Veleuilite u Varadinu

MEMOFORMULE
TERMODINAMIKA
Student: eljko Posavec
Matini broj: 1704/601
Smjer: Proizvodno strojarstvo
Veleuilite u Varadinu
Status: Redovni
1. OSNOVNE FORMULE
Normalno stanje:
Dogovorom je usvojeno, da se kao normalno stanje smatra ono, kod kojeg je temperatura
jednaka 0 C a atmosferski pritisak od 101325 Pa.
Volumen:
v = V/m (m
3
/kg) - specifini volumen
= 1/v = m/V (kg/m3) - gustoa
Jednadba stanja idealnih plinova:
pv = RT - za 1 kg plina
pV = mRT - za m kg plina
pV = T - za 1 kmol plina
pV = NT - za N kilomola plina
Loschmidtov broj:
NL = 6,022 * (molekula/kilomolu)
Veza individualne i ope plinske konstante:
R = /M (J/kgK)
Volumen 1 kilomola idealnog plina kod normalnih uvjeta:
vm = 22,41 ( /kmol)
Normni kubni metar:
1 ( ) = 1/22,41 (kmol) = M/22,41 (kg)
Temperature:
- temperatura u
2
Veleuilite u Varadinu
T - temperatura u K
Specifina toplina:
c - specifina toplina svedena na 1 kg
C - specifina toplina svedena na 1 kmol
C' - specifina toplina svedena na
- specifina toplina kod konstantnog tlaka (na 1 kg plina)
- specifina toplina kod konstantnog volumena (na 1 kg plina)
Relacije:
= + R - za 1 kg plina
= + - za 1 kmol plina
= + /22,41 - za 1 plina
= cP / cv = CP / Cv = CP '/ Cv '
= * M
= * M
Srednja specifina toplina:
=
Za srednju specifinu toplinu vrijede sve iste relacije koje vrijede i za specifinu toplinu ( ,
, , .
3
Veleuilite u Varadinu
2. KRUNI PROCESI
SPECIJALNE POLITROPE
Za sve sluajeve vrijedi:
N mR
;
v v
NC mc
;
p p
NC mc
;
1 2 1 2
T T
Stanja idealnog plina
1 T
1
, p
1
, V
1
2 T
2
, p
2
, V
2
Jednadbe stanja

1 1 1
mRT V p

2 2 2
mRT V p
Jednadba promjene stanja

. konst pV
n

n n
V p V p
2 2 1 1

..............................................

1
2
1
1
1
2
1
2

,
_

,
_

n
n
n
V
V
p
p
T
T
Bilanca energije: I. ZAKON

12 12 12
W U Q +

( )
1 2 12
T T mc U
v


( ) ( )


2
1
2
1
12
dv v p m dV V p W
4
Veleuilite u Varadinu
1. IZOHORA
Promjena stanja pri konstantnom volumenu V
1
= V
2
= V
Stanja idealnog plina
1 T
1
, p
1
, V
2 T
2
, p
2
, V
Jednadbe stanja

1 1
mRT V p

2 2
mRT V p

1
2
1
2
T
T
p
p

Promjena stanja

. konst pV
n

p = 0 : n = +
p = : n =
Eksponent izohore: n = t
V = konst. dV = 0
0
2
1
12

pdV W
( ) 0
1 2 12
T T mc U
v
0
12 12
U Q
( ) 0
1
2
1 2 12

T
T
ln mc s s m S
v
TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12

Q
1 2
> 0
Q
1 2
= U
1 2
W
1 2
= 0
1
V = k o n s t .
2
Q
1 2
< 0
p
v , m
3
/ k g
T
s , J / ( k g K )
n =
p
2

2
s
1 v
1
= v
2
T
2
v
1
=
v
2
s
2
K
N / m
2
p
1

1
1
2
T
1
1
2
p
2
p
1
w
1 2
= 0
q
1 2
= c
v
(T
2
- T
1
)
( ) 0
2
1
12
>

ds s T q
O S
5
Veleuilite u Varadinu
2. IZOBARA
Promjena stanja pri konstantnom tlaku p
1
= p
2
= p
Stanja idealnog plina
1 T
1
, p, V
1
2 T
2
, p, V
2
Jednadbe stanja

1 1
mRT pV

2 2
mRT pV

1
2
1
2
T
T
V
V

Promjena stanja

. konst p
Eksponent izobare: n = 0
( ) 0
1 2
2
1
12

V V p pdV W
( ) 0
1 2 12
T T mc U
v
12 12 12
W U Q +
( ) 0
1
2
1 2 12

T
T
ln mc s s m S
p
TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12

W
1 2
> 0
2
1
p
1
= p
2
Q
1 2
> 0
p
v , m
3
/ k g
T
s , J / ( k g K )
n = 0

2
s
1
v
2
T
2
s
2
K
N / m
2
p

1
1 2
T
1
1
2
p
1

=

p
2
w
1 2
= p ( v
2
- v
1
) > 0 q
1 2
= c
p
(T
2
- T
1
) > 0
v
1
v
2
v
1

2
1
12
dv p w
( )

2
1
12
ds s T q
O S
M S
p
0
6
Veleuilite u Varadinu
3. IZOTERMA
Promjena stanja pri konstantnoj temperaturi T
1
= T
2
= T
Stanja idealnog plina
1 T, p
1
, V
1
2 T, p
2
, V
2
Jednadbe stanja

mRT V p
1 1

mRT V p
2 2

2
1
1
2
V
V
p
p

Promjena stanja

. konst T

pV V p V p
2 2 1 1

Eksponent izoterme: n = 1
0
2
1
2
1
12

p
p
ln mRT pdV W
( ) 0
1 2 12
T T mc U
v
12 12
W Q
( )
T
Q
p
p
ln mR s s m S
12
2
1
1 2 12

TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12

2
1
T
1
= T
2
Q
1 2
= W
1 2
Q
1 2
> 0
W
1 2
> 0
U
1 2
= 0
p
v , m
3
/ k g
T
s , J / ( k g K )
n

=

1
s
1
v
2
s
2
K
N / m
2
p
2

1
=
2
1
2
T
1
2
w
1 2
= R T l n ( v
2
/ v
1
) > 0
q
1 2
= T (s
2
- s
1
) > 0
v
1
v
1
p
1
p
1
p
2
v
2
( )

2
1
12
dv v p w

2
1
12
ds T q
p
0
O S
M S
7
Veleuilite u Varadinu
4. IZENTROPA (reverzibilna promjena)
Promjena stanja pri konstantnoj entropiji S
1
= S
2
= S : bez izmjene topline Q
12
= 0
Stanja idealnog plina
1 T
1
, p
1
, V
1
2 T
1
, p
1
, V
2
Jednadbe stanja

1 1 1
mRT V p

2 2 2
mRT V p

Promjena stanja

. konst S

. konst pV

2 2 1 1
V p V p
Eksponent izentrope:

1 >
v
p
c
c
n

1
2
1
1
1
2
1
2

,
_

,
_

V
V
p
p
T
T




0
2
1
12

TdS Q

( ) 0
1 2 12
T T mc U
v

12 12
U W
- W
1 2
= U
1 2
2
1
p
2
> p
1
W
1 2
< 0
Q
1 2
= 0
p
v , m
3
/ k g
T
s , J / ( k g K )
n

=

s
1
= s
2
v
2
K
N / m
2
p
2

2
1
2
T
2
1
2
w
1 2
= c
v
(
1
-
2
) < 0
q
1 2
= 0
v
1
v
1
p
1
p
1
p
2
v
2
T
1

1
p
0
M S
8
Veleuilite u Varadinu
5. OPA POLITROPA
Jednadba politrope:
. konst pV
n

+ n

( )
1 2 12
T T mc U
v


( )
2 1 12
1
T T
n
mR
W

, (osim izoterme)

( )
1 2 12
T T mc Q
n

, (osim izoterme)

1

n
n
c c
v n
n = =




Promjena entropije,
( )
1 2 1 2 12
s s m S S S
:
(po bilo kojoj relaciji)

,
_

,
_

1
2
1
2
1
2
1
2
12
p
p
ln
T
T
ln C N
p
p
ln R
T
T
ln c m S
p p

,
_

,
_

+
1
2
1
2
1
2
1
2
12
v
v
ln
T
T
ln C N
V
V
ln R
T
T
ln c m S
v v

,
_

,
_

+
1
2
1
2
1
2
1
2
12
v
v
ln C
p
p
ln C N
V
V
ln c
p
p
ln c m S
p v p v
9
Veleuilite u Varadinu
Promjena entropije toplinskog spremnika TS
TS TS
TS
TS
T
Q
T
Q
S
12

(TS = OS, ili TS = RS)
Ukupna promjena entropije sustava (RM + TS)
TS
S S S +
12
Teorijski gubitak zbog nepovratnosti izmjene topline
S T W
0
K O M P R E S I J A
p
v , m
3
/ k g
T
s , J / ( k g K )
1
<
n

<

K
N / m
2
1
1
v
1
p
1
T
1
s
1
1
<
n

<

n = 0
n

=
1
n

=

n = t
n = 0
E K S P A N Z I J A
n

=
0
n = t
n =
n = t
n = 1 n = 1
+ v
- v
K O M P R E S I J A
E K S P A N Z I J A
G R I J A N J E H L A E N J E
G R I J A N J E
H L A E N J E
q = 0
q = 0
w = 0
w = 0
p
1
v
1

1
E
K
n =
10
Veleuilite u Varadinu
Kod krunih procesa moraju biti zadovoljeni sljedei uvjeti:


Predznaci kod krunih procesa:
Dovedeni rad (-)
Odvedeni rad (+)
Dovedena toplina (+)
Odvedena toplina (-)
Termiki stupanj djelovanja ciklusa:
= = = 1 - 1
11
Veleuilite u Varadinu
3. MIJEANJE PLINOVA
Ukupna koliina mjeavine:
N1 + N2 + N3 + + Ni = N (kmol)
N = m/M (kmol)
Ukupni volumen:
V1 + V2 + V3 + + Vi = V ( )
Za svaki pojedini sudionik vrijedi jednadba stanja prije mijeanja:
p1 V1 = m1 R1 T1 ili p1 V1 = N1 1 T1
Tako i poslije mijeanja:
p1' V = m1 R1 T ili p1' V = N1 T
Maseni udio pojedinog plina:

12
Veleuilite u Varadinu
Individualna plinska konstanta mjeavine:
R =
R =
Ukupna temperatura mjeavine:

i v i
i vi i
C N
T C N
T
Ako svi plinovi, koji se mijeaju, imaju istu vrijednost onda ime je svima ista i
specifina toplina Cvi pa vrijedi izraz:

i i
i
i i
T r
N
T N
T

Pritiisak mjeavine moemo odrediti prema Daltonovom zakonu:
p = p1' + p2' + + pn'
Uz poznati pritisak mjeavine p mogu se parcijalni pritisci pojedinih plinova izraunati
jednostvnije :
pi' = ri p = p
N
N
i
Promjena entropije za pojedini n-ti plin N kmol-a plina:
Sn' Sn= Nn
1
]
1

n
n
n
pn
p
p
T
T
C
'
ln * ln *
Ukupan prirast entropije:
13
Veleuilite u Varadinu
S =
Gubitak rada prilikom mjeanja:

14
Veleuilite u Varadinu
4. MIJEANJE PLINSKIH STRUJA
Ukupna koliina u jedinici vremena:
N = N1 + N2 + + Nn [kmol/s]
Volumenski udio pojedinog plina:

Parcijalni tlak pojedinog plina u mjeavini:
pi' = ri p= p
N
N
i
p tlak pod kojim se odvodi mjeavina
Temperatura mjeavine plinova:
T =

Pi i
i Pi i
C N
T C N
ili T =

Pi i
i Pi i
C r
T C r

Ako svi plinovi imaju istu vrijednost , odnosno iste specifine topline onda slijedi da
je temperatura mjeavine:
15
Veleuilite u Varadinu
T =
i i
i
i i
T r
r
T r

Volumen nastale mjeavine slijedi iz jednadbe stanja:
V =
p
T N
Promjena entropije i-tog sudionika, koji je prije mijeanja imao pritisak pi i temperaturu
Ti , a nakon mijeanja parcijalni pritisak pi' i temperaturu T iznosi:
Si' Si = Ni (CPi ln
i
i
i
p
p
T
T '
ln *
) (4.101.)
a ukupna promjena entropije za svih n plinova:
S =
( )
i i
S S'
Ni CPi ln
i
i
i
p
p
T
T '
ln *
Gubitak rada (snage) prilikom mjeanja:

- temperatura okoline
16
Veleuilite u Varadinu
5. GUBITAK RADA, MAKSIMALNI RAD,
TEHNIKI RAD, TEHNIKA RADNA SPOSOBNOST
1. Gubitak rada

- temperatura okoline
2. Maksimalni rad
W
max
= U
1
U
2
T
o
(S
1
S
2
) + p
o
(V
1
V
2
)
U
1
U
2
= m * * (T1 T2) (kJ) - za m kg
plina
T
o
(S
1
S
2
) = T
o
* m * (kJ) - za m kg plina
p
o
(V
1
V
2
) napomena: volumene izraunati po jednadbama stanja
3. Tehniki rad (stalnotlani proces)
Rad kod kojeg se punjenje i pranjenje cilindra vri kod konstantnog pritiska. Takav rad je n
puta vei od politropskog:
W
teh
= n * W
n
Tako je za:
Izobaru, (n = 0), W
teh
= 0
Izotermu, (n = 1), W
teh
= W
t
= pV * 1n
2
1
p
p
Adijabatu, (n = ), W
teh
= W
ad
=
1
1
1
]
1

,
_

1
1
2 1 1
1
1 p
p V p


izohoru, ( n = ), W
teh
= V (p
1
p
2
)
17
Veleuilite u Varadinu
Za opu politropu, W
teh
=
1
1
1
]
1

,
_

n
n
p
p
V p
n
n
1
1
2
1 1
1
1

4. Tehnika radna sposobnost (eksergija)

Najvei mogui tehniki rad. Isto kao i maksimalni rad, ali imamo neograniene koliine plina
(protoke).
e = h
1
h
2
T
0
(s s
0
)

h
1
h
2
= - za 1 kg plina
h
1
h
2
= - za m kg plina
T
0
(s s
0
) = T
o
* m * - za m kg plina
T
0
(s s
0
) = T
o
* - za 1 kg plina
18
Veleuilite u Varadinu
6. ISPARIVANJE I UKAPLJIVANJE
Dovedena i odvedena toplina:
Q = h1 h2 - za 1 kg pare
Q = m * (h1 h2) - za m kg pare
Sadraj pare:
x =
m
m ' '
[kg/kg]
x =
' ' '
'
v v
v v

[kg/kg]
x =
' ' '
'
s s
s s

[kg/kg]
Jedinica: kilogram suhozasiene pare po kilogramu mokre pare
Volumen mokre pare:
v = (1 x) v' + x v'' = v' + x (v'' v') [m
3
/kg]
Entalpija mokre pare:
h = h' + x (h'' h') = h' + x r [J/kg]
Unutarnja energija mokre pare:
u = h' + x (h'' h') p [ v' + x (v'' v')]
odnosno
u = h' pv' + x [ (h''-pv'') - (h' pv')] = u' + x (u'' u')
19
Veleuilite u Varadinu
Entropija mokre pare:
s = s' + x (s'' s')
Entalpija pothlaenje kapljevine:
h = cw * (kJ/kg)
Termiki stupanj djelovanja:
=
20
Veleuilite u Varadinu
7. VLANI UZDUH
Sadraj vlage vlanog uzduha:

u
w
m
m
x
(kgw/kgz)
Sadraj vodene pare uzduha (ako je parcijalni tlak vodene pare u zraku manji od
pritiska zasienja):

d
d
d
p p
p
x

622 . 0
- najee atmosferski tlak 10
5
Pa
Sadraj vlage u mjeavini:

Relativna vlanost zraka:

( )
( )

s
d
p
p

Molarna vlanost:

d

u
d
u
d
n
n
p
p


d

= 1,61 xd
Sadraj vlage za suhozasienu vodenu paru:

( )
( )
( )

s
s
s
p p
p
p x

622 , 0 ,
- sadraj vlage

( )
( ) ( )
( )


s
s
u
s
s
p p
p
p
p
p

,
- molarna vlanost
21
Veleuilite u Varadinu
Stupanj zasienja:

s
d
x
x

Specifini volumen vlanog uzduha:

) 622 , 0 ( 5 . 461
1 d x
x
p
T
v +
+
Specifina entalpija vlanog uzduha:
a) Vlani uzduh nezasien

d x
x h +
+
1005
1
( ) 1930 10 * 2500
3
+ [J/kg]
b) Zasieni vlani uzduh sadri kapljevitu vlagu.

s x
x h +
+
1005
1
( ) 1930 10 * 2500
3
+ +
( ) 4187
s
x x
[J/kg]
c) Zasieni uzduh sadri kapljevitu i zaleenu vlagu.

s x
x h +
+
1005
1
( ) 1930 10 * 2500
3
+ +
( ) 4187
s
x x
-
( ) ) 2090 10 * 334 (
3

v s
x x x [J/kg]
Ako je g1 + g2 = 1 moemo masene udjele izraziti preko sadraja vlage:

2 1
2
1
x x
x x
g
m

2 1
1
2
x x
x x
g
m

22
Veleuilite u Varadinu
ili preko entalpijskih razlika:

( ) ( )
( ) ( )
2 1 1 1
2 1 1
1
x x
x m x
h h
h h
g
+ +
+ +

( ) ( )
( ) ( )
2 1 1 1
1 1 1
2
x x
m x x
h h
h h
g
+ +
+ +

Protona masa pojedinog uzduha u mjeavini:

m1 = g1 * m ili m1 = m m2
m2 = g2 * m ili m2 = m m1
Ukupna entalpija kod mijeanja dviju struja:
h3 = g1 * h1 + g2 * h2
Dovedena ili odvedena toplina:
Q = m * (h2 h1) - za m kg uzduha
Adijabatsko mijeanje n-struja vlanog uzduha:

( )
( )

+
+

ui
i x ui
m x
m
h m
h
.
1
.
1
- specifina entalpija

ui
i
ui
m
m
x m
x
.
.
- sadraj vlage
23
Veleuilite u Varadinu
8. PRIJENOS TOPLINE
Stacionarno provoenje topline kroz jednoslojnu ravnu stjenku

A
s s 2 1


- toplinski tok
( ) x
q
x
s

1
Provoenje topline kroz vieslojnu ravnu stjenku
A
3
3
2
2
1
1
4 1

+ +

s s
=
3
3
2
2
1
1
4 1

A A A
s s
+ +

- toplinski tok

n
i i
i
n s s
q
1
1 , 1

- gustoa toplinskog toka kroz n stijenki


A Aq

n
i i
i
n s s
1
1 , 1

- toplinski tok
Prolaz topline kroz jednoslojnu ravnu stjenku (okolo fluid)

b a
b a
q

1 1
+ +

- gustoa toplinskog toka

24
Veleuilite u Varadinu
A

+ +

b a
b a
A q

1 1
b a
b a
A A A

1 1
+ +

- toplinski tok

b a
k

1 1
1
+ +

- koeficjent prolaza topline (W/m

2
K)
Prolaz topline kroz vieslojnu ravnu stjenku (okolo fluid)

b a
b a
q

1 1
3
3
2
2
1
1
+ + + +

- gustoa toplinskog toka

Aq
b a
b a
A

1 1
3
3
2
2
1
1
+ + + +

- toplinski tok

b a
k

1 1
1
3
3
2
2
1
1
+ + + +

- koeficjent prolaza topline

Provoenje topline kroz jednoslojnu cilindrinu stjenku (cijev)

( )
( )
1
2
1
2 1
1
1
1
ln
R
R
R
R
C
R q
s s




- gustoa toplinskog toka na R1

( )
( )
1
2
2
2 1
2
1
2
ln
R
R
R
R
C
R q
s s




- gustoa toplinskog toka na R2

( )
1
2
2 1
ln
2
R
R
L
s s


- toplinski tok za L metara
25
Veleuilite u Varadinu
Toplinski tok se esto izraava sveden na jedininu duinu:
( )
1
2
2 1
ln
2
R
R
L
s s
L

Provoenje topline kroz vieslojnu stjenku cijevi

( )

n
i
i
i
i
s s
R
R
L
1
1
4 1
ln
1
2

- toplinski tok
Prolaz topline kroz jednoslojnu stjenku cijevi

( )
b a
b a
R R
R
R
L


2 1
2
1
1
ln
1 1
2
+ +

- toplinski tok

b a
R
R
R
R R
k

2
1
1
2 1
1
ln
1
1
+ +

- za unutarnju stijenku

b a
R
R R
R
R
k

1
ln
1
1
2 2
1
2
2
+ +

- za vanjsku stijenku

1
2
2
1
R
R
k
k

26
Veleuilite u Varadinu
Prolaz topline kroz n-slojnu cijevnu stjenku:

( )
b n
n
i
i
i
i a
b a
R R
R
R
L


1
1
1
1
1
ln
1 1
2
+

+
+ +

b n
n
i
i
i a
R
R
R
R
R
k

1
1
1 1
1
1
1
ln
1 1
1
+
+
+ +

Kritina debljina izolacije jednoslojno izolirane cijevi

b
i
krit
r

- kritini radius

2
R r
krit krit

- kritina debljina izolacije

( )
( )

,
_

,
_

+ + +

1 ln
1
ln
1 1
2
1
2 1
2
1
max
R R
R
R
b
i
i a
b a
L

- maksimalni toplinski tok

27
Veleuilite u Varadinu
9. KONVEKCIJA

( ) A
s

- toplinski tok
A povrina plata cijevi
- formula vrijedi ako je jednak po cijeloj povrini
( )

s
A
q
Veza izmeu kinematike i dinamike viskoznosti:

28
Veleuilite u Varadinu
10. FORMULE ZA ODREIVANJE KOEFICIJENTA
PPRIJELAZA TOPLINE
Empirijske formule izraavaju Nusseltov broj, Nu, kao funkciju karakteristinih
bezdimenzijskih znaajki: Reynoldsa (Re), Grashofa (Gr), Prandtla (Pr), Pecleta (Pe),
Rayleigha (Ra) i dr. Ponekad se uzimaju u obzir neki posebni efekti, kao to su npr.
oblikovanje profila brzine ili utjecaj temperature na fizikalna svojstva fluida.
Bezdimenzijske znaajke definirane su na slijedei nain:
Nu = L/ , znaajka prijelaza topline; slui za
dobivanje .
Re = wL/ , znaajka oblika prisilnog strujanja
( )
2
3
0
s s
s
gL
Gr

, znaajka slobodnog gibanja

Pr = c
p
/ = /a, znaajka fizikalnih svojstava
fluida
Pe = RePr = wL/a
Ra = Gr Pr
Sve veliine u gornjim znaajkama odnose se na fluid (kapljevinu ili plin),
ukljuujui i veliine prostora u kome se fluid nalazi. Pojedinano znaenje je:
, prosjeni koeficijent prijelaza topline, W/(m
2
K),
w protona brzina, m/s,
L opa oznaka za karakteristinu linearnu veliinu, m,
koeficijent vodljivosti topline, W/(mK),
gustoa, kg/m
3
,
dinamika viskoznost, Ns/m
2
,
c
p
specifini toplinski kapacitet pri konstantnom tlaku, J/(kgK),
= / kinematika viskoznost, m
2
/s,
a = / c
p
koeficijent temperaturne vodljivosti, m
2
/s.
Navedene bezdimenzijske znaajke predstavljaju karakteristine konstante
fizikalnog modela. Osim Nu broja, sve ostale znaajke moraju biti poznate, tj.
moraju biti zadani ili dostupni raunu svi podaci koji su potrebni za njihovo
odreivanje. Veina tih podataka slijedi iz opisa promatranog fizikalnog modela.
Fizikalna svojstva fluida smatraju se konstantnima, a njihove se vrijednosti
odreuju prema referentnoj temperaturi.
Ukoliko nije posebno naglaeno drukije, sva fizikalna svojstva fluida treba uzeti
prema prosjenoj temperaturi fluida,
m
, koja se definira kao aritmetika srednja
vrijednost ulazne,
1
, i izlazne,
2
, temperature:
2
2 1
+

m
. (1)
29
Veleuilite u Varadinu
U inenjerskim proraunima koriste se formule za odreivanje prosjene
vrijednosti Nu broja na cjelokupnoj povrini, A, prijelaza topline. Zatim se
prosjeni koeficijent prijelaza topline, , odreuje iz relacije:
Nu
L

. (2)
Izbor karakteristine linearne veliine, L, ovisi o promatranom modelu i geometriji
strujanja.
Fizikalni modeli koji su navedeni u nastavku spadaju u jednostavne i este
praktike sluajeve. Podijeljeni su u dvije osnovne skupine, prema uzroku
makroskopskog gibanja fluida: na prisilnu i slobodnu konvekciju, te prema obliku
strujanja: na laminarno i turbulentno strujanje. U praksi se javljaju i kombinacije
tih sluajeva koje ne emo razmatrati.
Kriterijske jednadbe
Opa kriterijska jednadba u kojoj se samo navode utjecajne znaajke moe se
napisati u obliku relacije:

,
_

i
i
b
a
Pr,..., , Gr Re, Nu Nu
, (3)
gdje je a
i
/b
i
formalna bezdimenzijska oznaka posebnih efekata, koji se u nekom
sluaju moraju posebno uzeti u obzir, a nisu obuhvaeni klasinim znaajkama.
Sluajevi mjeovite konvekcije za koje bi vrijedio opi oblik kriterijske jednadbe
(3) nisu razmatrani.
Slobodna konvekcija. Javlja se u svim sluajevima prijelaza topline, jer pojava
temperaturnog polja unutar fluida dovodi do nejednolike razdiobe mase u
prostoru, tj. polja gustoe. Pod utjecajem gravitacijskog polja uspostavlja se
relativno gibanje estica fluida (uzgon). Kako nema vanjskog uzroka gibanja
govori se o mirujuem fluidu. Taj simboliki opis znai da ne postoji pojam
protone brzine, tj. w = 0, pa Reynoldsov broj nema smisla, Re = 0. Za opis
gibanja, koje naravno postoji u takvom mirujuem fluidu, koristiti se znaajka
uzgona, Grashofov broj, Gr. U tim sluajevima kriterijska jednadba (3) poprima
oblik:

,
_

i
i
b
a
Pr,..., , Gr Nu Nu
. (4)
Prisilna konvekcija. Strujanje fluida izazvano je prisilno, djelovanjem nekog
tehnikog ureaja (pumpe, ventilatora). Efekt slobodne konvekcije koji uvijek
postoji biva potisnut i obino se moe (raunski) sasvim zanemariti. Time se gubi
utjecaj Grashofovog broja, a oblik strujanja se procjenjuje prema Reynoldsovom
broju, Re. Opa jednadba (3) pojednostavljuje se u oblik:

,
_

i
i
b
a
Pr,..., Re, Nu Nu
. (5)
30
Veleuilite u Varadinu
Izbor formule
Opi postupak odabira prikladne formule moe se razloiti na nekoliko
karakteristinih koraka.
1. Iz opisa fizikalnog modela procjenjuje se uzrok gibanja fluida, na osnovu
ega se problem razvrstava ili u prisilnu ili u slobodnu konvekciju.
2. Izbor prikladne formule vri se u skladu sa zadanim geometrijskim oblikom
fizikalnog modela:
a) Da bi se odredio oblik strujanja (laminaran ili turbulentan) najprije se
prema propisanoj referentnoj temperaturi uzimaju fizikalna svojstva fluida
iz toplinskih tablica.
b) Izrauna se Pr broj.
c) U skladu s uzrokom strujanja izrauna se:
- Re broj, ako se radi o prisilnoj konvekciji, ili
- Gr broj, ako se radi slobodnoj konvekciji.
d) Zatim se procjenjuje oblik strujanja prema propisanom
kriteriju :
za prisilno strujanje: Re < Re
k
laminarno, ili Re > Re
k
turbulentno.
za slobodnu konvekciju: GrPr < (GrPr)
k
laminarna, ili GrPr > (GrPr)
k
turbulentna .
U opem sluaju taj postupak ne dovode do jednoznanog izbora formule, ve je
potrebno provjeriti daljnje kriterije koji su navedeni uz takav model, odnosno
pripadnu formulu.
I. PRISILNA KONVEKCIJA
A. ZATVORENA STRUJANJA
A1. Strujanje u cijevi krunog presjeka
Kriterij strujanja
Za proraun prijelaza topline usvojen je pojednostavljen kriterij strujanja u obliku
Re
k
= 3000. S ovim kriterijem treba usporediti vrijednost Reynoldsovog broja,
koja je izraunata na osnovu zadanog problema, Re = wd/ , gdje je w (m/s)
protona brzina, d (m) unutarnji promjer cijevi, a (m
2
/s) kinematiki viskozitet.
Ako je Re < Re
k
, tada je strujanje laminarno.
Ako je Re > Re
k
, tada je strujanje turbulentno.
A1.1 Laminarno strujanje u cijevi
U tehnikim uvjetima uspostavlja se ovakav oblik najee pri strujanju
kapljevina, kod kojih je potrebna zamjetna ulazna duina termikog oblikovanja,
L
t
, da bi svi slojevi kapljevine u nekom presjeku sudjelovali u izmjeni topline. Zato
31
Veleuilite u Varadinu
se u praksi najee koristi formula koju su preporuili Sieder i Tate, a koja vrijedi
za
kratke cijevi:
14 0
3 1
86 1
,
s
/
L
d
Pe ,
d
Nu

,
_

,
_

(Sieder i Tate) (6)

Uvjeti za upotrebu formule:
- konstantna temperatura cijevi:
s
= konst.,
- fluidi: 0,48 < Pr < 16700,
- kratke cijevi: Pe(d/L) > 10,
- referentna temperatura:
m
= 0,5(
1
+
2
), za sva svojstva fluida osim za

s
koji se uzima prema temperaturi stijenke,
s
.
- smjer toplinskog toka: 0,004 < (/
s
)
0,14
< 9,75.
Napomena: podruje vrijednosti korekcijskog faktora za smjer toplinskog toga
sprijeava uporabu formule na one sluajeve kod kojih se, zbog velike razlike
temparatura fluida i stijenke, mora uzeti u obzir i utjecaj slobodne konvekcije.
Takvi sluejevi se ne pojavljuju u zadacima.
U sluajevima kada duina cijevi L nije unaprijed poznata ve slijedi na kraju
rauna, mora se L pretpostaviti (procijeniti), a kasnije provjeriti. Raun se
ponavlja sve dok su poetna pretpostavka za L i konani rezultat za L zamjetno
razliiti (iterativni raun).
Premda je formula Siedera i Tatea (6) vezana uz uvjet
s
= konst. ona se smije
upotrijebiti i za rjeavanje zadataka u kojima taj uvjet nije ispunjen.
Duge cijevi. Treba koristiti poluempirijsku formulu od Hausena:
( )
( ) [ ]
3 2
4 0 1
0668 0
66 3
/
Pe L / d ,
Pe L / d ,
, Nu
+
+
(Hausen)
(7)
Za L 4 slijedi Nu 3,66 to odgovara teorijskom rjeenju za termiki
oblikovano laminarno strujanje i
s
= konst. Fizikalna svojstava treba uzeti za

m
= 0,5(
1
+
2
).
.................................................................................................................................
.....................
A1.2 Turbulentno strujanje u cijevi
U praksi se preteno susreemo s turbulentnim strujanjem fluida, posebno pri
strujanju plinova. Turbulentne oscilacije pojaavaju prijelaz topline, pa su i
vrijednosti Nu broja vee nego kod laminarnog strujanja. I u ovom sluaju treba
voditi rauna o duini cijevi L, jer je na ulaznom dijelu cijevi koeficijent prijelaza
32
Veleuilite u Varadinu
topline bitno vei. To je podruje termiki neoblikovanog strujanja, kada svi
slojevi nisu zahvaeni izmjenom topline. Obino je dovoljna relativno mala duina
cijevi da bi izmjena topline zahvatila cijeli presjek strujanja. Kada je temperatura
stijenke konstantna (
s
= konst.) ili je to gustoa toplinskog toka (q
s
= konst.)
tada nastaje termiki oblikovano strujanje kod kojeg je koeficijent prijelaza
topline konstantan ( = konst.). Jednadbe za odreivanje Nu broja, koje emo
koristiti pri rjeavanju problema, poivaju jednom od ta dva uvjeta na stijenci.
Duina termikog oblikovanja, L
t
, iznosi od 10 do 50 promjera cijevi. Radi
jednostavnosti, pri rjeavanju emo se koristiti jednoznanim kriterijem da je L
t
=
40 d, gdje je d unutarnji promjer cijevi.
Kriterij oblikovanosti strujanja
usporedba zadane duine cijevi L s duinom termikog oblikovanja, L
t
:
- kratka cijev: ako je L < L
t
= 40d, strujanje je termiki
neoblikovano,
- duga cijev: ako je L > L
t
= 40d, strujanje je termiki oblikovano;
(utjecaj ulaznih efekata je zanemariv).
Kratke cijevi:
18 1
3 1 8 0
036 0
/
/ ,
L
d
Pr Re , Nu

,
_

(Nusselt) (8)

Duge cijevi:
( ) 1 Pr Re 74 , 1 1
Re Pr 0398 , 0
125 , 0
75 , 0
+

Nu
(Petukhov) (9)
.
A2. Strujanja kroz nekrune presjeke - ekvivalentni promjer
Prethodne formule primjenjuju se i kod strujanja kroz presjeke strujanja
koji nisu kruni. Kako u tim sluajevima ne postoji unutarnji promjer d
potrebno je stvarno strujanje aproksimirati sa slinim strujanjem kroz
fiktivnu cijev ekvivalentnog promjera, d
ekv
. Proraun za fiktivnu cijev
provodi se samo radi odreivanja Nu broja, odnosno . Za daljni
proraun izmjene topline kroz povrinu izmeu fluida i stijenke vrijedi
stvarna geometrija strujanja.
Ekvivalentni promjer definiran je s relacijom:
O
A
d
ekv
4

,
(10)
33
Veleuilite u Varadinu
gdje je A (m
2
), povrina presjeka strujanja, a O (m), je opseg tog presjeka.
A = a
2 A = a b

a
a
a
b
K V A D R A T N I P R A V O K U T N I
P R S T E N A S T I
O = 2 ( a + b )
b a
ab
d
ekv
+

2
a d
ekv

O = 4 a
( )
2 2
4
d D A

( ) d D O +
d D d
ekv

d
D

A
Slika 1. Ekvivalentni promjeri
B. OTVORENA STRUJANJA
B1. Popreno nastrujane cijevi
Strujanje oko cilindra vrlo je kompleksno i zbog toga teko predvidivo. Na
naletnom dijelu oblikuje se laminarni oblik strujanja, dok je na stranjem dijelu
stujanje turbulentno. Zbog toga se ovdje ne koristi kriterij strujanja u obliku
Reynoldsovog Re
k
. Iz istih razloga teorijsko rjeavanje prijelaza topline je vrlo
oteano, pa se prorauni oslanjaju na empirijske formule. Reynoldsov broj se
definira s vanjskim promjerom cijevi, d, i brzinom fluida, w
o
, ispred cijevi
(neometano strujanje).
34
Veleuilite u Varadinu

d w
Re
0
. (11)
Fizikalna svojstva treba uzeti prema prosjenoj temperaturi,
m
= 0,5(
s
+

o
), gdje je
s
temperatura cijevi, a
o
temperatura fluida ispred cijevi.
B1.1 Popreno strujanje na jednu cijev
Formula od ukauskasa:
4 1/
s
o n m
Pr
Pr
Pr Re C
d
Nu

,
_

, (12)
koja vrijedi za ove uvjete:
0,7 < Pr <500 , (Pr
s
za
s
, Pr
o
za
o
),
n = 0,37 (za Pr < 10) , ili n = 0,36 (za Pr
> 10),
1 < Re < 10
6
w
o

d
Slika 2. Strujanje popreko cijevi

TEBELA I - Vrijednosti konstante C i eksponenta m u jednadbi (12)
Podruje Re broja C m
1 40 0,75 0,4
40 1000 0,51 0,5
10
3
- 210
5
0,26 0,6
210
5
- 10
6
0,076 0,7

B1.2 Popreno strujanje na snop cijevi
35
Veleuilite u Varadinu
Snopovi cijevi koriste se u mnogim izmjenjivaima topline, a razmjetaj cijevi
moe biti paralelan ili naizmjenian (ahovski), to bitno utjee na brzinu
strujanja. Zato se u ovim sluajevima Re broj odreuje prema prosjenoj
maksimalnoj brzini fluida, koja se javlja na mjestu minimalne slobodne povrine
unutar snopa.
Reynoldsov broj se odreuje prema brzini w
m
, koja ovisi i o rasporedu cijevi:

d w
Re
m
. (13)

Za paralelni raspored cijevi u snopu vrijedi:
d S
S
w w
T
T
m

0
, (14)

o
w
o S
L
S
T
d
w
o

Slika 3. Paralelan raspored cijevi

o
w
o
S
L
S
D
d
w
o

s
S
T

Slika 4. Naizmjenian raspored cijevi

Za naizmjenian raspored vana je dijagonalna udaljenost, S
D
:
( ) [ ]
2
2 2
2 / S S S
T L D
+
(15)
Postoje dva sluaja:
Ako je: 2(S
D
d) > (S
T
d), tada vrijedi
jednadba: d S
S
w w
T
T
m

0
, (14)
Ako je: 2(S
D
d) < (S
T
d), treba raunati w
m
iz
jednadbe: ( ) d S
S
w w
D
T
m

2
0
, (16)

36
Veleuilite u Varadinu
ukauskas je za takve sluajeve predloio novu formulu (17), umjesto jednadbe
(12):

4 1
0 3 1
/
s
/ m
Pr
Pr
Pr Re C
d
Nu

,
_

, (17)
vrijedi uz ove uvjete:
0,7 < Pr <500, 1 < Re < 10
6
(Re i Pr za
m
, Pr
s
za
s
, Pr
0
za
0
)
TABELA II - Vrijednosti konstante C i eksponenta m
PARALELAN
IZMJENIAN
Podruje Re C m C m
1 - 40 0,8 0,40 0,40
40 - 1000 Primijeniti proraun za jednu cijev - jednadba (12)
10
3
- 210
5
(S
T
/S
L
< 0,7)
izbjegavati
(za S
T
/S
L
< 0,2) :
C = 0,35(S
T
/S
L
)
1/5
0,60
(za S
T
/S
L
> 0,7): C =
0,27
0,63
(za S
T
/S
L
> 0,2) : C =
0,40
0,60
210
5
- 10
6
0,021 0,84 0,84
B2. Ravna vertikalna stijenka
Za prisilno strujanje pored ravne vertikalne stijenke duine L obino se uzima
kriterijski Reynoldsov broj Re
k
= 500 000. Temperatura stijenke je
s
= konst., a
dovoljno daleko od stijenke (neometano strujanje) temperatura je
o
i brzina
fluida w. Fizikalna svojstva treba uzeti za prosjenu temperaturu
m
=
0,5(
s
+
o
).
B2.1 Laminarno strujanje:

3 1 2 1
664 0
/ /
Pr Re ,
L
Nu

,
(18)
Re = wL/ < Re
k
= 500
000
.
B2.2 Turbulentno strujanje:
37
Veleuilite u Varadinu

3 1 8 0
0325 0
/ ,
Pr Re ,
L
Nu

,
(19)
Re = wL/ > Re
k
= 500
000
II. SLOBODNA (PRIRODNA) KONVEKCIJA
Pri slobodnoj konvekciji nema prisilne brzine fluida, w, ve se gibanje fluida
ostvaruje prirodno, zbog razlike gustoe. U tim sluajevima vaan je utjecaj
temperature na fizikalna svojstva fluida, pa se kriterij forme strujanja definira u
obliku produkta Grashofovog i Prandtlovog broja, tj. Rayleighovog broja, Ra =
GrPr. (Vidi definicije Gr, Pr i Ra u uvodu).
Grashofova znaajka:
- za kapljevine:

2
3
0
s s
s
gH
Gr

, (20)
- za plinove:

2
3
0
0
s
s
gH
T
T T
Gr

, (21)
Fizikalna svojstva treba uzeti u skladu s
indeksom:
- indeks "s" , prema temperaturi
stijenke
s
,
- indeks "o" , prema temperaturi
fluida
o
.
Fizikalna svojstva, koja se javljaju u Nu i
Pr broju treba uzeti za prosjenu
temperaturu,
m
= 0,5(
s
+
o
).
C. Vertikalna ravna stijenka
Vertikalna stijenka visine H i konstantne temperature
s
u dodiru je s mirujuim
fluidom (kapljevinom ili plinom) temperature
o
.
38
Veleuilite u Varadinu
C1.1 Laminarno strujanje:
ako je Ra = GrPr < 10
8
:

( )
4 1
52 0
/
Pr Gr ,
H
Nu

,
(22)
C1.2 Turbulentno strujanje:
ako je Ra = GrPr > 10
8

( )
3 1
17 0
/
Pr Gr ,
H
Nu

.
(23)
H

s
,
s

o
,
o
" m i r u j u i f l u i d "
G R I J A N J E F L U I D A

s
>
o

Slika 5. Slobodna konvekcija

C2. Horizontalna cijev
Za slobodnu konvekciju fluida temperature
o
, oko
horizontalne cijevi vanjskog promjera d i temperature
stijenke
s
, vrijedi za podruje Ra = GrPr > 10
3
slijedea formula :
( )
4 1
41 0
/
Pr Gr ,
H
Nu

.
(24)
d

o
" m i r u j u i f l u i d "

G r i j a n j e f l u i d a

s
>
o
Slika 6. Slobodna konvekcija na horizontalnoj
cijevi
D. KONDENZACIJA
Kondenzacija nastupa kada je temperatura stijenke,
s
, manja od temperature
zasienja, , pare s obzirom na tlak p pod kojim se para nalazi. Prema nainu
oblikovanja kondenzata razlikujemo dva tipa kondenzacije: filmsku i kapljiastu.
Ovdje se navode samo sluajevi filmske kondenzacije.
D1. Filmska kondenzacija
39
Veleuilite u Varadinu
Kada na stijenci nastaje kontinuirani sloj kondenzata, koji pod utjecajem
gravitacije otjee niz stijenku, govorimo o filmskoj kondenzaciji. Rije film ukazuje
na malu debljinu sloja kondenzata, a ta je injenica omoguila Nusseltu da, uz
neka pojednostavljenja, dobije analitiko rjeenje prijelaza topline pri
kondenzaciji.
D1.1 Kondenzacija na vertikalnoj stijenci
K
T
s
1
s
1 '
s
p
H
x
w
x

s
T
1 ' '
T
p
T
( ) h h s s T q
q
p o t
0 h h q
preg

1
w

= 0
p r e g r i j a n a p a r a

p
,
p ,
p
k o n d e n z a t
s t v a r n i p r o f i l
b r z i n e w
x
s
1 ' 1 ' '

p
1

h
r a s h l a d n o
s r e d s t v o
A
s
= b H
q
s
d
( ) ( )
s h s
k q
Slika 7. Filmska kondenzacija na vertikalnoj stijenci
40
Veleuilite u Varadinu
Prosjeni Nusseltov broj, za stijenku visine H i temperature
s
, na kojoj
kondenzira pregrijana para entalpije h, ili suhozasiena para entalpije h, moe
se izraunati prema formuli:
4
3
) ( 4 3
4

H
g h
=

H
= Nu
s


, (25)
odnosno, za prosjeni koeficijent prijelaza vrijedi konana formula:

H
g h
=
s
4
3
) ( 4 3
4

, W/(m
2
K), (26)
gdje je za pregrijanu paru h = h h, a za suhozasienu paru h = h h.
Temperatura zasienja ' odreena je tlakom pare, p. Fizikalna svojstva
kondenzata: , , i = / , uzimaju se za srednju temperaturu kondenzata:

m
= 0,5( +
s
). Temperaturu stijenke
s
treba pretpostaviti za proraun.
Zbog te pretpostavke jednadba (26) ne daje tonu vrijednost koeficijenta , pa
tako ni vrijednost gustoe toplinskog toka predanog stijenci:
( )
s s
q
, W/m
2
, (27)
koji jo dodatno ovisi o pretpostavci temperature . Rjeenje se mora traiti
iterativno, tj. ponavljanjem prorauna uz promjenu pretpostavke. Raun se
kontrolira pomou jednadbe za gustou toplinskog toka:
( )
h s
k q
, W/m
2
, (28)
gdje je k koeficijent prolaza topline:
1
1 1

,
_

s h
d
k
, W/(m
2
K). (29)
Ovdje je
h
koeficijent prijelaza topline na strani rashladnog sredstva, d debljina
stijenke, a
s
koeficijent vodljivosti topline stijenke.
U jednadbi (28) je utjecaj pretpostavljene temperature ukljuen samo preko
koeficijenta k, a ne neposredno u razlici temperatura. Zato e iz te jednadbe
izraunata vrijednost za q
s
biti mnogo tonija od one prema jednadbi (27).
Rezultat za q
s
iz (28) treba uvrstiti u jednadbu (27) koja sada omoguava
dobivanje tonijeg podatka za (kontrolni rezultat). S tom se temperaturom,
kao novom pretpostavkom, raun ponavlja sve dok razlika izmeu pretpostavke i
kontrolnog rezultata za ne bude zanemariva.
Jednadba (26) moe se koristiti i za odreivanje pri kondenzaciji na
vertikalnim cijevima, ili unutar cijevi ako unutarnji promjer cijevi, d
u
, nije malen.
D1.2 Kondenzacija na horizontalnoj cijevi
Za horizontalnu cijev vanjskog promjera d
v
i duine L moe se prosjeni
koeficijent prijelaza topline izraunati prama jednadbi:
41
Veleuilite u Varadinu

T T d
g h
=
s v
4
3
) ( 4

, W/(m
2
K). (30)
11. PRIJENOS TOPLINE TOPLINSKIM ZRAENJEM
Izmijenjeni toplinski tok zraenjem izmeu dviju bliskih stjenki

1
1
]
1

,
_

,
_

+

4
2
4
1
2 1
12
100 100
1
1 1
s s c
T T AC

- toplinski tok

1
1
]
1

,
_

,
_

4
2
4
1
2 1
12
12
100 100
1
1 1
s s c
T T C
A
q

- gustoa toplinskog toka
Cc = 5,67

1
1 1
2 1
12
+

c
C
C
c
C C C
1 1 1
1
2 1
+

42
Veleuilite u Varadinu

c
C C
1 1



c
C C
2 2

Bliske stjenke s meustjenkom (zaslonom, zastorom)

1
1
]
1

,
_

,
_

,
_

+ +

4
2
4
1
2 1
100 100
1
'
2
1
1 1
'
s s c
T T C
q

- gustoa toplinskog toka

,
_

+ +

1
'
2
1
1 1
2 1
12

c
C
C
- konstanta zraenja

( )
( )
1
1
]
1

,
_

,
_

,
_

+ +

,
_

,
_

+ +

4
2
4
1
'
2 1
'
100 100
1
2
... 1
' '
2
1
'
2
1
1 1
s s
n
c n
T T C
q

- gustoa toplinskog toka za n meustjenki
Temperatura prvog od n zastora:

Izmijenjeni toplinski tok kod modela obuhvaenog tijela

1
1
]
1

,
_

,
_

,
_

+

4
2
4
1
2 1
1 12
100 100
1
1 1
s s c
T T C
A

- toplinski tok

2
1
2 2
1 1
A
A
K A
E A

; K2 = E2
43
Veleuilite u Varadinu

,
_

1
1 1
2 1
12

c
C
C

4
1
1 1
100

,
_

s
c
T
C E

4
2
2 2
100

,
_

s
c
T
C E
Izmijenjeni toplinski tok obuhvaenog tijela s umetnutom meustjenkom

1
1
]
1

,
_

,
_

,
_

,
_

+

4
2
4
1
2 2
1
1
1
100 100
'
1
'
2
'
1
1 1
'
s c
T T
A
A
A
A
C A


'
1
1
A
A
m


2
1
'
A
A
m


12. IZMJENJIVAI TOPLINE
- slabiju struju oznaiti indeksom 1 jer kod slabije struje javlja se vei rast ili pad temperature.

2 2
1
1
2 1
1
ln
1
1
1
r
r
r
r r
k
c
r
+ +

[ ] K m W
2
/

2 1
2 2
1 1
2
1
ln
1
2

+ +

r
r r
r
r
k
c
r
[ ] K m W
2
/ ili kr2 = * kr1
Q = m * (h'' h') - za paru
Q = C * - za odreivanje toplinskih kapaciteta

C = m * cp ili C = N * Cp1
44
Veleuilite u Varadinu

' '
' ' '
2 1
1 1
1

;
1
0
2
C
kA

;
2
1
3
C
C

Podruje vrijednosti ovih znaajki je:
0 1 1 , 0 2 , 0 3 1

1
0
2
C
kA

- oitavamo iz tabele
- iz formule izrazimo A02

A02 = dv * * L * n - za izraun duljine cijevi

1
2 1
1 1
max
1
' '
' ' '

- iskoristivost topline (ne ovisi o tipu izmjenjivaa)

Napomena: kod prorauna koeficjenta prelaza topline za vodenu paru uzimaju se za srednju
temperaturu.

( )
1 3
1
1 1 1
1
' ' '
' ' '



+

i
- stupanj djelovanja izmjenjivaa
45