene su rimske talionice. a na Vracar-Gradu. kod Brieva. praistorijske i rimske talionice. Velike naslage troske nalaze se kod Adamue i Brieva. Iz Brieva potiu dva natpisa (CIL III, 13239 i 13240) koji spominju tunkcionere eljeznih rudnika u 111 vij.n.e. (vilicus terratarum i vir egregius procura-tor). U Ljubiji je pronaeno nekoliko epigrafskih spomenika od kojih su dva znaajna po tome to su ih postavili rudarski funkcioneri, i to: procurator Verecundus 209 g.n.e. za vrijeme Septi-mija Severa i procurator Macrinus i vilicus Heliodorus 228 g.n.e. za vrijeme Aleksandra Severa. Naslov: Odg: Kozara i Potkozarje Poruka od: Vukain 15.05.2010. 19:02 (nastavak) Na osnovu ovih nalaza moemo zakljuiti da se u Brievu ili Ljubiji nalazilo sjedite rudarske administracije i uprave za ovaj kraj (287,93). U predjelu Novog Grada ustanovljeni su ostaci rimskih zgrada u Derviima, itluku i Dvoritu. Rakanske Barice, kod anki Rakana, poznate su po brojnim ostacima rimskog naselja: temelji zgrada sa mnogo odlomaka rimskog graevinskog materijala (olovne cijevi, krovna opeka i sl). Odavde je natpis (CIL II, 8376a=13242, upor. str.. 2127 i 2328 159) i drugi ostaci. Truhelka misli da u Rakanskim Baricama treba traiti rimsku stanicu Clandate po Gegr. Rov. (IV, 218, upor. IV, 217=Clande), a ne u Novom Gradu kako je mislio Tomaek. Sa Truhelkom se slae i Pa.