PITANJA ZA POLITIKU FILOZOFIJU

1)Objasni Platonovu zamisao idealne drave? Platon smatra da drzavom treba da upravljaju filozofi. Dobra drava je ona drava kojom vladaju filozofi. Dobra drava nastaje u tri faze: 1) Zdrava drava ili drava svinja 2) Proiena drava ili drava oruanog tabora 3) Drava ljepote ili drava filozofa kao vladara Prema Platonu u idealnoj dravi treba da postoje 3 sloja ljudi: vladari, vojnici i proizvoai. Pravedna drava je ona u kojoj svaki od njena 3 dijela obavlja samo svoju ulogu. Platon takoer smatra da je idealna(dobra) drava teko ostvariva jer da bi ona nastala potrebno je da filozofi preuzmu vlast i protjeraju sve starije od 10 godina. 2)Nabroji i objasni tri sloja ljudi u Platonovoj idealnoj dravi? On je dravu podijelio na tri klase:1) vladare/filozofe (oni tee znanju, nemaju vremena ni volje za bavljenje politikom), 2) vojnike (vrline ratnika: nalik psu, poseban odgoj, ratne tehnike, muziki odgoj) i 3) proizvodjace. U svojoj drzavi ne vidi robove jer ih ne smatra ljudima nego orudjem koje je ljudima na raspolaganju. 3)Objasni pojam zoon politikon ( Aristotel )? Ideja ovjeka kao bia zajednice, ovjek je po prirodi politiko bie (politka ivotinja) ZOON POLITICON, on svoju bit ostvaruje samo u polisu. 4)ta je po Aristotelovom miljenju svrha drave? Svrha joj je najvie dobro, tj, sretan ivot graana . 5)Valjani i nevaljani oblici dravnog ureenja kod Aristotela? 3 oblika dravnih ureenja: POZITIVNI OBLICI Monarhija Aristokratija Republika NEGATIVNI OBLICI Tiranija Oligarhija Demokratija
Page | 1

Prema Aristotelu najbolji ostvarivi oblik ureenja je republika odnosno ustavna vladavina(politeja), sredina izmeu oligarhije i demokratije.

6)Demokratija? Najprostija definicija demokratije jeste vladavina naroda. Rije potice od grkih rijei demos i kratos sto znaci narod i vladati. Demokratijaje ustvari oblik vladavine u kojem narod direktno ili indirektno, preko izabranih predstavnika, donosi sve odluke.
Page | 2

7)Anarhija? Potie od grke rijeci anarchia sto znaci bez vlasti. Anarhija je oblik drutva u kojem se nastoji ponititi svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti vjeruju u ovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u drutvu. Postojanje drutvenih pravila i ugovora nije iskljueno, bitno je da je pravila slobodno odredila i prihvatila zajednica i da nisu nametnuta odozgo. 8)Aristokracija? Bukvalno govoreci termin znaci vladavina najboljih; to je oblik vladavine koji je slian timokratiji, oligarhiji, gdje se u svim oblicima vlada prema vlastitoj volji i bez zakona. U irem znaenju rijei aristokratija misli se na bogatiji sloj drutva 9)Oligarhija? Je vladavina manjine, elite koja vlada u svoju korist i samo u svom interesu. 10)Tiranija? Je vladavina pojedinca, tiranina, koji ima apsolutnu vlast u dravi, a vlast primjenjuje upotrebom nasilja. 11)Monarhija? Potice od grke rijei monarchia sto znaci potpuna vladavina, to je vladavina jedne osobe. U monarhiji poglavar postaje nasljeem i doivotno vri svoju funkciju. Nazivi za takve poglavare su: car, kralj, sultan, ah, itd 12)Makijavelizam? Makijavelizam je naelo politike djelatnosti koju je zastupao talijanski politiar i dravnik Nikolo Makijaveli: dozvoljena su sva sredstva da se stvori jaka vlast u dravi koja se moe postii samo energinom akcijom, snagom i portvovnou. Dravnika ili politiara ne smije nita sputavati i sprjeavati u njegovom radu, te on ne treba birati sredstva i naine da ostvari postavljeni cilj. ( Cilj opravdava sredstvo Vladar) 13)Vienje linosti vladara u Makijavelijevoj koncepciji? Po Makijaveliju vladar treba da ima osobine lisice(lukavost,mudrost) i lava(hrabrost,sranost). Vladarev uspijeh i dravni interesi treba da stoje iznad svih moralnih obaveza.

14)U emu se ogleda promjena u politikoj filozofiji Machiavellia u odnosu na antike filozofe? Promjena se ogleda u tome to u filozofiji Machiavelija nema naglaska na etici, to je bio sluaj kod antikih filozofa. To naglaava i njegova poznata izreka: Cilj opravdava sredstvo.
Page | 3

15)Za kojeg filozofa se vee izreka Cilj opravdava sredstvo , objasni ta to znai? Vee se za Machiavellia; Jedini cilj drave je odranje njezine opstojnosti, a to njezin vladar treba postii svim raspoloivim sredstvima, sve je opravdano ako se radi u korist drave. 16)Objasni prirodno stanje ( po Hobbesu )? Njegova teorija prirodnog stanja zasnovana je na pretpostavci da smo svi isti i da zbog te jednakosti tee ka istim ciljevima i tako nastaje takmienje. Prirodno stanje je stanje bezvlaa, poznata je njegova izreka covjek je covjeku vuk; to znai rat sviju protiv svih. 17)Objasni Hobsovu izreku ovjek je ovjeku vuk u kontekstu njegove politike filozofije? Hobbes u svom djelu Levijatan iznosi teoriju prirodnog stanja i kae da je ovjek ovjeku vuk jer su ljudi slini i ele isto pa u konanici dolaze odlike predrutvenog prirodnog stanja, do rata sviju protiv svih. 18)Objasni teoriju drutvenog ugovora ( Tomas Hobs )? Drutveni ugovor je in kojim ljudi svojevoljno iz prirodnog stanja stvaraju dravu. Drutveni ugovor je nuan jer svoja prirodna prava prenose na suverena,s ciljem ouvanja sigurnosti i ivota pojedinca. Graansko drutvo nastaje potpisivanjem drutvenog ugovora koji se ralizuje u dvije faze: 1.Sporazum svih graana(svakog sa svakim) da e priznati jednog kao suverena 2.Biranje suverena kroz glasanje Suveren prema Hobbsu ima apsolutnu vlast, on je van graanskih zakona i odgovoran je samo Bogu u njegovim rukama se nalazi zakonodavna, izvrna i sudska vlast. 19)Teorija drutvenog ugovora John Locke? Drustveni ugovor predstavlja izlaz iz prirodnog stanja u kojem vlada razum kao prirodni zakon. Sklapanjem ugovora pristaje se na vladavinu jednog, a od onog ko ima zakonodavnu vlast zavisi i oblik vladavine koji ce se uspostaviti

20)Pobuna tiranina i pravo na otpor naroda, kako ih Locke objanjava? Ukoliko vladar uspostavi tiraniju i suprotstavi se narodu, narod je taj koji ima pravo da se pobuni protiv vladara kao odgovor na njegovu primjenu sile. 21)Prirodno stanje i uzrok nastanka graanskog drutva prema Rusou? U prirodnom stanju covjek je slobodan, nema autoriteta, duznosti, a ne postoji ni porodica. Tezi ka civilizaciji iz prirodnh potreba, samim tim pocinje saradnja, ali i neslaganja, rezultirana pohlepom. Graansko drustvo nastaje pod uticajem privatnog vlasnistva. Bogati predlazu ugovor da bi se zastitili, koji tvori suverena, kojem narod daje pravo na vladanje. Njegova vlast je nedjeljiva i on mora biti izvanredan covjek, koji ce donijeti najbolje zakone koje narod mora postovati. 22)Kompariraj opis ovjeka u prirodnom stanju kod Hobbesa i Rusoa? Po Hobsu ljudi su slicni i zbog toga teze takmicenju, sto rezultira stvaranjem neprijateljstva i samim tim nastankom rata svih protiv sviju. Dok su prema Rusou ljudi slobodni i jednaki, medjutim zbog potreba teze civilizaciji i stvara se nejednakost u pogledu privatnog vlasnistva, samim tim covjek postaje pohlepan i slabi solidarnost. Kako bi se zastitili, bogati teze stvaranju ugovora. i kod Rusoa ljudi teze ugovoru iz sebicnih razloga, ali kako bi zastitili svoj zivot u tom stanju u kojem je covjek covjeku vuk. 23)Hegelovo uenje o dijalektici? Dijalektika je apsolutna metoda, a ujedno zakonitost po kojoj se sve zbiva. To je dijalektika trolanog niza: teze, antiteze i sinteze. 24)Kako Hegel definira povijest i koje su njene razvojne faze ? Po njemu se povijest razvijala zajedno sa razvojem svijesti o slobodi; svaki stadijum povijesti pokazuje da se covjecanstvo krece ka sve vecoj racionalnosti i slobodi. Hegel koncepcije povijesti su: - izvorna (opisivanje djela koje autor ima pred sobom ili u njima uestvuje); - reflektirana (princip razumijevanja povijesti odreuje autor, a istrauje se nain odvijanja i njeni ciljevi) i - filozofijska (misaono razmatranje povijesti. Um vlada svijetom, zbivanje u svjetskoj povijesti je bilo umno) 25)Svjetski duh, prema Hegelovom miljenju, u sticanju samosvijesti prolazi kroz tri stadija. Nabroji ih i objasni? To su: ISTOK (jedan slobodan; diktator), GRCI (neki slobodni; robovlasnici) i EVROPA (svi slobodni; demokratija).
Page | 4

26)Pojam klasne borbe kod Marxa? On istie da je postojanje klasa vezano za odreeni nain materijalne proizvodnje, da klasna borba vodi diktaturi ploreterijata, i da diktatura proleterijata predstavlja samo prijelazni oblik ka besklasnom drutvu
Page | 5

27) Kako Horkheimer i Adorno odreuju dijalektiku prosvjetiteljstva? Oni u svom djelu Dijalektika prosvjetiteljstva govore o samounitenu prosvjetiteljstva, istiui da je odnos prosvjetiteljstva prema stvarima isti kao i odnos diktatora prema ljudima. 28) Kritika teorija drutva, ideje i nosioci? Podrazumjeva vie generacija njemakih filozofa i socijalnih teoretiara u zapadnoevropskoj marksistikoj tradiciji, poznatoj pod imenom Frankfurtska kola. Po tim teoretiarima, kritika teorija se razlikuje od tradicionalne teorije u svojoj specifinoj praktinoj namjeri: teorija je kritika kada podrazumjeva potragu za ljudskom emancipacijom, oslobaa ljudska bia od okolnosti koje ih ine robovima(Horkhajmer). 29)Pojam utopije i najpoznatiji socijalutopisti? Rije utopija je grkog porijekla, potie od eu-topia (dobro mjesto) i ou-topia (nepostojee mjesto). Nazivajui stvari utopijom, danas se najee eli rei kako je rije o neostvarivom, o neemu od ega treba odustati, jer je nemogue. Najpoznatiji socijalutopisti bili su: Thomas More i Robert Owen. 30)Dvije vrste slobode kod I. Berlin ( prema A. Swiftu )? On pravi razliku izmeu negativnog i pozitivnog shvaanja slobode i tvrdi da i ovo drugo treba shvatati pogrenim opredjeljenjem. Toliko pogrenim da su se u totalitarnim dravama pozivali na njega kako bi opravdali svoj nain vladavine. 31)Kako utilitarizam posmatra princip jednakosti? Utilitaristi se ne zalau za potpunu jednakost jer bi ona loe utjecala na radnu motivaciju talentiranih, a time i na ukupno bogatstvo drutva. 32)Kakav je stav egalitarista u odnosu na pojam jednakosti? Egalitaristi smatraju kako je jednakost vrhunac drutva. Tvrde kako jednakost dovodi do veeg zajednitva i solidarnosti, da prua vie javnih dobara, drutvene potpore i kapitala, to dovodi do potenijeg i sretnijeg drutva.

33)Tri oblika bolesti modernog doba po arlsu Tejloru? - Individualzim (mnogi drze da je najvrijednije postignuce modernog doba, jer je covjeku dozvojeno skoro sve. Prema drugoj formulaciji, dovela je do nedostatka strasti. Mracna strana individualizma je fokusiranje na sebe, cini nas manje zainteresiranim za drustvo),
Page | 6

- Primat instrumentalnog uma (danasnja svijest covjeka je instrumentalizovana, tj pribjegava proracunavanju najekonomicnijeg nacina upotrebe raspolozivih sretstava radi postizanja odreenog cilja) - Politika ravan i posljedice individualizma i instrumentalnog uma (jedna od posljedica je to da institucije i strukture industrijsko-tehnolokog drutva znaajno suavaju nae izbore, da prisiljavaju drutva i pojedince da instrumentalnom umu daju teinu koju mu u nekom obzbiljnom promiljanju nikad ne bi bila data, to moe biti krajnje destruktivno). 34)Objasni kako arls Tejlor pie o jednoj od bolesti modernog doba koju naziva raaravanjem svijeta, odnosno instrumentalnim umom ? On pod instrumentalnim umom podrazumjeva onu vrstu racionalosti kojoj pribjegavamo kada proraunavamo najekonominiji nain upotrebe raspoloivih sredsava radi postizanja odreenog cilja. Mjera uspjenosti je maksimalna efikasnost, najpovoljniji odnos izmeu trokova i rezultata. Primat insturmentalnog uma je presti i najnovija tehnologija. 35)Kako Edward Said objanjava pojam orijentalizam? On pod orijentalizmom misli vie stvari, najradije prihvaeno znaenje je ono akademsko, koje glasi: Orijentalizam je nain miljenja utemeljen na ontolokoj i epsimolokoj razlici, nainjenoj izmeu Orijenta i (najee) Okcidenta. 36)Koncepcija multikulturalizma kod Willa Kymlicke? Dva izvora multikulturalnosti su koegzistencija i useljavanje. Drava je multikulturalna ako njeni lanovi pripadaju razliitim nacijama ili su se iselili iz razlicitih drava.

Objasniti pojmove: Anarhizam bezvlae,bezakonje, koncepcija koja trai ukidanje svake drave i svakog pravnog drutvenog poretka. Autarhija sam sebi dovoljan, lienost potreba, bila ideal kinika i stoika Autonomija samoodreenje, nezavisnost, samouprava Dijalektika umijee voenje razgovora; misao o jedinstvu i harmoniji suprotnosti; ili prema Hegelu apsolutna metoda, zakonitost po kojoj se sve zbiva

 Dogma stav koji se smatra neoborivim, pa se o njemu ne raspravlja; ili temeljni stav vjere Etatizam preovladavajue sudjelovanje drave u svim oblicima drutvenog ivota Idealizam ontoloko shvatanje da je istinski pravi bitak ideja; povjerenje u Page | 7 ideale; suprotno materijalizam Ideologija nauka o idejama; razliiti oblici drutvene svijesti; iskrivljena svijest Individualizam gledite koje naglaava vrijednosti pojedinca, njegove osebujnosti prema opem, zajednici, dravi. Suprotno kolektivizam. Indoktrinacija navoenje na nekritiko prihvatanje nekog uenja; oblik manipuliranjem odgojem i obrazovanjem. Kolektivizam lat. Colligere sto znai skupljati, daje prvenstvo onom zajednikom, drutvu i sl spram pojedinca i privatnog. Kozmopolitizam gr. Kozmos-red, svijet i polites- graanin, je uenje da je ovjek graanin svijeta i da su svi ljudi jednako virjedni. Pluralizam filozofsko uenje da se svijet sastoji od vie relativno samostalnih poela, osnova ili supstancija. Politika - gr polis drava, politikos graanin, obuhvata sva djelovanja usmjerena unaprijedjenju drave i drutva. Takoe, usmjerenost ka osvajanju i jaanju vlasti i ostvarenju odreenih interesa. Prosvjetiteljstvo filozofski evropski pokret iz 18og stoljea, odlikuje ga vjera u svjetla uma, koja e rijeiti sva pitanja ovjekove sree.(enciklopedisti) Realizam lat. Res stvar, realis stvaran; objektivno, suzdravanje od postupaka koji nemaju izgleda na uspjeh; spoznajna koncepcija tvrdi da realnost postoji neovisno o svijesti; pravac u umjetnosti Retorika govornito, govorniko umijee; u antici jedna od temeljnih sastavnih dijelova obrazovanja; u biti lijepo no besadrajno govorenje Spekulacija lt. Speculatio istraivanje, umovanje, miljenje ili speculare posmatrati iz daljine; nastojanje da se neto spozna teoritiziranjem, promiljanjem Totalitarizam lat. Totus sav, cijeli; nain vladanja u kojem drava uzima pod svoju neogranienu kontrolu sve pojave javnog, drutvenog ivota i gui privatno poduzetnitvo. 1)Dvije vrste robova po Aristotelu? - robovi po prirodi - robovi po zakonu i ugovoru. 2) Demokratija prema Aristotelu? Aristotel karakterie demokratiju kao lo oblik vladavine, vladavina rulje.

3)Pet vrsta poredaka prema Platonu? a) KRALJEVSTVO ili ARISTOKRACIJA, b) TIMOKRATIJA, c) OLIGARHIJA, d) DEMOKRATIJA, e) TIRANIJA
Page | 8