RAZGOVOR S ANELOM Stevan J.

Thayer & Linda Sue Nathanson

POZIV
PROLOG

U sijenju 1994. godine, dr. Linda Sue Nathanson, psihologinja u potrazi za medicinskom alternativom, upoznala je veleasnog Stevana Thajera, holistikog iscjelitelja i oca integrirane energetske terapije (IET). Katkada bi, tijekom njihovih IET seansi, Stevan uao u samoizazvano, izmijenjeno stanje svijesti i progovorio tuim glasom, nudei spoznaje koje nadilaze njegovo iskustvo. Linda je s vremenom poela vjerovati da zapravo ne razgovara sa Stevanom, ve s drugom osobnou koja se je predstavila kao Ariel i s kojom se Stevan povezao. Linda je toj drugoj osobnosti poela postavljati pitanja na slian nain na koji je vidjela da odvjetnici i psihijatri ispituju viestruke linosti na filmovima i televizijskim emisijama. Ariel je rekao: Mi stavljamo znanje, spoznaje u njegov [Stevanov] um ... Budui da pitanja, dakle, nije upuivala Stevanu, ve netjelesnoj inteligenciji izvan Stevanove svijesti, Linda je zatraila doputenje i suradnju za sakupljanje Arielovih rijei i mudrosti u knjigu.

1. Linda: eljela bih ti postavljati pitanja onako kako bi ih postavljao istraiva u susretu s nepoznatim oblikom ivota, a zatim ih prenijeti u knjigu. to misli o tome? Ariel: Smijeno nam je to nas uope pita elimo li raditi ono za to smo odabrali vas. Tvoja elja za postavljanjem pitanja razlog je zbog kojega smo odabrali upravo tebe. Mi ne moemo u neiji um staviti pitanja, radoznalost ili elju za znanjem. Odabrali smo tebe zato to posjeduje ta pitanja. Posjeduje goruu elju za znanjem, a tvoj nain razmiljanja nastoji tvoje misli, svijet, pa ak i aneoski svijet, dovesti u red. Te su osobine toliko duboko ukorijenjene u tvoju osobnost da e ovaj posao za tebe biti lak. elimo vam prenijeti mnoga znanja, no, ne moemo ih prenijeti umu koji ne traga za njima. Zato e ti to znanje biti dostupno kada god poeli pitati. 2. Linda: Postoje li odreene kategorije pitanja na koja eli da se usredotoim? Ariel: Kategoriju pitanja ne odreujemo. Tebe smo odabrali da postavlja pitanja zbog toga to, po prirodi svojega uma, sastavlja pitanja koja e nam omoguiti odgovoriti ono to elimo i onako kako elimo. Svako pitanje koje nam postavi, iskoristit emo da bismo ti prenijeli poruku koju elimo prenijeti. 3. Linda: Biste li odgovarali na pitanja o znaenju biblijskih pria? Ariel: Bit e trenutaka kada e nam postaviti pitanja kojima emo prigovoriti ili emo na njih odbiti odgovoriti jer bi te takva pitanja odvela daleko od glavne struje tijeka tvoje due. Pitanje koje si nam sada postavila u skladu je sa strujom tvojega ivota i bit e nam zadovoljstvo odgovoriti na takva pitanja, no mora znati sljedee. Naa misija nije stvoriti bilo kakav nesklad u ivotu. Naa misija nije napadati, optuivati, kritizirati ili osuivati ak i najpogrenije razmiljanje. Na mnoge emo ti naine pomoi shvatiti ogranienja tvojega jezika i tvojeg uma za poimanje ovoga svijeta. U onome to nazivate svojom povijeu, mnogi su pokuali stvoriti potpuno razumijevanje koristei se modelima i tvorevinama logikoga uma toga doba da bi rasporedili pojmove u kategorije te ih usporedili, budui da je ljudski um stvoren za takvo poimanje. Ti su modeli bili toan i primjeren nain shvaanja ovog svijeta sa stajalita razvoja ljudskoga uma u to doba. U svakom trenutku vaega vremena u kojemu emo vam prenositi svoju mudrost, morat emo raditi unutar granica do kojih se razvila ovjekova svijest,

i prenositi znanje rijeima i predodbama koje je u to doba mogue razumjeti. eljeli bismo da poruke koje vam sada prenosimo o biblijskim pitanjima shvatite kao jo jedan oblik prenoenja spoznaja koje su trenutno (prema vaem poimanju vremena) jo uvijek nepotpune zbog vae ograniene sposobnosti poimanja ovoga svijeta. Nadamo se da e nai odgovori na takva pitanja potaknuti irenje i promjenu vae svijesti, to e vam omoguiti bolje razumijevanje ovoga svijeta i naina na koji funkcionira. Oni koji e poslije tebe postavljati slina pitanja, primit e nau mudrost na nain koji e biti primjeren razvijenosti njihovih umova u vrijeme kada budu postavljali pitanja. Iako je na rad zabavan, zbog ega e nam biti drago pruiti zabavno tivo onima koji zaponu s itanjem, svojim emo rijeima uvijek nastojati izazvati trajnu promjenu kod onih koji su ih doivjeli, promjenu koja otvara put unutarnjoj svjetlosti, usmjerava duu novim putem, a neke vraa na pravi put njihova ivota. Na je cilj prenijeti spoznaje onima koji su ih spremni primiti. Nakon ovih rijei, biblijska e nam pitanja biti vrlo korisna i pomoi e nam s radou vam prenositi nau mudrost. Iz tvojih pitanja i aktivnosti tvojega uma zakljuujemo da si poela uviati razlog zbog kojega smo za suradnju odabrali tebe i Stevana. Budite uvjereni da ste vas dvoje sila koja e otkriti nae rijei ljudima koji su ih gladni uti i proitati. Oni koje poznaje, ali i oni koje jo nisi upoznala, a koji e primiti nae znanje kao dio ovog procesa, sami po sebi ne posjeduju sposobnost postavljanja pitanja i poniranja. Ljudi poput Stevana posjeduju dar primanja naih poruka, ali jo nemaju dovoljno snage i sposobnosti opaanja da bi sami otkrili svoje darove. Ti jo sebi ne doputa izravno primati nae poruke, ali si slobodna od strahova i spremna uputiti poziv za buenje onima koji su ga spremni uti. Mi na ovoj strani spremni smo obaviti taj posao kada god vas dvoje budete spremni zapoeti na onoj strani. 4. Linda: Danas se na tritu mogu pronai knjige koje su napisali aneli ili govore o anelima. Jeste li ti, ili netko drugi s tvojega svijeta, pomagali pisati te knjige? Ariel: Da za neke smo knjige pruili nadahnue ili saznanja. Druge su nastale da bi pojasnile ljudske modele za tumaenje rijei koje su pristigle s ovoga svijeta. Pojava povienog stanja svijesti i elja za spoznajama o anelima koju ve neko vrijeme osjea, u odreenoj je mjeri djelo ovoga svijeta. Mi smo, kao i uvijek, pokuali pristupiti ovjekovu umu i svijesti, prenijeti mu poruke i suraivati s njime.

No, trenutno obilje sadraja ili ed za tim sadrajem nemoj tumaiti kao poveanje prenesenog znanja ili elju ovoga svijeta za prenoenjem znanja. Razlog je razvojna otvorenost i sposobnost komuniciranja s ovim svijetom te izravnog primanja spoznaja. Razlog je i sve vea ed u srcima onih koji su se razvili do toke vjerovanja u ovaj svijet, za spoznajama koje e ispuniti neugodnu i sve veu prazninu u ljudskom duhu. Evolucija je prilino oigledna ako se promatra sa stajalita vae povijesti. Tvoja je vrsta dosegnula vrhunac razvoja sposobnosti zamiljanja i stvaranja. Kao drutvo ste se razvili od rada iskljuivo rukama preko rada primitivnim strojevima i rada s usavrenim strojevima do rada s naprednim strojevima. Jo ste se vie razvili u smislu rada sa znanjem koje su stvorili ljudski umovi uz naprednu tehnologiju. Razvili ste sposobnost bre i djelotvornije obrade, koritenja i prenoenja sve sloenijih podataka. Dinamiku obitelji socioloki ste izmijenili tako da svi koji su sposobni raditi i zaraivati ine upravo to, oba su partnera aktivno ukljuena u razvoj svijeta tehnologije i proizvodnje. Va svijet oblika dosegnuo je svoj vrhunac. Vaa je elja oduvijek bila pronai sadraj, smisao i svrhu ivota u ljudskom svijetu. Svijet oblika tijekom vae evolucije uistinu je dobro posluio toj svrsi. Meutim, nije lako opisati kako se to dogodilo. To je kao da ste se uspeli na vrlo visok vrhunac uloivi mnogo truda i mnogo, mnogo domiljatosti, spretnosti i ustrajnosti u ostvarenje toga cilja, samo da biste se nali na vrhu i upitali se: je li to sve? Svijet na kojemu ivite gotovo je dosegnuo takav vrhunac. Kako sve vie ljudi dosee vrhunac svojih nastojanja i prestaje razmiljati, poinju uviati da postoji i neto vie. Ne u svijetu oblika i na podruju ljudskog stvaralatva, ve s onu stranu granica ovjekova ega gdje je mogue zapoeti s mnogo duhovnijim radom i pronai vie duhovne hrane. Mnogi iz tvojega svijeta slijedili su taj povijesni put i pribliili se vrhuncu onoga to je mogue uiniti, stvoriti ili oitovati. Tako je dolo do otvaranja svijesti zbog ega je ovjekov um postao prijemljiv i gladan aneoskog znanja znanja koje bi se prije tek nekoliko godina vaega vremena vrlo sumnjiavo promatralo i smatralo obmanom ili prijevarom. One koji bi se usudili govoriti ili ak tragati za spoznajama svijeta koji nazivate aneoskim, drutvo bi smatralo otpadnicima. Ljudska udnja za zadovoljavanjem sve vee gladi due za duhovnim spoznajama omoguila je da komunikacija s anelima prodre u glavne ivotne tokove. Zbog toga ne samo da e sve vie duhovnog znanja biti prenoeno i

objavljivano, ve e ljudi za njime sve vie tragati. Vidjet ete da ta popularnost nee opadati sve dok due ne zadovolje svoju glad. 5. Linda: Tvoje upeatljive rijei u sukobu su s nekim religioznim i sociolokim nainima razmiljanja, a jedna od tvojih tvrdnji jest da ne eli kritizirati niti optuivati bilo koju skupinu. Molim te da to objasni. Ariel: Budite uvjereni da se nimalo ne protivimo uzdrmavanju sustava vjerovanja. inili smo to, kako vi to nazivate, stoljeima. Sve to elimo da u dubini svojega srca spoznate jest da ne postoji ispravno i pogreno. Ono to vam pruamo u najboljem e sluaju biti onoliko blizu istini koliko to va um i vaa svijest u ovom trenutku mogu pojmiti. U usporedbi s priblinom istinom koja je primljena ranije u vaem vremenu, ova bi istina mogla biti u sukobu; mogla bi izazvati previranja. Na cilj nije izazvati toliko previranje da poruka bude zanemarena, ve izazvati odgovarajuu razinu previranja kako bi poruka bila primljena. 6a. Linda: Pretpostavljam da emo Steven i ja doivjeti kritike kada ova knjiga bude objavljena jer se neki ljudi nee sloiti s ovim rijeima. Moete li nam savjetovati kako da se postavimo prema takvim kritiarima? Ariel: Tvoje je pitanje slojevito. Na najvaniji cilj jest ponuditi istinu, ponuditi razumijevanje, ali nipoto ne elimo optuiti bilo koga niti bilo koji sustav vjerovanja odrediti kao pogrean. Jedno naelo ljudskog iskustva jest slobodna volja, sposobnost slobodnog kretanja na vlastitom putu prema vlastitoj sudbini. Postoji i boanska volja koja vas vodi. Jedna od ivotnih radosti jest povezivanje boanske volje i slobodne volje u skladno jedinstvo. Naa velika elja jest da svi koji proitaju ove rijei uzmu njihovo znaenje k srcu; dozive ih; opaze kako, uz slobodnu volju, te rijei odzvanjaju njihovim sustavom vjerovanja. Zelja nam je da oni koji se ne sloe ili usklade s naim rijeima, jednostavno, brzo i potpuno odbace nae poruke. Zelja nam je dopustiti tim ljudima slijediti vlastiti put i otkriti vjene duhovne istine koje e biti u skladu s njihovim vlastitim iskustvom. elja nam je da ove rijei dopru do ljudi koji su otvoreni i usklaeni s tim istinama i koji e ih upotrijebiti za pobuivanje i njegovanje osjeaja unutarnjeg rasta i razvoja. Zelja nam je da ove rijei nahrane i okrijepe due koje su ih gladne.

Za glasnike naih rijei u ovom trenutku onoga koji govori [Stevan] i onu koja postavlja pitanja [Linda] - vaan dio njihova karmikog puta i nuan korak u njihovu duhovnom razvoju jest suoavanje s mogunou, ali ne nuno i stvarnim iskustvom, kritike, osporavanja ili verbalnih napada. Temelj naih poruka, koje neki mogu smatrati prijepornima, jest sutinska istina. Iz vaeg iskustva [Lindinog i Stevanovog] nae prisutnosti proistjee nepokolebljivost, duboka posveenost srca koja e podnijeti svako suprotstavljanje i osporavanje. Sutinsku istinu koju ste otkrili suraujui s nama, nije mogue osporiti. Ako vi [Linda i Stevan] ne vjerujete da je ono to inimo ispravno i da je istinito ono to smo vam rekli, tada je najbolje da nae rijei zadrite za sebe. Neka to za vas bude zanimljivo iskustvo, dio osobnog zacjeljivanja i razvoja. Meutim, nije sluajno to to ste se vas dvoje, vae due, zdruili zbog ove svrhe i zadatka. Kad vae pouzdanje i vjera u energiju i dinamiku naih poruka budu dovoljno duboki, otkrit ete da osude i kritika nee utjecati na vae prenoenje ove istine svijetu. Napredovat ete u svjetlosti svoje istine, a sumnje i strahovi drugih ljudi na vas nee utjecati. 6b. Linda: Vezano za irenje spoznaja, Stevan i ja smo mnogo raspravljali o nainima upoznavanja javnosti s vaim rijeima. Na rad na ovom projektu nije samo osobno iskustvo i nastojat emo doprijeti do to vie ljudi. Ariel: Za ovaj zadatak ne bismo odabrali vas dvoje kada bismo mislili da nae poruke neete podijeliti s drugima. Jedino pitanje je bilo koliko e vremena proi prije no to ih objavite. 6c. Linda: Je li to pitanje upueno meni? Ariel: To je opaska. Oboje u sebi nosite strah od objavljivanja ovih poruka. Oboje u svojim karmikim povijestima nosite ono to biste nazvali negativnim iskustvima koja su proizala iz objavljivanja takve istine. Neete biti dovedeni do ponovnog proivljavanja karmike prolosti. Iako e neki propitivati izvornost ili istinitost vaeg djela, bit e mnogo vie onih koji e veliati njegovu istinu i izvornost te hvaliti objavljivanje takva djela. Karmiko iscjeljenje koje e uslijediti, daleko e nadmaiti svako karmiko opiranje ili ponavljanje vae prolosti.

ANEOSKI IVOT
ANATOMIJA ANELA 7. Linda: Posjedujete li pet osnovnih osjetila - vid, sluh, njuh, okus i dodir?

Ariel: Odgovor na tvoje pitanje glasi jednostavno: Ne, ne posjedujemo. Osjetila o kojima govori posebno su namijenjena prenoenju spoznaja iz svijeta u kojemu ivite kroz razliite oblike opaanja u svijest koja se nalazi i ivi u ljudskom obliku. Takvi oblici opaanja nisu mogui niti potrebni u svijetu s kojega vam se obraamo. Najblia usporedba onome to ste odredili kao organe opaanja bilo bi stanje znanja nasuprot stanju opaanja. ovjek opaa da bi stekao dovoljno spoznaja za logino odreivanje ili intuitivno shvaanje istina o okruju i svijetu u kojemu ivi. Stvarnost s koje vam se obraamo jest stanje svijesti u kojemu je znanje metoda stjecanja spoznaja o okruju. Sve to je potrebno znati u stanju iste svijesti jednostavno je poznato; sve je to jednostavno na raspolaganju. Nema prepreka pojedinane ili zasebne prirode koje bi onemoguila jedinstvu, u svakom obliku, prenositi te spoznaje posvuda. To znanje nije ogranieno na na svijet, jer je i medu ljudima mnogo onih koji ive u tom stanju spoznaje, a ti ljudi posjeduju sposobnosti koje nadilaze pet osjetila. Ti ljudi imaju sposobnost istog spoznavanja ili uvianja koje nije mogue ostvariti putem pet osjetila. Brojni su sluajevi komunikacije spoznajom koji se dogaaju obinim ljudima u njihovim uobiajenim ivotima. Kroz sponu ljubavi majka e, primjerice, instinktivno znati kada je dijete u opasnosti. Ili e ovjek, bez ikakvih saznanja primljenih kroz organe opaanja, znati da se neto upravo dogodilo osobi koju voli. Moda ete, kada telefon zazvoni, znati da vam taj poziv donosi loe vijesti, u to ete se uvjeriti kada podignete slualicu. To znanje nije upitno; to je injenica koja nadilazi ograniene sposobnosti osjetilnih organa. Mnogo je onih koji tu sposobnost primjenjuju na naizgled manje duhovna pitanja poslovnih pregovora, trgovanja dionicama, pa ak i kockanja, i koji pokraj svih injenica i svih raspoloivih podataka, posjeduju i spoznaju o tome to e se dogoditi pa se u ivotu ravnaju prema toj spoznaji. Ta rijetka, trenutna ili moda darovana sposobnost malobrojnih u ljudskom svijetu, sveopi je nain stjecanja spoznaja na ovom svijetu. 8a. Linda: Jesi li ikada bio u ljudskom obliku? Ariel: Odgovor na ovo pitanje s vaega je stajalita teko razumjeti. Zato emo ga izraziti u razumljivom, iako ne posve tonom obliku. Nas je mnogo, a neki u naoj zajednici, koju nazivamo mi, bili su u ljudskom obliku. Mnogo je onih koji jo nisu imali iskustvo ivota u ljudskom obliku i ostalih koji to nikada

nee iskusiti. Od onih koji su doivjeli to iskustvo, mnogi ga dobro pamte i poznaju ogranienja ljudskoga oblika. Na odgovor nije posve toan, ali ponavljam, ne moemo pronai rijei kojima bismo vam pomogli shvatiti ovu dimenziju. Nije potpuno tono da nas je ovdje mnogo, jer zapravo je samo jedan. I u svijetu ljudi takoer je samo jedan. Taj jedan preuzima razne oblike. Moda e vam pomoi usporedba s elektronikim komunikacijskim signalima. Okrueni ste stotinama i stotinama emisija valova radija, televizije i mobilnih telefona - komunikacijom u mnogim, mnogim oblicima. Sve se to dogaa istodobno, a vi ste okrueni tisuama emisija. Odreeni ureaji telefon, radio, televizor - mogu primati samo jedan po jedan signal, a vi biste mogli pomisliti da je to jedini signal, zaseban i odvojen od svih ostalih. Pa ipak, svi oni postoje istodobno i svi su zapravo isto. Slino je i kada opazite nas i signal koji ste upoznali kao Ariela. 8b. Linda: Znai da Stevan i ostali daroviti ljudi poput njega mogu primiti taj signal? Ariel: Da, kao to bi ga primio i prijamnik. A ta vibracija [Ariel], iako ju je teko opisati, savreno je primjerena njegovoj trenutnoj sposobnosti primanja. 9. Linda: eljela bih doznati vie o onome to naziva svojom stvarnou, svojim svijetom i stanovnicima toga svijeta. Ariel: Jo jedan pokuaj da se rijeima objasni ono to nije mogue objasniti. Stvarnost s koje vam se obraamo jest svijest nesputana egom i nevezana za fiziko tijelo. Izraz koji nije posve toan, ali bi vam mogao pomoi razumjeti jest: mi smo due koje se nisu vezale za ljudski oblik. Mnogo smo puta opisali hijerarhiju od najnieg do najvieg oblika kako bismo pomogli ljudima shvatiti taj pojam. Mnoge vae vjere temelje se na takvom hijerarhijskom poimanju ovoga svijeta. S naeg stajalita ono nije ispravno jer u ovom svijetu nema boljega ili gorega, viega ili niega. Sve jednostavnog^. No, prema onome kako nas prikazuju i doivljavaju oni iz vaeg svijeta koji slue kao posrednici ili kanali izmeu ovdje i ondje, izvedeno je ljudsko tumaenje vie vibracije, nie vibracije, blie Bogu, dalje od Boga, dobro, zlo. To ljudsko tumaenje vodi zakljuku o postojanju sustava. S vaeg stajalita, to je tono. No, s naeg stajalita nije tako. 10. Linda: Ima li vas mnogo na tvojem svijetu? Ariel: To je vrlo teko pitanje ima li nas mnogo na naem svijetu? U svojem poimanju vlastitog jastva kao zasebnog i odvojenog od svih ostalih ivih bia i

stvorenja, na ovaj svijet pokuava primijeniti zamisao odvojenosti i zasebnosti. Ponavljam, iako to nije istina, u sebi ipak sadri neto istinitoga. Nije istina da smo zasebni i odvojeni i zbog toga u razgovoru s vama nikad ne govorimo u jednini [kao Ja]. Iako onome koji prima poruke esto predajemo i oznaku, ime, osjeaj, energiju ili predodbu, sve to slui iskljuivo u svrhu pomaganja tom pojedincu, a ne kao odreenje istinskog ili zasebnog identiteta. Vae stupnjevanje, sistematiziranje i kategoriziranje hijerarhije aneoskog svijeta pri emu koristite imena, oznake i ostala odreenja osobnosti, nije posve tono. S ljudskim smo umom tijekom vremena komunicirali na taj nain zato da bismo vam pomogli. Stvorili smo predodbu koju su ljudi dosljedno opaali u razliitim vremenima i na razliitim mjestima. To je urodilo ljudskim tumaenjima naeg identiteta kao zasebnog i odvojenog, tumaenjima koja razlikuju ovo od onoga, jedno od drugoga. Pokuaj da se nepojmljivo ljudskom umu uini djelomino pojmljivim zapravo je neka vrsta orua. Jer, kad nas ljudi ne bi mogli pojmiti, ne bismo bili sposobni govoriti, djelovati, voditi, pouavati i pomagati. Neka bude posve jasno da je energija ovoga svijeta dostupna svakomu. Nas je i vie nego dovoljno (nazovite nas anelima, vodiima, pomagaima, uvarima) da bismo sluili, pomagali i pouavali svako pojedino bie na ovom planetu i jo stotinu puta toliko. No, doprijeti moemo samo do onih koji su spremni, razvijeni i otvoreni. 11a. Linda: Moete li poblie opisati prirodu aneoskog svijeta? Ariel: Jo jednom ponavljamo da je teko pronai odgovarajue rijei ili usporedbe kojima bismo ga tono opisali jer va um nije sposoban pojmiti istinu nae stvarnosti. No, upotrijebit emo usporedbu kojom emo vam je poblie objasniti. Uzmete li jedno od svojih pomagala - prizmu - i izloite je sunevoj svjetlosti, ona e na zid projicirati raspon prelijepih duginih boja. Svaka se boja doima zasebnom i odvojenom. Vi svojim oima opaate crvenu i uviate da se razlikuje od plave ili ute. Otkrit ete da svaka boja, sama po sebi, zapravo postoji samo kao vibracija i samo u vaem opaanju. Pa ipak, svaka prizma izloena bilo kojoj zraci sunca uvijek e projicirati spektar boja koji ete prepoznati. Mi smo vie nalik sunevoj svjetlosti. Kad pogledate u sunce, opaate samo jedno. Ovdje nema plave niti crvene. Nitko nije vii niti nii. No, va nas um ipak eli razdvojiti na vie i nie vibracije. To se dogaa kada ljudski um pokua pojmiti ovaj svijet. Um je poput prizme.

Budui da ne moe pojmiti cijeli spektar odjednom, mora ga razdijeliti i usredotoiti se na manji dio, beskrajno malen dio svijeta s kojega vam se obraamo. Um to ini prema obrascu koji mu odgovara. Oni koji su bili otvoreni za komunikaciju s nama, tijekom cijele vae povijesti povezivali su se s malim djeliima ove stvarnosti. Tako su se razvile ljudske znaajke poput imena, osobnosti i osobina, poprilino nalik naoj usporedbi s bojama. Brojni ljudi raznih podrijetla i iz raznih kultura, ak i iz vaih raznih vremenskih razdoblja, koji opaze crvenu boju, a zatim piu o njoj, opisat e slino iskustvo. Jednako e tako i umovi koji se povezu i prodru u snopove svijesti, poput radioprijamnika koji se usklade s frekvencijama radijskog spektra poznatog kao Ariel, doivjeti (unutar granica njihove vlastite sklonosti) isto bie, istu vibraciju, iste rijei, istu sutinu. Meutim, vidjet ete da posjedujete mnogo povijesnih zapisa o anelima pod raznim imenima, opaenima tijekom mnogih razdoblja vae povijesti i opisanima s mnogo naizgled proturjenih znaajki - isti glas, isto ime i ista prisutnost opaena u jednom sluaju kao muka, a u drugom sluaju kao enska, a u jednom sluaju kao dobronamjerna, a u drugom sluaju moda kao zla. Ta tumaenja, odreenja i opisi ne potjeu od nas, ve od vas. Kad ljudi prodru u odreenu razinu svijesti i ponesu sa sobom tu spoznaju, pridruuju joj svoju vlastitu prosudbu, svoju zamisao, svoje tumaenje onoga to su vidjeli ili uli. Zbog toga se, sa stajalita ljudskog uma, ini da postoji beskonano mnogo raznih bia s mnogo, mnogo imena i mnogo hijerarhijskih poloaja. Vai komunikacijski sustavi uistinu se odlikuju takvim odreenjima, onime to nazivate VHF i UHF televizijom, AM i FM radijom, viim frekvencijama, sve naizgled razliito, sve odreeno vlastitim znaajkama. Dvoje ljudi s odgovarajuim prijamnicima moe se podesiti za istu stanicu na odreenoj frekvenciji i pronai iste sadraje. No, u stvarnosti je sve vibracija; sve je jedno. Samo je razdijeljeno za razliite svrhe. Jednako tako i posrednik pojedinac koji razgovara, opaa i komunicira s aneoskim svijetom u tom trenutku promatra kroz vrlo uzak snop koji njegov um moe pojmiti. No, sliku tog malog djelia nemojte smatrati sveukupnou svega postojeega, pa ak ni tonim uzorkom sveukupnosti. Posrednik e dosljedno opaati tu sliku koja e mu se svaki put initi istom, jednako kao to se i odreena boja spektra svaki put doima istom.

No, upamtite da ljudski um djeluje poput prizme i ralanjuje taj svijet na zamjetljive segmente koje je mogue pojmiti. Na alost, na ovom stupnju razvoja ljudskog uma, sposobnost poimanja sveukupnosti ovoga svijeta, ili rijeima vaih religija, sveukupnosti Boga, sveukupnosti Alaha, sveukupnosti Taoa, sveukupnosti Oca, Majke ili Boice, nije mogua. Ljudi su se tijekom vae povijesti katkad, na alost, vie usredotoivali na glasnika nego na samu poruku. Pa ipak ete opaziti da se poruka tijekom sveg tog vremena nije promijenila. 11b. Linda: Poruka o emu? Ariel: Poruka o ljubavi. 12a. Linda: Postoji li naprava kojom bismo mogli ustanoviti tvoju prisutnost u ovoj sobi? Ariel: Vrlo je teko odgovoriti jer ovo pitanje povlai za sobom jo mnoga druga pitanja. Kada bismo, poput mnogih duhovnih uitelja na vaem svijetu, vau ljudskost usporedili s valom na oceanu, taj val preuzeo bi oblik [roenje]; trajao bi neko vrijeme [ivot]; kretao se [putovanje]; i tada nestao, vraajui se u ocean [smrt]. Taj je val cijelo vrijeme bio ocean. No, lako je opaziti razliku medu valovima. Svaki je zaseban. Svaki je val poput osobe. Svaki je odvojen. Svaki se uzdie niotkuda. Svaki se kree kroz ono to nazivate ivotnim putovanjem. I svaki se, kroz ono to nazivate smru, vraa oceanu. Tvoje je pitanje nalik pitanju: Kako bih mogla, ivei duboko u oceanu, od vode nainiti ureaj koji bi mjerio vodu? Nigdje u svijetu u kojemu ivi u univerzumu u kojemu ivi ne postoji mjesto na kojemu nije ono to nazivate Bogom. Vi ste sami nainjeni od Boga. Stvoreni ste prema Bojoj predodbi, ne tjelesnom obliku, ve predodbi. Pronai u sebi ono to postoji dok ivi, ali ne postoji nakon to umre. Izvai se. Ista si i prije i poslije smrti. Izmjeri se bilo kojim od vaih ureaja i bit e ista. Nijedna te molekula nije napustila, no ipak si mrtva. Neto nedostaje. Mi smo ... to neto. Mnoge od vaih tradicija odredile su to rijeju dua. Izraz je dovoljno toan da bi odgovarao tom opisu. Dua je sutina, tvar, energija koja jest Bog. 12b. Linda: I to je ono to nas ini ivima? Ariel: Da to je ono to nazivate svijeu - iskra svjesnosti.

13. Linda: Jesi li stoljeima bio ovdje? Ariel: To pitanje povlai za sobom druga pitanja. Vrlo je vano da shvatite da nikada nije bilo trenutka prije kojega mi nismo postojali, te da nikada nee doi trenutak nakon kojega neemo postojati. No, jednako je vano i da nikada nije bilo trenutka prije kojega vi niste postojali. Niti e ikada doi trenutak nakon kojega neete postojati. Pod time ne podrazumijevamo osobnost koju ste stekli na ovom putovanju i u ovom ivotu. Govorimo o sutini, samoj ivotnoj sili koja je upravo ono to izravno doivljava isto poimanje, onaj dio vas koji je sam ivot. To je vi kojemu se obraamo. 14. Linda: Postoje li razliite vrste duhovnih vodia, anela, duhova preminulih ljudi i tako dalje? Ariel: Tvoje pitanje cilja u sr. Budui da se to pitanje moe promatrati s dva razliita stajalita, na njega su mogua i dva razliita odgovora. S naeg stajalita nema razlike u smislu iskustava, bia ili prisutnosti s kojima se susreete. No, samo s naeg stajalita sve proizlazi iz jedne sveope vibracije i nita nije zasebno. Meutim, pitanje koje si postavila proizlazi iz stajalita zasebnog ljudskog uma koji je, da bi postojao, prisiljen ralaniti svoj doivljaj stvarnosti u zasebne, razvrstane naine promatranja ivota. A s tog stajalita iskustva su uistinu razliita. Mnogi vai znanstvenici i pisci ralanili su boanski svijet rijeima poput nebeska hijerarhija ili nebesko kraljevstvo. Te rijei upuuju na stup njevanje ili strukturu, u nekim sluajevima gotovo poput kolskog sustava u kojemu uenik napreduje kroz razrede sve dok ne dobije svjedodbu. Po navljamo, ogranienost vaega jezika te nesposobnost vaega uma da pojmi nau stvarnost dok je ukorijenjen u vaoj predodbi odvojenosti, oteava nam pokuaj objanjavanja da je takvo stajalite u jednom smislu ispravno, a u drugom pogreno. Istina je da ovo jedinstvo, ova vibracija ivotne sile, koja sainjava i oituje se u svem ivotu, u sebi nosi iroki raspon moguih iskustava. Onaj dio vaeg poimanja koji bi opazio hijerarhiju od najnieg oblika nebeskog bia pa sve do najuzvienijeg oblika nebeskog bia, zapravo je nain na koji funkcionira ovjekov um koji iskljuivo ralanjuje, razvrstava i kategorizira. Um na taj nain strukturira razne vibracije (ili due) koje su se razvile do razliitih vibracijskih postignua, ili razliitih razina duhovnog rasta. Na taj ih nain doivljava na njihovim poloajima unutar te zamiljene hijerarhije ljudskoga uma. Sa stajalita ove stvarnosti, ta hijerarhija ne postoji. Meutim,

ako se promatra kroz filter i prizmu ljudskoga uma, ona postoji i, kroz ono to nazivate povijeu, doivjeli su je mnogi ljudi. Tako e, u tvojem primjeru, ovjek koji se susree s duom koja vie ne posjeduje tijelo, duom koja (s ljudskog stajalita) nije dosegnula iznimno visoke razine profinjenosti vibracije, tu duu zaista (sa svojeg stajalita) opaziti kao niu u njezinoj boanstvenosti ili nebeskom poloaju no to e opaziti duu koja se znatno razvila i na svojem putu dosegnula visoku razinu boanske vibracije. Pa ipak, s osnovnog stajalita sveopeg jedinstva univerzuma u kojemu ivite, zapravo ne postoje druge razlike osim vibracijskih znaajki. A sve su one dio iste, vjene vibracije. 15. Linda: Jesu li sve vibracije koje nadilaze ljudski um aneli? Ariel: Izraz aneo, kako ga vi koristite, slui za odreivanje vibracije koja nadilazi normalno ljudsko iskustvo. Taj izraz oznaava vibraciju ivotne sutine i ivotne energije, vibraciju visoke i najboanskije duhovne prisutnosti. U nekima od vaih hijerarhijskih obrazaca koristi se za oznaavanje onoga koji je blii Bogu no ljudskom iskustvu. O vama, dakle, ovisi kako ete koristiti taj izraz, koji je vaa tvorevina. Mogue objanjenje glasi: aneo je sve u ovoj stvarnosti to, na vibracijskoj razini, postoji izmeu ljudskog iskustva i jedinstva, odnosno, Boga. Uz takvu definiciju, sve u ovoj stvarnosti moe se smatrati anelom. No, koritene su i druge definicije. Za odreivanje pojmom aneo, te definicije, s ljudskog stajalita, zahtijevaju stanovitu viu razinu vibracije. Pa ipak, sutinska istina u pozadini svega jest injenica da sve boje spektra nisu nita drugo doli svjetlost. Samo ako je promatra kroz prizmu, ovjek se pita je li crvena via ili nia od ute, ili pokuava dokuiti na kojoj toki spektra te boje postaju nevidljive. A kad postanu nevidljive, jesu li sve boje iste? Jesu li sve boje iznad granice vidljivosti iste, ili su neke vie i razliite od niih? Ba kao to bi se moglo initi bespotrebnim razmiljati o svim bojama svjetlosnog spektra iznad granice vidljivosti, to je nalik pitanju: Jesu li sva bia izvan ljudske svijesti aneli? Shvaa li na primjer? Linda: Nije mi lako shvatiti tu zamisao pa bih se za neko vrijeme eljela ponovno vratiti na nju. BLISKI SUSRETI

16. Linda: Moete li, za one od nas koji ne posjeduju izravnu osjetilnu svjesnost o vaoj prisutnosti, otkriti kako emo znati da pokuavate komunicirati s nama? Ariel: Bilo bi pogreno rei da mnogo ljudi ne posjeduje izravnu svjesnost, sposobnost komuniciranja s nama ili znanje o takvoj komunikaciji. Tonije bi bilo rei da, iako se takva komunikacija dogaa esto, ljudski um esto ne prepoznaje njezin izvor ili vanost. Brojni su naini, u okolnostima koje nisu toliko formalne kao ove u kojima mi sada komuniciramo, na koje dopiremo i povezujemo se sa ivotima onih koje elimo usmjeravati ili voditi - onih kojima elimo pomoi. Mnoge vrste ljudskog iskustva prouzroene su aneoskom komunikacijom. Prva je intuicija odnosno, jednostavna odluka donesena u umu bez ikakvog posebnog razloga i bez osobite logike, esto brz ili sluajan izbor za koji se ispostavlja da je bio kljuan u svojem utjecaju na va ivot. Primjeri takve vrste komunikacije prilino su jednostavni: vozite u odreenom smjeru i iznenada, bez ikakvog posebnog razloga, kreete drugim putem da biste kasnije saznali kako je cesta kojom ste prethodno putovali, zakrena i da se promet odvija vrlo sporo. Donosei tu, naizgled sluajnu odluku, utedjeli ste mnogo vremena ili truda. Ili se, naizgled sluajno, sjetite nekoga i odluite ga nazvati. Uskoro otkrivate da je va poziv bio iznimno vaan. Primjerice, u sluaju poslovnog poziva, obavili ste ga u pravom trenutku i poslovna veza koju ste eljeli uspostaviti bila je vrlo uspjena upravo zbog tog pravog trenutka. Ili ste nazvali prijatelja koji je u tom trenutku imao veliku potrebu uti vas, a vi ste mu svojim sluajnim pozivom prenijeli vrlo vanu poruku ili spoznaju. Ti oblici naizgled spontanih povezivanja su, u svojoj osnovi, komunikacija u kojoj smo mi projicirali zamisao, misao ili predodbu prema nekom umu koji nije spreman primiti profinjeniju komunikaciju s ovoga svijeta. Zbog toga ih ovjek u tom trenutku ne opaa kao neto osobito. Niti ih, ak i nakon to se dogode, ne smatra osobitima, jer ego e se potruditi porei vanost takvih sluajnih dogaaja ili komunikacija. Kada bi ego priznao vanost i mo takve komunikacije, tada bi morao priznati i da postoji dio vaega bia koji izmie njegovu poimanju i prekorauje njegove granice. Ego je time ugroen, pa ovjek zbog toga esto ne prepoznaje takve dogaaje niti o njima previe razmilja. Izvor takve komunikacije, takvih spontanih bljeskova intuicije, mogao bi biti, kao to vai pjesnici opisuju, apat anela u ovjekovo uho.

Drugi oblik nae komunikacije jest uvid. Katkad koristimo oblik koji vi nazivate stanjem snivanja. U vaem se snu katkad pojavljuju cjelovite predodbe, jednom doslovne, a drugi puta metaforike i pruaju vam duboko razumijevanje smjera u kojemu trebate krenuti, otkrivaju vam savrena rjeenja problema koje je potrebno rijeiti ili divne nove uvide i strategije za ono u emu ste se smatrali beznadno zaglavljenima i sputanima. To divno stanje koje nazivate snivanjem pogodna je i sjajna prilika za otkrivanje uvida i mi ga koristimo da bismo vas vodili, usmjeravali i otkrivali spoznaje umu koji ih je spreman primiti. Meutim, u takvim sluajevima esto dolazi do potekoa. Jer, kad saznanje stigne u normalno ego-stanje svijesti, ovjek mora shvatiti katkad metaforine poruke da bi ih uistinu mogao iskoristiti. Na to nemamo sposobnost utjecati. Trei nain na koji s ljubavlju pokuavamo voditi ovjeka i otvoriti njegovu svijest za nae poruke jest otkrivenje. Ono se veinom dogaa u trenucima kada je osoba u dubokom oaju, zaglavljena u nekom mentalnom procesu ili uplaena odlukom koju mora donijeti. U tim je trenucima um, pod nadzorom ega, slab. Mentalna stanja frustracije, straha ili osjeaja zaglavljenosti u problemu kojemu nema rjeenja, bacaju ego na koljena. Kad nadzor ega nad umom oslabi, naa sposobnost komunikacije s vama znatno se poveava. ovjek u takvim trenucima moe iznenada doivjeti bljesak svjesnosti u kojemu opaa kljuan element koji nedostaje i tada mu se otkriva cijela strategija, a nain rjeavanja problema opaa do najsitnije pojedinosti. Katkada, u takvim trenucima, umu nije mogue prenijeti samo rjeenje, ali mu je mogue prenijeti klju toga rjeenja. Tako ovjeka navodimo da iznenada pomisli na suradnika ili prijatelja koji mu moe pomoi, a taj suradnik ili prijatelj uistinu raspolae odgovorom koji mu nastojimo pruiti. Ili ovjek iznenada moe pomisliti na neku knjigu kao na mogu izvor rjeenja, a kada je otvori, pronalazi odgovor koji smo mu eljeli pruiti. Za ljude neto otvorenije svijesti imamo i etvrti nain usmjeravanja: predodbama i rijeima, ba kao to to inimo u ovom trenutku. Kada takvi ljudi zatrae smjernice, kada zahtijevaju spoznaje, sposobni smo im prenijeti ne samo spoznaje koje e im pomoi u okviru njihova zahtjeva, ve ih pouavati i neto ire. U svakoj prilici nastojimo ne samo rijeiti problem ili olakati ivotno putovanje, ve vas i usmjeravati kako bi se vaa dua to uspjenije razvijala. Pritom katkad opaamo kako bi odreena spoznaja ovjeku utedjela mnogo napora, ali mu uskratila vrlo potreban duhovni razvoj. U takvim sluajevima ne pruamo spoznaje. To ne znai da ih uskraujemo do te mjere da se ovjek mora

muiti ili patiti. Svrha tog velianstvenog, dragocjenog iskustva ljudskosti jest razvijati se i rasti, spoznati tko uistinu jeste ne samo kako ste sami sebe odredili, ve tko jeste na najduhovnijoj razini i razviti prisan odnos sa svijetom s kojega vam se obraamo. 17. Linda: Postoje trenuci kada ovjek osjea da mu se iznenada otkrila neka zamisao, dobiva odgovor na neko pitanje ili stjee uvid u neki problem. Jesu li to aneoske poruke? Ariel: Ako doputa, ovo emo pitanje iskoristiti da bismo odgovorili na mnogo openitije pitanje. U nekim se trenucima ini da je ljudski um doivio izvanosjetilno iskustvo. To moe biti spoznaja, uvianje neega to nadilazi logino poimanje, neto to ne proizlazi iz linearnog, loginog razmiljanja. To moe biti bilo to, od udesnog kreativnog uvida, neto to spontano zabljesne u svijesti, do kreativnog djelovanja pri kojemu se ini da se slika stvara sama ili da se pria sama pie. Takvo se iskustvo moe pojaviti i u obliku spoznaje da e se neto dogoditi trenutak prije no to se uistinu dogodi, kao u sluaju kada pomislite na nekoga, a trenutak kasnije telefon zazvoni i javlja vam se osoba na koju ste pomislili. Ta, i tisue slinih iskustava, zapravo su trenuci kada ovjek doivljava stanje uma koje nadilazi ego. U takvim trenucima ovjek prodire u via stanja svijesti koja su mu neprestano dostupna, no on ih, unato tome, rijetko doivljava. Kao to smo objasnili u odgovorima na prijanja pitanja, kada ovjek prekorai ego - stanje uma u kojemu se doivljava kao zasebnog i odvojenog, kree se u podruju svijesti na kojemu nema odvojenosti, zasebnosti, na kojemu je sve sutinsko i beskonano jedno. Dva su obrasca koje ovjekova svijest koristi da bi objasnila to uzvieno stanje. Oba su istodobno ispravna i pogrena. Jedan obrazac odreuje to iskustvo kao uspinjanje na viu dimenziju jastva koja se neprecizno naziva viim jastvom ili viom svijeu. Drugi ga obrazac odreuje kao prekoraenje svijesti i ulazak u aneosku stvarnost iz koje se [prema ljudskim biima] sputaju boanske spoznaje. Pitala si je li osjeaj otkria aneosko uplitanje ili njihova komunikacija sa svijeu osobe koja prima nadahnue? U sutini su oba obrasca -obrazac uzdizanja na viu dimenziju uma i obrazac aneoskog posredovanja tona. ovjekov um zapravo pristupa onome to je oduvijek tu, ali se ovjek s time rijetko povezuje. Nita se novo nije pojavilo. Koristi se samo ono to je oduvijek tu ba kao to je i um onoga koji upravo govori [Ste van] prekoraio svaki osjeaj jastva i povezao se s mudrou koju mu predajemo u obliku misli, a koje on zatim izgovara.

I ta povezanost, otvorenost, moe se spontano dogoditi u trenucima uzvienog kreativnog rada. Katkad se dogaa u trenucima frustracije ili oaja, bez obzira na to je li posrijedi kreativan rad umjetnika ili poslovnog ovjeka koji u trenutku iznenada opaa ono to je cijelo vrijeme bilo tu, ali je oku ili umu bilo nevidljivo. Mogli biste rei da je u takvim trenucima aneo apnuo u uho te osobe i pruio joj uvid. Mogli biste jednako ispravno rei i da je um prekoraio svoje normalne granice, ak i ako je to bilo samo trenutano, i naao se u viem stanju svijesti u kojemu se nalaze svi odgovori. 18. Linda: Postoji li razlika izmeu naih vlastitih misli i aneoskog vodstva? Ariel: Da, prilino je tono da postoje razlike izmeu misli i aneoskog vodstva. Razlika je u izvoru iskre kreativne energije koja stvara ono to na posljetku postaje misao. Osnovna razlika jest u tome je li ta misao samoodriva. Drugim rijeima, rada li drugu misao, koja zatim rada novu, ime se stvara ono to biste mogli nazvati lancem misli ili vizualnih predodbi koji se vremenom zavrava ako umu dopustite da ga slijedi. Ti lanci misli esto su vrlo egocentrini. Njih stvara i usmjerava pojava koju nazivamo egom. Te misli vas, kao glavni lik, dovode u sredite. Njihova svrha jest pomoi vam stei vie, izgledati bolje, osjeati se ugodnije. To su scenariji ili predodbe koje stvara mata i u kojima ste vi junak ili junakinja kojoj se drugi dive i kojoj zavide. Te vrlo egocentrine i samoive misli stvara i usmjerava ego. Misli koje su izazvane ili potaknute iz ovog svijeta poprilino se razlikuju po svojoj prirodi. Po otkrivenju se esto pojavljuje i tjelesni osjeaj, odnosno, misao nadahnuta boanskom stvarnou. Otkrivena misao nee biti tek obino mentalno iskustvo. Kad se takva misao pojavi u umu, esto e je pratiti snaan osjeaj otvaranja srca. To e dovesti do osjeaja velike topline u podruju srca, na sredini tijela, osjeaja dubokog mira, spokojstva i sklada. Ako je um bio u previranju ili se muio strahom, otkrie donosi osjeaj izvjesnosti i sigurnosti u spoznaji da e sve biti dobro. Ako se otkrie odnosi na neku osobu, kada pomislite na nju, u srcu ete osjetiti snanu povezanost i toplinu prema toj osobi. Kada je otkrie ujedno i nadahnue za neku zamisao o projektu ili strategiji za rjeavanje vrlo tekog problema, uslijedit e veliko uzbuenje daleko vee no to bilo koje ego-razmiljanje moe izazvati. 19. Linda: Moe li nam rei zato su bia iz tvojega svijeta tako vezana za ljude na Zemlji? Ariel: Ne slaemo se s rijeju vezanost. Ve smo rekli da je sav ivot, ukljuujui nas u svijetu koji vi nazivate aneoskim, i vas u svijetu koji nazivate ljudskim, povezan sveopim jedinstvom. S aneoskog stajalita, mi smo isto to

i ljudi. Meutim, zbog pojave ljudskoga koju nazivate egom, ne moe se rei da ste i vi isto to i aneli. Mi ne posjedujemo vau zamisao odvojenosti. Svijet ne promatramo kroz va filter ego-uma. Zato e va um pod nadzorom ega teko shvatiti pojavu koju nazivate vezanou za pomaganje i voenje. No, kada bismo vam postavili pitanje koje bi vas potaknulo na razmiljanje, vjerojatno biste doli do odgovora. Mogli bismo vas upitati: Zato ste tako vezani za vlastiti ivot, za svoju imovinu, za svoja djela, za svoj identitet? Odgovor koji e se najvjerojatnije pojaviti u vaem umu jest zato. No, budui da mi nismo odvojeni od vas, i na odgovor takoer glasi: Zato. Ako ustanovite zbog ega va odgovor tako glasi, shvatit ete i zbog ega smo mi tako vezani za vas. 20. Linda: ini se da jezina barijera medu ljudima u vaem svijetu ne predstavlja prepreku. Vi komunicirate s ljudima svih rasa i jezika i otkrivate im spoznaje. Moe li nam rei zbog ega jezik za vas nije prepreka? Ariel: Mi se ne sluimo jezikom. Naa metoda komuniciranja prilino je jednostavna, ali ipak nepojmljivo sloena kada bismo je pokuali opisati rijeima. Paradoks je u tome to mi govorimo ljudima. Doputamo pristup ljudskom umu koji posjeduje ogranienu sposobnost pridruiti nam se u onome to smo nazvali znanjem. To je nuan preduvjet da bi um bio sposoban posluiti kao metaforiki radio, televizor ili neki drugi oblik prijemnika za vibraciju poruke koju vam upuujemo. Rijei koje izgovara Stevanov glas nisu njegove rijei, no, na neki nain to ipak jesu jer smo mi u njegov um doveli te spoznaje, to znanje. ini se da misli ili rijei koje Stevan koristi da bi prenio spoznaje koje smo mu predali, dopiru iz dubina i zakutaka njegova uma. To je slino sanjarenju kojemu se moda i sama preputa. Mogla bi pratiti i analizirati rijei koje otkrivamo (kada bi to bila sposobna bez prekidanja tijeka stvaranja), i zvuale bi ti prilino nalik tvojim vlastitim mislima i zamislima. Mi jednostavno uspostavljamo vezu, odnosno, ulazimo u stanje rezonancije sa svijeu poput Stevanove i prenosimo znanje koje elimo. Znanje se nalazi u umu primatelja. Procesom, vrlo slinim usmjerenom sanjarenju, izvire iz zakutaka uma koji ga oblikuje u linearan niz rijei ili predodbi. Te rijei i predodbe stvara um ljudskog primatelja, a ne svijest aneoskog poiljatelja. Meutim, rijei tek poblie odreuju prenesenu spoznaju ili znanje. Zbog toga svaki od ljudskih glasova koji koristimo za prenoenje znanja u odreenoj mjeri posjeduje osobnost.

Neki e ljudi upotrijebiti odreenu terminologiju koju njihovi umovi lako stvaraju, dok e se drugi umovi posluiti nekom drugom terminologijom. To je takoer razlog zbog kojega razliiti posrednici ili pisari, kako god ih elite nazvati, prenose nae poruke koristei se razliitim rijeima, strukturom reenice, stilom, a moda ak i razliitim metaforama. Iako se stil moe razlikovati, svi oni posjeduju isto znanje i istinu. To je takoer razlog zbog kojega e nekoliko ljudi povezanih s istim vibracijskim snopom ili istim aneoskim biem [kao to je Ariel] prenijeti istu poruku, ali s mnogo razliitih izgovorenih ili pisanih znaajki. Te znaajke nisu odraz ove stvarnosti; one odraavaju vau stvarnost. 21. Linda: Zato te neki ljudi mogu vidjeti oima, a drugi to ne mogu? Ariel: Kada se jednom uspostavi veza i ostvari se prijenos znanja iz uma u um, ljudska svijest ima beskrajne mogunosti izraziti ili protumaiti tu duboku spoznaju ili znanje. Taj proces nije nimalo tajanstven. Kad se podsvjesni um povee sa znanjem, svjesni um i ovjekovo poimanje spremni su ga primiti. Svjesno primanje u jednom sluaju moe preuzeti oblik izgovorenih rijei, kao to se tebi upravo dogaa uz Stevanovu pomo. U umu drugog ovjeka svjesno primanje ne mora preuzeti oblik rijei ve vizualnih predodbi koje um stvara kroz organ oka i te se predodbe doimaju potpuno stvarnima, a primatelj u nekim sluajevima moe opaziti i zapanjujue pojedinosti. Neki opaaju zatvorenih oiju, a neki otvorenih. No, tu predodbu zapravo stvara um na temelju onoga to je spoznao. Um stvara predodbu da bi svijesti, ili egu, omoguio vidjeti ono to je preneseno kroz proces spoznavanja. U nekim e sluajevima um primiti ono to prepoznaje kao rijei ili misli. U drugim sluajevima osoba uje rijei koje dolaze iz vanjskog izvora, kao da joj netko govori. Katkad je to vie osjeaj, neodreenost bez rijei ili predodbi, upravo osjeaj. Neki doivljavaju dodir ili fiziki, tjelesni osjeaj. Sve su to zapravo naini na koje ljudski um sam sebe obavjetava o onome to je spoznao. Budui da se spoznavanje dogaa u onome to nazivate podsvjesnom razinom, znanje treba stii do svijesti da bi ga ovjek pojmio. Zbog toga um obavjetava sebe o spoznaji koju je ve stekao. Ove su rijei pomalo zbrkane, no nadamo se da objanjavaju tu pojavu. 22. Linda: Kad bih te mogla vidjeti, bih li te vidjela jednako kao i ostali koji te vide? Ariel: Ne, ne nuno. Da bi bolje shvatila, razmisli o sljedeem primjeru. Ako bi prelijepu dionicu neke simfonije ula istodobno kad i netko drugi, iako su vibracije i frekvencije proizale iz glazbala iste u oba sluaja, iskustvo te

glazbe jedno e srce dirnuti drugaije no to e dirnuti drugo. Iako ste oboje sluali istu glazbu, kada razgovarate o njoj, kada je opisujete, kada je pokuavate pretoiti u rijei, vrlo je vjerojatno da ete izraziti razliita stajalita o onome to ste uli. Jednako je i s nama. Ustroj ljudskoga uma ne moe nas potpuno shvatiti, opisati niti kategorizirati. Naa je pojavnost subjektivna, proizala iz srca i uma promatraa. Predodba koju neki ovjek vidi je osobna to je opis onoga to nije mogue opisati. Iako ljudi koji opaaju na oblik, energiju ili rijei, mogu biti vrlo slini, ono to e vidjeti ili opaziti vjerojatno e biti (i kroz vau povijest je bilo) vrlo razliito. ak i ako u svojem okruju opazite neku boju koju promatra i netko drugi, a pritom se frekvencija i vibracija boje nisu promijenile, vai doivljaji nijanse, vibracije ili osjeaja mogu biti razliiti. Pijui au vina, dvoje ljudi mogu razliito doivjeti njegov okus. To je dvojba. 23. Linda: Vezano za pojam spoznavanja i znanja kojemu imate pristup, crpe li svi dijelovi vae jedinstvene stvarnosti iz istog izvora znanja? Ariel: Tvoje se pitanje odnosi na sve nas. U jedinstvu koje vlada ovim univerzumom i jedinstvu koje se doivljava u ovoj stvarnosti, ne postoji pojam svih nas; postoji jedno. Postoji jedna svijest, jedna sveopa ivotna sila ili (ove emo rijei upotrijebiti s velikom zadrkom), jedan um. Sto se tie izvora znanja taj izvor je Bog. Mi imamo pristup tom izvoru (kao i vi). Meutim, u ovoj smo stvarnosti otvoreni za primanje spoznaja kroz saznavanje dok ste vi neto ogranieniji u svojoj sposobnosti. 24. Linda: Koji elementi, to to ivo ili neivo ini jedinstvo o kojemu govori? Ariel: Ovo je pitanje vrlo vano jer ponovno istie potrebu da se rijeima koje e va um shvatiti opie neopisivo. Nastojei koristiti se vaim rijeima da bismo odgovorili na to pitanje, nadamo se da emo produbiti vae razumijevanje te vrlo vane teme. Ne postoji ba nita - nita materijalno, nita bez oblika, nita u obliku energije ili vibracijskih valova to nije dio te cjeline, toga jedinstva. Ono obuhvaa sve. Njegovi sastavni dijelovi i sami su sainjeni od tvari od koje se sastoji i svijet u kojemu ivite. Ono obuhvaa sve to sadri svijest i zamjetljivu svijest i svijest koju jo niste sposobni shvatiti i prepoznati. Ta iva bia koja si spomenula, kao to su ljudi, ivotinje i biljke, tvari sastavljene od razliitih kemijskih elemenata, kao i

terminologija koju posjedujete za Izvanzemaljski ivot, dio su toga jedinstva. Jednako su tako i bia iz ove stvarnosti, aneoski izrazi svijesti koji ne zaposjedaju tjelesni oblik, pa ak i jo finiji izrazi kao to je misao, dio te beskonanosti ili jedinstva koje smo vam pokuali opisati. 25. Linda: Imajui u vidu to to govorite o jedinstvu svega, osjeate li i vi radost ili strah, emocije koje mi osjeamo? Ariel: Ne, nije tako. To o emu govori kao o osjeajima radost, strah, srea ili oaj - osobita je i jedinstvena ljudska znaajka. To je ono to dar ljudskoga ivota ini tako dragocjenim i velianstvenim. Kada biste mogli iskusiti te osjeaje a da se pritom ne veete za njih, da ih ne prosuujete, da ih ne odreujete kao one koje ne elite i one koje elite, otkrili biste da ivite u neopisivo bogatom svijetu prepunom tih iskustava koja nazivate osjeajima. No, unato tome, mnogo truda ulaete u manipuliranje tim osjeajima, bjeei od neugodnih i hrlei prema najugodnijima. Vi manipulirate ak i kemijom svojega uma pomou tvari koje otupljuju neugodne osjeaje i omoguavaju razvoj ugodnih osjeaja. Ili ak, to je najtraginije, umrtvljujete sve osjeaje, uskraujui si ugodne kako biste izbjegli neugodne. Nae jedino zajedniko iskustvo u toj kategoriji nazvanoj osjeaji jest osjeaj zvan ljubav. Ljubav je vjena spona. Kada mi govorimo o ljubavi, time ne podrazumijevamo osjeaj poude, ili ljubav u smislu ostvarenja ili dobivanja neega od nekoga, ve istu, otvorenu, istinsku ljubav koja se moe pojaviti u mnogo oblika. ovjekovo putovanje obiluje mogunostima za doivljavanje tog zajednikog osjeaja, toga to nazivate ljubavlju. To moe biti ljubav prema prelijepom partneru, srodnoj dui. Ljubav prema roditelju ili prijatelju. Ljubav prema ivotinji, kunom ljubimcu. Ljubav prema poslu. Ljubav prema prirodi ili ljubav prema umjetnosti. Ili ljubav prema boanskome, ljubav prema anelu ili ljubav prema Bogu. Naini na koje ovjek moe iskusiti ljubav toliko su brojni i raznovrsni da ih je nemogue opisati. Pa ipak, trenuci prisutnosti ljubavi u ovjekovu iskustvu tako su rijetki. Ljubav se previe esto zanemaruje zbog ostalih osjeaja koje stvara ego i zbog aktivnosti koje iz njih proizlaze. Da biste pronali tu zajedniku sponu ljubavi koju dijelimo, potreban vam je mir, tiina, potrebno je zaustaviti aktivnost ego-uma koji neprestano stvara udnje, osude, strahove i frustracije, i jednostavno biti miran. U toj ete smirenosti, makar i nakratko, doivjeti nau stvarnost, osjetit ete ljubav koju mi osjeamo. 26. Linda: Postoje li razliite vrste ljubavi?

Ariel: Jedna je vrsta ljubavi, ali su mnoga vrata kroz koja moete proi da biste je doivjeli. 27. Linda: Kako nas oni u tvojem svijetu promatraju kada smo gnjevni, uzrujani ili ispunjeni negativnim osjeajima? Ariel: Odlino pitanje. Od vas se ne oekuje da budete nadovjeni. Odabrani ste zato to ste bili ovjeni. Mi na ovom svijetu plesat emo od radosti kad vas vidimo strahovito gnjevne jednako kao i kad vas vidimo beskrajno sretne. I va gnjev i vaa srea izrazi su vae ivotnosti. Jedino to e izazvati oaj ili frustraciju u naem umu jest vae guenje, izbjegavanje ili skrivanje osjeaja, neiskrenost u izraavanju osjeaja ili bilo koji nain njihova otupljivanja. Tada sputavate struju ivota i dar vae ivotnosti. Ista ivotna struja stvara i mahniti gnjev i neobuzdanu radost i smijeh. U svakom sluaju, ona je i dalje vrlo iva u vama. Budui da ste ljudi i da jo niste dosegnuli svetost, imate potpuno pravo na ispade bijesa, ljubomore i straha. Bilo bi neprirodno kada ih ne biste doivljavali. 28. Linda: Moe li nam otkriti s kime ste od nas u prolosti komunicirali imena koja emo prepoznati iz Biblije ili iz nae povijesti? Ariel: Ovo pitanje upuuje na mogue pogreno shvaanje naega identiteta. S vaeg stajalita, mnogo je anela, mnogo ostalih boja u ovoj, beskrajno irokoj dugi, koji su tijekom vremena takoer razgovarali s ljudima, dopirali do njihovih dua i uznosili njihove duhove. Komunikaciju nismo ograniili na proroke, svece ili vjerske uitelje, niti smo je ograniili na dravnike, predstavnike ili velike vode naroda. U mnogim smo svojstvima i na mnoge naine suraivali s onima koji utjeu na cijelo ovjeanstvo, na cijelu kulturu, kao i s onima koji utjeu na vlastite ivote. Te komunikacije nije mogue pobrojati, a njihov je raspon beskrajno irok. No, budite posve uvjereni da je svaki vaan voda politiki, vjerski ili bilo koji drugi tijekom vremena primio nau poruku i blagoslov nae pomoi. 29a. Linda: Molim te da se osvrne na dva primjera iz Biblije. Prvi je Mojsije i primanje Deset zapovijedi. Drugi je Noa koji je primio upute za izgradnju arke. Jesu li to primjeri komunikacije s vaim svijetom? Ariel: To su uistinu primjeri ljubavi i moi ovoga univerzuma, ljubavi i moi Boga za one koji upravljaju duhovnim putovanjem ljudskosti. Veina onoga to smo vam pokuali prenijeti nedavnim porukama odnosi se na vae uspinjanje iz

neznanja u koje ste upali jedui s drveta spoznaje te vae uspinjanje prema jedinstvu s Bogom. Te vam prie na svoj nain otkrivaju posljedice ljubavi, moi i uzvienosti Boga koji se sagiba (kako biste to vi mogli shvatiti) da bi blagoslovio vas i vae ivote i, u spomenutim sluajevima, da bi potaknuo duhovnu evoluciju ovjeanstva. To su najuzvieniji primjeri milosti i ljubavi koju ne moemo opisati. Ti primjeri istiu mo i utjecaj te ljubavi. Iako je ulazak u jedinstvo s Bogom uistinu zadaa ljudskog uma i njegovog iskustva, Bog takoer s ljubavlju i radou ulazi u jedinstvo s vama. Primjeri koje si spomenula najoitiji su dokazi toga jedinstva jer se, zbog ostvarenja boanskog plana i duhovne evolucije medu ljudima, Bog izravno obratio ovjeku. Znanje koje je preneseno procesom spoznavanja zabiljeeno je u tim priama, kao i na mnogim ostalim mjestima i u mnogim ostalim oblicima u tom najsvetijem spisu. Molimo te da ih ponovno proita, ne traei pokuaje ljudskoga uma da shvati paranormalno, ve da bi opazila raznovrsnost naina na koje Bog moe doprijeti do tvojeg srca, tvoje due i tvojeg uma i blagosloviti ih. Usredotoi se i na milost, uzvienost i posljedice svakoga od tih primjera. S ljudskog stajalita, mnogo je primjera manje dramatinih oitovanja te komunikacije Boga i ovjeka. Unutar granica mogunosti tvojeg vlastitog ivota, osobito kako se sve vie razvija i dosee sve vie i vie razine u svojoj potrazi za boanskim, Bog moe, po svojoj volji, doprijeti do tebe neopisivim milostima i blagosloviti te jedinstvom koje moda nisi ni traila, i u tom jedinstvu sr tvojega bia proeti ljubavlju. I, ako bude potrebno da, u bilo kojem trenutku svojeg ivotnog putovanja i bilo kojem trenutku ljudske evolucije, na bilo koji nain bude stavljena u slubu boanskoga, primit e sve to ti je potrebno da bi ostvarila povjerene zadatke. I izvan tog svetog spisa koji nazivate Biblijom, u ostalim svetim spisima otkrila si prie o slinim dogaajima u kojima se, ak i u sluaju kada je ljudski um u svojem strahu pruao snaan otpor jedinstvu s Bogom, Boja milost i ljubav spustila s ovoga svijeta u va, blagoslivljajui svijest pojedinca tako snano da nije mogao sprijeiti jedinstvo3. Svi su ti sluajevi doveli do velike promjene i vrlo pozitivnog, vrlo intenzivnog razvoja ljudske duhovnosti. 29b. Linda: Ovo je iskustvo iznimno dragocjeno. Ariel: Ne znamo govori li s naeg stajalita ili sa svojeg stajalita, ali to to si rekla, potpuno je istinito s naeg stajalita. Ono to, meutim, ne uvia jest da,

iako to smatra posebnim darom, ne postoji nain da se opie veliina i dragocjenost dara koji ti daje nama. Dugo i marljivo traimo one koji posjeduju sposobnost, otvorenost, prilagodljivost i odvanost za suradnju s nama. Uistinu je teko pronai nekoga poput tebe tko zadovoljava te uvjete. Odnos koji smo uspostavili je vjean. Ono to trenutno ne uvia jest da emo u odreenom trenutku budunosti mi biti ti, a ti e biti mi. Ti si sposobna razmiljati samo u okvirima ovoga ivota i onoga to e tijekom njega ostvariti. No, budi uvjerena da e sve naueno, uinjeno i doivljeno u ovom, prema tvojem poimanju, ivotnom vijeku, ponijeti na ovaj svijet u kojemu mi prebivamo, i u odreenom trenutku budunosti ti e se obraati nama dok emo boraviti u tijelima, s ovog mjesta s kojega se mi tebi sada obraamo. Ovaj posao nikada ne zavrava. 30. Linda: Jesu li se posjeti anela dogaali tijekom nae povijesti? I imaju li sve brojniji zapisi o komunikaciji s anelima ikakvu vanost? Ariel: To o emu se govori ne bi trebalo biti iznenaujue niti zbunjujue. I da, uistinu je tono da je ono to nazivate povijeu pokazalo mnogo primjera takve komunikacije (ili iskustava jedinstva), primjera vienja i sluanja anela, njihovog dopiranja do srca i dua. Ta su iskustva doivjeli veliki mistici, istaknuti sveci i mudraci svih duhovnih tradicija. No, sve je to prilino jasno i lako razumjeti. Bilo je trenutaka u tijeku ljudske duhovne evolucije u kojima je bilo prijeko potrebno prisutnost boanskoga pretoiti u ljudski oblik tako da ju je mogue vidjeti, dodirnuti, osjetiti i povjerovati u nju. Mnogi uitelji koji su pouavali na vaem planetu doivljavali su povezanost s ovom stvarnou. Katkada su to bila kratka izravna iskustva, a katkad sjedinjenja neto dueg trajanja. U tradiciji koju nazivate kranstvom, pa ak i u ranoj idovskoj povijesti, bilo je onih - Abraham i Mojsije - koji su bili u stanju tako potpune povezanosti s boanskim i tako poviene svijesti da je ono to su donijeli sa sobom i podijelili s drugima bilo toliko uvjerljivo i proeto tako autentinom energijom da je promijenilo smjer evolucije ovjeanstva. Neto kasnije, linost koju poznajete kao Isusa iz Nazareta, ivjela je iz dana u dan u tako dugotrajnoj i prisnoj povezanosti s boanskim da u to nitko nije sumnjao. Vladalo je samo duboko divljenje i ljubav, ili druga prirodna ljudska reakcija, veliki strah.

Oni koji su se, nakon Isusa, tijekom vremena povlaili od svjetovnoga i usavravali se putem raznih, vrlo strogih disciplina i razvoja sposobnosti ulaska u stanje jedinstva s duhom, bili su kadri primiti taj blagoslov. Mnogi takvi ljudi napisali su dubokoumna mistina djela. Primjer je sveta Tereza Avilska i njezina djela. Ostali, koje moete vidjeti naslikane sa zlatnim aureolama, proglaeni su svetima, zajedno sa svojim uzvienim spoznajama. No, razvoj planetarne svijesti dosegnuo je toku - a vi ste u njezinu sreditu i bit ete njezin znaajan dio - u kojoj e mistino iskustvo postati uobiajeno. Nalazite se u, kako to vi nazivate, vremenskom razdoblju, u kojemu e, u ne tako dalekoj budunosti, izravna komunikacija, opaanje ili razgovor s anelima biti uobiajeno iskustvo velike veine ljudi. No, za sada se obraamo tek odabranoj nekolicini koja e pouavati druge i dovesti ih do toke u kojoj e i sami vidjeti, uti i razumjeti. Rijei koje ti sada upuujemo trebale bi pomoi u tom procesu. U ovom trenutku nije mogue predvidjeti koliko e se brzo ta evolucija dogoditi, jer je posrijedi i ovjekova slobodna volja. No, mogla bi se dogoditi vrlo brzo. Boansko vodstvo pojavilo se i u obliku tradicije koju nazivate kranstvom i u onome to nazivate drugim dolaskom Isusa iz Nazareta, poznatog kao Krist. To je proroanstvo tono. Tumaenje, meutim, nije. Drugi dolazak, ako to tako elite nazvati, jest ono to se upravo dogaa. Ono se nee dogoditi u tjelesnom obliku niti e ga doivjeti samo nekolicina. To je planetarna i globalna evolucija uma koji vibrira vrlo visokom duhovnom vibracijom podiui svijest ovjeanstva, uzdiui je iznad pet tjelesnih osjetila u vrlo proireno stanje svijesti u kojemu e doivljaj jedinstva s onime to nazivate Svetim duhom biti prirodna i uobiajena pojava. Kada se to dogodi, strah e u velikoj mjeri nestati s ovog planeta, a ovjeanstvo e se otvoriti za ljubav i radost. Slobodna e volja ostati vaan dio ljudskog iskustva, no to e biti slobodna volja usmjerena izraavanju ljubavi, radosti, zdravlja i sklada. Tvoj zadatak [i Stevanov] oduvijek je bio voditi ljude odvesti ih preko granica samoizraavanja prema uzvienijem, neogranienom razvoju. Iako e se to dogaati u raznim oblicima, vi ete odigrati vanu ulogu pomaui ljudima razvijati se, pomaui im rasti. To ete vodstvo ostvariti u raznim oblicima kako biste ljudima pomogli u njihovu razvoju. Sjajno je to si [Linda] odabrala ime Edin [Edin Books]. Vidjet e kako na mnoge, mnoge naine ini neto emu u tom trenutku ne uvia veliko znaenje. Iako si moda odluila oblikovati tu rije drugaije [Edin i Eden], planetarni ciklus, prema prilino mitolokom judeo-kranskom opisu, zapoinje

u Edenu, u stanju posvemanje milosti i nevinosti, u potpunom jedinstvu s boanskim, i odatle se razvija. To je, meutim, i povratak. Konaan rezultat planetarne preobrazbe i duhovnog razvoja ovjeanstva bit e povratak u ono to poznajete kao rajski vrt. Ali ne s nekadanjom nevinou. Nita od onoga to ste prikupili na svojem putovanju nije izgubljeno. Spoznaje i znanja o iskustvima putovanja, ovjeanstvo e kroz evoluciju dovesti natrag u taj vrt, tu milost, to jedinstvo.

TIJEK IVOTA
BRAK I RAZVOD 31. Linda: Kakvo je vae stajalite o braku? Ariel: Imamo dva odgovora. Brak je za vas posljedica. S naeg stajalita, brak je ono to se prvo dogodi. To je ono to se dogodi u trenutku kada se dvoje ljudi ugleda, u trenutku kada se dvije due povezu. Brak se iz nae stvarnosti moe opaziti s velikom lakoom, jer isijava vrlo jarku svjetlost. Nijedna dua ne stjee nita. Tu nema praznine koju druga osoba popunjava. To je sila energija, poput elektriciteta - koju jedna dua pobuuje u drugoj i koja dui udahnjuje ivot. Kada se dogodi istinski brak (brak kako ga shvaamo u ovoj stvarnosti), dvije se due pronalaze i bez ikakvog napora jedna u drugoj oivljuju tu mo, tu silu. Vi je povrno nazivate ljubavlju, no ona je mnogo vie od vaeg poimanja te rijei. Te dvije due ve samim susretom stvaraju mogunost ispunjenja svojih sudbina. Ono to vi nazivate brakom, zapravo je formalnost za administraciju, crkvu ili obitelj koja potvruje i ozakonjuje ono to se dogodilo mnogo prije tog obrednog ina. Brak je uzvieno i sveto iskustvo, jer ono je radosno svetkovanje susreta dviju dua koje su, pronaavi jedna drugu, oslobodile potencijal ivota kakav su na ovaj svijet dole proivjeti. 32. Linda: Kakvo je vae stajalite o razvodu? Ariel: Razvod je, s vaeg stajalita, takoer posljedica. Najprije ga se moe opaziti iz ove stvarnosti. Svjetlost koja isijava iz zajednice dviju dua, postaje sve slabija. Nestaje mo svakog partnera da podupire drugoga u ostvarenju njihovih ivotnih sudbina i sudbina njihove due. Nemogue je podrobno opisati kako i zato se to dogaa. No, s ovoga je svijeta jasno vidljivo da se dogaa. imbenici koje esto opaamo su optereenost tekoama i preesto uplitanje mehanizma osobnosti ili ega. Ego stvara vie

straha, tjeskobe i mnogo vei razdor no to energija jedinstva dviju dua moe ponititi. Strah sputava silu koju susret dviju dua moe oitovati u ivotu. A bez te sile, bez te iskre i boanske struje u ivotima, svjetlost koja isijava iz jedinstva dviju dua vrlo je slaba. Katkad svjetlost isijava tijekom odreenog razdoblja onoga to nazivate vremenom, a zatim se uplete ego koji je prigui ili potpuno utrne. U drugim sluajevima te ivotne struje koja se neprestano mijenja i razvija, dua ima cilj sjediniti se s drugom duom samo na kratko vrijeme, onoliko dugo koliko ivi i boanska iskra. Kod nekih ta iskra cijelog ivota jaa. U drugim sluajevima, nakon odreenog razdoblja zajednitva i ostvarenja znaajnog razvoja, sposobnost partnera za razvoj i rast dosee vrhunac i kraj. Energija zbog toga poinje slabjeti. To je prirodni svretak zajednice. Potom se, s vaeg stajalita, dogaa razvod, no razvod se dogodio mnogo prije zakonskog, crkvenog i drutvenog postupka koji nazivate razvodom. Mislei da je odgovor dovren Linda je postavila novo pitanje ali ju je Ariel prekinuo sljedeim rjeima. Ariel: Prije no to odgovorimo na to pitanje, eljeli bismo dopuniti prethodni odgovor. Otpor onoga koji govori [Stevan] onemoguio je prenoenje poruke koju smo ti uputili. Meutim, ta e poruka, prema naem zahtjevu, ipak biti proslijeena. U sklopu mnogih kranskih religija te mnogih crkvenih obreda koje nazivate vjenanjem, jedna reenica izraava istinu, ali je, ovisno o tumaenju, i potpuno promauje. Ta esto upotrebljavana reenica glasi: to je Bog sjedinio u toj zajednici mukarca i ene koju nazivamo brakom, neka ovjek ne rastavlja. Promatrano s naeg stajalita, to je uzviena istina. Uz ogranien rjenik i obrasce koje posjedujete, izraz: to je Bog sjedinio jednostavan je nain da se izrazi ono to smo pokuali opisati kao zajednicu dviju dua i svjetlost koja iz njih isijava. Nitko se nema pravo uplesti u tu zajednicu, jer duhovno znaenje braka nadilazi ovjekovu stvarnost. Meutim, ta se reenica esto koristi u pokuaju da se, zbog ljudskih ciljeva, odri zajednica za koju je, iz nae stvarnosti, oito da Bog vie ne sjedinjuje te dvije due. Jer kad iskra, svjetlost dviju dua potamni, jasno je da Bog vie ne sjedinjuje te dvije due.

Iako je ta reenica, izgovarana na mnogim obredima sjedinjenja, tona i istinita, esto je se tumai u znaenju da se brak, nakon obreda vjenanja, ne smije razvrgnuti. S naeg stajalita to nije tono. KARIJERA 33. Linda: to biste rekli ljudima koji mukotrpno nastoje pronai pravo zanimanje ili su nezadovoljni svojini radnim mjestima? Ariel: Zapoeli bismo tako to bismo rekli: estitamo! estitamo na postojanju svijesti o nezadovoljstvu, osjeaju zaglavljenosti na jednom mjestu dok udite za drugim, ili rastrganost izmeu dva mjesta u potrazi za onim koje e donijeti ispunjenje. To je najdivnije razdoblje u ivotnom putovanju due. Takvi osjeaji govore da je neto na pomolu, da se dogaa promjena, da se izbjegava stagnacija. To je vrijeme neugodno za sve jer otkriva duboku nesigurnost u korijenima ljudskoga ega. Takva su razdoblja ispunjena strahom i sumnjom, osjeajima kojima se ego voli poigravati da bi stvorio bol i probleme kojima naizgled nema rjeenja. No, to je takoer i razdoblje u kojemu se dua poigra, jer duhovna dimenzija bia podrazumijeva uzdizanje i rast. Promjena je, sama po sebi, jedan od najmonijih mehanizama duhovnog rasta koji je ovjeku na raspolaganju. Zato je to vrijeme svetkovanja pozitivne i vane promjene koja se dogaa u ivotu pojedinca. Taj pojedinac mora biti duboko svjestan da se njegova dua ubrzano razvija. Svako ljudsko bie posjeduje kompas pomou kojega ustanovljuje kako napredovati kroz promjenu, kako pronai ispunjenje due u smislu njezina rada, u smislu onoga to se naziva pravom na zaraivanje za ivot ili savreno izraavanje kroz rad. Ako ostane neoptereeno sumnjama, kritikama i ogranienjima ego-uma, srce se u velikoj mjeri ponaa nalik ivotinjama, koje biste mogli smatrati niim biima, i koje slijede svoje primarne instinkte. ivotinje posjeduju instinkte koji im omoguavaju migrirati, pronai odgovarajue ivotno i hranidbeno okruje. Jednako tako i ljudska dua posjeduje mo instinkta (koji ak nadmauje instinkt kojemu se divite u ivotinjskom svijetu). Ljudska dua sposobna je kretati se izravno poput strijele koja pronalazi sredite mete, i otkriti savreni izraz koji odgovara boanskoj svrsi njezina ivota, koji donosi emocionalno ispunjenje i intelektualni razvoj. Taj e izraz posluiti i kao toka uspona, odskona daska s kojom e otpoeti sav budui razvoj i rast.

Vae je drutvo iznjedrilo jednostavan opis te pojave u sjajnom djelu Radi ono to voli i novac e doi. Taj naslov saima sutinu naih rijei, jer radei ono to volite, slijedei tenju svojega srca, slijedei kompas koji posjedujete u samoj sri svojega bia, doslovce ete se zabavljati, uivati i pronalaziti zadovoljstvo u svojem poslu. Nositelj glavne uloge ovdje je ego koji e vas esto pokuavati odvratiti i uvjeriti vas da radei ono to volite neete biti sposobni zaraivati dovoljno za ivot, napredovati i biti sigurni. Prisiljeni ste mukotrpno raditi, muiti se i robovati. No, to je jednostavno zamisao uma, a ne istina ili stvarnost divnog svijeta u kojemu ivite. Jer upravo ono to najvie volite, ono to bi u vama izazvalo toliku radost i uinilo vas toliko sretnima da bi vam se inilo predobrim da bi bilo istinito, jest ono to vam je Bog namijenio initi u ovom ivotu. To je upravo ono mjesto u neopisivu mozaiku ivota i struji vaega univerzuma koje ste stvoreni zauzeti. Kad se nalazite na tom mjestu mozaika, nalazite se tamo gdje pripadate. Osjeaj radosti, osjeaj da ivite kako zasluujete i kreativnost vaega izraza bit e na najvioj razini. Zbog toga ete biti najsretniji to moete biti; bit ete potpuno duhovno ispunjeni; bit ete posve zdravi i uivati posvemanje blagostanje. ovjekov izazov jest oitati kompas srca i otkriti u kojem smjeru pokazuje. Za putovanje u smjeru u kojemu pokazuje kompas i pronalaenje svojega mjesta u sveopem mozaiku ivota uvjet e esto biti vrlo razvijena i uzviena dua. Dok ego esto trai trenutno zadovoljenje, dua uiva u sadrajima putovanja, jer svaki korak toga puta poveava njezinu sposobnost stvaranja. SMRT 34. Linda: to due ine nakon smrti i prije povratka u drugom tijelu? Ariel: Tvoje pitanje u sebi sadri mnoga pitanja. Ono, prije svega, pretpostavlja da e se dua vratiti u drugom tijelu. Nakon toga pretpostavlja da je neto uinjeno, odnosno, da je neto poduzeto. Pokuat emo objasniti taj proces. Naa veza s onim koji govori [Stevan] slabi, no, koristit emo je koliko god dugo moemo i zatraiti mogunost nastaviti odgovor u nekom drugom trenutku s tobom. Smrt nije trenutan dogaaj, barem ga dua tako ne doivljava. Iako je vaa medicinska zajednica odredila mnoge pokazatelje koji odreuju trenutak smrti, dua se od fizikog tijela ne odvaja trenutno u asu smrti. Smrt je jednostavno zaustavljanje metabolizma i fiziologije tijela s kojim je dua bila povezana

tijekom ivotnog putovanja. Smrt je poetak niza koji biste mogli nazvati koracima. Prvi u tom nizu koraka jest iskustvo u kojemu se ovjekova vibracija poinje mijenjati. Nii dio te vibracije, povezanost za grubo fiziko tijelo, poinje se odvajati. To odvajanje nije trenutno. Trajanje, koje vi nazivate vremenom, se razlikuje i ovisi o povezanosti svake pojedinane due s njezinim fizikim identitetom. Meutim, ono to proizvoljno nazivamo egom, prestaje postojati nedugo nakon iskustva koje nazivate smru. No, dua sama po sebi jednostavno poinje prekidati tjelesnu povezanost sa svojim prijevoznim sredstvom, sa svojim tijelom. Neko vrijeme ostaje na vioj, manje spojenoj, povezanoj vibraciji u blizini fizikog tijela i esto je mogu doivjeti ili osjetiti oni koji su s tom osobom bili snano povezani srcem. Njima se moe initi kao da je ta osoba i dalje prisutna, iako je fiziko tijelo prestalo funkcionirati kao ivo. Odvajanje od fizikog tijela koje je sluilo kao prijevozno sredstvo za ivotno putovanje due, vremenski se razlikuje od due do due i moe trajati od nekoliko, kako ih vi nazivate, minuta do nekoliko, kako ih vi nazivate, sati. Svijest je tijekom toga razdoblja prisutna. To nije ona svijest koju vi poznajete, koju poimate kroz filter svojega ega, ve svijest kako je mi opaamo s ovoga svijeta. Na tom mjestu zapoinje nekoliko promjena, ovisno o stupnju povezanosti za iskustvo tjelesnog ivota. Nakon to se dua odvoji od fizikog prijevoznog sredstva ili tijela, jo uvijek je mogua vrlo snana povezanost, osobito kod onih ija su srca bila vrsto vezana za voljene osobe, lanove obitelji kao i podruja energije koja su zraila ljubavlju ili je srce za njih bilo vezano, ukljuujui i fizike prostore, strukture i kue. Kad zapone ova faza, proces odvajanja, prekidanja snanih veza jo uvijek moe trajati. Iako dua ne eli ostati vezana za fiziko prijevozno sredstvo, za svoje tijelo, mogua je vrlo snana udnja da ostane povezana s izvorima ljubavi koje je doivljavala. Jednako kao i s fizikim tijelom, potrebno je udaljiti se, razdvojiti, na neki nain rei Zbogom i prekinuti tu vezu. Mjerna jedinica onoga to nazivate vremenom u ovoj je procesu prilino promjenjiva. Nema jednostavne formule koju bismo vam mogli dati, jer to odvajanje moe trajati satima vaega vremena ili ak godinama. Faze koje slijede vrlo su sloene i mnogo je mogunosti njihova razvoja. Time emo se pozabaviti prilikom nae sljedee komunikacije. Arielov se odgovor nastavio dva tjedna poslije.

Uistinu ne postoji odgovarajui nain da se opie ostatak tog procesa budui da je opisivanje znaajka funkcije ovjekova uma koji nastoji razvrstati ono to nije mogue razvrstati. Svrha toga putovanja, udaljavanja od vezanosti za fiziko tijelo i pribliavanja stanju potpunog jedinstva, jest povisivanje energetske vibracije ili energetskog stupnja te sutine koju nazivamo duom. Taj proces obuhvaa proiavanje due-sutine i uklanjanje ostataka vezanosti za odreeno fiziko tijelo i za odreene energije bliskih osoba od kojih je dua doivljavala ljubav. Trajanje toga procesa moe se znatno razlikovati. Ovisno o osobi, situaciji i tijeku procesa, mogue su stanke tijekom kojih se vezanosti proiuju i prekidaju. 35. Linda: Dok je dua, nedugo po metabolikoj smrti, u blizini tijela, je li to vrijeme da bliske osobe budu svjesne prisutnosti due? Ariel: Dua moe neko vrijeme, dok traje proces udaljavanja i odvajanja, ostati u blizini onih koje voli i od kojih je primila mnogo ljubavi. To esto osjeaju bliske osobe koje i dalje prebivaju u fizikom tijelu i koje, nakon smrti voljene osobe, osjeaju njezinu prisutnost. Bliske osobe mogu ak osjetiti i vruinu, hladnou ili osjeaj izvjesnosti da je onaj koga su voljeli jo uvijek u velikoj blizini. U tim je sluajevima, ak i, kako to vi nazivate, danima i tjednima nakon metabolike smrti mogue osjetiti prisutnost voljene osobe. To nije uobrazilja uma proizala iz snane elje. To je stvaran proces koji se odvija dok se dua oslobaa, ne samo od fizikog tijela ve i od dubokih i vrstih veza (najbolje to to moemo izraziti vaim rijeima) koje je stvorila s ostalim duama, i dalje nastanjenim u fizikim tijelima. Ta faza katkad traje due od prve faze udaljavanja od fizikog tijela ije su metabolike funkcije zaustavljene. Brzinu ili trajanje ove faze nije mogue predvidjeti. Ona ni na koji nain ne odraava snagu ljubavi ili nedostatak ljubavi, ve posve individualan proces razvoja due. Kada se dogodi prekidanje veze ili oslobaanje od ljubavnih veza, od izvora ljubavi, dua kree dalje. Dua se tada sve vie udaljava od vibracije ljudskog oblika i ulazi u stanje jedinstva u kojemu postaje dio stvarnosti s koje vam se sada obraamo. 36. Linda: to dua ini nakon to se udalji od voljenih osoba i od svojeg fizikog tijela?

Ariel: Proces koji se dogaa, koji je u sutini svih opisanih faza, jest udaljavanje svijesti od samoodredene perspektive koju je dua ivjela u svojoj povezanosti s fizikim tijelom (to smo nazvali egorri) i ulazak u istinsku povezanost s jedinstvom. Prema vaem poimanju vremena, to se ne dogaa u trenutku. Dogaa se onom brzinom i nainom koji odreenoj dui najbolje odgovara. To je, u osnovi, postupno zaboravljanje tko ste bili i prisjeanje tko jeste; osoba se postupno oslobaa svega to je doznala u okviru odreenog ivota, i prisjea se svega to je poznato u ovom univerzumu, u ovoj stvarnosti. 37. Linda: Je li tada ispravno rei da dua naputa umrlo fiziko tijelo i postaje dio jedinstva o kojemu govorite? Ariel: Mi. neizbjeno koristimo previe rijei iako se njima i ne pribliimo tonom opisu onoga to eli doznati. Dopusti nam da upotrijebimo metaforu koju smo koristili u mnogim sluajevima i s mnogim ljudima koje smo nastojali pouiti, a koja moe zadovoljiti tvoju elju da sazna vie no to ti moemo rei. Ako duu u fizikom tijelu usporedite s krutim oblikom vode, odnosno ledom; a tekui oblik vode usporedite s koracima ili fazama izlaska due iz fizikog tijela; te ovu [aneosku] stvarnost usporedite s plinovitim stanjem vode, odnosno, parom u svakom od svojih oblika, tvar koju nazivate vodom jest ono to moete usporediti s duom. U trenutku smrti vibracija se poinje povisivati, kao to se i vibracija vode poinje povisivati s podizanjem temperature. S vremenom, i ovisno o vibracijskoj promjeni i znaajkama onoga to nazivate okrujem, led e se pretvoriti u vodu, a zatim u plin i na posljetku nestati. No, voda je i dalje voda. Onaj dio koji vam ne moemo primjereno rastumaiti jest da se u sluaju vode molekule raspruju. Dua, iako se vibracijski povisuje i prelazi iz krutoga u tekue, pa zatim u plinovito stanje, posjeduje svijest koja zadrava sutinu unato tome to fiziki oblik nije vrst. 38. Linda: Sjea li se dua tko je bila, ivota kojim je ivjela u ljudskom obliku i ljudi koji su je voljeli? Ariel: Da, sjea se dok se udaljava od fizikog tijela s kojim je bila tako tijesno povezana. U toj fazi dua je privuena, i esto se pribliava onima kojima je pruala ljubav i izvorima od kojih je primala ljubav. Koristei ponovno usporedbu s vodom, rei emo da, dok dua prelazi iz tekueg u plinovito stanje, u osnovi zadrava ljubav, vibraciju ljubavi koju je primala tijekom ivota. Jedino to moete uzeti sa sobom naputajui svoje fiziko tijelo jest sva ljubav koju ste primili tijekom ivota. Bol, strah, osjeaj krivnje, mrnja i slini osjeaji i dalje su u odreenoj mjeri prisutni u toj tekuoj fazi o kojoj govorimo, ali ne prelaze u stanje analogno plinovitom.

39. Linda:. Gledala sam televizijsku emisiju pod naslovom Aneoske prie u kojoj je bila rije o mladiu koji je izgubio sestru i osjeao gnjev. Pitao je zato je Bog uzeo njegovu sestru koja je toliko mnogo obeavala. Opisao je komunikaciju s anelom koji mu je rekao da Bog katkad uzima najljepi cvijet iz vrta. Mladi nije pitao zbog ega. Ja prvo elim doznati je li to istina, i ako jest, zato? Ariel: I ovo pitanje u sebi sadri vjerovanje, tvrdnju o kojoj najprije elimo progovoriti. Sama priroda pitanja podrazumijeva vae shvaanje da je ljudski ivot, ljudsko iskustvo, sa stajalita onoga to nazivate Bogom, najvaniji oblik svijesti. elimo pojasniti da je ljudski ivot za duu neopisivo dragocjeno iskustvo. Beskonane kombinacije velianstvenog osjetilnog i intelektualnog blaga ljudskog tijela te iroka paleta osjetilnih iskustava - mirisi, okusi, dodiri, prizori, zvukovi te, dakako, misli, vrlo su dragocjen dar. No, tvoje pitanje, nain na koji si ga postavila, u sebi nosi vjerovanje da je to najvaniji oblik, kako to vi nazivate, Bojih oitovanja. Koliko god osoba bila mudra i sposobna, koliko god obeavala i koliko god ljubavi primala, ako se njezina dua udalji od tog ivota da bi se sjedinila s boanskim, budite uvjereni da je pozvana i usmjerena neemu mnogo vanijem - ne samo zbog evolucije i razvoja due koja doivljava smrt, ve i zbog beskonanosti ovoga univerzuma, zbog sloenosti ove stvarnosti i djelovanja sile koju nazivate Bogom, koje ne moete ni priblino pojmiti. Gubitak koji smrt predstavlja u ivotima koje je dua ostavila za sobom, umanjuje sposobnost opaanja onoga to se uistinu dogaa. Ako bismo to promatrali sa stajalita te due, ono to vi nazivate prijevremenom, preranom, nepotrebnom, bezrazlonom smru zapravo govori o najvioj poasti koju dua moe primiti. Temelj pitanju koje si postavila, i koje postavlja beskonano mnogo ljudi kada izgube voljenu osobu, jest: Zato? Zato moram ivjeti bez osobe koju sam volio i koja je voljela mene? Zato je ta osoba uklonjena iz mojega ivota? Zato nisam mogao vie uivati u prisutnosti te divne, drage osobe? Ta pitanja zapravo proizlaze iz nekog oblika sebinosti. I potpuno je promaeno zbog slave i asti koju dua prima kada je pozvana natrag u ovu stvarnost; u vaem jeziku ne postoje rijei kojima bismo mogli opisati ast i uzvienost toga dogaaja. Nakon ove seanse razgovarali smo o osjeajima i osjetima tijekom primanja Arielove poruke o procesu umiranja.

Linda: Proteklih sat vremena naeg rada sluala sam Arielove odgovore s osjeajem hladnoe u tijelu. Tijekom tog vremena ti si kroz suze izgovarao Arielove rijei. Sto te je natjeralo u suze? Stevan: Dogodilo se neto velianstveno i nevjerojatno. Ne sjeam se ak ni pitanja koje si postavila. Dok je Ariel odgovarao, primio sam vizualnu predodbu. Ono to sam vidio a mislim da to opaaju mnogi ljudi koji dozive iskustvo nadomak smrti - bila je, u osnovi, stoasta zraka svjetlosti. Drugim rijeima, tunel. Zariste je potpuno bilo na onome to je u tunelu. to sam due u njega gledao, postajao je sve sjajniji. Intenzitet ljubavi bio je neopisiv. Ne mogu je ak ni opisati rijeima. Kako sam svoju svijest projicirao sve dublje, prema blistavom kraju tunela, intenzitet ljubavi bio je toliko snaan da nisam mogao zaustaviti suze. Bilo je to gotovo kao stanje istodobne ljubavi i radosti, no ipak nisam imao osjeaj da ulazim u tu zraku svjetlosti. Samo sam osjeao da gledam u nju, da promatram izvana. Mislim da mi je Ariel, a rijei ni ovaj put nisu dovoljne, pruao to iskustvo. Dakle, na tvoje bih pitanje mogao odgovoriti da mije prueno iskustvo gledanja u tunel. Linda: Jesi li ga sada po prvi put vidio? Stevan: Da. Linda: Smatra da si vidio ono to ljudi vide kada se nadu nadomak smrti? Stevan: Da, ali nije bilo razlike. Koliko sam proitao o toj temi, ljudi govore o osjeaju ulaska u tunel i prolaska njime, dok sam ja gledao u njega, ali nisam uao. SAMOUBOJSTVO 40. Linda: Moe li nam opisati primjer karmikih posljedica samoubojstva? Ariel. Naalost, ne moemo vam pruiti primjer ili jednostavnu formulu. To iskustvo, ta pojava koju nazivate samoubojstvom, pri emu se ovjek, dua, osjea zatoenom u onome to nazivamo paklom bez izlaza, bez mogunosti osloboenja, vjerojatno je jedno od najtunijih iskustava ljudskoga ivota. Samoubojstvo je, uz pojavu koju tako olako nazivate ratom najtee pojmiti iz ove [aneoske] stvarnosti. Bol, patnju koju opaamo u svijesti osobe koja se, ironino, toliko plai smrti da sama sebi oduzima ivot kako bi izbjegla taj strah, vrlo je teko promatrati. Iznimno je teko biti nesposoban pomoi, pruiti potporu ovjeku koji kani poiniti samoubojstvo, ili sprijeiti taj in. Jer, do svijesti onoga koji je tako

izgubljen, tako odvojen, tako zatvoren, tako sputan svojim vlastitim strahom da pomilja na samoubojstvo nije mogue doprijeti. Ne postoji veza, ne postoji otvor kroz koji bismo mogli utjecati na njegov ivot. Karmika posljedica samoubojstva, budue iskustvo kao i putovanje nakon svretka metabolikog ivota te udaljavanje od fizikog tijela i pribliavanje jedinstvu, neopisivo je sloen proces i nije ga mogue opisati na vama razumljiv nain. Ne postoji linearan ili unaprijed odreen nain da se odredi to e se dogoditi jer je proces projiciranja karmikih posljedica bilo kojeg ina iz jednog ivota u drugi krajnje osoban. Putovanje svake due potpuno je jedinstveno i osobno, a cjelokupni dinamiki proces koji poznajete kao ivot, sloen, nestalan i promjenjiv, nije mogue predvidjeti u smislu koji bi ljudski um mogao pojmiti. 41. Linda: Postoje li rijei koje ovjek moe uputiti onome koji razmilja o samoubojstvu? Ariel: Osoba koja razmilja o samoubojstvu nalazi se u tako oajnom stanju svijesti i osjea se toliko bespomonom da je do nje, u najboljem sluaju, teko doprijeti i nama i vama. Zbog zatvorenosti uma koji je odvojen i kojim vlada stanje samoobnavljajueg straha, osoba odbija pomo, potporu i savjete. Dodatna potekoa jest u tome to je vrlo teko promatrati nesretnu osobu koja se nalazi na rubu oaja, jer takvo iskustvo osvjeuje ovjekov vlastiti, duboko ukorijenjen osjeaj odvojenosti i pojaava njegov strah. Cilj ega jest uvjeriti samoga sebe da je uistinu odvojen, da postoji, da je zasebno i jedinstveno bie. U sluaju osobe koja pomilja na samoubojstvo, oaj, osjeaj odvojenosti i doivljaj paklenih dubina koje je stvorio ego, prerasli su sve granice. Ego je uspio stvoriti bol, patnju, osjeaj izgubljenosti i strah. Dosegnuo je toku potpunog sloma. Jednako kao to ni mi ne uspijevamo prodrijeti u um koji je tako potpuno zatvoren, i vi u tome moete biti potpuno neuspjeni. Mogunost, meutim, postoji u trenutku kada ego postane potpuno izgubljen, ako joj se svijest otvori molitvom i molbom za milost, smjernim obraanjem boanstvu, Bojem jedinstvu. U tom se trenutku mogu dogoditi najdublja mistina sjedinjenja i promjene. Molitva i otvaranje prema ovoj stvarnosti jedina su istinska rjeenja tog problema ali ne molitva u obliku rutinskog ponavljanja rijei ili ispraznog recitiranja, ve iskrena, usrdna molitva za pomo.

Trenutak u kojemu odvojeno jastvo osjea vrhunac odvojenosti i straha, ujedno je i trenutak kada je najspremnije stupiti u izravnu vezu s boanskim. Jer, u tom trenutku kada je velebna kula od karata, tvorevina ega tako zastraujua i uasna da je smrt jedini izlaz nadomak ruenju, ego se moe tako silovito odmaknuti da ovjeka potpuno prome Boja milost. ovjeka na rubu samoubojstva u tom trenutku moemo doslovce ispuniti ljubavlju i uzvienou nae stvarnosti i potpuno ga osloboditi svih strahova. Izazov je pronai mehanizam, nain, rijei, potporu, ohrabrenje koje e potaknuti konani slom i otvaranje. Ako se ljudska svijest ne otvori za boansko, kao u molitvi, zid straha nije mogue probiti. ROENJE 42. Linda: U kojem trenutku razvoja ljudskog fetusa dua ulazi u ljudsko tijelo? Ariel: Odgovor na ovo pitanje emo odgoditi jer je na najvii cilj pruiti svjetlost i znanje omoguiti ljudima uzviene uvide s nae perspektive, bez napadanja, optuivanja ili bilo kojeg oblika osudivanja onih koji razmiljaju drugaije. Smatramo da je pitanje koje si postavila prilino osjetljivo jer je u posljednje vrijeme u vaem svijetu izazvalo mnogo boli i previranja te stvorilo mnogo karmike energije. Podruje u kojemu smo vrlo oprezni pri odgovaranju na tvoja pitanja jest vrlo nepovoljno onemoguavanje iscjeljenja i sputavanje karmike energije koje se dogaa zbog osudivanja pobaaja i prekidanja ivota fetusa u maternici, te unih rasprava u nekim sustavima vjerovanja o pitanju trenutka u kojemu se dua vee za fetus. Na ovo emo pitanje odgovoriti kada pronaemo odgovor primjeren tvojem pitanju, odgovor koji e zadovoljiti tvoju potrebu za spoznajom, ali i na cilj. Za nekoliko mjeseci Linda je Arielu postavila slino pitanje. 43. Linda: to se dogaa prije roenja? Moe li opisati sputanje due iz nebeske stvarnosti u novoroeno dijete? Ariel. Ba kao i kod procesa svretka ivotnog putovanja, ne moemo opisati ni njegov poetak, no ipak emo pokuati. Sutina koju nazivamo duom je, prema vaoj terminologiji, vjena. Dua se razvija kroz uenje, rast, iskustvo primanja i uenje pruanja ljubavi. Nain na koji se dua razvija prije roenja vrlo je sloen. Dua uspostavlja vezu s onima

koji su utjelovljeni u ljudskom obliku i koji e na posljetku preuzeti ulogu roditelja. Ona dosee razinu razumijevanja ili, ako hoete, komunikacije, koje potencijalni roditelji nisu svjesni. Tako se postie dogovor o pridruivanju te due drugima postupkom koji nazivate roenjem. Prije stvarnog zaea neopisivog uda koje nazivate djetetom, sve ulazi u savreno suglasje s njegovom duom. Meutim, sve nije nuno savreno usuglaeno s osobnostima i ego-svijesti-ma roditelja te ostalih. Onima koji igraju ulogu roditelja esto je, primjerice, vrlo teko preivjeti smrt fizikog tijela djeteta, bez obzira na to je li se dogodila uslijed onoga to nazivate spontanim pobaajem, smru po roenju ili prekidom trudnoe prirodnim uzrocima, odnosno, vanjskim uzrocima kao u sluaju pobaaja. 0 pitanju ispravnosti ili pogrenosti takvih postupaka ne elimo izraziti nijedan od vaih sudova jer to nije nae podruje. No, elimo da budete duboko uvjereni da, sa stajalita due, to nisu sluajna iskustva. Ta iskustva pruaju jednaku mogunost razvoja, duhovnu pouku i boansko iskustvo kao i dugogodinji (prema vaem nainu poimanja) sadrajan ivot i umiranje fizikog tijela uslijed onoga to nazivate prirodnim uzrocima. Svakoj su dui za razvoj i rast potrebna drugaija iskustva. Svako je iskustvo potpuno za odreenu duu u odreenom trenutku. Nijedno iskustvo nije suvino, nijedno ne nedostaje. 44. Linda: Sjeam se kako si bio oprezan po pitanju trenutka u kojemu dua ulazi u ljudsko tijelo i nisam eljela ponovno postaviti pitanje o pobaaju. Pokuala sam stei uvid u ono to se u nebeskoj stvarnosti dogaa prije roenja, jednako kao to si mi opisao razdoblje nakon smrti. Ariel: Taj je proces u osnovnim crtama mogue opisati kao obrnuti proces o kojemu smo ranije govorili. Plinovito stanje vode u naoj je analogiji poistovjeeno s krajnje udesnim meuodnosom dua koje sudjeluju u tom procesu. Kad se dua, kojoj je odreeno postati djetetom, povee s fizikim tijelom - u trenutku zaea u kojemu udo novog ivota poinje ubrzano rasti dua prolazi kroz fazu koju smo prethodno opisali kao tekuu, i sve se vre povezuje s fizikim tijelom koje raste i razvija se. Kako raste fiziko tijelo, fetus raste i razvija se. Tekua faza prelazi u vrstu, a dua stvara sve vre veze i sve vie svojeg identiteta povezuje s tim fizikim biem, sposobna ivjeti u fizikoj vibraciji, no zadravajui izvanrednu svijest o povezanosti s ovom stvarnou.

45. Linda: ini se da dua tijekom procesa roenja postupno jaa vezu s ovim svijetom te istodobno postupno naputa nebesko jedinstvo. Je li to tono? Ariel: Da, to je u sutini tono. Prelazak iz boanske u fiziku stvarnost nije (prema vaem poimanju vremena) trenutaan, bez obzira na to je li posrijedi odlazak ili dolazak. To je proces ije trajanje, u vaem vremenu, ovisi o dui i okolnostima u kojima se nalazi.

IVOT NA ZEMLJI
ZDRAVLJE 46. Linda: Razbolijevaju li se ljudi zato to nisu usklaeni s planom koji im je univerzum odredio? Ariel: Bolest je vrlo sloeno pitanje. Ljudi je vrlo pogreno shvaaju. Bolest moe biti upozorenje upozorenje da ivite daleko od svoje istine, upozorenje da zanemarujete snane osjeaje, osobito strah i stres. No, bolest moe biti i teret koji ovjek nosi. Postoje bolesti koje se pojavljuju da bi probudile ovjeka da bi ga potaknule da se trgne iz osjeaja zaglavljenosti, iz tamnice straha; da bi ga u duhovnom smislu probudile za uzvieniju razinu njegova ivota. Mnogo je naina na koje se ego moe potaknuti ili navesti na rast, na dijeljenje sredinjeg poloaja s boanstvom. Strah od bolesti i smrti vrlo je snana sila. 47. Linda: Kada govorimo o netradicionalnim metodama lijeenja tijela, upotrebljavamo izraze alternativno lijeenje ili alternativna medicina. Moete li se osvrnuti na vrijednost tih pristupa? Ariel: Ovi pristupi o kojima govori u osnovi su alternativni. Svaki od njih je alternativa istinskom aritu i istinitom mehanizmu iscjeljenja. Za razumijevanje ovoga odgovora potrebno je znati to zapravo ozdravljuje. Sve ono za to se smatra da je potrebno izlijeiti, sve bolesti ili poremeaji ljudskoga tijela, uma, emocija ili duha, zapravo su oitovanja ovjekovih ogranienja u smislu povezanosti s jedinstvom univerzuma u kojemu ivi. Sve su to oitovanja oblika u kojima se zamisao odvojenosti, koje se ovjek tako vrsto dri, doputa uzeti maha i postati toliko vanom da ovjeka odvaja od njegovog istinskog izvora. Taj istinski izvor, usklaenost i povezanost s jedinstvom ovoga univerzuma i njegove energije, izvor je sveg zdravlja, a time i svakog iscjeljenja. Potrebno je shvatiti da se svako iscjeljenje dogaa u ovjeku. Svako ozdravljenje, bez obzira na oblik, mogli biste nazvati samoiscjeljenjem. Sve to to opisuje zapravo su alternative samoiscjeljenju istinskom obliku iscjeljenja.

Svaka ima svoje mjesto. Zbog toga je svaka od njih i stvorena. Ako je ovjek od izvora bio udaljen due vrijeme, bolest ili poremeaj katkad e se oitovati u fizikom ili emocionalnom tijelu do te mjere da e biti potrebna intervencija, odnosno, vanjska pomo. Svaka je intervencija zapravo potpora samoiscjeljenju. Sve intervencije, bez obzira na to proizlaze li iz onoga to nazivate tradicionalnim, onoga to nazivate alternativnim ili ak onoga to nazivate duhovnim oblicima lijeenja, zapravo su metode pomou kojih se osobu vraa u stanje u kojemu se moe dogoditi samoiscjeljenje. ak i kada kirurg odstrani neto iz tijela ili ponovno povee tkivo, to su jednostavno mehaniki postupci, postupci koji su sami po sebi udesni i, u nekim sluajevima, neshvatljivi ak i onima koji ih izvode. No, ovjek je, na posljetku, onaj koji iscjeljuje, koji prima potporu i u ijem tijelu dua ponovno povezuje tkiva i miie koje je razdvojio kirurgov skalpel. Sto metoda lijeenja bolje pomae sjedinjavanju s prirodnim skladom due i povezivanju s jedinstvom, to e bolje pomagati ovjeku pri samoiscjeljenju. Svako bie, svaki ovjek posjeduje prirodnu sklonost ili otvorenost za odreenu metodu lijeenja. Svaka metoda lijeenja pomae odreenim ljudima. Zbog toga u ovom udesnom mozaiku ivota za svakoga postoji metoda lijeenja, pruanja potpore i pomoi. Ono to e jednom pomoi, drugom e moda biti beskorisno. No, najvanije iscjeljenje se, u svim sluajevima, ne dogaa na povrini, gdje se oituju simptomi, ve na dubljoj razini, gdje se uklanja izvor potekoa. A to se moe dogoditi samo u ovjekovoj dubini. Pojavu bolesti opaate i preesto. Bolest se uklanja najsloenijim medicinskim postupcima, da bi se za kratko vrijeme ponovno pojavila. Simptom je uklonjen, ali medicinskim postupkom nije obuhvaen i njegov uzrok. Jednako se tako i na podruju onoga to nazivate alternativama, simptomi katkad uklanjaju, no sutinski problem ostaje, pa se simptomi s vremenom ponovno pojavljuju. Ako terapeutski pristup lijeenjem oitih simptoma koji naruavaju ovjekov ivotni sklad, obuhvaa i usklaivanje njegove istinske unutarnje prirode s jedinstvom njegove duhovne povezanosti, pruit e cjelovito rjeenje podupiranja istinskog i trajnog samoiscjeljenja u ovjeku. 48. Linda: Kakvo je vae stajalite o presaivanju organa poput srca, bubrega i plua? Ariel: Posrijedi je nastavak alternativama o kojima smo prethodno govorili. To je sjajan, udesan nain za uklanjanje simptoma bolesti ili nesklada due

oitovanih na fizikom obliku koji nazivamo njezinim tijelom. No, i to su takoer tek metode kojima se privremeno uklanja oteenje prouzroeno ovjekovom istinskom boleu. Takvi postupci daju dui vie vremena da ispravi i rijei istinske probleme. Kad ovjek preivi srani udar ili se suoi sa smru jer potreban organ nije dostupan, katkad se u njemu moe dogoditi duboko iscjeljenje sutinskog problema. I tada se nekim udom - kako vi to tumaite pojavljuje i potreban organ. Dua nakon toga vie nije ista. U takvim ekstremnim situacijama dua se esto nade na rubu. To je vrijeme dubokog promiljanja, a esto i vrijeme velikog rasta, duhovnog sjedinjavanja i povezivanja. Katkada upravo suoavanje s vlastitom smrtnou potie konano ozdravljenje onoga to je trebalo iscijeliti na razini due. Darovani organ jednostavno omoguava fizikom tijelu nastaviti putovanje due jo neko vrijeme tijekom kojega se u tom ivotu dogaa istinsko, duboko, unutarnje, duhovno ozdravljenje. 49. Linda: Prima li ovjek i tjelesne znaajke ili znaajke osobnosti darivatelja, moda putem staninog pamenja, kada mu se presadi vitalni organ poput srca ili bubrega? Ariel: Postoji ta mogunost, no to je ipak prilino slino onome to smo pokuali objasniti o procesu umiranja. Prisjetit e se da se dua tijekom prve faze umiranja u odreenoj mjeri odrava svoju vezanost za tijelo, duboku povezanost s fizikom vibracijom koju je poznavala. Tu vezanost podupire ivot u stanicama koje sadre ono to biste mogli nazvati otiskom, ili obrascem, sutine mnogih fizikih znaajki te due. Iako se dua odvoji ili udalji od tjelesnog bia, ivot u organu, tkivu ili stanicama koje slue drugom tijelu, esto moe izazvati ono to biste mogli nazvati prijelaznim ili privremenim pojavama - pojavama koje su vezane za sklonosti ega - sklonosti, odbojnosti ili obrasce ponaanja. Posrijedi nije stapanje niti prenoenje sutine ili dijela sutine jedne due u drugu, jer to nije mogue. No, u reakcijama ljudi koji su doivjeli presaivanje organa, opazili ste da se kod primatelja preko noi mogu pojaviti odreene sklonosti ili odbojnosti koje su bile karakteristine za ego-izraavanje darivatelja. 50. Linda: Kada bi ljudi uspjeli prevladati strah od smrti uvianjem da ona ne predstavlja svretak, ve sljedei korak, moda ne bi osjeali potrebu da tijekom posljednjih tjedana ivota potroe tisue dolara nastojei kupiti jo jedan dan ivota. Slae li se?

Ariel: Jo jedno pitanje unutar pitanja. Osoba koja troi stotine tisua dolara ili cjelokupnu ivotnu uteevinu nastojei preivjeti jo koji tjedan, mjesec ili godinu, moe biti potpuno usklaena sa svojim iskustvom. Ta dua, djelujui u potpunoj istini i skladu, moda ini upravo ono emu je boanski vodena. Ne podcjenjujte vrijednost toga. Oprezno biramo rijei kojima emo to rastumaiti jer ne elimo obezvrijediti smrt. Smrt nije mogunost za koju e se ovjek odluiti i zadovoljiti sklonost ega. Ne promatrajte ivot kao odijelo due. Ako vam se neko odijelo ne svia, odjenete drugo. Ako vam ni to ne odgovara, ponovno ga promijenite. U kulturama koje vjeruju u reinkarnaciju - iroko rasprostranjenim kulturama koje nazivate orijentalnim - preesto opaamo da osobito djeca, koja nisu duhovno zrela, ustanovljuju da nisu dovoljno lijepa, da ive u tijelu koje nije lijepo, da im roditelji nisu bogati ili okolnosti njihovih ivota nisu onakve kakve bi eljeli, eljeli su bolje - jednostavno poine samoubojstvo u nadi da e se vratiti u boljim okolnostima. Takvo je shvaanje potpuno pogreno. Ljudski je ivot svakako najdragocjeniji dar koji ste dobili. Smrti se treba predati jedino kad, unato elji da ostanete u svojem tijelu, da ostanete ivi - ak i ako je to samo jo jedan udah - ujete, osjetite i shvatite Boju volju i kada budete pozvani napustiti iskustvo koje nazivate ljudskim. Tada se treba predati smrti. Svaki ovjek koji se suoio s tim trenutkom zna, neopisivo i nepojmljivo, da je doao njegov trenutak. ovjek je tada pozvan prijei na razinu na kojoj ljubav neprestano raste, prijei u ono to bi ljudski um mogao opaziti kao blistavu svjetlost koja neprestano sve jae sjaji, uspeti se na razine ljubavi koje vi, sa svojeg ljudskog stajalita, niste iskusili. Takva je smrt jednostavno oslobaanje i pribliavanje, odnosno ulazak u tu ljubav. Smrt o kojoj smo prethodno govorili kao o samoubojstvu, nije poziv u tu ljubav, ne u obliku o kojemu sada govorimo. Takva je smrt bijeg iz pakla tog ivota. Koliko god da je to teko za one koji moraju bespomono promatrati patnje voljene osobe izazvane boleu, znajte da due ne dozrijevaju i ne razvijaju se zbog onoga to je ugodno ili neugodno. Uslijed patnji raka, duhovni razvoj u srcu i dui oboljelog bia moe biti neizmjeran. Dokle god ta dua zna - dokle god u svojem srcu zna da nije njezino vrijeme nastojanje, borba i elja za ivotom mogu dovesti do vrlo velikog razvoja. No, u trenutku kada dua spozna da je pozvana u zagrljaj boanske svjetlosti, jednostavno naputa svoj ljudski oblik i preputa se Bojem pozivu. Linda: Koja je svrha epidemija poput AJDS-a ili, nekadanje ljezdane kuge, koje odnose brojne ljudske ivote?

Ariel: Svrha takvih, kako ih vi nazivate, katastrofalnih epidemija jest mnogostruka. Pokuat emo objasniti dio te svrhe. Neto, meutim, neemo moi objasniti jer u vaem obrascu poimanja ne postoji nita to bi vam omoguilo razumijevanje. Najlake je razumjeti da su, tijekom vaeg poimanja vremena, takve epidemije za sobom ostavile pusto koju nije bilo mogue zanemariti. Jednako su se tako tijekom vaeg vremena dogodile i velike provale ljubavi i radosti, velikog ozdravljenja i sklada. U oba sluaja, takve dogaaje nije mogue zanemariti, pa zbog toga izazivaju trajne promjene u ivotima svih onih koji im svjedoe. Epidemije bolesti u ljudima koji su ih svjesni i koji su ugroeni, izazivaju golem strah i osjeaj nemoi. Zbog toga epidemije slue kao velika mogunost za duhovni rast, za razvoj i potpunije ostvarenje ivotne svrhe. Ljudi se kao velika skupina, to biste vi mogli nazvati kulturama ili drutvima, esto udaljavaju od svoje istine, od svoje duhovne sutine i zaglavljuju u ivotu utemeljenom na zadovoljavanju ega. Epidemije razmjera koje si spomenula slue buenju. One bude svijest, bude due iz njihova drijemea i njihovih pogreno usmjerenih ivota. Od ustajale abokreine u kojoj su ivjeli mogu biti osloboeni ne samo oni pogoeni boleu, ve i oni koji su joj svjedoili, te tim iskustvom vraeni u struju njihova ivota. Kada god se dogodi neki znaajan dogaaj, pozitivan ili negativan prema vaem rasuivanju, znajte da je ovjeanstvo pozvano da se promijeni. Pozvano je, ako ne i prisiljeno, probuditi se iz stagnacije. Uslijed takvih katastrofa ponovno se pokree razvoj vae vrste i duhovni razvoj cijelog planeta. 52. Linda: Ali, AIDS se pojavio i nastavlja pogaati veinom pripadnike homoseksualne zajednice. Postoji li tomu razlog? Ariel: Zajednici o kojoj govori, onoj koju nazivate homoseksualnom, prijeko je potreban poziv na buenje. Due tih ljudi pretrpjele su mnogo boli - koju im je dijelom nanosilo drutvo, dijelom crkva, a dijelom vlast. U toj zajednici nazvanoj homoseksualnom, ima onih koji savreno izraavaju prirodu svoje due u ovom ivotu. Svjetlost ljubavi za njih najsjajnije blista ako su u vezi s drugom duom koja prebiva u tijelu istoga spola. Ta je zajednica proganjana i osuivana, a njezini su pripadnici zbog toga ivjeli u neskladu s istinskom prirodom svojih dua.

Virus HlV-a i komplikacije te kobne posljedice poznate kao AIDS posluili su kao jasan poziv da se prestane sa samounitavajuim ponaanjem potiskivanja istine te da se zapone poticati ponaanja koje e unaprijediti ivot tih ljudi. Mnogo je dua ostvarilo pozitivno ispunjenje svoje ivotne svrhe zarazivi se tim virusom koji uistinu moe, kako i pretpostavljate, prerano okonati njezin ivot. Taj virus nije kazna. To nije pokuaj da se i dalje ini ono to je ego-svijest tako dobro inila protiv te skupine. To je vrlo osoban i izravan poziv svakom lanu homoseksualne zajednice, kao i lanovima heteroseksualne zajednice, za buenje i otvoreno izraavanje vlastite istinske prirode. Poznavati svoju istinsku prirodu, znati to vas najvie pribliava boanskom, znati zbog ega ste doli na ovaj svijet i to trebate initi, ne slui niemu ako te spoznaje skrivate, strahujete od njih i osjeate se krivima. Taj je virus, kojega neki, iz ego-perspektive, shvaaju kao kaznu za osuenu skupinu, zapravo je velianstveni blagoslov te skupine kojoj je takva sila bila potrebna da bi im pomogla izbjei samoosudivanje i sputavanje samorazvoja. Tom pozivu na buenje uslijedit e duboka i pozitivna promjena svijesti, promjena u srcima i duama cjelokupne populacije vaega planeta. HOMOSEKSUALNOST 53. Linda: Homoseksualna zajednica nailazi na posebne izazove u ivotu, kako drutvene tako i medicinske. Kakvo ih je iskustvo iz prolosti dovelo do izazova s kojim se danas suoavaju? Ariel: Razvoj te energije koju nazivamo karmikom nije, prema poimanju vaega uma, linearan jer beskonano mnogo okolnosti ili potreba moe dovesti do iskustva koje nazivate homoseksualnou a, u nekim sluajevima, i velikih potekoa te patnji. Sa stajalita duhovnog putovanja due kroz ivot, mnogo je situacija koje mogu izazvati ono to e ego shvatiti kao bol i potekou, a dua kao veliku mogunost razvoja, rasta, uenja i napretka. Ti si se usredotoila na kategoriju koja oito nailazi na velike izazove. Na oito velike izazove nailaze i oni koji su pretrpjeli seksualno zlostavljanje, incest ili silovanje; oni koji su po roenju naputeni u postupku posva-janja ili oni s mentalnim hendikepom. Za doivljavanje potekoa ak nije potreban vanjski oblik, jer ne trebate daleko traiti da biste pronali one koji, s emocionalnog ili tjelesnog stajalita, posjeduju sve to bi ljudski duh mogao traiti, no njihovi su ivoti ipak ispunjeni borbom i izazovima.

Mnogo je naina na koje se karmike posljedice mogu oitovati u odreenom trenutku vaeg ivota koji je, moda zbog razliitosti, a moda zbog slinosti, prepun mogunosti za znatan razvoj due. 54. Linda: Ima li homoseksualnost karmike korijene? Ariel: Sve to dua doivljava u ljudskom obliku jest odraz ili posljedica karme. Iskustvo koje nazivamo homoseksualnost nimalo se ne razlikuje od iskustva koje nazivamo heteroseksualnou, u smislu karmikih posljedica, odnosno karmikog oitovanja i djelovanja. Vi zapravo imate veliku sreu ak i nakratko boraviti u onome to nazivate fizikim tijelom. To divno, velianstveno iskustvo zapravo nije nita drugo doli oitovanje karme u fizikom obliku, u stjecaju onoga to nazivate vremenom i prostorom. Dakle, sve to je oduvijek postojalo u vaem ljudskom svijetu i sve to e ikada postojati u njemu, nastavak je djelovanja te karmike energije u svakoj toki vremena i prostora. Va je ivot jedna takva vremensko-prostorna toka karmikog djelovanja. Odgovor je, dakle, potvrdan; homoseksualnost, heteroseksualnost, aseksu-alnost ili bilo koji drugi oblik, predstavljaju toku stjecanja i velianstveni razvoj karmikog ivota. Samo ego-poimanje jednog razvoja u odnosu na drugi moe dovesti do previdanja oite istine. ivei u ljudskom obliku, s toliko mnogo raznih iskustava, toliko osjetilnih spoznaja i uz iluziju zasebnosti i odvojenosti od drugih, lako je osjetiti preoptereenost. A to stanje preoptereenosti esto rada strahom. Kada se strah udrui sa zamilju o tome da ste zasebno ljudsko bie, razliito od svih ostalih, lako ete biti privueni onima ije je iskustvo karmikog razvoja u vaem vremenu i prostoru slino vaemu. Vaa vrlo zgodna zamisao o tome da je ovjek u mnotvu siguran jest pokuaj ljudi sa slinim karmikim slijedom da prevladaju strah koji se rada kada se osjete preoptereenima ljudskim osjetilnim iskustvom. Takvi ljudi katkad prezrivo promatraju one ije se karmiko iskustvo, karmiki slijed, razlikuje od njihovoga kao bolji ili loiji. Ne postoji dobro ili zlo osim onoga koje sami pridruite odreenom iskustvu. TRAGEDIJA 55. Linda: Mnogi ljudi doivljavaju tragedije. Je li to sve dio razvoja? Ariel: I u ovom je sluaju posrijedi samo vae poimanje, va ego koji dogaaje odreuje kao tragedije ili uda. Kada biste ih mogli pojmiti onako kako ih mi opaamo, bez prosuivanja, s vrlo iroke perspektive, te poznavajui istinu o procesu inkarnacije, uvidjeli biste da su to jednostavno iskustva. Primjerice,

ispijanje alice kave za jednu osobu moe biti zadovoljstvo, uivanje u aromatinom i ugodnom okusu, dok za drugoga moe biti okrutna kazna, gorkog, jakog i neugodnog okusa. U oba sluaja posrijedi je ista kava, razliito je samo ljudsko prosuivanje. Razmotrimo iskustva ovjeka ija je kua unitena, ovjeka ije je dijete poginulo, ovjeka koji strahovito pati zbog smrti voljene osobe od raka i koji zbog tog gubitka osjea veliku bol. Takvo iskustvo moemo usporediti s tekim teretom objeenim o tanku nit. U takvim situacijama, ego pogoene osobe nije svjesno odabrao podii takav teret. No, budite uvjereni da je dua planirala takvo iskustvo. To je kao da vam je dua odredila ojaati miie, ali ego ne zna za njezin plan. Jednog ste dana prisiljeni podii neopisivo velik teret, to vam polazi za rukom, i vai miii jaaju. Jedina razlika jest u tome to bi to iskustvo bilo skladno i ugodno da je ego znao za njega i sloio se. Kada ego ne bi znao za njega i kada bi smatrao da se to dogaa vama-, gorko biste jadikovali i traili obeteenje. Na koncu bi ipak bio podignut isti teret i ojaali bi isti miii. Tekoe ljudskoga ivota proizlaze iz injenice da ego vjeruje kako upravlja ovim univerzumom. Ego vjeruje da je Bog. Zbog toga sve te dogaaje -nezgode, nesree, promaene prilike, razoaranja, sve to smatra negativnim, sve to smatra kaznom ili nesreom, sve to smatra loim. No, za duu to nije nita vea nesrea od one opisane u metafori o podizanju tereta. Sve to vam se u ivotu dogodi, to va ego prosuuje kao dobro ili loe, zatraila je vaa dua. Nita nije sluajno. OKOLI 56. Linda: Sto nam moe rei o ovjekovim utjecajima na zdravlje i dugovjenost naega planeta? Ariel: Najprije bismo eljeli ponuditi savjet onima koji snano, na nain koji vi ocjenjujete kao negativan, utjeu na zdravlje planeta, odnosno, elimo im jednostavno poruiti da budu vrlo oprezni. Planet na kojemu ivite prilino je sposoban obraniti se, i branit e se ako ga ugrozite. Za planet ne trebate brinuti. Ono to se esto (ponovno zbog kratkovidnog stajalita ljudskoga uma) ne uvida jest da je sam planet na kojemu ivite, u svojoj sutini ivo bie. Va je planet ispunjen svijeu o jedinstvu s Bogom. On funkcionira na nain koji ljudski um, putem naprednog znanstvenog promatranja, tek poinje shvaati. Va je planet tako funkcionirao mnogo prije no to su se na njegovoj povrini pojavili oni koji se pokuavaju okoristiti njegovim bogatstvima, zanemarujui njegovo zdravlje.

Zemlja e funkcionirati na samoiscjeljujui nain, odravajui ravnoteu, i dugo nakon to takvi ljudi, iz ove stvarnosti opaze to su uinili. Zemlja je najdragocjeniji element vaih ivota. Ona je ivo bie ba kao i vi. No, Stvoritelj ju je stvorio da bi neogranieno dugo zadovoljavala svaku potrebu, svaku tjelesnu, emocionalnu i energetsku potrebu koju bi svako ljudsko bie na njezinoj povrini ikada moglo osjetiti. Kad ljudski ego ne bi imao strahom izazvanu potrebu gomilati velike koliine energije - bilo u obliku imovine, hrane ili ostalih bogatstava - za koritenje u budunosti, sve bi bilo mnogo uravnoteenije no to jest. Promotrite li svijet prirode, svijet ivotinja, primijetit ete neprestano gomilanje, neprestanu potrebu za prikupljanjem obilja i za obranom teritorija u cilju osiguravanja dovoljne koliine hrane. No, sve je to u ravnotei, jer ak i oni koji, u razdoblju mirovanja koje nazivate hibernacijom, gomilaju drvo, tim inom, u mnogim sluajevima nehotice siju i podiu brojna stabla iz zakopanih, izgubljenih ili zaboravljenih sjemenki i plodova. Sve je to dio plana obnavljanja u kojemu nita nije oteeno i sve se odvija u savrenom suglasju sa svime ostalime. Da, goleme koliine novca mogu malo toga ostvariti ako lee u memoriji raunala ili u trezorima. Kada bi novac kruio, zbog ega je i stvoren, mogao bi ispraviti svaku neravnoteu i svu tetu koju je njegovo gomilanje nanijelo ovom najdragocjenijem i najbrinijem biu koje nastanjujete. Ali, budite uvjereni da ste stekli osnovno, iako pomalo naivno, razumijevanje ovoga o emu govorimo - pojavi koju nazivate Gaia pa ipak ... 57. Lindai Gaia? Ta mi rije nije poznata. Ariel: Upusti li se u istraivanje, pronai e teorije o funkcioniranju Zemlje kao ivoga bia koje je nazvano spomenutim imenom. No, sve je to ipak mnogo sloenije od onoga to je otkriveno. Ono to je otkriveno, u osnovi je tono, no, ova Zemlja na kojoj ivite podnosit e unitavanje samo do odreene granice, a kada postane ugroena, kada njezin opstanak doe u pitanje, uklonit e izvor opasnosti, kao to to ine sva iva bia. Ovime ne elimo najaviti propast i katastrofu, ve iznijeti jednostavnu injenicu da, iako niste sasvim blizu izazvati takvu reakciju tog ivog bia, ove Zemlje, za svojeg ivotnog vijeka opazit ete posljedice unitavanja i pojave kojima e se Zemlja suprotstaviti takvom unitavanju. Ako e, dugorono gledano, mogunosti biti svedene na opstanak Zemlje i opstanak onoga to nazivate ljudima, opstat e Zemlja.

58. Linda: Moe li primjerom pojasniti kako se Zemlja brani? to bismo opazili? Ariel: Ljudski je organizam prilino osjetljiv. Zemlja je potpuno sposobna regulirati svoje atmosferske uvjete. Ona posjeduje veliku sposobnost regulirati temperaturu na povrini na kojoj ivite. Posjeduje i veliku sposobnost kontrolirati kolika e njezine povrine biti pokriveno vodom, a koliko kopnom. Ona je potpuno slobodna kontrolirati podruja koja nazivate tropskima ili pustinjskima. Ljudi vrlo teko podnose promjene tih imbenika. A ti imbenici nisu trajni, nije zajameno da e ostati takvi kakvi su bili. Zemlja kao ivo bie posjeduje sposobnost kontrolirati te imbenike i mijenjati ih, a ako sam opstanak Zemlje bude ugroen unitavanjem, pohlepom ili sebinou ovjeanstva, imbenici e se promijeniti tako da ljudi nee biti sposobni preivjeti na njezinoj povrini. 59. Linda: Za kraj ovoga stoljea predviaju se kataklizmike geografske promjene. Podupire li takva oekivanja? Ariel: Mnogi u vaem i u naem svijetu doivljavaju istinu kroz odreeni filter, ovisno o visini i stupnju njihove vibracije. Oni o kojima govori, prenose mudrost i boanske spoznaje kroz zamagljene filtere. To su proroci kataklizme. Oduvijek je bilo proroanstva kataklizmikih dogaaja, ona su oduvijek zastraivala ljude. Ono o emu ta proroanstva govore potpuno je usredotoeno na strah, na negativno, pa se doima poput neizrecive katastrofe, uasa. No, oni koji primaju istu spoznaju i prenose je kroz ljubav i jasnou, opaaju promjene, ali ih ne izraavaju ni priblino dramatino kao proroci kataklizmikih dogaaja. Oni shvaaju da je svaka promjena koju biste mogli prosuditi kao negativnu, dio vrlo pozitivnog procesa evolucije i rasta. To je, dakle, dulji odgovor. Kratak odgovor glasi ne. Kataklizma o kojoj govore, nee se dogoditi. Ali, da, na Zemlji e se dogoditi promjene kojima e se njihova proroanstva djelomino obistiniti. No, intenzitet nee biti onakav kakav predviaju. 60. Linda: Ali, mnoga su se proroanstva ostvarila, osobito Nostradamusova. Molim te da se osvrne na to. Ariel: elimo da se usredotoite na motivaciju proroanstva, a ne na njegovu tonost. Proroanstvo moe proizai iz dva motiva ljubavi ili straha. ak i u vaem vremenu ima onih koji proriu negativno, koji objavljuju knjige, koji objavljuju vodie, koji su ak razvili tehnike preivljavanja i odredili kamo e poi te kako e izbjei kataklizmu koju predviaju. Potrebno je razluiti

proizlazi li njihova motivacija iz potrebe da se prosvijetli ostale, pomogne im se i spasi ih se, ili je u pozadini elja za zaradom te stjecanjem moi koja proizlazi iz njihovog straha i odgovarajueg straha ostalih. Za prenoenje nae poruke izabrali smo tebe zato to tvoj cilj nije pobuivanje straha, ve pobuivanje snage. Tvoj cilj nije obeshrabriti ljude svojim poznavanjem stvarnosti do koje oni jo ne mogu doprijeti, i zastraivanje kako bi te slijedili. Tvoj cilj jest pruanje dara koji e oplemeniti njihove ivote i dati im snagu. Tijekom sveg vremena oduvijek su se mogla opaziti oba naina uporabe te moi. 61. Linda: Opaa li se da se oblik Sjedinjenih Drava mijenja te da Kalifornija i ostale drave tonu u ocean? Ariel: Ne. To je proroanstvo utemeljeno na tumaenjima o podizanju oceana, proizalim iz straha. 62. Linda: Jedan od velikih misterija naega planeta jest Bermudski trokut, podruje uz istonu obalu Sjedinjenih Drava za koje se pretpostavlja da guta brodove i zrakoplove. Moe li nam rei neto o toj pojavi? Ariel: Ponovno te elimo podsjetiti da na tvoja pitanja odgovaramo s ciljem da produbimo vae razumijevanje i da vam prenesemo znanje koje smatramo vanim prenijeti. To je dio nae misije, ako tako hoete. Iako si ovim pitanjem pitala mnogo, odgovorit emo samo na jedan njegov dio. Najvaniji aspekt pojave koju opisuje kao Bermudski trokut jest mogunost za pobuivanje izazovnog imbenika ljudske svijesti nazvanog strahom. Budui da ljudski um tu pojavu ne razumije u potpunosti, ona ga -poput mnogih drugih slinih pojava - ispunja strahom i zbunjenou. Ovo pitanje slui kao metafora za mnogo openitije pitanje koje se u ljudskom putovanju oituje na mnogo, mnogo naina: kako uzeti ono to nije mogue spoznati intelektom, to je intelektualno nepojmljivo, i iz toga poluiti osjeaj razumijevanja ili spoznaje koja e vam omoguiti upravljati svojim ivotom. Svatko se od vas u odreenom trenutku svojega putovanja susreo s vlastitom, osobnom verzijom te pojave. U svojim ste ivotima doivjeli trenutke kada vai navigacijski ureaji nisu funkcionirali, trenutke izgubljenosti, trenutke kada se niste mogli orijentirati. To su trenuci kada se rada veliki strah. U tim trenucima ulazite u vlastiti, osobni Bermudski trokut. Tada vas iznevjere svi ego-navigacijski ureaji na koje ste se oslanjali. To su trenuci ija je svrha i smisao razvijati sposobnost razluivanja [odnosno, otkrivanja kakva je Boja

volja za vas], a zatim sposobnost spoznaje onoga to nadilazi taj osjeaj odvojenosti [odnosno, uspostavljanje veze s viom svijeu]. Svatko od vas opremljen je mnogim unutarnjim oruima kojih moda neete ni biti svjesni sve dok ne budete pozvani upotrijebiti ih. A kad se u vlastitom ivotu, na vlastitom putovanju, zateknete na ulazu u podruje nalik Bermudskom trokutu, u kojemu vas vai osnovni navigacijski ureaji iznevjere, to je vrijeme kada se od vas otvoreno trai da otkrijete i upotrijebite svoje orue i darovitosti kako biste sigurno plovili kroz ivot. Po povratku iz takvih iskustava budite zahvalni zbog toga; ovjek je esto sklon pribjei samoivim nainima kretanja kroz ivot. Meutim, sve znanje steeno na razini due jest trajno i ne zaboravlja se. Drago nam je da si nam postavila pitanje o osobitoj pojavi geografije vaega svijeta, a u njemu otkrivamo i pitanje, koje nisi izravno postavila, o vratima i ulazima u ostale stvarnosti i dimenzije. Govoriti o tim pitanjima nije u naem interesu. IVOTINJE I BILJKE 63. Linda: Na ovom planetu postoji ono to nazivamo niim oblicima ivota, kao to su ivotinje i biljke. Kako se one uklapaju u taj mozaik ivota? Ariel: Pazi kamo smjera. Ponavljamo da ne postoji takvo to kao to je vii ili nii oblik ivota. ivot je ivot. Postoje razliiti naini oitovanja ivota, razliiti oblici koje preuzima, razliite razine njegove sposobnosti poimanja samoga sebe. No, trenutna svjesnost o sadanjem trenutku, svijest koja postoji u tebi, istovjetna je trenutnoj svjesnosti koja postoji i u cvijetu. 64. Linda: Spomenuo si kako ovjek smatra da vlada ivotinjskim carstvom. Moe li poblie objasniti tu opasku? Ariel: Namjera nam je bila upozoriti na pogrenu iluziju nadmonosti u smislu sposobnosti slijeenja boanskog smjera ivota. Sama injenica da ovjek koristi ivotinje na mnogo naina kune ljubimce za zadovoljstvo, te ostale za hranu, kou, rogove ili ostale fizioloke znaajke koje se cijene govori da je razvio shvaanje da su ti napredni oblici svijesti poznati kao ivotinje, manje vani, na niem stupnju razvoja, te da ih treba posjedovati i postupati s njima onako kako mu odgovara. ivotinje su esto razvijenije od ljudi u smislu slijeenja boanskog smjera njihovih ivota. One su otvorene i spremne prihvatiti instinkt kao vodia na svojem ivotnom putovanju. ivotinje su povezane s izvorom ljubavi ovog univerzuma i esto meusobno iskazuju tu ljubav.

65. Linda: Ja imam kune ljubimce koje volim. Pruam im dom. Je li to zlouporaba moi? Ariel: Sama priroda tvojeg pitanja ujedno je i njegov odgovor. Ti skrbi za njih. Hrani ih i prua im utoite. No, to je najvanije, zapoela si s onim to je kljuno kuni ljubimci koje voli. Kad se ivotinji prua i od nje se otvoreno prima ta prelijepa energija ljubavi, to nije zlouporaba moi ili nametanje vlastite volje. Govorimo o postupcima kontroliranja, dominiranja, ubijanja, iskoritavanja i postupanja s njima kao sa stvarima, bez ljubavi. Posrijedi moe biti ljubav prema novcu koji ivotinje donose ili ljubav prema onome to se od njih dobiva, ali ne i osobito divljenje ili ljubav prema toj ivotinji. 66. Linda: Komunicirate li sa ivotinjama? Ariel: Kmunikaciju izmeu ove stvarnosti i kategorije koju naziva ivotinjama vrlo je teko opisati jer su ivotinje u mnogim sluajevima neoptereene znaajkama osobnosti i zamislima odvojenosti kojima su optereeni ljudi. Tu vlada lakoa, jednostavnost, ono to smo, vaim rijeima, nazvali znanjem. Komunikacija polazi od jednog univerzalnog uma, svijesti ove stvarnosti - koja izravno prenosi znanje ili razumijevanje ivotinjskom carstvu. Ta komunikacija ne obuhvaa prevoenje u rijei, predodbe ili zamisli koje vladaju u podruju ljudske komunikacije. Do sada smo, nastojei odgovoriti na druga pitanja, pokuali upotrijebiti zamisao instinkta kojim je ivotinjsko carstvo blagoslovljeno u svojoj sposobnosti opaanja i slijeenja. Skupina koju nazivate ivotinjama iz ove stvarnosti prima mnogo smjernica i uputa. 67. Linda: to se dogaa kada ivotinja ugine? Ariel: Jednostavno reeno, nismo to u mogunosti objasniti rijeima i nainima koje biste shvatili, no, pokuat emo se posluiti vaim rijeima i zamislima da bismo vam prenijeli tu spoznaju. Proces nije mnogo drugaiji od onoga koji smo opisali kao smrt ljudskog bia. imbenici su vrlo slini. Sutina ivotne sile, ili dua, ivotinje ukorijenjena je i povezana za fiziko tijelo. Kao to smo, u cilju ljudskog shvaanja, pokuali ralaniti slijed u pojmljive korake, slino je i u ivotinjskom svijetu. Najprije se dogaa odvajanje, ili oslobaanje, vrlo vrste energetske povezanosti s fizikim tijelom koje je bilo sredstvo primanja divnih saznanja putem osjetila, ali i sredstvo pomou kojega je doivljeno mnogo iskustava u fizikom svijetu.

Kao to i sami znate, ivotinje su sposobne pruiti mnogo ljubavi, ne samo pripadnicima vlastite vrste, ve i pripadnicima drugih vrsta. Sigurnost je u ivotinjskom svijetu iznimno vana za sposobnost pruanja i primanja ljubavi. Tamo gdje je sigurnost, malo je toga to onemoguava boansku povezanost u smislu zasebne osobnosti ili osjeaja odvojenosti. Zbog toga ljubav, osobito prema ostalim pripadnicima vlastite vrste medu kojima se ivotinja osjea najsigurnijom i s kojima osjea najsnaniju povezanost, moe biti iznimno duboka. Zapravo, u mnogim sluajevima moe ak i nadmaiti dubinu ljubavi koji osjeaju dva pripadnika ljudske vrste. Jednako kao i kod dueg procesa odvajanja koji doivljavaju ljudi, i proces umiranja u svijetu ivotinja obuhvaa oslobaanje od vezanosti, spona medu pripadnicima skupine ili obitelji te vrste. Proces ulaska u jedinstvo s ovim univerzumom nije toliko izraen jer prethodno nije postojao tako izraen osjeaj zasebnosti i odvojenosti jastva. Zato se taj proces, iako u velikoj mjeri slian ljudskom, odlikuje mnogim specifinim, istananim razlikama koje je vrlo teko opisati na nain koji bi va um mogao pojmiti. Nadamo se da smo ovime donekle odgovorili na tvoje pitanje. 68. Linda: Kada se zagledam u oi svojega psa, pitam se posjeduje li ivotinja duu? Ariel: Koristei se vaim jezikom i pojmovnim obrascima, teko nam je opisati te aspekte. Da, ivotinje na svoj nain posjeduju duu. Teko je opisati prirodu te due u smislu razlika u odnosu na prirodu ljudske due. No, u toj skupini koju nazivate ivotinjama, svaka jedinka posjeduje duhovnu sutinu vezanu za njezino fiziko bie. Svaka je boanski povezana s Bogom, ali bez ego-zamisli, naziva ili imena za to iskustvo. Svaka je jedinka utjelovljenje svetosti u fizikom obliku, a energetska sutina - veza s boanskim - sputena je i pripojena fizikom tijelu ivotinje. Posve je ispravno nazvati to duom. Mnogi su se, govorei o dui ivotinje, koristili izrazima skupna dua ili kolektivna dua. Ti ljudi nastoje, zbog ljudske potrebe za ralanjivanjem, oblikovati ono to se ne uklapa u zamisao ralanjivanja ili imenovanja jer, ivotinjska svijest ne posjeduje ego. Njihove due nisu odvojene i zasebne kao ljudske due. Pa ipak, ovo zapravo i nije tono jer sva ivotna sutina, u duhovnoj stvarnosti s koje vam se obraamo, posjeduje sposobnost jedinstva paralelno s odvojenou. Drugim rijeima, vi iz svoje stvarnosti opaate kako se due stapaju s Bogom, no ipak zadravaju svoj vlastiti identitet. Paradoks koji va um teko poima jest sposobnost da se istodobno bude ujedinjen i zaseban.

Voljeli bismo biti sposobni prenijeti vam to znanje na nain koji bi bio pojmljiv vaem umu, no to nije mogue. 69. Linda: Tvoj me je odgovor podsjetio na djetinjstvo. Svojem bih ocu postavljala pitanja, a on bi mi odgovarao, ba kao to mi i ti odgovara, da postoji ono to jo ne mogu shvatiti i to u jednog dana shvatiti. Je li ovdje tako? Ariel: Po pitanju slinosti, esto emo ti odgovoriti rijeima: Shvatit e kad bude starija ili Shvatit e kad odraste; tada e znati. Jednostavno reeno, shvatit e i znati nakon to umre. 70. Lin Posjeduje li cvijet duu? da: Ariel: Ponavljamo da rije dua nosi mnoga znaenja temeljem svoje povijesti i primjene u vaoj kulturi. U svojem istinskom i najistijem obliku, da. No, dua biljke ne posjeduje samoidentitet. Ona ne poima vrijeme. Ona ne poima sebe kao bie razliito od druge biljke. Ona se ne odreuje kao ljepu, bolju, runiju ili loiju od druge biljke. Ona ivi u spontanom poimanju trenutne svijesti, doputajui da se ista kreativnost kroz nju razvija i oituje u onome to biste vi ljudi mogli nazvati udnjom srcaa svaka se oituje malo drugaije, u skladu s vlastitom prirodom. Mogli biste moliti ili biljci uputiti lijepe misli, i njezina e dua odgovoriti. Energija ljubavi, Boja energija moe biti predana i prenesena, poslana i primljena medu svim ivim biima, ak i biljkama. 71. Linda: Zato su dinosaurusi izumrli kao vrsta? Linda je ovo pitanje postavila na samom poetku razgovora s Arielom, kada je povjerovala da ima pristup saznanjima iz izvora koji se nalazi izvan Stevana. Tom pitanju uslijedilo je dugo razdoblje tiine, nakon kojega je progovorio Stevan. Stevan: Kao odgovor na tvoje pitanje u osnovi primam blokadu. Od Ariela ne primam nikakve spoznaje. Nakon nekoliko minuta tiine veza je ponovno uspostavljena. Ariel: Ti [Linda] nastoji razumjeti, stei spoznaju, bez obzira na to je li posrijedi ono to se dogaa vrstama ili ono to se dogaa u tvojem ivotu. Sam odgovor nije toliko vaan koliko proces dobivanja odgovora. Za mnoge je due u tvojem vremenu proces dobivanja odgovora usmjeren prema van. to im se

dogodilo? jest dio procesa dobivanja odgovora na pitanje: to se dogaa meni? ili Tko sam ja? Iako su tvoje pitanje o dinosaurusima te njegov odgovor vani za mnoge due i njihova ivotna putovanja, to, iako zanimljivo pitanje, nema nikakvog znaenja za tvoj ivot i tvoje putovanje. Na tvojem je planetu mnogo, mnogo takvih pitanja, a svako ima svoju odabranu skupinu posveenu traganju za odgovorima. Odgovori e, kada budu otkriveni, za tebe biti zabavni, no, kod njih e dovesti do preobrazbe. ZAKON 72. Linda: Kakvo je tvoje miljenje o smrtnoj kazni u naem sustavu kaznenog prava? Ariel: Mi nemamo miljenja. Ljudi posjeduju miljenja. Mi imamo rijei koje vam u vezi tog pitanja elimo uputiti. Vi u svojoj kulturi posjedujete nekoliko oblika smrtne kazne. Smatramo da ovdje govori o poiniteljima zloina protiv drutva koje se pogubljuje u zatvorima. Tvoje drutvo izvrava jo jedan oblik smrtne kazne. Vi ga nazivate pobaajem. Ta su dva oblika oita, no, postoji i trei, manje oit oblik smrtne kazne koji se redovito dogaa. Trea je kategorija ona koju se namjerno prikriva, izuzima iz normalne struje svjesne misli. To je smrtna kazna izvrena na onima koje drutvo ne eli, beskunicima ili siromasima. Mnogi ljudi ive u velikom obilju i bogatstvu te ne odluuju dijeliti ve gomilati ili tedjeti svoje bogatstvo. Posljedina nuspojava je smrtna kazna za one koji, zbog beskrajno mnogo razloga, nisu sposobni sami zaraivati za ivot. To je uistinu trea kategorija kazne koja vodi u smrt - tonije, kazna protjerivanja izvan granica normalnoga drutva. U svakom sluaju, u sukobu su dva aspekta. Jedan je aspekt due - aspekt duhovne istine i duhovnog razvoja tijekom ivota. Sa stajalita due ne postoje pogreke, ne postoje promaaji. Nita se ne dogaa sluajno. Nita nije suvino i nita nije izostavljeno. Sa stajalita razvoja due, ti dogaaji koje u svojem pitanju naziva kaznama, zapravo nisu kazne. To su jednostavno dogaaji. Ti dogaaji, koji sa stajalita ega mogu biti iznimno emocionalni, zapravo su razvojni korak, dio razvoja due. To vrijedi bez obzira na to je li posrijedi dua koja kratko vrijeme boravi u maternici, koja se na vrlo, vrlo dubokoj razini povezuje sa svojom majkom prije no to se njezin ivot u fizikom obliku prekida, ili dua ovjeka koji je poinio zloine za koje se smatra da ih je potrebno kazniti smrtnom kaznom.

Te due mogu biti u procesu odraivanja karme koju su stvorili ili koju stvaraju da bi je odradili u budunosti. Potpuno prekidanje fizikog ivota tijela u obliku smrtne kazne kao posljedica karme jest nain na koji se ta dua razvija i raste kroz to iskustvo. Osuivanje, ocjenjivanje i jake emocije kojima okruujete to pitanje, vrlo su vani. Sve to otkriva vau sloenu prirodu. Kada biste u potpunosti bili duhovna sutina, potpuno dua, ne biste prosuivali ni taj, ni bilo koji drugi aspekt ivota. Sve bi jednostavno bilo, tako kako jest. Kad biste, s druge strane, u potpunosti bili ego, bez due ili povezanosti s duhovnom prirodom vaega identiteta, tada bi sve jednostavno bilo prosuivanje, jednostavno ispravno ili pogreno, ono to skupno miljenje u odreenom trenutku smatra ispravnim ili pogrenim. Tada bi ivjeli u uskom prostoru unutar granica utemeljene istine ispravnoga i pogrenoga koju su u nekom trenutku vremena dogovorili lanovi vae zajednice. Pa ipak, vi niste ni jedno ni drugo. Vi ste zapravo vrijedna i sloena mjeavina ega i due. Zbog toga vam je odreeno razvijati se kroz napetost i borbu ta dva svijeta. Pitanja tako velike vanosti izazivaju toliko jake emocije da su ljudi doslovce spremni riskirati vlastite ivote kako bi poduprli vlastita vjerovanja u ispravnost i pogrenost smrtne kazne. To je dio razvoja due i duhovnog putovanja ak i za one koji gorljivo i strastveno sudjeluju na obje strane rasprave. Nadamo se, dakle, da smo ovim odgovorom zadovoljili ono to si traila u obliku miljenja, i nadamo se da e ti pomoi shvatiti utjecaj i vanost tvojeg pitanja. 73. Linda: Na je sustav kaznenog prava vrlo razraen, no, unato tome, katkad osjeamo da ne funkcionira. Dogaa se da nevini ljudi budu osueni, a da oni koji su poinili strahovite zloine budu osloboeni. Nekima od nas to je prilino teko shvatiti. Moe li nam rei neto vie od: To je dio njihova puta? Moe li nam pomoi shvatiti kako se to moe dogoditi? Ariel: Dvojba koju si izrazila u ovjekovom svijetu ima mnogo aspeka-ta, lica i oblika i za potpuno prenoenje znanja o tom vrlo sloenom pitanju bio bi potreban cijeli svezak. No, svejedno emo zapoeti s odgovorom na to pitanje. Sutina onoga to smo vam pokuali prenijeti u mnogim odgovorima i u mnogim kontekstima, jest da ste s ljudskim oblikom primili dar - sposobnost rasuivanja, prosuivanja, procjenjivanja, usporeivanja i odmjeravanja najvrjedniji dar koji vas razlikuje od ostalih vrsta na ovom svijetu. Meutim, ako

ga se pogreno upotrijebi, taj dar prua mogunost suprotstavljanja jedne skupine drugoj, suprotstavljanja miljenja, nas i njih. Mnogo je oblika. Va je pravosudni sustav jedan od njih. Vae su vlade drugi oblik. Trei su vae organizacije za odravanje meunarodnog mira. Crkve su jo jedan od tih oblika. Drutva takoer. Naini na koje se zadovoljava ovjekova potreba za ispravnim nasuprot pogrenom, dobrim nasuprot zlu, nevinim nasuprot krivom, dio su nepojmljivog izazova i nepojmljivog dara ljudskosti. Vi hodate po vrlo zanimljivom uetu. S jedne strane, svaki od tih sustava ima vrlo vanu svrhu -potaknuti etiko, moralno i skladno ponaanje svojih sudionika koje e omoguavati skladno i usmjereno ostvarenje misije i cilja svakog pojedinca. Svaki od njih u odreenoj mjeri podupire tu svrhu. Meutim, svaki od njih istodobno moe i esto zapoinje ivjeti vlastiti ivot u kojemu slui kao sredstvo osude, proganjanja, kanjavanja i udaljavanja, odnosno, bla-goslivljanja, razrjeavanja i iskazivanja poasti raznim lanovima. in koji opaa oito nadilazi sposobnost jednostavnog pravosudnog sustava da odrava ljude na putu na kojemu mogu ivjeti duhovno te istodobno izlaziti na kraj sa slabostima svoje ljudskosti. Meutim, va pravosudni sustav nije usamljen u svojim nedostacima. Mnogi su ak i u Boje ime proveli suenja koja su prije svega bila nain da se iskae ponos, grandioznost i ego. Ako se osvrne na neka poznata suenja tijekom vae povijesti i razlui dijelove koji su bili predstave u korist glumaca i glumica koji su zabavljali publiku, i dijelove koji su se odnosili na provoenje zakona, otkrit e da je, u nekim sluajevima, zakon zastupljen vrlo malim dijelom. Moramo te podsjetiti da pokuava shvatiti pravosue sa stajalita zasebnog egojastva i njegovog poimanja zakona vjerskih, pravosudnih, dravnih i meunarodnih sustava. S toga stajalita opaa samo dio onoga to se dogaa. Sa stajalita svoje due mnogo bi ire opazila zakone karme koji djeluju u tim situacijama. Opazila bi da je svaki dogaaj, bez obzira na to smatra li ga dobrim ili loim, ispravnim ili pogrenim, u savrenoj ravnotei i savrenom suglasju s djelovanjem karmike energije. Mora znati i da se zakoni koje su stvorili ljudi s vremenom mijenjaju i modificiraju, dok su zakoni karme vjeni i nepromjenjivi. VIDOVNJACI 74. Linda: Postoji li razlika izmeu onoga to nazivamo jasnovidnom spoznajom i kanaliziranom spoznajom?

Ariel: Razlika je ljudska razlika - koja se nalazi u oku promatraa. Pojmovni obrazac koji se koristi za stjecanje i razumijevanje spoznaja primljenih iz stvarnosti koju ego ne moe smatrati svojom, ima mnogo oblika. U razliitim kulturama, pa ak i medu razliitim vjerama, postoje prihvatljivi obrasci koji nekima omoguuju da se pri takvoj komunikaciji osjeaju ugodno. U sluaju koji si opisala, ovjek koji kanalizira spoznaju, smatra da komunicira s biem, bestjelesnim duhom, koji moe preuzeti mnoge oblike oblik anela, duhovnog vodia, pretka, odreenog boanstva, preminule voljene osobe ili ak bia koje nije ljudsko. To su jednostavno ljudske predodbe kojima ovjek nastoji objasniti odakle dolazi spoznaja koja nadilazi ego-poimanje. Vidovnjak se ne koristi obrascem vanjskog bia, ve obrascem prema kojemu njegove moi, njegov ego, njegovo poimanje samoga sebe, nadilaze podruje normalnoga, a time njegove moi i sposobnosti nadmauju prosjene ljudske sposobnosti. To je isto pitanje semantike, odreenja vlastitog jastva koje se mijenja iz jednog obrasca u drugi. No, ak oni koji se koriste izrazom vidovnjak, esto komuniciraju s bestjelesnim duhom, preminulim lanom obitelji ili voljenom osobom, odnosno nekim iz druge stvarnosti tko je pozvan govoriti i otkrivati spoznaje. Zato su, sa stajalita ove stvarnosti, obrasci koje si iznijela u svojoj osnovi zapravo istovjetni. Ponavljamo, razlika je u oku ljudskog promatraa. 75. Linda:. Kad sam postavila pitanje o smrti i samoubojstvu, Stevan je plakao dok je izgovarao tvoj odgovor. Je li osjeao emocije iz vae stvarnosti? Ariel: Molimo te da te emocije, koje opaa na Stevanu dok izgovara nae rijei, ne shvati kao bilo kakav oblik tuge. Emocije koje opaa prouzroene su pitanjima na koja odgovaramo i koja izazivaju izljeve ljubavi, izljeve suuti, izljeve duboke enje za pribliavanjem i pomaganjem onima koji trpe velike patnje. Suze ili druge emocionalne reakcije kanala [Stevana] u ovom su trenutku jednostavno posljedica velike energije koju elimo prenijeti kroz taj [Stevanov] glas i kroz ove rijei. Moe to nazvati naom udnjom da pruimo svjetlost ili uvide onima koji su tako nesretni ili toliko slijepi za stvarnost ivota kojim ive. Kada bismo doslovce mogli ui u to bie [Stevana] i govoriti izravno tako da nas svi uju, to bismo i uinili. No, ovo blago, na najvrjedniji dar, ove rijei mudrosti moemo povjeriti vama. Vjerujemo da e putem objavljivanja vaih djela mnogi proitati i primiti na dar.

76. Linda: ini se da se ljudi koji su svjesno povezani s duhovnom stvarnou, kreu jednom od dvije staze. Oni postaju pisci ili pacijenti u umobolnicama. Moe li se osvrnuti na to? Ariel: Osnovna razlika izmeu onih koje bi va jezik oznaio kao mistike, vidovnjake ili jasnovidne osobe i onih koje e oznaiti kao psihotine, shizofrenine ili mentalno neuravnoteene (pa zbog toga moda i smjetene u umobolnicu) jest stupanj drutvene prihvatljivosti okvira njihovog misticizma. Um mistika, kao i um psihopata doseu slinu razinu svijesti. Oba su uma sposobna za izvanredno duhovno vienje; oba su otvorena za opaanje, sluanje, osjeanje i razumijevanje. Osnovna razlika je stupanj do kojega njihovo iskustvo moe biti integrirano u drutveno prihvatljiv i prikladan okvir unutar granica ega. U sluaju onoga to biste nazvali mistikom, taje integracija uravnoteena i drutveno prihvatljiva. Pa ak i u tim granicama postoje oni koje se prosuuje kao otroumne i uravnoteene te one koje se prosuuje kao vie ezoterine i dramatine u tumaenju onoga to su opazili i spoznali. S druge strane, postoje oni koji svoje mistino iskustvo ne usklauju s fizikim svijetom, ije putovanje izmeu viih razina svijesti i uobiajenih razina svijesti nije sigurno, i koji se na njemu izgube. Ili ak oni koji bjee na vie razine i odluuju ili se nisu sposobni vratiti na uravnoteen i usklaen nain. Za te se ljude smatra da boluju od nekog oblika psihoze. Razliku izmeu te dvije skupine pojedinaca ne ine uvidi, znanje ili stupanj razumijevanja. Razlika je u stupnju do kojega se to iskustvo moe ponijeti u ovu stvarnost i uskladiti s cijelim biem, s egom te osobe4. Nisu svi ljudi koji dopiru do nae stvarnosti i povezuju se s njom, te primljene boanske spoznaje integriraju u svoj ivot, kao to ti kae, pisci, predavai ili govornici. Za mnoge ljude to nije u suglasju sa svrhom njihove due niti u skladu sa sposobnostima njihova ega. Oni koji piu i govore o takvim pitanjima ine to zato to to moraju initi. TRADICIJA 77. Linda: Vjerski blagdani. Jesu li to ovjekove tvorevine? Ariel: I ako si upotrijebila izraz ovjekove tvorevine., u vaem svijetu nema niega to nije Boja tvorevina. Najtoniji izraz bio hi pod utjecajem ovjeka.

- Jedna istraivaka studija (Hughes, 1992.) potkrjepljuje Arielov odgovor. U sklopu tog istraivanja prouavane su razlike u iskustvima i podrijetlima skupine posrednika i pojedinaca kojima je dijagnosticiran poremeaj viestruke linosti. Rezultati su pokazali da: Za posrednike nije mogue rei da boluju od psihogene amnezije, psihogene fuge, poremeaja depersonalizacije, somatizacije, depresije, graninog poremeaja osobnosti ili shizofrenije ... Kod njih su rijetki sluajevi stvarnog fizikog ili seksualnog zlostavljanja, (str. 187) Takve znaajke osobnosti i povijesti bile su prisutne kod ispitanika oboljelih od poremeaja viestruke linosti. Prema tom istraivanju, ope je poznato da su uzroci toga poremeaja traume iz djetinjstva proizale iz tekog i opetovanog fizikog i seksualnog zlostavljanja. Za usporedbu, polaznici teajeva kanaliziranja vjeruju da iskustvo izmijenjenih stanja svijesti potie osobni rast i razvoj. Tom vjetinom vrlo esto ovladavaju odrasle osobe koje nisu doivjele fiziko ili seksualno zlostavljanje. Hughes, D.J. 1992. Differences betvveen Trance Channeling and Multiple Personalitv Disorder on Structured Interview, The Journal of Transpersonal psyschology. 24(2) 182-192. Boanska sila stvoritelja po svojoj je prirodi potaknula putovanje vaega ivota kojemu je cilj dovesti vas do osobnog i intimnog upoznavanja vaeg Stvoritelja tonije, do pronalaenja Boga tijekom ivota. Vjerski su blagdani stanke. To su trenuci u kojima se udaljavate od iluzija, posla, vaih razmiljanja o vlastitoj veliini i vanosti. To su trenuci u kojima, umjesto za egom, tragate za Bogom. Vjerski su blagdani obvezni, a ustanovio ih je sam Stvoritelj Svemira. U skladu s time, duhovne ili vjerske tradicije svih vrsta, odreenja i smjerova obuhvaaju i vrijeme obustavljanja aktivnosti i susreta sa Stvoriteljem - da bi se osobno, intimno i duboko upoznalo ono to nazivate Bogom. Ego nastoji sebi prilagoditi taj plan i traganju za Bogom posveuje sve manje vremena, a sve vie vremena posveuje onome to je njemu uistinu vano ponos, postignue, novac, slava, bogatstvo, stvaranje vjene verzije te tvorevine koju nazivate svojim jastvom. Svi vjerski blagdani ili dani bez obzira na to je li posrijedi redovit Sabat utemeljen na vaem sustavu tjednog ili dnevnog vremena za molitvu ili godinji blagdan - podsjeaju vas zbog ega ste zapravo ovdje. Cesto vam je lako postati toliko zaokupljen samim sobom i usredotoen na samoga sebe da zaboravljate svoju istinsku misiju, odnosno osobno i duboko sresti i upoznati Boga. Pri tom susretu, tom sastanku, tom spoznavanju trebali biste se staviti - tijelom, srcem i duom - u slubu te boanske prisutnosti.

Budete li slijedili tu jednostavnu istinu, otkrit ete da primate vie - vie ljepote, vie obilja, vie radosti i vie strasti, vie zdravlja, vie svega to bi va sjajan ego, sklon prosuivanju i odreivanju, uope mogao zamisliti. Vae e se elje ostvariti i init e vas se kao da se u vaem ivotu jedno za drugim dogaaju uda. Svaki dan tijekom kojega postajete svjesni da ste ivi trebao bi biti vjerski blagdan jer sama injenica da. jeste, da postojite, moda je najboanstvenije udo. Ako to nije dovoljno, jednostavno se osvrnite oko sebe. Sama injenica da taj beskrajno sloeni svijet u kojemu ivite uope postoji, istinsko je udo. Ako ak ni to nije dovoljno, usmjerite pogled dalje od te tokice na kojoj ivite, svoje Zemlje, i zagledajte se u beskraj Svemira u kojemu se okreete. Ako to nije istinsko udo, tada ste iznutra mrtvi u vama nema mjesta za boansko ili duhovno. 78. Linda: Mogu li ljudi sami izabrati svoj nain svetkovanja vlastitog postojanja? Ariel: Ponavljamo, posve je ljudski brinuti o obliku, brinuti o metodi ili procesu. Jo je Ijudskije nadmetati se moj je proces bolji od tvojega; moj je oblik bolji od tvojega; ja slijedim jedini istinski, izvoran nain, a svi ostali su u krivu. To je izgovor, jer se pritom toliko beznadno izgubite da zaboravljate svoj cilj. Svojski se trudite i smjerno mislite kako sjajno napredujete. No, zapravo ste zaglavili u ivom pijesku. Metoda pomou koje ovjek pronalazi put da se licem u lice, srcem u srce i duom u duu susretne s boanskim, s Bogom, nije vana. Vaan je samo susret, jer iz njega proizlazi spoznaja koja nadilazi sve ono to vjerujete o sebi spoznaja o znaenju Boga u vaem ivotu. Zbog toga ste ovdje. To je jedino vano. Ostalo je igra. Proces, put, disciplina, vjera, uitelj, crkva, sinagoga, hram, damija nemaju osobitu vanost ako je ta spoznaja ono to vas krijepi, pouava, potie i usmjerava prema vaem cilju. MOLITVA 79. Linda: Je li molitva nain uspostavljanja veze s vaom stvarnou? Ariel: Molitva je najmonije orue. ak i kad bismo vam danima govorili o tome, ne bismo uspjeli ni priblino objasniti vrijednost, dragocjenost i izuzetnu mo koju vam moe pruiti to to nazivate molitvom. Jednostavno reeno, da biste molili, va ego u odreenoj mjeri mora priznati da postoji neto emu e se moliti.

To je klju moi molitve. Kada molite, va ego priznaje da izvan njegovih granica, izvan njegovih odreenja samoga sebe, postoji neto. I to neto ne samo da postoji, ve moe pomoi u obliku smjernica, iscjeljenja, razumijevanja ili mnogih drugih oblika koji su vaem egu potrebni. Tako va ego iskorauje iz svojih pojmovnih okvira i moli to neto za pomo. Kada god se to dogodi, va se ego nalazi u stanju oslabljene obrane. Slabljenje obrane ega najee se dogaa zbog straha. Opaamo da ljudi najvie mole u trenucima velikog straha, a u doba velike snage zaboravljaju tu aktivnost. No, u tim trenucima straha, mo ina molitve, ovjekovo posezanje prema gore, otvara put kroz koji mi moemo posegnuti prema dolje. Ta pukotina u oklopu ega omoguuje nam preplaviti ga bujicom energije, svijeu, mislima i predodbama. To su takoer trenuci u kojima, na neizravan nain, moemo poduprijeti molitve u kojima se neto trai i usliati takvu molitvu. Molitve su mone, transcendentalne jedinice energije utemeljene na mislima usmjerenim prema van. To su sastavni dijelovi onoga to se dogaa u ovom iskustvu koje poznajete kao univerzum. Vi ste blagoslovljeni mnogim utjecajnim uiteljima koji zamisli pretau u razumljive rijei. Jedan takav uitelj [Deepak Chopra] nadahnuto je izjavio da sama materija ovog univerzuma u kojemu ivite, sama tvar od koje se materija sastoji, odgovara na misao. To je tono. Jednako je tako tono i da je univerzum stvoren iz misli. Univerzum je stvoren pomou onoga to okvirno nazivate milju. Cijela struktura ivota, materije, odgovara na misao. Ona je stvorena i istodobno se sama stvara te se neprestano razvija i mijenja. Molitva je nain na koji um moe posegnuti prema Bogu, povezati se s njime i sudjelovati u tom procesu stvaranja. Moliti treba stalno, a ne samo u trenucima nevolje proizale iz straha, jer to je vrlo ograniena uporaba tako monog orua. Moliti treba i u trenucima velike radosti, ispunjenosti i zahvalnosti. Budite svjesni da e ego odbaciti orue molitve. Ego ne eli priznati, osobito u razdoblju kada se osjea snanim, da postoji neto izvan njega to mu moe pomoi u odreenom pitanju ili situaciji. Zbog toga e jednostavno zaboraviti koristiti se molitvom. Vrlo je korisno to to su religije u strukturu ivota i obitelji uvele svakodnevnu obrednu molitvu. Ako se moli na nain koji nije tek isprazno ponavljanje rijei, molitva donosi iznimne dobrobiti. Redovita molitva u odreenim trenucima tijekom dana - u vrijeme obroka, po ustajanju, po odlasku na poinak, po

svretku posla, na poetku posla, kao zahvala za neki udesan dogaaj, prilikom izlaska i zalaska sunca vrlo je mono orue za slamanje otpora ega prema koritenju tog najdjelotvornijeg dara. Najdjelotvorniji oblik molitve jest onaj u kojemu molite da vaa vlastita mo, mo volje vaega ega ili vaa samovolja, bude usklaena s voljom univerzuma, strujom ivota ili, kako to neki nazivaju, Bojom voljom. Molite da vaa i Boja volja budu u savrenom jedinstvu i skladu te da usklaivanjem tih volja Boja volje bude ostvarena i oitovana u vaem ivotu. U tom se trenutku oslobaate svih ogranienja i sputanosti te si doputate uskladiti se sa suglasjem i strujom ivota, poi svojim putem te primati smjernice i pomo. To je molitva koju vam savjetujemo moliti mnogo puta dnevno. Zahvaljujemo ti na ovom pitanju.

IZVANZEMALJSKI IVOT
POSJET 80. Linda: Prima li Zemlja izvanzemaljske posjetitelje? Ariel: Ako tvoje pitanje glasi: Doivljava li Zemlja svjesna iva bia koja ne potjeu iz populacije nastanjene na vaem planetu? tada odgovor glasi: Da. Ta je pojava, promatrana sa stajalita ove stvarnosti, vrlo zanimljiva. Vaa potreba da se osjeate odvojenima, odijeljenima od jedinstva same stvarnosti u kojoj ivite, toliko je velika da vam se zamisao ivotnih sila, osobito ivotnih sila koje bi vam moda mogle biti jednake po sposobnostima ili vas ak nadmaiti, ini prijeteom. U vama osjeamo strah zbog mogunosti postojanja drugih ivih svjetova, ivota na ostalim planetima, oblika ivota sa udesno sloenim ivotnim sustavima kao ovaj planet koji nazivate Zemljom. Kada biste mogli odagnati svoj strah od nepoznatoga i strah od gubitka, pomisao da bi vam ta druga bia mogla nanijeti tetu ili vas ozlijediti, mogli biste to vie opaziti sa stajalita due, a manje sa stajalita ega. Bili biste sposobni razumjeti i pojmiti ak i najistananiju sloenost univerzuma u kojemu ivite - sloenost koju va um moe shvatiti. Shvatili biste sloenost jedinstva koje obuhvaa sva bia svih stvarnosti i svih prostora ovog univerzuma. Mnogo je mjesta koje nazivate planetima, mnogo podruja koja nazivate ekosustavima. Va planet nedvojbeno nije jedini takve vrste u ovom univerzumu. Pa ipak, vama je to, radi osjeaja sigurnosti toliko vano (budui da ste osvajaka vrsta) da svaka misao o tome da ne vladate svime oko sebe izaziva veliki strah.

Ono to vam promie i ono to zbog toga straha niste razumjeli jest velika ljubav koja postoji, ne samo u vaem svijetu, ve i u ostalim svjetovima. Tako proputate veliku mogunost za povezivanje i komunikaciju s ostalim oblicima ivota koji posjeduju istu sutinu, istu istinu, istu sposobnost voljeti i biti voljeni. 81. Linda: Jesu li posjeti izvanzemaljaca nova pojava ili se ona dogaa ve tisuama godina? Ariel: I ovo pitanje u sebi sadri potpitanje ili barem izraz odreenog vjerovanja. Molim te, imaj na umu da je ljudskom umu tako svojstveno vjerovati da je dio cijelog Svemira u kojemu ivite, siuna estica na vanjskom rubu galaksije, sredite svega stvorenoga. ini se da smatrate da je sav ivot, sve stvoreno oko vas, usredotoeno na vas, podreeno vama i manje vano od vas. Pitanje o tome kada su ti posjeti zapoeli ili koliko se dugo dogaaju pretpostavlja da ste vi, na neki nain, ovdje bili prvi prema vaem poimanju vremena. Pitanje: Kada su tijekom evolucije bia koje poznate kao ljude zapoela izvanzemaljske posjete? na neki nain pretpostavlja da se to razvilo tijekom vaeg razvoja. Nije Ta su bia postojala mnogo prije onoga to vi shvaate kao vrijeme i, kao to vi to kaete, tijekom tog vremena posjeivala su mjesto koje poznajete kao Zemlju. Ona, na neki nain, ekaju da se razvijete dovoljno da biste otvorili svoja srca i poeljeli im dobrodolicu u svojem svijetu. No, to e se dogoditi tek kada se razvijete do tolike otvorenosti srca i jedinstva s boanskim da moete sigurno primiti ta bia u svoj svijet. Ljudi su jo uvijek, ak i u meusobnim odnosima, tako uplaeni i nesnoljivi da se katkad ini da promatramo planet prepun ranjenih, gladnih, uplaenih divljih zvijeri. No, posvuda ipak blistaju i iz mnogih srca na trenutke svjetlucaju dobrota, suosjeanje, ljubav i brinost koji e s nastavkom vaeg razvoja sve vie proimati va svijet. I, ako budete dovoljno sretni, ne samo da ete biti sposobni komunicirati s ovom stvarnou koju nazivate aneoskom s koje moete bez opasnosti osjeati ljubav a da pritom ne osjeate i vlastiti zid straha - no, s vremenom ete biti sposobni primiti i ljubav, darove, mudrost i znanje koja e vam donijeti ta druga bia, koja nazivate izvanzemaljcima. SUSRET 82. Linda: U medijima moemo vidjeti i proitati prie o onima koji tvrde da su ih otela i ispitivala bia s drugih planeta. Ima li istine u njihovim priama? Ariel: Pri odgovoru na ovo pitanje mogla bi nam pomoi sljedea usporedba. Zamisli da si pronala ranjenu, uplaenu i gladnu ivotinju, neku od onih koje

poznaje kao make ili pse, ivotinju koja po svojoj prirodi moe biti vrlo drueljubiva i puna ljubavi. No, zbog situacije u kojoj se nalazi, zbog svojih rana, izgladnjelosti i straha, ta ivotinja moe biti prilino opaka. No, ti ipak zna da bi, kada bi pronala nain da ti ivotinja dopusti pomoi joj, mogla previti njezine rane, zadovoljiti njezinu glad, pruiti joj utoite i njegovati je u sigurnosti. Ali, kada prui ruku prema njoj, ivotinja doivljava samo prijetnju. Ako nisi oprezna, mogla bi te napasti, ugristi ili ogrepsti. Zato osjea strah. Tako e propasti tvoja mogunost da, zbog svojih razvijenijih sposobnosti pomogne i izlijei svaki aspekt tog uplaenog, ranjenog bia. Nisi sposobna prokriti put kroz strah te ivotinje. Ne pronalazi nain da je umiri i pomogne joj. Takva je u osnovi i situacija s kojom se suoavaju ta bia. Budi uvjerena da osjeaju veliki strah iako imaju mogunost izlijeiti i pomoi pri zacjeljivanju rana, boli i nesrea s kojima se ovjeanstvo suoava. Ona mogu pruiti ljubav, utoite i smjernice u sklopu kontakata koje vi nazivate otmicama. Jednako bi tako i uplaena, ranjena, gladna i prestravljena ivotinja promatrala kao otmicu svaku ruku pomonicu koja bi se pruila prema njoj i uzela je pokuavajui joj pomoi. ak i najbriniji in lako je protumaiti kao neprijateljski. U primjeru nae usporedbe, ivotinje ne posjeduju ego kroz kojega se tako teko probiti pa e se zbog toga mnogo lake otvoriti ljubavi i ponuenoj dobroti. Iako e te isprva moda ogrepsti zbog straha, ivotinja e uskoro prihvatiti ponueni dar i zahvaljujui tom iskustvu doivjeti veliko iscjeljenje. ovjeanstvo jo nije na tom stupnju. Sposobnost odbacivanja straha i otvaranja srca jo nije steena. No, ovjeanstvo e je, s vremenom i evolucijom, stei. 83. Linda: uli smo izvjea o neobjanjivim sakaenjima ivotinja pomou laserske tehnologije koja nadmauje nae znanstvene domaaje. U takvim sluajevima, u blizini usmrenih ivotinja nema fizikih dokaza kao to su otisci stopala ili automobilskih guma, koji bi upuivali na zakljuak da su to poinili ljudi. Je li to primjer prisutnosti izvanzemaljaca? Ariel: Cijela je tema obavijena najljudskijom znaajkom. Iako u svim aspektima ivota teite ugodi i sigurnosti, istodobno imate potrebu i uivate u stvaranju straha postupkom koji nazivate senzacionalizam. Pojavu o kojoj govori stvorili su ljudi kako bi produbili ili pojaali strah koji proizlazi iz pretpostavke da su ostali oblici ivota zli, divlji i zloinaki. Vi kao vrsta u mnogim sluajevima, izvodei pokuse, koristite ivote ivotinja za napredak cijelog ovjeanstva. Ti pokusi esto dovode do sakaenja ili smrti ivotinje na kojoj se pokus izvodi.

Ne bi vas trebalo iznenaditi to bi ta bia, u nastojanju da otkriju kako doprijeti do vas, kako vam prenijeti ljubav, znanje i mudrost kojima raspolau, pokuala stei vie spoznaja o strukturi i nainu funkcioniranja vaega svijeta. Zbog toga neka, malobrojna meu mnogim izvjeima objavljenim u vaim medijima, iznose istinu. Te dogaaje nije mogue objasniti unutar granica vaeg poznavanja tehnologije ili znanosti i oni odraavaju tehnologiju, znanost ili sposobnost koju takva bia posjeduju. Po pitanju prisutnosti izvanzemaljaca, molimo te da to iskustvo s ljudskog stajalita ne zamijeni s teorijom o tome kako se ti susreti dogaaju. Mnogo je tumaenja i naina na koje se bie iz ove stvarnosti, ili stvarnosti slinih naoj moe povezati s ljudskom svijeu. ovjek taj kontakt moe doivjeti kao vanjsku silu, moda u svemirskom brodu, ili s mnogim slinim znaajkama o kojima ljudi govore. Nije sve uvijek onakvo kakvim se ini. 84. Linda: Unato tvojim tvrdnjama da ta napredna bia imaju dobre namjere, voljela bih osjeati da nisam u opasnosti. Ariel: Po pitanju tvojeg straha od onoga to ljudska svijest doivljava kao otmicu, znaj da to nije u planu tvojega putovanja. 85. Linda: Kako izvanzemaljcima moemo pruiti ruku prijateljstva? Ariel: Vi na svojem planetu ne moete pruiti ruku prijateljstva ni jedan drugome, pa je nerazumno oekivati da biste mogli s dobrodolicom doekati te oblike ivota koje nazivate izvanzemaljcima. Vi za to niste spremni. Vibracija, duhovna evolucija cijelog sustava, sama Zemlja te ivotinje i ljudi koji je nastanjuju, nisu spremni otvoriti srce i svijest niti s ljubavlju i rairenih ruku doekati takve posjete ostalih i uistinu viih oblika inteligentnog ivota. Oni koji su ljudima pokuali pristupiti s ljubavlju, znanjem i pozdravima, naili su na veliko neprijateljstvo. Njihovo je preivljavanje bilo ugroeno, a u mnogim su sluajevima bili, kako vi to kaete, ubijeni. Jo nije vrijeme da se oekuje tako otvoren i ljubavlju proet dijalog iz otvorenog srca. Sama priroda izraza izvanzemaljac zahvaljujui vaim medijima u mnogim umovima stvara vrlo zastraujuu predodbu hladnog, proraunatog i bezosjeajnog bia. Molimo vas da upamtite da je ljudski um tu predodbu stvorio kroza zid straha, a dok taj zid stoji, ljubav ne moe biti doivljena ni u kojem obliku.

Ono to ljudi opaaju nisu istinske znaajke tih bia. Promatra zapravo nije sposoban vidjeti nita osim vlastitog zida straha. U vaem filmu E.T. u kojemu fiziki oblik nije posve toan prikaz istine, sutina opisa izvanzemaljca prilino je tona u smislu suosjeanja, energije srca i ljubavi koja je uistinu prisutna. Vi kao vrsta jo ne posjedujete sposobnost ivjeti ponajprije iz srca te redovito i neprestano osjeati i doivljavati jedinstvo. Vi ne doivljavate sutinu Boga koja je temelj sveg ivota. Ta bia koja imaju sposobnost pribliiti vam se i zatraiti vau dobrodolicu posjeduju tu sposobnost. 86. Linda: Spomenuo si film E. T. Kako to da zna za filmove? Ariel: Za nas je najvanija duhovna evolucija koju prolazite. Na je zadatak, zadovoljstvo, misija i radost pronai i najmanju pukotinu u vaem oklopu straha i, kroz tu pukotinu, na naine koje ete je moi primiti, proeti blistavilom ljubavi one koji je mogu prihvatiti. Iskustvo koje vi nazivate E. T. poznato nam je jo i prije njegova stvaranja koje je bilo potaknuto iz ove stvarnosti, iako ne na tako izravan nain kakav ti u ovom trenutku doivljava kroz Stevana. Jednostavnost poruke toga filma u kojemu je prikazana izvornost djetinje nevinosti toga bia pristiglog izvan granica vae stvarnosti, kako je trenutno poimate, sa svojom jednostavnom istinom o velikoj ljubavi i radosti koja nailazi na veliki strah ljudskoga uma, dio je naeg neprestanog nastojanja da ljudsku svijest upoznamo s istinom. Koristimo se mnogim nainima. Neki od njih su uobiajeni sustavi koje poznaje kao teologiju ili religiju. Ostali ukljuuju stvaranje umjetnikih djela, bez obzira na to jesu li posrijedi knjige ili ono to nazivate filmovima i kazalinim predstavama. Sutinska iskra koja je zapalila srca onih koji su stvarali film E. T. dio je naeg nastojanja. Shvaanje njegovog utjecaja, promjena koju je izazvao u vibraciji onih koji su ga vidjeli i njegov uinak na duhovnu evoluciju cijelog planeta suptilne su, ali duboke posljedice. Film je najsnanije utjecao na narataj koji nazivate djecom. Djeca koja su ga vidjela, kroz uivljavanje u iskustvo druenja s biima iz svijeta onkraj onoga koji razumijete, otvorila su se i razvila, ne u svojim umovima, ve u srcima. To je iskustvo tom narataju djece u zrelijim godinama omoguilo veu duhovnu razvijenost od narataja koji mu je prethodio. Sve se to dogaalo tijekom odreenog vremenskog razdoblja.

Jednako je tako posljedica prethodnog pokuaja da vam prenesemo takvu spoznaju postala neto to vam je poznato kao radiodrama pod naslovom Rat svjetova. Taj je narataj bio na niem stupnju duhovne zrelosti od narataja u vremenskom razdoblju u kojemu ti slua ove rijei. Poruka i reakcija na nju, koju smo osjetili, bio je strah. Molimo te da shvati da svaka poruka o jedinstvu koja je iz ovog svijeta poslana na va svijet, proizlazi iz najvieg oblika ljubavi i najdubljeg suosjeanja u nastojanju da vam podari spoznaje koje prethodno nisu doprle do vas. Meutim, najvie to mi moemo uiniti jest prenijeti vam znanje. Ono to se od tog trenutka dogaa posljedica je vaeg duhovnog razvoja. Ljudski um moe primiti istu ljubav koja mu se u neogranienim koliinama nudi iz ove stvarnosti i kroz strah je pretvoriti u zlo. To zlo koje je stvorio ljudski um razlog je zbog kojega osjeate potrebu zatititi se, ili unitavati, da biste ostvarili ono to smatrate sigurnou. Iako vam je to teko razumjeti, a mi uistinu neemo pokuavati podrobno tumaiti, eljeli bismo da uvidite koliko ste napredovali. Ista iskra boanske istine i boanske spoznaje koja vam je poslana ranije u vaem vremenu stvorila je - zbog straha u ljudskom umu i stupnja ljudske evolucije u to doba zastraujuu viziju koju nazivate Rat svjetova. Pa ipak, prema vaem mjerenju vremena, neto poslije tog iskustva (to prema nebeskom poimanju nipoto nije bilo dugo vrijeme), ista ta spoznaja primljena na daleko viem stupnju duhovnog razvoja nije prouzroila unitavanje i strah ve najnjeniju, djetinju ljubav koja je kroz film E. T. dirnula mnoga srca. Upravo je ta ljubav poruka koju vam nastojimo prenijeti, a da bismo to uinili, posluit emo se rijeima, zamislima i predodbama koje nam god budu potrebne. Molimo vas da uvidite da vas ljubav i blagost koje izazivaju plimu duboko u ljudskom srcu upuuju na spoznavanje Boga. 87. Linda: Komunicirate li s izvanzemaljcima? Ariel: U nekim je sluajevima ta komunikacija slina kvaliteti komunikacije koju vi doivljavate iz ove stvarnosti. Postoje i sluajevi u kojima je ta komunikacija mnogo naprednija i sluajevi u kojima je vrlo ograniena. Raspon komunikacije s tim divnim biima vrlo je irok. 88. Linda: Provode li se na naem planetu, ili su se provodila istraivanja, odnosno obdukcije na truplima izvanzemaljaca?

Ariel: ovjek po svojoj prirodi eli shvatiti sve ono to jo nije shvatio. Bez obzira na to jesu li posrijedi drevne tvorevine iz vae povijesti, pokuaji shvaanja naina na koji je Bog stvorio svijet u kojemu ivite, pokuaji pronalaenja onoga to nazivate dijelovima slagalice koji nedostaju, to je nastojanje ljudskog ega da dozna ono to dua ve zna. Tvoje pitanje o tome jesu li obavljane obdukcije temelji se na novinskim izvjeima i filmovima o otkrivanju izvanzemaljskih tijela u vaem svijetu. Istina je da su takva bia izazvala va strah i da su bila okrutno pregledavana. Takva bia opravdano promatraju ljude vrlo slino kao to mnogi ljudi promatraju njih, no razlika je u tome da su njihova stajalita utemeljena. Ova tema dokazuje dvojnost ljudskoga uma. Ljudsko bie ne moe lako prihvatiti injenicu da postoji neto vie. Budui da ste ivjeli i razvijali se na vrhu, da tako kaemo, vaeg prehrambenog lanca te dominirali nad svim ostalim oblicima ivota, u vama postoji uroena slabost koja onemoguava umu otvoriti se za mogunost uzvienije duhovne stvarnosti koja je potpuno nadreena ljudima. No, budui da to mogu iskusiti samo ljudi proirene svijesti, u odreenoj ste mjeri sigurni. Lako je ne povjerovati u tu zamisao ili je logikom uma odbaciti. No, kada se ljudski um susretne s fizikim oblikom drugom vrstom vieg reda i veih sposobnosti, savrenijom i razvijenijom postaje mu neprihvatljivo pojmiti da ljudsko bie nije na vrhu ljestvice. Pri odgovaranju na pitanja o ovoj temi, na je cilj rastumaiti kako dvije razliite pojave izvan granica onoga to smatrate normalnim, mogu izazvati tako razliite odgovore i u sutini polarizirati ljudsku svijest. Jedna prijateljska komunikacija iz ove stvarnosti - vas dovodi do boanskog, duhovnog vrhunca ljudskosti. Ona vas dovodi u stanje ljubavi, mira, pouzdanja i vjere. Ta otkria, ta iskustva povezuju um i srce i dovode vas u stanje istinskog razumijevanja. Drugo iskustvo susret s oblikom ivota koji nije ljudski - cilja na drugi kraj raspona ljudske svijesti te budi strah i sumnju, a zatim potkopava osjeaje pouzdanja i sigurnosti. Ne elimo previe govoriti o tim biima, ve vam samo elimo pomoi uvidjeti kako ova tema pokree um s jednog kraja raspona moguih stvarnosti do drugog. Ako uistinu eli [Linda] doznati vie i glasovne zapise upotrijebiti za bolje razumijevanje tih bia, bit e nam zadovoljstvo uputiti te onima koji s njima lako komuniciraju i koji e se obratiti tvojem itateljstvu. Tri tjedna poslije ...

89. Linda: Kada smo zadnji put razgovarali o izvanzemaljcima, rekao si da e me uputiti ljudima koji su u vezi s izvanzemaljskim fizikim biima. U naizgled nevjerojatnom nizu sluajnosti upoznala sam etvero ljudi koji su mi opisali takva iskustva. Je li to bilo vodstvo iz tvojega svijeta? Ariel: Poinje shvaati kako funkcionira taj svijet u kojemu ivi. Posjeduje iskrenu, duboku elju da potrai i pronae neto to e te poduprijeti pri ostvarenju tvojeg sna. Od ovog si svijeta zatraila potporu u ostvarenju te elje. Mi smo te doveli do onih koji ostvaruju svoju elju i ive svoj san i za koje je susret s tobom bio odgovor na njihove molitve. Iako ih je k tebi dovelo boansko vodstvo, tvoj je zadatak raditi na neto ljudskijoj razini osobnosti i sklonosti kako bi pronala one s kojima moe raditi onako kako ti odgovara. Ako ti te osobe ne budu odgovarale, uputit emo te na druge. 90. Lind:, Kakav sustav! Ta su poznanstva izvori za drugi projekt pa u ih sauvati za budunost. PRIKRIVANJE 90. Linda: Postoji li medu vladinim agencijama zavjera utnje vezana za dokaze o susretima s izvanzemaljcima? Ariel: Rije zavjera podrazumijeva da neka skupina ili organizacija radi ili potajno djeluje protiv druge. To i nije tako jednostavno kada je posrijedi iskustvo koje prelazi normalne granice ivota u ljudskom svijetu. Kod ljudi postoji prirodna sklonost da se takva iskustva dri u tajnosti, da ih se dri podalje od pogleda ili analiza drugih. utnja se ne odnosi samo na ovu temu svjesnosti o izvanzemaljskom ivotu ve se protee na mnoga druga iskustva koja biste mogli smatrati paranormalnima, izvan vaih granica normalnoga. ak i veliki duhovni vidovnjaci i tragaoci koji doivljavaju udesna, uzviena stanja svijesti i susreu se, putem jednoga od svojih osjetila, s anelom ili vodiem, zbog toga pristaju na zavjeru utnje. Mnoga divna ljudska bia, od obinih do svetaca, susretala su se s biima iz aneoske stvarnosti. Njihov im instinkt govori da jednostavno ute o svojem iskustvu ako ele izbjei ismijavanje, strah i sumnju koje bi izazvali otkrivanjem toga iskustva. Kada, meutim, to iskustvo doive mnogi, kao u sluajevima kada mnogo ljudi doivi isto boansko otkrie ili istu izvanzemaljsku pojavu, teko je u tajnosti zadrati ono emu su brojni svjedoili. S jedne strane postoji radoznalost o tom iskustvu, no istodobno se moe pojaviti i veliki strah.

Vaa je svijest proeta predrasudama zbog umjetnikog djela koje poznajete kao Rat svjetova. Vaa vam predrasuda govori da je izvanzemaljski ivot usmjeren na napad i dominaciju te da ga se zbog toga morate plaiti. Zbog toga je strah odgovor veine ljudi na mogunost prisutnosti izvanzemaljskog bia. Organizacije poput vlada, vjerskih skupina ili bilo koje druge skupine koja preivljava zahvaljujui popularnosti, moraju se uvati straha ele li preivjeti. Prema vaoj terminologiji, nije politiki ispravno potvrivati, prihvaati ili ak priznavati da su se takva vienja ili pojave uistinu dogodile. To bi ugrozilo sigurnost i ravnoteu organizacije. No, osvrni se u vaoj vlastitoj povijesti na drugu stranu te jednadbe u kojoj su, u gradiu Meugorju djeca, kojoj se moglo vjerovati, istodobno promatrala odreenu prisutnost. Meugorje spominjemo jer ono nudi primjer prekoraenja normalne svijesti i dogaanja paranormalnih pojava koje uvruju i jaaju ljudski sustav vjerovanja usmjeren prema buenju ljubavi, vjere i pouzdanja. Taj se vjerski sustav sam obnavlja i iri da bi izgradio vee pouzdanje, probudio vie vjere. Tako dovodi do umirujueg i ohrabrujueg iskustva ljubavi -doslovnog mosta izmeu prirode i sutine te vae stvarnosti. Meugorje slui kao spomenik toj duhovnoj disciplini, ili religiji, ako tako hoete, koja utjelovljuje to vjerovanje, da bi ga potkrijepilo i ojaalo omoguavajui tim ljudima znatan duhovni rast. U drugom sluaju, zbog nepostojanja pojmovnih obrazaca osim ljudskih tvorevina straha, nepovjerenja ili obrane od napada, energija izvanzemaljskog bia koje dolazi u miru da bi nam prenijelo spoznaju, u trenutku se pogreno tumai. Tako zavlada strah. Posljedica je strahovlada. Svrha organizacije poput one koju nazivate vladom jest odrati mir i ravnoteu pa se zbog toga prikrivaju sve informacije koje bi mogle izazvati strah. Godine 1981. Blaena Djevica Marija poela se ukazivati aici djece u malom selu Meugorju u dananjoj Bosni i Hercegovini (bivoj Jugoslaviji). Djeci se kao prikaza tijekom mnogih godina svakodnevno ukazivala tako da su je mogla vidjeti, dodirnuti, uti i razgovarati s njom, iako ostali prisutni to nisu mogli. Djeci je prenosila poruke, a njezina ih je prisutnost uznosila do vrhunaca duhovne ekstaze. Ukazanja Blaene Djevice Marije dogaala su se irom svijeta (Lourdes, Francuska, 1958.; Fatima, Portugal, 1917.; panjolska, 1961.; Egipat, 1968.; Convers, Georgia, SAD, 1995). Izvori: Kiviat, R. (producent) 1996. Miracles and Visions: Fact or Fiction, Kiviat Productions. (film) DeBell, K. 1987. Reflections on Medjugorje. Neobjavljeni rukopis.

91. Linda: Motive vlade mogu razumjeti. Ali, ljudi ele znati to se dogaa u njihovu svijetu. Ariel: Ono to e otkriti vrlo je slino onome to su otkrili duhovni tragaoci. Kada prorok objavi otkrie u prisutnosti velikog broja nevjernika, posljedice mogu biti kobne. Kada se traga za izvanzemaljskim ivotom, u prisutnosti mnotva nevjernika, susretne s izvanzemaljskim oblikom ivota, posljedice i u tom sluaju mogu biti kobne. Meu onima koji tragaju za aneoskom stvarnou, kako je vi nazivate, sve vie ih pronalazi ono to trae. Sve vie njih blago i s ljubavlju pristupa komunikaciji, ali to uvaju u tajnosti i ne pokuavaju podijeliti svoje spoznaje s drugima. Oni jednostavno rastu i razvijaju se zahvaljujui daru koji su primili. I to se dogaa. Mnogi ljudi s vaega planeta doivjeli su komunikaciju, izravne susrete s onime to nazivate izvanzemaljcima. Oni iz vlastitog iskustva znaju kakva su to bia. Oni znaju sadraj poruke koju ta bia prenose i tu spoznaju ne dijele s drugima. Kada ljudi budu u dovoljnoj mjeri izloeni takvim iskustvima te steknu razumijevanje i sigurnost, kao i s duhovnom stvarnou, javnost e ih bolje prihvaati te lake i sigurnije otvoreno razgovarati i dijeliti svoje spoznaje o tim temama. Opaa da se ono to bi i prije deset godina bilo vrlo riskantno, danas mnogo lake prihvaa - razgovori o susretima s anelima, razgovori o duhovnim vodiima i uvarima, razgovori o iskustvima u kojima vam je spaen ivot. Sva su se ta iskustva dogaala tijekom tvojeg ivota, no danas se o njima otvoreno govori i raspravlja, to e dovesti do sve veeg dijeljenja spoznaja i sve veeg razumijevanja. Tako e se, s vremenom, i o tvojim pitanjima i istraivanjima izvanzemaljskih oblika ivota sve otvorenije razgovarati.

NAA JASTVA
KARMA I PROLI IVOTI 92. Linda: Zanima me pojam karme, primjerice, u sluaju ovjeka koji je u jednom ivotu spaljivao knjige, a u drugom ivotu gradio knjinice1. Molim te da se osvrne na to. Ariel: O pitanju karme mogli bismo dugo i nairoko govoriti. Mnogo je misli koje vam elimo prenijeti o toj pojavi. Jedan od izazova, ali i jedna od mogunosti odreene inkarnacije jest suoiti se, pristupiti, uhvatiti se u kotac te

svladati ona pitanja koja su predstavljala slabosti ili preko kojih ste se spoticali u prijanjim iskustvima i ivotima. Misija due u ivotnom putovanju jest suoiti se i uhvatiti u kotac s onime s ime ste se prije neuspjeno suoavali, od ega ste uzmicali ili onime to niste ostvarili. Kroz proces za koji niste ni svjesni da se dogaa u ovom ivotu, ponovno se zatiete u istom energetskom okruju. Znaajke i situacija mogu se unekoliko razlikovati oblikom, no sutina duhovnog ozdravljenja i duhovnog izazova istovjetna je i u tom novom okruju. Tvoj primjer ovjeka koji je spaljivao knjige, a zatim gradio knjinice, karakteristian je za to o emu govorimo. Jednako tako ovjek koji je drugima uskraivao knjige moe biti potaknut nekom unutarnjom udnjom, unutarnjim zadovoljstvom, provesti sljedei ivot piui i promiui slobodu objavljivanja. Taj unutarnji ar, duboka, iskrena elja koja potie pojedinca da svoju energiju usmjeri izraavanju unutarnje istine, proizlazi iz ponavljanja prolog karmikog iskustva. Iako ovjek esto nije svjestan prolih iskustava, njegova duhovna priroda - ono to biste mogli nazvati duom tog bia tono zna to se dogaa. Dua zna koje pouke usvaja i kakav nevjerojatno velik razvoj ostvaruje.
1.

Ovo je pitanje predloio moj prijatelj vidovnjak koji je vjerovao da je to karmika ravnotea Thomasa Jeffersona. Potkraj svojega ivota predsjednik Jefferson je nadgledao gradnju svake zgrade Sveuilita u Virginiji. U vaoj je povijesti bilo mnogo onih koji su karmu usporedili s bumerangom kad ga bacite, vraa vam se. Iako je to vrlo jednostavna, djetinja analogija za taj proces, posve je odgovarajua u smislu svoje istine. Koju god energiju poaljete u univerzum bez obzira na to je li pozitivna ili negativna, dobra ili loa mnogostruko e vam se vratiti. Oni koji odailju energiju varanja ili otimanja, oni koji osuuju ili kritiziraju, kanjavaju ili proklinju, ine to po cijenu povratka iste energije te tako postaju primatelji istih silnica. Oni koji odailju dobro, blagost i suosjeanje, oni koji pomau, zauzvrat e primiti energiju iste vibracije i kvalitete. Ljudskom je umu (koji je zatoen u vremenskom okviru trenutnog ivota) esto najtee pojmiti djelovanje karme jer brzina kojom se ta energija vraa ovisi o evolutivnom stanju svake pojedine due.

O brzini povratka karmikih energija nema tono odreenog pravila. Meutim, to je dua razvijenija i to viu i boanskiju vibraciju dostie, to joj se takva energija bre vraa kao mogunost za daljnji duhovni rast. U nekim se sluajevima karmika energija ne mora vratiti unutar odreene inkarnacije. Katkad moe biti odgoena i pojaviti se u buduim ivotnim iskustvima. U drugim e se sluajevima sve odigrati u istoj inkarnaciji. Svrha karme nije kanjavanje. Mnogi su izrazili takve tvrdnje. Pojam osude, meutim, ne postoji. Ne postoji neki stalan autoritet koji e osuivati, hvaliti ili donositi bilo kakve vrijednosne sudove. Jednostavno reeno, svaka se dua razvija kroz prijanje iskustvo. Svaka dua ima mogunost razvijati se kroz karmiki proces odailjanja odreene energije bez obzira na to je li ona prema vaem prosuivanju pozitivna ili negativna u univerzum tako da u novom obliku, povratkom te karmike energije, doivi vei i djelotvorniji razvoj. 93a. Linda: Osvrnut u se na tvoj primjer osobe koja je u jednom ivotu drugima uskraivala knjige, i koja je potaknuta nekom unutarnjom udnjom, unutarnjim zadovoljstvom, provesti sljedei ivot piui i promiui slobodu objavljivanja. Taj mi je opis zazvuao vrlo poznato. Je li mogue da si time govorio o meni? Ariel: Najprije emo odgovoriti na openito pitanje. Kada postoji dubok unutarnji poriv, unutarnji osjeaj svrhe ili zanosa, esto se pojavljuje udnja srca za izraavanjem na odreeni nain, potpuno suprotan nainu koji je prethodno doivljen u ovom ili nekom prethodnom ivotu. Osoba e tako ponititi energije koje je prethodno odaslala. Po pitanju tvojeg prijanjeg iskustva ili ivota i njegove veze s onemoguavanjem pisanja, openita energija tvojeg ranijeg postojanja odnosi se na ograniavanje ili sputavanje ne samo pisane ve i izgovorene rijei mudrosti i kreativnosti, osobito na podruju duhovnosti. Tekoa je proizlazila iz straha straha od znanja koje se stjecalo te izraavanja toga znanja u bilo kojem obliku. Zbog toga je straha bilo nuno sprjeavati i ograniavati one, ukljuujui i samu sebe, koji su posjedovali znanje, odnosno, razumijevanje ili duhovne uvide koji nisu odgovarali vladajuim vjerovanjima, nainu razmiljanja ili strukturi sustava toga doba. U ovom si ivotu motivirana pomoi drugima pri stjecanju moi kako bi se iskupila za svoje postupke kojima si, zahvaljujui svojem nadreenom poloaju, drugima uskraivala njihova prava. U ovom ivotu osjea unutarnji poriv i elju da pomogne drugima pri razvoju, da pomogne pronai naine na koje e

drugi napredovati, da njeguje darovitosti drugih ljudi i otkrije ih onako kako sami moda ne bi bili sposobni. Na svojem vlastitom putu, kao i svi ostali, odrauje utjecajnu posljedicu karme, a sam in objavljivanja knjiga izazvat e promjenu strahom izazvane ograniavajue energije iz tvoje prolosti. Iako u tebi postoji strah vezan za napredak, sve tvoje energije podupiru irenje kreativnih i duhovnih zamisli, ak i ako se pomalo razlikuju od vladajuih sustava vjerovanja. 93b. Linda: U kojem se stoljeu odvijao taj drugi ivot o kojemu govori? Ariel: Prevladavajua energija o kojoj smo govorili dolazi iz 16. stoljea vaega vremena. Linda: Jao! 94. Linda: eljela bih doznati vie o toj dui iz 16. stoljea koja je onemoguavala irenje pisanih i verbalnih informacija. Ariel: Takve su informacije uvijek lako dostupne. Potrebno je usredotoiti se na utjecaj i vanost tog iskustva u sadanjem trenutku putovanja. No, budui da si to ve nekoliko puta pitala i da tvoj um to eli doznati, otkrit emo ti neke osnovne znaajke, no sa zadovoljstvom emo ti pomagati istraivati i otkrivati ostale pojedinosti. Tada si ivjela u mukom tijelu i radila u slubi Crkve. Tvoj je zadatak bio guiti krivovjerje ljudi koji su se otvarali divnim, mistinim iskustvima upoznavanja Isusa. To je potkopavalo i ugroavalo postojei sustav jer je Crkva bila utemeljena na tvrdnji daje Isusa mogue spoznati samo kroz Crkvu. No, njegovae prisutnost ukazivala mnogim ljudima koje biste vi nazvali seljacima i obinim pukom ljudima bliskim zemlji koji su ivjeli u umama i poznavali boanstvenost sveg ivota koji ih je okruivao. Iako je dio tebe znao da govore istinu, da su pronali dar koji ti, unato svojem poloaju, nisi pronala, tvoj je posao bio opovrgnuti te tvrdnje ili dokazati njihovu pogrenost. Tvoj je posao bio uguiti sve jae vjerovanje da je Isusa mogue upoznati, te ekskomunicirati one koji su irili to krivovjerje. U tome si bila vrlo dobra3.
3

- Inkvizicijom se nazivalo crkveno tijelo zadueno za otkrivanje i kanjavanje bogohulni-ka te svih onih koji su poinili grijeh protiv katolikog pravovjerja. U

16. je stoljeu osobito aktivna bila panjolska inkvizicija. Dvije se znaajke panjolske inkvizicije osobito istiu: progoni radi 'govora koje se smatra bogohuljenjima' i cenzura knjiga ... 1558. godine odreena je smrtna kazna te oduzimanje imovine za trgovce knjigama i sve one koji su posjedovali zabranjene knjige. (Encjclopedia Brittanica, svezak 12., 1960, str. 337, 383). lanovi inkvizicijskog suda esto su u prirunicima traili upute za postupak s bogohulnicima. Neki izvori upuuju na uspjene inkvizitore koji su postupkom muenja vjeto izvlaili priznanja od osumnjienih bogohulnika. (Bachrach, D. 1995. The Inquisition, San Diego, California: Lucent Books, Inc., str. 28) 95. Linda: Voljela bih uti primjere ljudi iz nae povijesti, to su inili u jednom ivotu i tko su bili u drugom, poput primjera ovjeka koji je spaljivao knjige, a zatim gradio knjinice. Ariel: Odreenjima ili imenima koja dodjeljujete ljudima esto se pripisuje velika vanost. U samoj prirodi tvojega pitanja oituju se temeljna vjerovanja da su neki od tih ljudi vaniji ili zanimljiviji od drugih. Kada bude promatrala sa stajalita s kojega ti se obraamo, shvatit e da takva vanost zapravo ne postoji. Onaj [koji je gradio knjinice] po imenu Thomas Jefferson, sa stajalita due nije nita vaniji niti manje vaan od onoga koji je povijesti nepoznat. elja za razumijevanjem identiteta, koji se protee iz jedne inkarnacije u drugu, prisutna je u umovima mnogih ljudi. Pa ipak, sa stajalita pouavanja i razvoja to nije osobito vano. Osim toga, bavljenje pitanjem slijeda ili povezanosti identiteta iz jednoga ivota u drugi moglo bi dodatno oteati razumijevanje rijei koje vam namjeravamo uputiti i oslabjeti utjecaj nae poruke. Iako razumijemo i osjeamo tvoju elju za tim spoznajama, u ovom pouavanju neemo se baviti tim temama niti odgovarati na takva pitanja. Linda: U redu, poteno. 96. Linda: ivoti dvojice amerikih predsjednika Abrahama Lincolna i Johna Kennedvja otkrivaju zapanjujue slinosti, ukljuujui i pojedinosti ili dogaaje vezane za njihove brakove, smrti, forenzike istrage njihovih smrti te atentate. ini se kao da su se Lincolnov ivot i smrt ponovili nakon stotinu godina u ivotu i smrti Johna Kennedvja. Jesu li ti dogaaji karmiki povezani? Ariel: Pitanje koje si postavila iskoristit emo kao mogunost da progovorimo o openitijem pitanju pouavanja. To je pitanje vrlo otroumno. No, najvanije

jest da je razlog tolikom stjecanju znanja o slinostima izmeu ta dva ivota zapravo injenica da su to bile dvije vrlo poznate javne linosti. Da nisu bile toliko poznate, ne bi bila ni provedene ni istrage kojima su otkrivene nevjerojatne slinosti tih dvaju ivota. Kada biste tako temeljitu istragu proveli na svim ivotima ljudi u okruju u kojemu ivite, te kada biste usporedili milijarde ljudi, otkrili biste veliki broj tako slinih ivota. Iako vjerujete da je svako ivotno iskustvo apsolutno jedinstveno, broj obrazaca i vrsta ivota manji je od broja ljudi koji ih doivljavaju. Zbog toga postoji mnogo ivotnih obrazaca koji se, iako okolnosti mogu biti razliite, odigravaju kao istovjetni. U svakom od tih obrazaca odigravaju se iste ivotne faze, odreeni ivotni postupci, mnoge kljune prekretnice, donesene odluke ili ostvarene promjene te mogunosti kao i doivljene tragedije. Sluaj koji si navela tek je jedan od mnogih, mnogih takvih obrazaca koji se odigravaju tijekom dozrijevanja due i ivotnog razvoja. 97. Linda: eljela bih nastaviti s ovom temom. Postoji li karmika veza meu ljudima iz razliitih vremenskih razdoblja? Openito govorei, dogaa li se u jednom stoljeu neto potpuno isto to se odreenom biu dogodilo u nekom prijanjem stoljeu? Je li mogue da je njihova tijela nastanjivala ista dua? Ariel: Uvijek postoji mogunost karmike veze iz jednog ivota u drugi. Vjerojatnost ili izgledi da e se dua u nekom drugom vremenu inkarnirati u isti ivotni obrazac potpuno ovisi o potrebi te due za doivljavanjem razvoja iz tog ivota, iz tog ivotnog obrasca. Mnogo su uestalije inkarnacije u drugaiji ivotni obrazac jer se tijekom putovanja kroz odreeni ivotni obrazac u pravilu stjee dovoljno znanja te se ostvaruje potreban rast i razvoj pa ponovno ivljenje istog obrasca nije potrebno. Dua e u pravilu, u buduoj inkarnaciji, ivjeti drugim obrascem - primjerenim razvoju i osposobljenosti za posebna podruja na kojima se nanovo roena dua mora nastaviti razvijati i rasti. No, postoje sluajevi u kojima se obrazac ponavlja, a pouke se usvajaju neto due vrijeme. 98. Linda: Jesmo li Stevan i ja [autori] karmiki povezani? Ariel: Neizostavno, karmika veza ili karmika podudarnost koju osjeate jest u tome to si ti, zbog nunosti i straha, guila duhovno izraavanje drugih, a Stevan je u prolosti u sebi guio duhovno razumijevanje i izraavanje te ih skrivao od svijeta, zbog straha i elje da odri sigurnost.

Iako vas dvoje ni u jednom ivotu niste bili povezani tim iskustvom, privueni ste jedno drugome kroz nae vodstvo i uz nau pomo kako biste jedno drugom pomagali djelotvorno razrijeiti karmike posljedice iz prolosti. Zajednica vaih dua, usmjerena prema vaim ivotnim svrhama i usklaena s njima, svakome od vas pomae ponititi karmiku energiju prolih iskustava. Jedan drugome pomaete zacijeliti. Zbog toga vas se, prema vaoj terminologiji, moe nazvati srodnim duama koje su se povezale u cilju razvoja, iscjeljenja i preobrazbe, ne samo u vau korist, ve i za dobrobit mnogih drugih dua na ovom planetu. 99. Linda: Molim te da razjasni znaenje izraza srodne due. Ariel: Izrazom srodne due nazivamo due koje su se u ivotu odluile udruiti u cilju duhovnog rasta i preobrazbe. Srodne due u ljudskom izraaju poprimaju irok raspon nijansi i oblika. Ljudski um, a osobito ljudski ego, najee i najvie tei srodnoj dui s jednog kraja spektra, odnosno, idealiziranoj zamisli savrenog romantinog ljubavnika zamisli duboke strasti i putenosti, goleme, bezuvjetne ljubavi i radosti, potpunom blaenstvu i zanosu u okviru odnosa. No, postoje i srodne due koje ostvaruju isti duevni cilj razvoja i duhovnog postignua, a koje se, s ego-stajalita, nalaze na posve suprotnom kraju spektra. ak i due koje se ujedinjuju u inovima nasilja, ukljuujui i silovanje, incest ili ostale zloine, doivljavaju mogunost za trajan i znaajan duhovni razvoj. Dvije due, koje se s ego-stajalita ne moraju sviati jedna drugoj i ne moraju ostvariti ego-ravnoteu, udruuju se da bi postavile temelje znaajnoj duhovnoj preobrazbi, razvoju i zacjeljivanju. zmeu te dvije krajnosti nalaze se mnoge mogue varijacije na temu srodnih dua. Dvije se due udruuju ili sjedinjuju na odreeni nain, koji ne mora nuno biti seksualan ili nasilan, ve na bilo koji nain koji vodi obostranom razvoju i zacjeljivanju, obostranoj karmikoj evoluciji i karmikom ispunjenju ivotnih svrhi tih dviju dua. 100. Linda: Moe li nam pruiti primjer karmike ravnotee kod osobe koja svoj ivot posveuje znanstvenim istraivanjima? Ariel: Ovim pitanjem trai formulu pomou koje bi objasnila uzroke i posljedice svake mogue ivotne situacije ili okruenja. Djelovanje, odnosno, dinamika karme nije toliko jednostavna ili izravna. Karma ne funkcionira kao naelo linearnog preslikavanja jednoga ivota u drugi, jednog karmikog iskustva u drugo. Mnogo je imbenika koji na nju utjeu, ukljuujui brojna iskustva iz razliitih ivota koja se stapaju u jedno duboko karmiko iscjeljenje ili ponovno uspostavljanje karmike ravnotee.

Unutar karme odvija se i proces stabiliziranja ili ostvarenja ravnotee u kojoj e negativno, ako tako hoete, biti uravnoteeno pozitivnim, odnosno, ono to je ogranieno bit e uravnoteeno onime to je izraeno. Kada se to dogodi, iskustva jedno za drugim vode savrenijim i viim razinama pozitivnog, radosnog i skladnog izraavanja. Cilj, ili svrha, ako tako hoete, procesa karmikog proiavanja jest istanati duu do toke otvaranja srca, moi, duhovne mudrosti i dubokog suosjeanja tako da je razina duhovnog postignua sve via. S tim proiavanjem povisuje se i razina jedinstva s viim aspektima boanskoga, a razina karmike energije koja e se vratiti da bi bila proiena, sve je nia. Kad se ljudi ponu pribliavati tom stanju proienosti, uspinju se na divnu, divnu razinu duhovnog postojanja. Ostali ih vide kao uistinu mona bia vrlo razvijene duhovne prirode koja ive skladnim ivotom i pruaju duboke uvide i poticaje mnogima koji dolaze u doticaj s njima. Takvi ljudi stvaraju malo karme, ako je uope i stvaraju, koju je potrebno proistiti ili odraditi u nekom od buduih iskustava. Oni na, neki nain, svojim ivotnim putovanjem stvaraju vrlo malo karmikih valova. 101. Linda: Je li posao koji osoba obavlja pod utjecajem njezine karmike energije? Ariel: Svi aspekti ovjekove ivotne okoline odgovarajua su okruenja za djelovanje karmikih energija. Meuljudski odnosi su pogodno okruenje za takve karmike pouke i ostvarenje razvoja. Bliskost, ljubav i snaga odnosa ine ga savrenim okruenjem u kojemu dua moe u potpunosti doivjeti duboko razrjeenje karmikih energija iz prolosti. Odnosi u radnom okruenju, u poduzetnitvu, politici, kolstvu, u svakom podruju onoga to poznajete kao ljudski ivot, pruaju sjajne i brojne mogunosti za razvoj kroz povratak karmikih energija. Jednako su vrijedne i okolnosti u kojima takvi odnosi ne postoje. U takvim je okolnostima energija vezana za nezaposlenost, za izostanak meuljudskog odnosa, izostanak osjeaja pripadanja drutvu, religioznoj strukturi ili nekom drugom sustavu, takoer djelotvoran nain djelovanja i doivljavanja te karmike energije. 102. Linda: Neki se ljudi ivo sjeaju prolih ivota dok se veina ne sjea niega. Zato neki pamte, a drugi ne?

Ariel: Jednostavno reeno, vanost prolog ivota razlikuje se od ovjeka do ovjeka, a svaka dua ima drugaiju potrebu po pitanju toga je li vano bilo to ili sve iz odreene prethodne inkarnacije. Sjeanje na iskustva iz prolog ivota vrsto je vezano za potrebu da se razrijei ili iscijeli posljedice, dovri duhovni rast ili poniti karmike energije prethodne inkarnacije. Ljudi koji pamte iskustva iz prolih ivota esto ih se prisjeaju u kontekstu razrjeavanja neega to je oivljeno i djelatno u sadanjem ivotu. Kada god neko karmiko oitovanje ostane nerazrijeeno ili nedovreno, na neki se nain ponavlja kao energetska analogija ili odraz u tom ivotu. Oblik ili nain tog ponavljanja moe se, meutim, u trenutnoj inkarnaciji razlikovati od oblika kakav se pojavio u prethodnoj. Osim kao pomo pri zacjeljivanju, saznanje o ostalim ivotima posve je nevano u smislu razvoja due ili evolucije svijesti. Zbog toga traganje za saznanjima o prethodnim ivotima u cilju onoga to nazivate istom zabavom ili pukom radoznalou, nema osobitu svrhu. Ljudi koji se ne sjeaju niega i nemaju nikakva saznanja o prolim ivotima vjerojatno ne bi imali nikakve koristi od takvih spoznaja, ili u ovaj ivot nisu donijeli posebna pitanja na kojima trebaju raditi, neto posebno to treba razrijeiti. Oni koji se sjeaju mnogo toga iz prethodnog ivota, stjeu vrijedan uvid u putovanje i misiju njihove due u ovoj inkarnaciji. 103. Linda: Moe li nam prisjeanje pouka iz prolih ivota pomoi u trenutnom ivotnom putovanju? Ariel: Saznanje o iskustvima iz prolih ivota, osobito o njihovom utjecaju na karmiki slijed u trenutnom ivotu, moe biti iznimno vrijedno. No, za njim se traga i otkriva ga se tek kada je ono i potrebno i korisno za evoluciju i razvoj u tom ivotu. Neki ljudi zapravo nisu spremni za takve spoznaje ili im one u trenutnom ivotnom putovanju nisu potrebne. Njima one ne bi bile od pomoi. Zbog toga ih nee traiti niti e ih pronai. Oni poput tebe [Linda] koji su dosegnuli toku u kojoj im je takva spoznaja prijeko potrebna, pronalaze nain te iz prolosti otkrivaju ono to im je potrebno i utjecaj toga iskustva na njihov trenutni ivot.

Mudro je izbjegavati uzaludno tratiti dragocjeno vrijeme ovoga ivota na istraivanje, ponovno proivljavanje ili povratak u iskustva prethodnih ivota. To moe postati zabavno i tako vas odvratiti od vaeg ivotnog tijeka i razvoja. Meutim, istinska povezanost sa specifinim kljunim tokama (to biste vi mogli nazvati karmikim dugovima ili poukama) koje su sastavni dio vaeg sadanjeg ivotnog iskustva, znatno pomae uenju. Oni koji imaju potrebu spoznati odreene ivote i pouke, bit e motivirani otkriti ih. To je vrlo samodostatna pojava. Poseban napor uistinu nije potreban. 104. Linda: Slavni astrofiziar, matematiar i pisac 20. stoljea Stephen Havvking, istaknuo je da je roen 8. sijenja 1942. godine, tono 300 godina nakon smrti Galilea, 8. sijenja 1642. godine. Postoji li povezanost izmeu profesora Hawkinga i Galilea? Ariel: Nekoliko je, kako vi to nazivate, povezanosti izmeu oblika duha kojega ste upoznali kao Stephena Hawkinga i oblika duha koji je bio utjelovljen u Galileu. Najvanije emu te elimo pouiti putem ovog pitanja jest znaajka svijesti izraena kroz te dvije osobe. Obje posjeduju izuzetnu sposobnost usredotoiti se na aspekte prirode samog univerzuma u kojemu ivite. Svaki je od njih istraivao podruja koja nadmauju i nadilaze veinu umova iz vremenskog razdoblja njihova ivota. Obojica su usredotoeni na vrlo usko podruje i zbog toga u odreenoj mjeri ogranieni u mnogim drugim aspektima emocionalnog ili svjesnog razvoja. No, njihova ih uska usredotoenost ini osobito sposobnima pojmiti dubine i temelje vrlo sloenog reda pomou vrsto ukorijenjenih sposobnosti logine i kompleksne linearne analize. Obojica takoer pruaju primjer onoga to smo vam nastojali otkriti, odnosno da postoji mnogo uloga, potreba i funkcija koje, spojene u mozaiku koji nazivate ivotom, dolaze na svoje savreno mjesto. U oba sluaja [Hawking i Galileo], svaki je od njih savren izraz ivota koji je trebalo proivjeti. Svaki od njih je oblik ivota koji je trebao biti izraen. Nijedan od njih nije ponovio niti na bilo koji nain drugom biu oduzeo ivotni izraz koji mu nije namijenjen. Obojica su skladno odigrali ulogu i svrhu koju su njihove due odabrale ostvariti kroz utjelovljenje i vrijeme njihova ivota. to se tie pretpostavke iz tvojega pitanja da su njih dvojica isto reinkarnirano bie, najjasnije tumaenje povezanosti koje bi mogla razumjeti kroz ogranieni rjenik kojim ti se obraamo jest da obojica posjeduju istu sposobnost dosegnuti ono to biste mogli nazvati stanjem univerzalne svijesti koja vlada u

energetskom podruju vaega ivota i s kojom se ljudski um vrlo rijetko povezuje. To podruje svijesti, podruje znanja, tijekom vremena su razmatrale mnoge duhovne, vjerske i akademske tradicije. To je podruje znanja s kojim su se povezali svi veliki vidovnjaci, vidjelci, mistici, proroci, filozofi, matematiari i fiziari da bi unaprijedili znanje, da bi nastavili evoluciju s umjetnikog ili matematikog stajalita. Ta su dva bia [Havvking i Galileo] pokazala sposobnost dosezanja, povezivanja i stjecanja spoznaja u tom prostoru svijesti. Zbog toga se obojicu smatra neopisivo genijalnima, a dubinu njihova razumijevanja izvanrednom u odnosu na njihove suvremenike, i obojica e u vaoj povijesti biti zabiljeena kao kljune linosti u evoluciji svijesti. OSUIVANJE 105. Linda: Nanoenje tjelesnih ili emocionalnih povreda su ponaanja koja veina ljudi osuuje kao pogrena. Molim te da nam otkrije vae stajalite o toj temi. Ariel: Uovoj stvarnosti iskustvo je jednostavno ono sto jest. Ono je jednostavno iskustvo. U ovoj stvarnosti, sve to se dogaa jednostavno je trenutak istodobnog istog spoznavanja i iskustva. U vaoj se stvarnosti prvo doivljava iskustvo, o kojemu smjesta donosite vrijednosni sud. Prosuujui to iskustvo, vi se od njega odvajate. Iskustvo, samo po sebi, nije mogue procijeniti jer ono je jednostavno iskustvo. Vi ste taj - va um i va ego koji pravi razlike, prosuuje i odreuje dobro ili zlo, krijeposno ili iskvareno, ispravno ili pogreno. Normalan um nije sposoban doivljavati ivot bez prosuivanja jer je za takvo to potrebno prekoraiti ljudski um -to se u ovoj [aneoskoj] stvarnosti neprestano dogaa. 106. Linda: Bez obzira na to je li posrijedi ispuhivanje dima drugome u lice, liavanje nekoga slobode zbog vjerskih uvjerenja ili oduzimanje ivota, ovjek nema pravo nametati svoju volju drugome. Ako netko pati u nemilosti druge osobe, ne mogu to shvatiti tek kao jo jedno iskustvo. Kako je mogue takvo to ne opaziti kao loe? Ariel: Primatelj, rtva sve to, s ego-stajalita, nedvojbeno doivljava kao loe. No, nemoj pogreno shvatiti osnovni smisao, plan prema kojemu se sve to odvija. Na razini due to dvoje - muitelj i rtva - su srodne due. Oni su savrenom skladu i ravnotei, na razini due djeluju u savrenom suglasju jedna je dua pristala doivjeti iskustvo muitelja, a druga je pristala doivjeti iskustvo surovog i moda brutalnog muenja koje vodi u teke povrede ili u smrt.

Sa stajalita ljudskog iskustva, ovo pitanje izaziva estoke osude i emocije. No, sa stajalita due, to je vrlo dragocjeno, vrlo sadrajno iskustvo. Na razini due, ono se moe usporediti sa skokom u bazen ledene vode. Iako je to za ego moda neugodno iskustvo, za duu je ono velianstveno i dragocjeno. 107. Linda: Kad ovjek ili ivotinja pate ili ako ih se ubije, da, ja to osuujem to je pogreno. Ti mi kae da je to tek obino iskustvo, ni dobro ni loe. Ne shvaam tu filozofiju. Ariel. Molimo te da nau poruku ne shvati pogreno te da izostanak prosuivanja ne zamijeni s izostankom odgovornosti. Prosuivanje je, s ljudskog ego-stajalita, neizbjeno i nuno. Zahvaljujui prosuivanju, uspostavili ste sloeni obrazac dobra i zla unutar kojega relativno skladno ivite. Na njemu se temelje vai moralni, zakonski i etiki sustavi. Ono to elimo da spoznate jest da sa stajalita ove stvarnosti ne postoji takav obrazac prosuivanja. Pojmovi dobra i zla tvorevine su ljudskoga uma. Promatrano iz ove stvarnosti, sve to se u ivotu dogaa tek je raspon moguih iskustava. Dua, primjerice, temperaturu doivljava tek kao raspon izmeu toploga i hladnoga ne kao dobro ili loe tek mnotvo vrijednih, sjajnih iskustava koja ljudsko tijelo moe podariti dui. ovjek je taj koji prosuuje iskustva, procjenjuje ih, odreuje i usporeuje kao bolja ili loija. Takva odreenja nisu apsolutna, ve subjektivna. Mnogo je, primjerice, onih koji uivaju u hladnoj klimi, a ivot u toploj klimi prosuuju kao uasan. Jednako je tako mnogo onih koji uivaju u toploj klimi i hladnu prosuuju kao uasnu. Potrebno je shvatiti da je svaka dua potpuno odgovorna za svoje postupke i njihove posljedice u ivotu. Svaki postupak, s vaeg ego-stajalita ocijenjen kao dobar, kao i onaj ocijenjen kao lo, stvara karmiku energiju. Svaka e dua, u cilju daljnjeg rasta i razvoja, doivjeti uinke ili posljedice vlastite karmike energije. Dua koja u odreenom vremenu doivljava iskustvo muitelja, u nekom e drugom vremenu vjerojatno doivjeti iskustvo rtve. Iako na razini due nema prosuivanja odigrane uloge, potpuna i neizbjena odgovornost svakako postoji. 108. Linda: Sto dakle, kao ljudi, moemo nauiti s vaeg stajalita o nepostojanju ispravnoga i pogrenoga, dobroga i loega u smislu naina ivljenja? Ariel: U osnovi moete nauiti to da vaim ivotom upravljaju dvije sile. Jedna je boanska koja vas usmjerava i prua vam divnu slobodu ivljenja unutar

odreenih granica. Druga je sila vaa vlastita slobodna volja koju moete provoditi unutar odreenih granica. Nema predodredenosti niti potpune slobode izbora. Slobodna volja i boansko vodstvo djeluju u skladu, jedna uz drugu. Misija vae due tijekom ivotnog putovanja jest razvijati se u tom skladu putem iskustava rasta, razrjeavanja stare karme, stvaranja nove karme i spoznavanja Boga. Tijekom tog razvoja trebali biste ivjeti tako da neprestano rastuu ljubav, koju osjeate u sve dubljem jedinstvu s Bogom, primjenjujete u postupcima kojima stvarate karmu utemeljenu na ljubavi. Budui da va um ne moe izbjei neprestano prosuivanje, mo prosuivanja moete upotrijebiti za upravljanje svojim mislima i postupcima u cilju stvaranja karme utemeljene na ljubavi, te izbjegavanje misli i postupaka koji stvaraju karmu utemeljenu na strahu. Tako upotrijebljena mo prosuivanja moe biti korisna i konstruktivna u ivotu i evoluciji vae due. Molimo vas da budete svjesni da osudivanje drugih, osobito osoba druge rase, vjere, politikog opredjeljenja, narodnosti, spola ili sklonosti, stvara karmiku energiju utemeljenu na strahu. UPOZNAVANJE VLASTITOG JASTVA 109. Linda: Kako ovjek moe otkriti svoju istinu, svrhu svojega ivota? Ariel: U skladu univerzuma u kojemu ivite, svaka osoba ima poseban zadatak, svrhu ili mjesto u posvemanjem mozaiku samoga ivota. Bia onoga to nazivate niim razinama svijesti (koje su katkad zapravo vie, poput svijesti ivotinjskog svijeta za koji smatrate da je u vaoj vlasti) posjeduju sposobnost koja se okvirno naziva instinktom. Ta velianstvena bia nisu optereena vaom zamilju odvojenosti ega (u onoj mjeri u kojoj ste vi kao via bia njome optereeni). Njima je njihova posebna ivotna svrha zbog toga uvijek lako dostupna, uvijek poznata i uvijek je slijede. To se oituje u nedokuivim aktivnostima poput migracija i prelaska golemih geografskih prostora te u nevjerojatnom znanju o tome kako pronai hranu. Odraz poznavanja ivotne svrhe je i njihova sposobnost rasta i ivota u skladu s biima koja ih okruuju, slijeenje instinkta ak i do mjesta na kojemu e uginuti i postati dio onoga to nazivate prehrambenim lancem. ivotinje svaki trenutak proivljavaju u savrenom skladu sa svojom ivotnom svrhom. Kada biste mogli prevladati svoj osjeaj samovanosti i potrebu za kienjem imovinom, nagradama, trofejima, naslovima i ostalim nainima kojima se istiete, izdvajate i odreujete, mogli biste se okrenuti vlastitoj unutranjosti i

pronai ono mjesto na kojemu taj primarni instinkt ivi u vama. Budete li slijedili taj instinkt, ivjet ete u skladu sa svojom ivotnom svrhom. Taj primarni instinkt najlake ete otkriti, osjetiti i doivjeti u podruju koje nazivate srcem, putem osjeaja koji nazivate ljubavlju. Kao to smo ve objasnili, ljubav je sutina ovog univerzuma. Ona je takoer i osjeaj ili pojava koju doivljavate kada ste usklaeni s tim primarnim instinktom, kada ostvarujete svoju svrhu, kada ste na svojem mjestu i slijedite svoju misiju. Svrhu ili misiju nemojte poistovjetiti sa stanjem statinosti. Sve u vaem univerzumu nalazi se u stanju stalne promjene. Jednako je i s vaom svrhom i misijom, vaim mjestom i vaom zadaom. Ako je ovjek visoko usklaen sa svojim instinktima te posjeduje dovoljno snage i odvanosti da se odupre ljudskim strahovima, cijeli ivot moe proivjeti napredujui, djelujui, rastui i razvijajui se kroz proces ivljenja u skladu s instinktom. Ta e se osoba nalaziti u stanju ljubavi, blaenstva, sklada i radosti i ivjeti, kako to vi kaete, u svetom jedinstvu s Bogom. Svijet u kojemu ivite otvoren je mogunosti da svako pojedino bie ivi u savrenom boanskom suglasju i skladu, bezuvjetno slijedi instinktivni obrazac, da njegovo srce bude prepuno osjeaja ljubavi i milosra, da se suoava, obraunava te na posljetku svlada strahove i izazove. To je dio ustrojstva univerzuma. Ljudi su preesto gube doticaj s tim unutarnjim instinktom. Ne doivljavaju onaj osjeaj koji njihova srca moe potpuno ispuniti, probuditi ivot i zanos u sri njihova bia. Katkad su, meutim, potpuno svjesni svojeg unutranjeg instinkta, ali se plae slijediti ga. Dogaa se i da ih potpuno obuzme ego-udnja pa zbog toga, opirui se instinktu, plivaju uzvodno, suprotstavljaju se samoj struji ivota i doivljavaju iscrpljenost. udesnost i uzvienost tvorevine koju poznajete kao svoj univerzum, proizlaze iz injenice da e univerzum poduprijeti svakoga tko pliva u smjeru struje i svakoga tko pliva protiv struje. Meutim, prema evolucijskoj sudbini, s vremenom e sve plivati u smjeru struje, sve e tei usporedno s njom. 110. Linda: Koje su posljedice ako ovjek ne obraa pozornost na znakove upozorenja koji mu govore da se udaljio od svojega puta? Ariel: Za tu pojavu posjedujete odlinu rije. Vi to nazivate paklom. Kada se ego opire prirodnom pozivu boanskoga, ili uje svoj instinkt i poznaje elju svojega srca ali je ne slijedi, posljedice su brojne. To je, u vaem fizikom svijetu vrlo slino pokuaju zaustavljanja mone rijeke. Neko vrijeme vam to, uz

mnogo napora, moe polaziti za rukom, a ako u tome uspijete, cijelo nizvodno podruje s vremenom se pretvara u suhu pustinju. Ako ne slijedite struju i sklad svojega ivota tako to ete neprestano nastojati ispuniti svoje srce i pribliiti se boanskome, u vaem e ivotu prevladavati emocije koje proizlaze iz straha. Meu njima su ljubomora, nadmetanje, krivnja, stid, gnjev, ogorenost, bezvoljnost i potitenost. Niz je predugaak da bismo ga opisivali, no tu e pojavu shvatiti i uz ove rijei. Ako je struja vaega ivota dovoljno dugo sputavana, to je nalik sputavanju rijeke i uskraivanja ivotnog izvora nizvodnom podruju. Sve to se nalazi nizvodno, usahnut e. Jednako e tako usahnuti ljudsko tijelo i njegov duh. Mogua je zdvojnost, oaj, pa ak i patnje, odnosno bolesti. 111. Linda: Kako moemo razlikovati borbu kojoj je svrha uenje i borbu koja je znak da smo skrenuli sa svojega puta? Ariel: U tvojem pitanju opaamo dubok uvid jer to je jedna od najvanijih spoznaja koju dua mora shvatiti na svojem putovanju kroz dar ljudskoga ivota. Najvaniji uvidi stjeu se promatranjem krajnosti pojave tekoa ili borbe. Mnogi ljudi, suoeni i s najmanjim suprotstavljanjem ili potekoom, odustaju od svoje zadae. Suprotstavljanje i potekoe katkada dolaze izvana, primjerice, od ljudi koji se ne slau s vama, koji vas ne podupiru, koji vas ne potiu, ili ak od onih koji vas pokuavaju sprijeiti u obavljanju vae zadae. No, suprotstavljanje esto proizlazi iz vaeg vlastitog uma, iz svih negativnih i ogranienih misli koje vas nastoje odvratiti, sprijeiti i onemoguiti u ostvarenju zadataka na vaem putovanju. Kad pod utjecajem ega odustanete ve i na najmanji znak potekoe ili suprotstavljanja, takva predaja nimalo ne doprinosi razvoju due. Prisutnost suprotstavljanja ili potekoa vrlo je korisna pojava koja vam u ivotu moe pomoi ostvariti znaajno duhovno i duevno proienje te razvoj. To je, meutim, pitanje stupnja, jer se na drugom kraju raspona vaeg poimanja suprotstavljanja ili potekoa nalazi osoba koja nee odustati - osoba iji ego nastoji suprotstaviti svoju volju samoj struji, odnosno dinamici ivota. To je ego koji pliva uzvodno unato svim znakovima upozorenja, iscrpljenosti ili potekoama sve dok potpuno ne onemoa i klone. Takva aktivnost ne dovodi do duhovnog razvoja o kojemu govorimo. Jedan od ciljeva due jest nauiti opaati i razumijevati neopisivu struju lakoe nasuprot potekoama ovoga univerzuma, nauiti ustanoviti je li njezin ivot

usklaen ili suprotan toj struji. Kljuna duhovna vjetina koju morate razviti jest sposobnost razluivanja potekoe koja predstavlja priliku za rast od potekoe koja upozorava na to da se kreete pogrenim smjerom. To je neto to svaka dua mora nauiti razabirati i klju svakog znaajnog duhovnog rasta u ovjekovu ivotu. Tu nema lake formule ni lakog odgovora. Jer kad bi ih bilo, ostvareni razvoj due ne bi imao osobitu vrijednost. 112. Linda: Rekao si nam da nikada ne moemo spoznati Boga jer ne postoji nain da iskoraimo i pogledamo tamo gdje Bog ne postoji. Budui da ne moemo iskoraiti iz svojega jastva, ne znai li to da, prema istoj logici, ni sebe ne moemo razumjeti u potpunosti? Ariel: U tvojim je rijeima mnogo istine. Mnogo je toga to istraivanjem o sebi moete otkriti. Sposobni ste proniknuti u dubine svijesti. Moete promatrati samoga sebe; moete promatrati svoj um; moete promatrati svoje emocije; moete opaati osjetilne doivljaje. Na mnogo naina moete pokuati pojmiti svoj identitet i shvatiti tko ste i to je vaa sutina. No, budui da je ego taj koji promatra i pokuava shvatiti vae jastvo, vii aspekt vaeg identiteta nije mu dostupan. Postoji dio vas koji je istodobno vi, zasebno ego-jastvo i vi, djeli jedinstva. Dio vas koji je povezan s jedinstvom, nije vidljiv vaem egu. I dok god ga traite njegovim oima, neete opaziti svoju sveukupnost. U vaoj je povijesti bilo mnogo onih, u vjerskim, ali i nevjerskim okruenjima, koji su ljudsko iskustvo opazili mnogo dublje i ire. Kroz odreene duhovne prakse kao to su molitva, kontemplacija ili meditacija ili zahvaljujui boanskoj intervenciji, oni su, samo na trenutak, napustili onaj dio ega koji svjedoi i doivljava svijest. Bez prisutnosti toga svjedoka iskoraili su iz sebe (kao to si to rekla) i mnogo jasnije sagledali tko su. UNUTARNJI UITELJI 113. Linda: Koje su prednosti i nedostaci uenja od unutarnjeg uitelja druge osobe? Ariel: I ovo pitanje jo jednom otkriva prosudbenu znaajku ljudskoga uma koju mi ne posjedujemo. Posve je ljudski ralaniti, razdijeliti ili odrediti znanje ili aspekte stvarnosti na pozitivno ili negativno, na dobro ili loe, prednosti ili nedostatke. Put razvoja u toj velianstvenoj mogunosti uenja koju nazivate ljudskim ivotom, na posljetku se svodi na jedno jedino arite. To arite jest izravno,

osobno, iskustveno poznavanje onoga to nazivate Bogom. To nije shvaanje tuih spoznaja, tuih zapisa ili ak onoga to ste uli ili proitali u svetom spisu koji nazivate Biblijom. Kljuan zadatak, najvaniji zadatak svake due koja putuje ljudskim iskustvom zvanim ivot, jest osobno, iz podruja koje nazivate srcem, kroz sjedinjenje spoznati Boga. Neki e ljudi imati veliku sreu izravno doivjeti to iskustvo sjedinjenja. Oni e spoznati Boga uz pomo onoga to nazivate unutarnjim uiteljem, unutarnjim vodiem ili ak uz pomo nebeske energije koju biste, sa svoje ljudske perspektive, mogli nazvati biem izvan vas. To je uistinu jedan od najproduhovljenijih naina proiavanja dubina iskustva upoznavanja i shvaanja Boga. Razni koraci razvoja omoguit e ovjeku upoznati ono to u svojem svijetu nazivate svojim viim jastvom, uzvienom sutinom jastva, unutranjom mudrou ili unutranjom spoznajom. Mnogo je rijei kojima se moe opisati udesno iskustvo upoznavanja i razumijevanja sebe i univerzuma u kojemu ivite, iskustvo koje nadmauje odreenje zasebnog, odvojenog bia kakvim se smatrate. U nekim sluajevima to iskustvo moe nadmaiti ak i vie jastvo, sve do ostalih nebeskih bia kao to su uvari, duhovi, aneli i boanstva koja osoba opaa odvojenima, zasebnima i izvan sebe same. Imajte na umu da je to unutranje ili vanjsko odreenje svojstveno ljudskom umu, jer kontinuitet koji nazivate Bogom ne poznaje takva odreenja. No, to je neto to vi svojim umom ne moete potpuno pojmiti. To je za vas, u sutini, nepojmljivo. Pronai nekoga tko e osvijestiti vae unutarnje znanje koristei se svojim unutarnjim znanjem da bi vam pomogao i podupirao vas u vaoj potrazi, esto je divan prijelazni korak. Iako to znanje ne proizlazi iz vaega osobnog iskustva, kada ga jednom ujete, ono moe odzvanjati u vaoj dubini. Ono moe oivjeti i raspaliti plamen unutarnje duhovne spoznaje i, iako je poteklo iz neije tue duhovnosti, otvorenosti ili jedinstva koje je to bie ostvarilo, to znanje moe vam pruiti izuzetnu mogunost da duboko u sebi osvijestite spoznaje svoje due i potaknete njezin razvoj. Meutim, to je tek privremena odskona daska. Istinska svrha duhovnog puta i duhovnog rasta tijekom putovanja due kroz ivot jest izravno doivjeti tu spoznaju. To je osnovna misao i postavka svake vae religije, iako se esto ne slijedi. Lako je zaglaviti, postati samozadovoljan i nedosljedan u onome to je esto vrlo teak unutarnji duhovni rad.

U sklopu organizacija koje nazivate religijama poziva vas se upotrijebiti religiju kao pomono orue na propisanom putu. Religija je put kojemu je, prije svega, svrha omoguiti vam intelektualno razumijevanje onoga emu teite, a zatim duboko duhovno razumijevanje kroz izravnu spoznaju, izravno iskustvo sjedinjenja. Slijedei put religije, due se esto zadovolje intelektualnim razumijevanjem koje im religija nudi i zbog toga same ne doivljavaju duboko unutarnje iskustvo jedinstva kojemu tee. One se, u osnovi, zadovolje znanjem steenim od drugih koji su doivjeli to duboko iskustvo sjedinjenja. Oslanjanje na tue unutarnje znanje, koje se stjee iz vieg jastva ili onoga to nazivate duhom ili anelom, takoer moe postati zamka jer ovjek moe postati zadovoljan oslanjajui se iskljuivo na nastojanja drugih, a steeno znanje i doivljena rezonancija nee ga potaknuti da sam ostvari povezanost i sjedinjenje. Jer, koliko god je vrijedno znanje koje ste stekli kroz vjetinu i susretljivost onoga tko vam ga predaje, uvijek mu nedostaje ono to moete sami ostvariti vlastitom unutarnjom spoznajom. Jednako tako postoji velika mogunost da e ove i rijei koje ti upuujemo, nekima postati take na koje e se oslanjati. No, znamo i da e nae rijei probuditi mnoga srca, nadahnuti mnoge due na ostvarenje osobnog razvoja zbog kojega su i zapoele ovo ivotno putovanje. Nita iz ovog podruja nije suvino, i nita se ne dogaa bez potpunog razumijevanja daljnjeg razvoja. Zbog toga vam ove rijei upuujemo bez ikakva rizika. 114. Linda: Koja je uloga rasuivanja dok sluamo i uimo od naih unutarnjih uitelja? Ariel: Rasuivanje je jedinstven aspekt svojstven egu. Dua ne rasuuje jer nema to rasuivati. Dua jednostavno i potpuno zna. Rasuivanje je aktivnost kojom ego nastoji shvatiti ono to dua ve zna ustanoviti to je volja ega u usporedbi s Bojom voljom za vas. . Rasuivanje je vrlo, vrlo mono orue za razvoj vae due. Snagom svoje nepokolebljive zamisli odvojenosti i zasebnosti vi pokuavate otkriti to je Boja volja za vas, ili drugim rijeima, koji je smjer energija vaega ivota, u kojem vas smjeru dua upuuje poi? Zatim djelujete i suprotstavljate se sili vlastitog straha kao da ste postavili prepreke koje kanite preskoiti. To djelovanje se, sa stajalita ega moe doimati kao veliki rizik, no sa stajalita due to je potpuno siguran, bezopasan i izvjestan pothvat.

Proces rasuivanja i posljedino djelovanje te ivot utemeljen na tom rasuivanju glavni je put koji vodi razumijevanju i spoznavanju Boga. Kada se rasuivanje usavri, ego spoznaje da je u vaem ivotu, u najboljem sluaju, tek kopilot. Vaim ivotom upravljaju Boje smjernice. Va ego je tek putnik na stranjem sjedalu. Ego mora shvatiti da je njegova uloga kroz vas ostvariti Boju volju. Drugim rijeima, uloga vaeg ega jest upotrijebiti funkcije vaega tijela i vae ljudske sposobnosti za ostvarenje Boje volje na nain koji e se savreno i korisno uklopiti u svijet koji vas okruuje. Iako je ego vrlo vaan i vrlo potreban, on nije djelatno arite vaega ivota. 115. Linda: Procesom rasuivanja moda emo ustanoviti da neki glasovi za nas nisu korisni. Moda postoji nevidljiva stvarnost koja nema iste zdrave ciljeve kao vi. Ariel: Rasudivanje o kojemu smo ti govorili jest tvoje osobno rasuivanje, rasuivanje o tome slua li u svojem ivotu i umu glas ega ili glas Boga. Pretpostavljamo da ovim pitanjem govori o rasuivanju kojim, nakon to si primila smjernice za koje smatra da dolaze izvan tvojeg unutarnjeg osjeaja jastva, nastoji ustvrditi dolaze li te smjernice uistinu od boanskog oblika, oblika visoke vibracije, kako bi ga ti mogla doivjeti, oblika koji je iskren i brian prema tebi, koji te moe voditi i usmjeravati na najispravniji i najpozitivniji nain. Istinski proces rasuivanja vodi te spoznaji, razumijevanju, doivljavanju i ivljenju u jedinstvu s onime to naziva Bogom. Kljuan element toga znanja jest osobni doivljaj ove stvarnosti i Boga, i zapravo je ono to nazivate apsolutnom, istom, bezuvjetnom ljubavlju. Ljubav je upravo ono od ega je stvoren univerzum. Zbog toga postupkom rasuivanja i nastojanjem spoznavanja Boga ovjek nailazi na sve vie razine ljubavi - ne samo razumijevanja ljubavi, ve i izravnog doivljaja te energije koja potpuno ispunja vae srce i prelijeva se na sve strane. Energije koje odraavaju va vlastiti ego, projicirane na nain zbog kojega se ini da dolaze iz vanjskog izvora, ne mogu sadravati tu razinu ljubavi, budui da esto sadre veliku koliinu straha. Energije ili utjecaji koje drugi ljudi projiciraju prema vama, kao to su mone energije roditelja ili mone energije neprijatelja, mogu se doimati kao da dolaze izvan vas. Te vanjske energije ete, zbog straha iz kojega su projicirane, osjeati kao vrlo ograniene, ili ete ih

moda ak smatrati, kao to vi nazivate, zlima. Osoba koja vjeto rasuuje, te energije nee pogreno shvatiti kao energije bilo koje boanske stvarnosti. Kada bi jedini elementi komunikacije iz ove stvarnosti bile rijei, predodbe i oblici koje utiskujemo u va um, tada bi izvor komunikacije mogao biti doveden u pitanje ili pogreno shvaen. Mi, meutim, komuniciramo mnogo osebujnije. Kada se vaa dua otvori da bi primila na dar, ne samo da u va um utiskujemo znanje, ve i u vae srce ulijevamo ljubav. A osjeaj ljubavi koji ulijevamo u vae srce nije mogue pogreno shvatiti. Nijedna sila koja postoji u vaem egu niti sila koju projicira drugo ljudsko bie, ne moe tako jasno i isto oitovati ljubav koja dolazi iz ove stvarnosti. Prepoznavanje tog osjeaja u srcu dio je procesa rasuivanja. Kako se vaa sposobnost rasuivanja bude poveavala, trait ete osjeaj radosti i blistave, duboke ljubavi koja isijava iz vaeg jedinstva, kao i znanje koje va um pokuava pojmiti i shvatiti. No, bez obzira na to podrazumijeva li tim pitanjem rasuivanje onoga to smijeno nazivate dobrim i zlim duhovima, ili rasuivanje ega od boanstva, pitanje je u osnovi isto i isti je duhovni korak koji morate prijei da biste to razabrali.

NEVIDLJIVI UNIVERZUM
VRIJEME 116. Linda: O vremenu esto govori kao o ovjekovoj misaonoj tvorevini, kao u izrazima prema vaem poimanju vremena ili ono to nazivate vremenom. Zato? Ariel: Vrijeme s naeg stajalita ne postoji. Vrijeme je jednostavno trenutak, iskra istog poimanja koju biste vi mogli nazvati svijeu. Ono postoji samo u onome to ste vi nazvali ovim trenutkom, sadanjim trenutkom, sada. Vrijeme je tek zamisao koju je ljudski um stvorio za svoje potrebe i potpuno se temelji na ciklinoj znaajki prirode koja vam je omoguila stvaranje te zamisli. To je pogodnost koja mnogima omoguava sloiti se oko odreenog naina ponaanja. U stvarnosti s koje vam se obraamo postoji samo vjeno sada. 117. Linda: S mojeg se stajalita ini kao da se sve dogaa u kontekstu prolosti, sadanjosti i budunosti. Zar se sve to zapravo odvija istodobno? Ariel: Nemogue je pomou bilo kojeg obrasca objasniti ono to pokuava shvatiti. Svoj obrazac vremena, koji postoji samo kao ovjekova zamisao, pokuava prilagoditi naoj stvarnosti govorei da se prolost, sadanjost i budunost odvijaju istodobno i da mi obuhvaamo sve vrijeme. Ponavljamo da vrijeme postoji zato to je potrebno vaoj svijesti da bi funkcionirala.

Najbolji nain da vam to objasnimo jest: postoji samo sadanji trenutak. Sadanji trenutak vodi brojnim iskustvima, ako za njime slijedi sljedei trenutak, pa sljedei. ovjekov um poima sadanji trenutak koji se dogodio i udaljio od sadanjosti, i ta se zamisao naziva prolou. Ljudi su se openito sloili oko zamisli da prolost postoji. Postoje ak i ljudi koje nazivate povjesniarima i koji je istrauju. Razvijene su arheoloke metode kojima se vrlo preciznim mjerenjima vremenski odreuje ono to nazivate prolou. Prolost je uistinu tek odrednica promatrana iz sadanjeg trenutka. Sadanji je trenutak, meutim, sve to postoji. Ne postoji ni budunost, osim u smislu kada u sadanjem trenutku razmiljate o sadanjem trenutku koji se jo nije dogodio. RAJ I PAKAO 118. Linda: Ljudi i mnoge organizirane religije posjeduju dva koncepta poznata kao raji pakao. Moe li se osvrnuti na te koncepte? Ariel: Na te smo koncepte upuivali i koristili ih u odgovorima na neka od prethodnih pitanja. Ono to smatrate paklom i rajem zapravo su stanja ljudskog iskustva. Ta su stanja vezana za radosti i sloenosti, a katkad i za potekoe ivota u ljudskom obliku. Raj i pakao dogaaju se za ivota; dogaaju se u iskustvima od roenja do smrti; raj i pakao su oitovanja svijesti u kojoj ivite tijekom svojega ivota. Tijekom ivota moete doivjeti stanje vrlo blisko sjedinjenju s onime to nazivate duhom, boanskim, jedinstvom ili Bogom. U tom je stanju bivanja va ivot ispunjen pruanjem i primanjem ljubavi. To je stanje bivanja u kojemu vlada potpuno opratanje i savreni sklad. To nije stanje u kojemu pobonost dovodi do opratanja. To nije stanje uzvienosti u kojemu se osjeate krijeposnijim, ve stanje bivanja u kojemu ste toliko bliski boanskome da osjeate jedinstvo unutar ljudskosti odnosno, iskustvo jedinstva unutar svijesti due povezane s fizikim tijelom. To iskustvo jedinstva izaziva u ljudskom obliku stanje tako posvemanjeg blaenstva i boanstvenosti da prosuivanje ne postoji. To nije stanje u kojemu je sve oproteno. To je, zapravo, stanje u kojemu se nema to oprostiti, jer nema niega to bi bilo odreeno kao pogreno. To je stanje velikog blaenstva koje isijava iznutra i koje je krajnje oitovanje nebeskog kraljevstva o kojemu su govorili vai proroci.

Pakao je, s druge strane, dobro poznat mnogim ljudskim biima. Pakao je stanje odvojenosti, stanje razdvojenosti od boanskoga. Pakao je stanje u kojemu je normalna, prirodna posljedica odvojenosti, ono to nazivate strahom, prevladavajua ivotna sila. Pakao stvoren ivotnom silom straha nastavlja se sam po sebi; hrani se sam sobom; iri se i razvija sam od sebe. Stanja raja i pakla, dok traju, ne prestaju u trenutku fizike, metabolike smrti ve su dio preobraajnog putovanja koje smo opisali u jednom od prijanjih odgovora1. Ta pojava, koja se tumai i opaa kroz vjerska uenja, objanjava iskustvo raja, pakla i istilita koje esto slijedi metabolikoj smrti. No, proputeno je ire odreenje tog iskustva. Iako se doivljaji raja i pakla proteu i nakon metabolike smrti, na fazu pribliavanja jedinstvu, najvanija iskustva raja i pakla doivljavaju se tijekom ivota. Kada je putovanje od ljudske vibracije do najvie vibracije dovreno, ova stvarnost s koje vam se obraamo za vas je jednostavno stanje koje biste najbolje mogli opisati kao ljubav nita vie i nita manje. 119. Linda: Postoje li dijelovi jedinstva koji nadilaze ljudsko iskustvo i koji se suprotstavljaju vaim nastojanjima promicanja ljubavi? [Uslijedila je duga stanka.] Razumije li pitanje? Ariel: Mislimo da si postavila vjeno pitanje, odnosno, ako se energiju kojom vam nudimo ove rijei prosvjetljenja moe nazvati dobrom, postoji li suprotna energija zvana zlo, koja unitava? Sa stajalita jedinstva sveg iskustva u univerzumu, postoji samo ivotna sila s mnogo vibracija i mnogo oitovanja, koja obuhvaa sve. Voljeli bismo da shvatite da su stvaranje i unitavanje dva zasebna procesa. Stvaranje i unitavanje su sile ivotnog plana ovog univerzuma. Tvorevine se stvaraju i unitavaju u savrenom suglasju s boanskim djelovanjem univerzuma. Ljudski um, sa svojom neutaivom potrebom za prosuivanjem, stvaranje odreuje kao dobro, a unitavanje kao zlo. No, ako promotrite svoj svijet, opazit ete vjean ciklus stvaranja kojemu slijedi razaranje, pa ponovno stvaranje; ciklus koji se neprestano nastavlja. Krajnja posljedica tog ciklusa jest veliki razvoj i rast. Po pitanju dobra nasuprot zlu, postoji samo jedna sila, jedna vibracija u ovom univerzumu, a to je vibracija i sila Boga. Kada u ljudskoj stvarnosti tu vibraciju otvoreno i slobodno, bez iskrivljavanja ili ograniavanja, primi ljudsko srce koje je za nju spremno, ona stvara velianstvenu ljubav i ono to vi nazivate dobrim.

Mnoge vae vjerske tradicije temelje se na uzvienim moralnim i etikim uenjima. Judeo-kranski sustav temelji se na Deset zapovijedi, a budistiki sustav na esnaest pravila. To su sveobuhvatni opisi postupaka koje biste nazvali dobrima. Ono to esto ne uviate jest da ti popisi opisuju prirodno ponaanje ovjeka koji je usklaen i sjedinjen s boanskim. Spomenuti se popisi esto koriste kao smjernice za one koji nisu u jedinstvu s boanskim i koji trebaju uskladiti svoje ponaanje. Iako su u tom svojstvu vrlo korisna, ta su pravila sama po sebi savren opis normalnog, prirodnog i spontanog ponaanja onoga koji se nalazi u stanju jedinstva i povezanosti s Bogom. Na drugom kraju spektra stvorenom iz ljudske potrebe za kategoriziranjem i ralanjivanjem, jest iskustvo sile koju nazivate zlom. Zlo je zapravo Boja ljubav proputena kroz iskrivljavajui filter straha u ljudskoj svijesti. Kada ista Boja ljubav proe kroz ljudsku svijest ispunjenu strahom, izobliuje se i pretvara u energiju koju nazivate zlom. Postupak osobe motivirane ljubavlju izoblienom strahom i pretvorenom u zlo esto predstavlja krenje smjernica vaih Deset zapovijedi ili esnaest pravila. Energija sama po sebi nije zla; silom zla moete nazvati samo konanu posljedicu izobliavanja ljudskim strahom. Vano je izbjegavati veliku mo i silu straha jer strah moe onemoguiti vae sjedinjavanje s boanskim. Strah je velika duhovna prepreka za one koji slijede Boji put. Strah je dio boanskog plana, jer nita nije suvino i nita nije izostavljeno. Strah je posve osobna kola koju svaka dua mora proi. Katkad se doima poput izazova ili prepreka na putu koje je potrebno svladati. Strah uistinu nije mogue zaobii. Lijekovi i kemikalije kojima je svrha ublaiti strah, samo privremeno obustavljaju duhovno usavravanje i putovanje vae due. Sa strahom se morate suoiti i proi kroz njega. Kada se to dogodi, init e vam se da je sila zla svladana i da je sila dobra odnijela pobjedu. Neka vam bude jasno da je ta promjena, s vaeg stajalita vrlo stvarna i prijeko potrebna kao element duhovnog usavravanja, tek promjena vae percepcije. Jer ta sila je uvijek bila Boja sila i sila ljubavi. BOANSKI PLAN 120. Linda: Govorio si o boanskom planu. Odakle dolazi taj boanski plan? Ariel: Sve to u ivotu doivljavate, dogaa se prema boanskom redu. Prekoraite svoju zamisao o tome tko jeste i osvrnite se na svijet oko sebe. Opazite tijek ciklusa i godinjih doba; opazite kako cijeli svijet ivotinja i biljaka funkcionira u savrenom skladu s tim boanskim redom. Promotrite odnose u najsitnijem dijelu prirode.

Sve je dio golemog mozaika, kaleidoskopa ivota koji se neprestano mijenja i oblikuje, uvijek u savrenom skladu i svrsi. Kada oni koji su otvoreni i usklaeni s tom plimom i osekom kreativne sile osjete njezin poticaj, postaju vrlo uspjeni u podupiranju cjelokupnog procesa u skladu s odvijanjem ivotnog plana. To nije plan u smislu predodredenosti, jer vi posjedujete slobodnu volju. No, ako svoju volju uskladite s tom kreativnom silom, osjetit ete zadovoljstvo o kakvome niste ni sanjali. A tako zadovoljavate i boansko, Stvoritelja, ono to nazivate Bogom. 121. Linda: Je li taj boanski plan stvoren prije no to se rodimo? Ariel: Taj je plan postojao kroz vjenost koju nazivate vremenom. Nikada nije bilo trenutka prije kojega se taj plan nije odvijao. I nikada nee biti trenutka nakon kojega se taj plan nee odvijati. Jer, sutina i priroda ivota samog po sebi jest rast, promjena i razvoj, uzdizanje na sve vie razine svijesti i ljubavi. Vaa inkarnacija u ovom fizikom tijelu i u ovom trenutku savreno se uklapa u to neopisivo kretanje nazvano ivotom. Jedino pitanje jest u kojoj e mjeri ovjekova volja ograniavati kreativnu struju. Kada bi se svaki ovjek na ovom planetu na kojemu ivi iznenada uskladio s kreativnom strujom koja mu je dostupna i poeo je podupirati, evolucija vae vrste bila bi mistina. No, u prirodi ljudskosti jest da postoje oni koji su usklaeni sa strujom i ostali koji plivaju u suprotnom smjeru. Taj je proces toliko sloen da ga ljudski um ne moe pojmiti. Kroz njega ne samo da ivot ostvaruje svoj plan, ve i pojedinano iskustvo svake due-bez obzira na to pliva li cijeli ivot protiv struje i na posljetku umire od iscrpljenosti, ili je struja od polazne toke nosi svjetlosnim godinama - koja dobiva upravo ono to joj je potrebno za razvoj. Pojedinaan razvoj, usavravanje i rast te globalna, univerzalna evolucija u savrenom su simbiotikom odnosu. 122. Linda: Stoji li iza tog boanskog plana, iza tog stvorenog sklada, inteligencija koja je zamislila taj posvemanji plan? Kako se to dogaa? Tko to ini? Ariel: U samoj sri tvojega pitanja, koje si ponovno postavila sa stajalita odvojene, ljudske svijesti, opaamo elju da ovu stvarnost i temelj univerzuma same u pojam koji e se uklopiti u segmentiranu strukturu i ralambeno poimanje ljudskoga uma. To nije mogue uiniti na taj nain. Koristei se rijeima koje ni priblino ne mogu opisati ono to elimo opisati, jo jednom emo to pokuati uiniti.

Ne postoji zasebno bie, kao to si svojim pitanjem natuknula, koje nadgleda, usklauje ili usmjerava ostvarenje opeg plana za bezbroj dua koje ive u ljudskom obliku. Postoji, meutim, jedna sveobuhvatna inteligencija i sila koja je sve o emu govorimo, ukljuujui i nas koji vam se obraamo iz ove stvarnosti. Ta je sila po svojoj prirodi samousmjeravajua u svojim razliitim oblicima i na razliite naine u svim trenucima. Sve to postoji u univerzumu stvoreno je iz svijesti koja ga je stvorila. Svime upravlja svijest koja upravlja univerzumom. Sve je povezano skladno i vjeto tako da sve na vioj razini funkcionira kao dio cjeline, to je njezinu sastavnom dijelu poput ljudske svijesti teko pojmiti. Vi opaate dijelove mozaika. Primjerice, zadivljeni ste nainom na koji funkcionira ono to nazivate ekosustavima. Vai su ekosustavi mali djelii te cjeline o kojoj govorimo. Zadivljeni ste njihovim nainom funkcioniranja, njihovim samoodravanjem, samouravnoteenjem i samoispravljanjem. Iako se sastoje od milijuna zasebnih komponenti, funkcioniraju u meusobnom skladu i ravnotei kao da posjeduju vlastiti um. No, ekosustav sam po sebi nema vrhovno bie, nema um i strukturu osim sutine svih svojih potkomponenti. Potkomponente ne posjeduju um ili misao koja njima upravlja, osim to funkcioniraju kao dio cjeline. Svaki dio univerzuma moe se promatrati kao takav ekosustav ili samodostatna struktura. No, unato tome, svaki je ekosustav u skladu s drugim ekosustavom, to dovodi do ireg, opeg poimanja, sve dok ne dosegnete toku koju ljudski um ne moe pojmiti. No, to ne sprjeava stvarnost da se nastavi oitovati. Sve ono to je vaa ljudska svijest pojmila, ono to tek treba pojmiti i ono to nikad nee pojmiti, dio je ireg ekosustava koji posjeduje svijest, koji se sam odrava, sam stvara, usmjerava i koji je ono to nazivate Bogom. 123. Lindar. Je li svatko u svojem ivotu odabran za neto? Ariel: Svatko je odabran za odreenu svrhu, za ostvarivanje odreenih ciljeva ili mu je barem pruena mogunost da pokua. Istinski duhovni izazov jest pitanje hoe li osoba to biti sposobna ostvariti. Tijekom vae povijesti bilo je mnogo odabranih koji su uli u stanje jedinstva s boanskim i primili boanske darove na nain koji im je odgovarao. To je temelj mnogih remek-djela umjetnosti, knjievnosti i kreativnosti. No, to je i temelj mnogih junakih pothvata i ostalih velikih postignua.

Naini na koje ovjek moe ostvariti svoju svrhu ili boansku misiju previe su brojni da bismo ih navodili. No, svaka boanska svrha odlikuje se istom znaajkom osjeajem radosti i bliskosti s onime to nazivate Bogom. Radei na ostvarenju svoje ivotne svrhe, svaka osoba dosee duevni osjeaj svrhe koja nadmauje osobnu korist. Za duu je to sveta misija. Svaki ovjek koji je pokuao ostvariti svoju misiju posjeduje osjeaj nevjerojatno dubokog unutarnjeg zadovoljstva zbog rada i mogueg dovrenja zadatka. Okoli u kojemu ivite, ovjeanstvo i svijet usmjereni su i usklaeni s ostvarenjem openite, planetarne ili galaktike svrhe. No, koliko god da to zvualo nepojmljivo, svaka od milijardi jedinki na vaem planetu radi na ostvarenju vlastite svrhe, na ostvarenju nakane svoje due. I unato tomu, sve stvoreno ini savreni sklad nita nije neuravnoteeno, nita neispravno. Svaki je ovjek potpuno slobodan odabrati postupke i aktivnosti svojega ivota, odabrati odreenu stazu ili uope ne odabrati uspjeti ostvariti svoju ivotnu svrhu ili je promaiti. 124. Linda: Unato tvojim rijeima, teko mi je sa zamiljajem boanskog plana pomiriti patnje onih koji trpe bolesti, glad i brutalne smrti. Ariel: To je pitanje mogue postaviti samo sa ljudskog stajalita. Mi bismo tebe mogli pitati: Zato neki ljudi ive u tropskoj klimi, a ostali u vrlo hladnim klimama? Kako e objasniti da je netko tako nerazuman da odabere jedno, a ne drugo? Razlog je ego-sklonost jednoj klimi u odnosu na drugu. To je ono to osoba eli doivljavati. Istina je da, sa stajalita due, smrt pa ak i uasna smrt, patnja ili muenje, moe za nju biti vrijedno iskustvo. Iskustva koja bi ego mogao protumaiti kao negativna, za duu mogu biti velianstvena. Iskustvo smrti u strahovitom sudaru automobila za jednu je duu vrijedno i duboko kao to je za drugu pisanje uspjene poezije koja se objavljuje irom svijeta. Smrt je tek jedno iskustvo, jedan korak. Patnja je tek iskustvo. Samo je ego prosuuje kao lou. Vidimo da duboko suosjea [Linda] s onima koji pate, s onima koji su doivjeli gubitke. DUA 125. Linda: Moe li rastumaiti pojam due. Ariel: To se ve dogodilo i ponovno e se dogoditi. eli shvatiti pojmove koje ti vaim rijeima i zamislima ne moemo primjereno i tono objasniti. Razjasnivi to, pokuat emo odgovoriti na tvoje pitanje.

Dua je zamisao ljudskoga uma. Ljudski um, u svojoj sri, ima potrebu ustanoviti i odrati odreeni stupanj zasebnosti identiteta, razliitog i odvojenog od svega to ga okruuje. ak i ljudi vrlo razvijene duhovnosti koji su jasno spoznali da je sav ivot proet jedinstvom, imaju potrebu znati da su, iako dio jednoga, istodobno i odvojeni. Dua je taj dio vjenog jedinstva koji je ljudskom umu potreban da bi bio zaseban i razlikovao se od drugih dua. Zato ak i izvan obrasca ivota kojim sada ivite, postoji odreena zamisao da e to neto, ta dua, odrati zasebnost vaega identiteta u vremenu i prostoru. Iako je ta zamisao tona, ujedno je i pomalo netona. Istina je da je ta zamisao koju nazivate duom, ta duhovna sutina koja nadilazi smrt fizikog tijela, postojala i da e postojati u vjenosti. Ne moete se vratiti u trenutak prije no to je ta sutina postojala, niti moete poi u trenutak nakon kojega nee postojati. Jer ta sutina nije nita drugo doli sila ovog univerzuma, ovog ivota, ovog aspekta koji nazivate Bogom tog sveobuhvatnog jedinstva ivota u svemu. Kao to smo prethodno objasnili pokuavajui odgovoriti na tvoja pitanja na koja nije mogue odgovoriti, u naoj stvarnosti ne postoje zasebna jastva. Prilagodavamo se i predstavljamo u raznim predodbama kako bismo zadovoljili vau potrebu da pojave opaate kao zasebne i odvojene te da aspekte duhovne stvarnosti opaate kao ralanjene, da bi ih lake pojmio um koji tei ralanji Iako vam je kroz va pojmovni obrazac teko pojmiti nedostatak odvojenosti koji vlada u ovoj stvarnosti, iz ove je stvarnosti jednako teko pojmiti nunost odvojenosti koja vlada u vaoj stvarnosti. Odvojenost koju opaate jest iluzija. Vi zapravo niste zasebni i odvojeni od bilo kojeg drugog ljudskog bia, osim fizikim granicama tijela u kojemu ivite. Izuzevi tu razgranienost, zapravo ste jedno jedna opa ivotna sila koja se oituje kao ljubav u svemu ivome. Jesu li ti ove rijei pomogle bolje shvatiti pojam due? 126. Linda: Pojam due i dalje me pomalo zbunjuje. Dua je, s jedne strane, dio neke vee cjeline, odreenog jedinstva. Ali ti govori o jednoj dui koja nastanjuje jedno ljudsko tijelo, ime potkrjepljuje zamisao odvojenosti. Dakle, dijelove svojega univerzuma opaam kao komponente goleme, meuovisne sile. Je li to tono tumaenje? Ariel: Dobro si shvatila. Potekoa je u tome to postoje dvije istine koje su istodobno ispravne, pa ipak potpuno proturjene. To je ono to ljudski um tako teko shvaa i poima. Dua je osobnost, priroda, sutina. Smatraj je dijelom neega veega. Iako posjeduje odvojenu prirodu, znaajke odvojenosti, i dalje je dio neega veega.

Istodobno je u jedinstvu s cjelinom, ali i zasebna i odvojena sa svojom vlastitom prirodom i znaajkama. U odgovorima na druga pitanja pokuali smo upotrijebiti metaforu suneve svjetlosti2. Kada suneva svjetlost proe kroz prizmu, stvara niz svjetlosnih boja koje se ljudskom oku ine zasebne i razliite, no unato tome, svaka je dio same suneve svjetlosti. Drugi nain da to objasnimo jest metafora slagalice koja se sastoji od beskonano mnogo dijelova. Svaki je dio zaseban, svaki ima svoj oblik, svoju vlastitu, osobitu prirodu, no u ovoj se slagalici nijedan djeli ne moe odvojiti od same slagalice. A svaki ipak jest odvojen i svaki jest dio slagalice. 127. Linda: Dok je studirao na Oxfordskom sveuilitu, Stephen Hawking je izjavio da nita nije vrijedno truda. Tada mu je dijagnosticirana teka bolest uslijed koje je potpuno izgubio sposobnost upravljanja svojim tijelom. Slijede rijei profesora Hawkinga: Prije no to mi je bolest dijagnosticirana, ivot mi je bio prilino dosadio. inilo mi se da nita nije vrijedno truda. No, nedugo nakon to sam izaao iz bolnice [doslovno navedeno], sanjao sam da u biti pogubljen. Odjednom sam shvatio da je mnogo toga vrijednoga to bih mogao uiniti kada bih bio pomilovan3. Usredotoenost svojega sina na znanost njegova je majka takoer pripisala njegovim tjelesnim hendikepima. Sto moe rei o tome? Ariel: I ako nemamo namjeru govoriti o ivotnom putovanju odreene due, tvoje pitanje upuuje na vrlo vano uenje na koje emo se osvrnuti. Sve due u ivotu moraju iznijeti na vidjelo svoje blago, bez obzira na to u kakvom e se obliku to blago oitovati. Osobnost esto sputava duu, opire joj se ili je ak pokuava odvratiti od njezina puta. Kada god osobnost otpone rat ili bitku sa svojom duom, doivjet e poraz. Bitka moe biti estoka, u nju mogu biti uloeni veliki napori i mnogo vremena, no dua uvijek uspijeva ostvariti svoju ivotnu sudbinu. Kao, da tako kaemo, rtva takvog rata, mogli biste doivjeti posljedicu u obliku velike tjelesne potekoe, odnosno bolesti. Malo je toga to je egu tee zanemariti od bolesti. Iako vam je pojava bolesti neugodna, ne moete je zanemariti. Unato tome to ugroavanje ivota tekom boleu moda smatrate grubim, opasnim ili ak okrutnim, taj biste ivot mogli promotriti i s vie razine svrhe te due ili istine te inkarnacije. U primjeru koji si opisala, taj kojega naziva Hawkingom izjavio je da ga je dijagnosticiranje njegove bolesti potaknulo na promjenu od zasienosti ivotom

do opaanja mnogo toga vrijednoga to se moe uiniti. Bolest openito moe zapaliti plamen u samom srcu vaega bia zbog kojega ete svoj ivot posvetiti traganju za onime zbog ega ste i postavljeni na svoje mjesto. Potrebno je ukloniti sve to vas odvraa od ostvarivanja najsmislenije ivotne svrhe na razini due, kako bi vaa svjetlost zablistala punim sjajem. Vaa dua, na vlastiti nain, bez usporeivanja s bilo kojom drugom duom, ima svrhu koja u oima boanstva nije ni vrjednija ni manje vrijedna od bilo koje druge svrhe. Bez obzira na to je li svrha vae due proniknuti na vie razine znanja ili se istaknuti na podruju fizike, biologije, kemije, politike, filozofije, religije ili bilo kojeg drugog oblika, to je za vas savreni nain izraavanja i oitovanje vaega ivota koje Bog eli i koje mu je potrebno. U stvarnosti iz koje vam se obraamo nema usporeivanja. Mogli biste se zapitati je li vaa dua na bilo koji nain ograniena, sputana, ometana ili onemoguena egom koji vlada fizikim biem i osobnou vezanom za njega? I ako jest tako, to morate uiniti da biste se uskladili sa svrhom svoje due? Kako ete pronai ono za ime vae srce, sredstvo komunikacije vae due s vaim eljama, udi, ono emu stremi? I kako ete ukloniti prepreke, misli, zamisli i vjerovanja koja vam stoje na putu do ostvarenja? Dua je mona sila i ne smije je se olako shvaati. udnje, vizije, snovi, elje i potrebe koje dolaze iz srca nisu obini osjeaji, ve jasne i vane poruke koje sami sebi upuujete. Njima treba posveivati osobitu pozornost. Kada ivite u skladu sa svrhom svoje due, sve ono to je vama i vaem egu potrebno, sve ono za ime udite, bit e vam prueno u obilju koje ne moete ni pojmiti. Jednostavno se uskladite sa svrhom svojega ivota i posvetite se njezinu ostvarivanju. 128. Linda: Kada se ivot optereen invalidnou uskladi sa svrhom due, postoji li mogunost oslobaanja od te invalidnosti? Postoji li neki put kojim ovjek moe poi i prebroditi svoje fizike potekoe? Ariel: Tvoje pitanje polazi sa stajalita da su tjelesne bolesti i neizbjean svretak ivota potekoe ili neto negativno to treba rijeiti i izbjei. Pri putovanju vae due od roenja do smrti takva iskustva ne moraju biti loa ili negativna. Jedino to je nuno da bi se takvo, kako biste to vi nazvali, udo dogodilo jest da ono bude primjereno svrsi te due i usklaeno s njome. Ako takav dogaaj nije povoljan samo za individualnu vibraciju koju poznajete kao duu ve je u skladu i suglasju s posvemanjim mozaikom ivota, tada e se takvo udo i dogoditi; bolest e se povui.

U mnogim ste sluajevima i mnogim ivotima opazili kako bolest slui kao poziv na buenje i djelovanje. ovjek tada pone djelovati i poziv za buenje vie nije potreban. U drugim sluajevima bolest ne slui samo kao poziv na buenje u cilju usredotoenja nastojanja ve je i nuan dio procesa rasta. Iako posljedica moe biti ono to nazivate smru, dua se ipak, ostvarivi razvoj i rast, okoristila tim iskustvom. Ponavljamo da ego ne pokree, ne upravlja i ne nadzire putovanje koje nazivate ivotom. Ego je na tom putovanju samo kopilot. 129. Lind:. Ranije si izjavio da nee govoriti o ivotnim putovanjima pojedinanih dua. to ako bi tvoja mudrost pomogla toj dui uvidjeti to joj donosi budunost ili ozdraviti? Ariel: U pravilu je uputno izbjegavati tvrdnje ili savjete onih koji predviaju, proriu ili pretkazuju ishod odreenog ivota, svjetskog trenda ili dogaaja. Ovo je vrlo vana pouka o kojoj elimo rei vie. Onaj koji pokuava pomoi proricanjem, savjetovanjem ili pretkazivanjem putovanja koje je pred vama, na neki nain zajedno s vama ulazi u putovanje i slijed vaega ivota. Poznavati tijek rijeke u kojoj plivate, koju nastojite slijediti i tei s njome, uistinu je jedinstveno i osobno pitanje. Dua se razvija iskuavanjem i kretanjem, razumijevanjem svakog postupka, a usavravanjem sposobnosti za fino usklaivanje razvija svoj mehanizam za slijeenje ivota za usklaivanje potreba i elja ega sa svrhom due. Kada se od nas trai da predvidimo to e se dogoditi u vaoj stvarnosti, proces razvoja due je osujeen, a vama je uskraena mogunost rasta i evolucije due. Zbog toga na svojem putovanju ostvarujete malo. Tu je i karmika posljedica prihvaanja uloge posrednika koji neprecizno uvjetuje ili usmjerava postupke drugoga. To je vrlo sloen i isprepleten odnos dua. Oni koji predviaju evolucijske korake neijeg ivota postaju dio njegova putovanja, dio toga ivota. energetske i karmike posljedice takvih predvianja pojedinih ivota. Oni zbog svoje dobrote uistinu pokuavaju pomoi, voditi i usmjeravati evoluciju nekoga do koga im je stalo i komu ele dobro. ele mu pomoi izbjei potekoe, doivjeti potpuno zadovoljstvo i u potpunosti iskoristiti mogunosti njegova ivotnog putovanja. Meutim, energetske i karmike posljedice takvih predvianja pojedinih ivota, evolucije drutva ili ak geografskih promjena vrlo su sloene.

130. Linda: Ali, bio si prilino jasan kada si mi govorio o budunosti mojeg ivota, pa mi se tvoje rijei o tome ine pomalo nedosljednima. Ariel: Nedosljednost se opaa samo s tvojeg stajalita. Pokuat emo to razjasniti. Znaj da je onaj koji ti je prenosio nae rijei o tvojoj budunosti [Stevan] preuzeo specifine karmike posljedice dopustivi nam [Arielu] otkriti informacije koje e pomoi naoj suradnji. Tijekom povijesti evolucije onoga to nazivate ovjeanstvom takve su informacije iz ove stvarnosti, kroz glas onoga s kime moemo izravno komunicirati, na najniim i najviim razinama upotrebljavane za izmjenu ili preusmjeravanje slijeda sudbine ovjeanstva. Jednostavan primjer naeg otkrivanja informacija, usmjeravanja tvojeg rada koji se moe shvatiti kao mijenjanje ishoda ili sudbine vaeg planeta, u svojoj sri nosi snaan utjecaj. Kroz ovaj glas [Stevanov] ponudili smo ti spoznaje i savjete u nastojanju da te [Lindu] odrimo na pravom putu, da sprijeimo odvraanje ili kretanje u smjerovima koji ne dovode do rezultata, budui da nema previe vremena. Smatrali smo primjerenim ukljuiti tog Stevana u tvoje aktivnosti i riskirati mogue promjene tvojih djelovanja i ivotnog smjera, a time i sam uspjeh naeg zajednikog rada, otkrivajui ono to bi mogla nazvati osobnim informacijama. Meutim, taj rad izravno obuhvaa samo vae dvije due, pa je cjelokupni preuzeti karmiki teret vrlo malen. JEDINSTVO 131. Linda: Shirlev MacLaine, autorica Plesa u svjetlosti i mnogih drugih knjiga, opisuje svoj susret s duhovnim biem koje se predstavilo kao njezino neogranieno jastvo, i koje je ona nazvala H.S.. Postoji li razlika izmeu njezinog iskustva s H.S.-om i mojeg iskustva s tobom? Ariel: Tvoje je pitanje promiljeno i see u podruje duhovnih uvida koje je ljudskom umu najtee stei. Sutina istine jest da su oba tvoja opaanja tona. Takvi susreti ili otvorenost, ako tako hoe, za ono to ljudski um opaa kao vie razine svijesti doivljaji su zasebnih i odvojenih bia ili energija, ali istodobno i susreti s viim dijelom vaeg jastva. Nakon ovih rijei potrebno je rastumaiti njihovo znaenje jer je ljudskom umu teko pojmiti da su obje stvarnosti istodobno istinite. Samo je jedna stvarnost koja obuhvaa sav ivot, odnosno, sav ivot je jedan ivot, a svi izrazi ivota su dio iste ivotne vibracije. Vae religije i filozofije

izraavale su to na mnoge naine. Reeno je da je sve jedno, da je sve dio jednoga te da jedno obuhvaa sve. Reeno je i da je Bog sve to doivljavate u ovom univerzumu. Bog je stvorio sve. Sve je Boje oitovanje. Sve je dio Boga. Sve su to oblici iste istine daje sve to opaate, ukljuujui i vas, dio istog, sveobuhvatnog energetskog polja, iste ivotne vibracije. Kada, shvativi to, zakoraite izvan uobiajenog naina poimanja prema, kako vi to kaete, aneoski svijet, vi jednostavno upoznajete dio onoga tko i to jeste. S toga stajalita, prilino je tono shvatiti to kao viu dimenziju svojega jastva. No, s istoga stajalita, polazei od iste osnovne istine, morali biste opaziti da je susret s drugom osobom ujedno i susret s dijelom vas samih; susret s biljkom ili ivotinjom takoer je susret s dijelom vas samih. Kada se stvarnost doivi iz tog sveobuhvatnog jedinstva, sva bia nebeska i boanska po svojoj prirodi, ili fiziki zasebna kao drugi ljudi, biljke, ivotinje ili bilo koji drugi oblik ivota zapravo su produetak ili jedan aspekt vas samih. Ljudskoj je svijesti katkad lako pojmiti uzvieno shvaanje vieg jastva, vie prirode ili vie vibracije kao divan dio vlastite osobnosti. No, prema istom naelu i va suprunik, va brat ili vaa sestra, va prijatelj ili va neprijatelj takoer su dio vas. Rekli smo da istodobno postoje dvije osnovne stvarnosti. One zapravo ne postoje neovisno o ljudskoj svijesti. Neovisno o ljudskoj svijesti postoji samo jedna, sveobuhvatna stvarnost. Ona je temelj univerzuma. Meutim, ljudska je svijest sposobna shvatiti sebe samo kao zasebnu i odvojenu od svega to je izvan nje. Ljudski um ima toliku sposobnost odrati tu zamisao, tu iluziju odvojenosti, da vam ak omoguava shvaati neke dijelove vaega fizikog tijela kao da nisu dio vas. ini se jednostavnim shvatiti da su ti osjeaji, bolesti ili tegobe takoer dio vas. No, ljudski um uspijeva postii da vam se bol ili bolest ine kao neto to nije dio vas. One nisu dio vae zamisli, vae definicije ili vae iluzije o tome tko jeste. Zato se doimaju kao uljezi u svetite vaega identiteta. Budui da svijest opaa odvojenost ak i unutar granica vaeg fizikog tijela, lako je shvatiti da vie aspekte, vie dimenzije, te osobito susrete s aneoskim biima ili nebeskim vibracijama um doivljava kao odvojene i zasebne, pa ak i kao nepoznata, strana bia. No, samo je ljudski um taj koji stvara takav nain poimanja.

Zato je uistinu tono smatrati takve susrete kao doticaje s viim jastvom, ako ih se promatra umom koji je sposoban opaziti jedinstvo univerzuma. No, isto se iskustvo moe promatrati i kao susret s drugim biem ako se promatra kroz obrazac odvojenosti ljudske svijesti. 132. Linda: Kae da smo jedno. No, Linda-dio toga jednoga koji ivi u predgrau, u kui na breuljku, mnogo je zadovoljnija od nekog beskunika kojega u nazvati Ralphom i koji ivi u kartonskoj kutiji u sreditu grada. Molim te da mi na ovom primjeru objasni taj koncept jedinstva. Ariel: Ako e ti to pomoi, rei emo da su obje interpretacije tone. Dva su odvojena i zasebna naina na koje ti moe opaati stvarnost univerzuma u kojemu ti ivi. Samo je jedan nain na koji mi moemo opaziti stvarnost univerzuma u kojemu svi ivimo. Stvarnost u kojoj mi i vi moemo zajedno opaati jest da ste u stvarnosti tvoje kue u predgrau i Ralphove kartonske kutije, i ti i Ralph oitovanja iste istine, istoga jedinstva. Oboje ste vibrirajua, iva bia stvorena prema liku Stvoritelja. Oboje posjedujete sposobnost doivljavati ljubav, doivljavati boanstvo, izravno doivljavati Boga. Iako ste oboje isti - ista sveobuhvatna sila - oboje ste istodobno zasebna i odvojena oitovanja. Tu je odvojenost stvorio va ego. Paradoks, gotovo nerjeiv duhovni paradoks jest istodobno ivjeti i kao zasebno bie i kao jedinstvo. To su dvije strane istog novia koje nije mogue promatrati istodobno. U bilo kojem trenutku vremena doivljavat ete ili potpuno jedinstvo, ne samo sa svojom istinskom prirodom ve i s istinskom prirodom Ralpha koji ivi u kartonskoj kutiji te s istinskom prirodom Boga - ili ete doivljavati odvojenost od sebe kao pojedinanog bia, odvojenost i razliitost od Ralpha kao pojedinanog bia te istodobno odvojenost i razliitost od Boga. 133. Linda: Poanta je vjerojatno u tome da bismo trebali pomagati drugima jer su oni zapravo naa jastva, a takvi bi postupci pomagali naem duhovnom razvoju. Je li to smisao? Ariel: Da, vrlo si blizu razumijevanju onoga to elimo rastumaiti. Ako drugima pomaete zbog istinskog razumijevanja, zbog istinske komunikacije dviju dua, in pruanja pomoi gotovo se moe smatrati inom pomaganja samome sebi; davanjem drugome, dajete sebi. I da, takva bi pomo bila iskrena. No, pomo se previe esto ne prua s toga stajalita, ve sa stajalita krivnje, u nastojanju da iskupite ili ublaite osjeaj nelagode zbog svega to posjedujete, u elji da olakate, umirite ili umanjite unutarnju tjeskobu. in pomoi koji

proizlazi s toga stajalita nije ono o emu govorimo. Zasebno bie daje drugomu zasebnom biu zbog osjeaja straha ili krivnje. Razlika nije u inu, ve u istini, energiji ili svijesti koja je u pozadini toga ina davanja. 134. Linda: Rekao si da e doi trenutak kada emo zamijeniti mjesta i kada e dio mene biti u tvojoj stvarnosti, a ti e biti u naoj stvarnosti5. Zbog toga sam pomalo zabrinuta. Vrlo sam sretna u ljudskom obliku. Uici poput pizze, seksa i okoladne torte nisu dostupni u vaoj stvarnosti. Hoe li mi nedostajati ta ljudska zadovoljstva? Ariel: Pitanje, odnosno, tvrdnja koju si postavila sastoji se od vie postavki. Rastumait emo ih redom. Vae analize vlastitog iskustva veinom polaze sa stajalita osjetilne povratne informacije. Ljudski sustav osjetila koristi okus, dodir, zvuk, miris i vid da bi razvijao misli. Vi razvijate strukturu koja se sastoji od mnogih aktivnosti i iskustava koja vam pruaju mnogo onoga to nazivate uitkom. To to si spomenula, za tebe je vrlo ugodno, vrlo zadovoljavajue. Vrijedi i suprotno. ovjek doivljava i mnogo toga to mu je neugodno i bolno, to ga uznemiruje i ljuti. Takvi ugodni ili neugodni osjetilni doivljaji ne postoje u stvarnosti s koje vam se obraamo. Jedina spona izmeu ove stvarnosti i vae stvarnosti jest pojava koju nazivate ljubavlju. Ljubav je sveobuhvatna sila ovog univerzuma u kojemu ivite. Ljubav je osnovna energija u stvarnosti s koje vam se obraamo. Ovdje je sve ispunjeno, sve je potpuno. Samo u stanju ljudske svijesti postoji elja koju je potrebno zadovoljiti predmetom njezine udnje seksom, hranom, zabavom, materijalnom imovinom. Ljudskom je umu teko pojmiti da u nedostatku predmeta elje nema ni potrebe za osjetilnim doivljajima koji e zadovoljiti udnju. Stanje u kojemu postojimo i s kojega vam se obraamo, lieno je svake elje. Zato takvo to ne samo da nije nepotrebno, ve tome i ne teimo. O tome uope ne razmiljamo. Toliko smo povezani sa svime to jest i toliko ispunjeni ljubavlju da u nama nema mjesta za udnju. Ljudi takoer posjeduju sposobnost postii to stanje bivanja. Drugim dijelom svojega pitanja eljela si doznati postoji li udnja, ili elja, da se bude u nekoj drugoj stvarnosti, a ne u onoj u kojoj se trenutno nalazi. Drugim rijeima, je li mogue da bi nebesko bie radije bilo u tjelesnom obliku, i suprotno, da bi ljudsko bie radije postojalo u netjelesnom obliku?

esto opaamo due koje se inkarniraju u ljudsko iskustvo no, unato tome to je to bio njihov izbor, njihova tenja, njihov plan, posjeduju duboko ukorijenjen osjeaj da ne ele ivjeti u ljudskom tijelu. Mnogo je dua koje ive u velikoj patnji i potekoama, koje neprestano ude i eznu za povratkom u jedinstvo iz kojega vam se obraamo. Takve su due vrlo nesretne, a u njihovim se ivotima esto oituje veliki nesklad i nelagoda emu je razlog njihova duboka, duboka enja da se vrate i ponovno povezu s ovim sveobuhvatnim stanjem ljubavi. No, u ivotu i putovanju due ta je enja katalizator koji je potie dosezati vie razine duhovnoga rasta i razvoja. Samo oni koji jo nisu krenuli prema karmikom iscjeljenju i duhovnom rastu kroz ivot, ili oni koji su krenuli, ali su previe nestrpljivi dovriti svoje putovanje, posjeduju elje ili misli o tome kako bi radije bili u aneoskoj stvarnosti, nego u ljudskom tijelu. Oni koji su shrvani patnjom i oajem ili smatraju da je ivot uzaludan, da se nemaju emu nadati, takoer se okreu mislima povratka u ovu stvarnost kroz proces smrti. To su due koje ude za naputanjem ljudskog iskustva. S druge strane, postoje due koje su postigle odreeni stupanj razvoja i koje ubrzano ostvaruju svoj proces karmikog iscjeljenja i duhovnog razvoja, due koje opaaju dragocjenost, udesnost, radost i ast ljudskosti. Onima u poetnoj fazi razvoja ili onima koji su zaglavili u oaju, ljudski se ivot doima kao prokletstvo, zamka, beskonaan labirint boli koji je po svojoj prirodi uzaludan. No, oni koji su odmaknuli od prve faze duhovnog razvoja, otkrivaju da ljudskost ne prekida povezanost s izvorom ovog univerzuma niti okonava jedinstvo s bezuvjetnom ljubavlju koja proima sve. Za njih je ljudski ivot vrlo vrijedna i dragocjena prilika, potpuno neopisivo blago koje dua ima mogunost iskusiti. Nijedno okruenje nije toliko pogodno za karmiko iscjeljenje i duhovni razvoj kao iskustvo koje nazivate ljudskim ivotom. Nadamo se da smo dovoljno naglasili vrijednost iskustva due u ovom trenutku prebivanja u ljudskom tijelu i ljudskom ivotu, te da ete ga cijeniti onoliko koliko zasluuje. Unato vaoj ego-procjeni ivotnih iskustava kao dobrih ili loih, na raspolaganju vam je mnotvo mogunosti dozrijevanja, rasta i razvoja na naine kojih veinom uope niste svjesni. Pa ipak, unato tome to niste svjesni te injenice, vi se ubrzano i skladno razvijate na stazi, putu koji ste, na razini due, sami stvorili.

S ljudskoga se stajalita ivot moe doimati potpuno proizvoljan, nasumian i kaotian jer milijarde ljudi ive odvojeni jedni od drugih i zaokupljeni samima sobom, u potrazi za zadovoljstvima, vrijednostima, novcem, nagradama i trofejima. No, vi ne opaate ono to mi opaamo iz ove stvarnosti, odnosno, kako je svaki djeli u savrenom skladu povezan s drugim djeliem. U ivotu ne moete nainiti jedan pokret, donijeti odluku, izraziti stajalite, naljutiti se ili razveseliti a da time ne uzburkate i ne utjeete na cijelu strukturu svojega univerzuma. Neki postupci imaju posljedice golemih dosega i razmjera. ak i u vlastitoj, kako vi to nazivate, povijesti vremena opazili ste kako postupci jedne osobe ili zajedniki napor skupine ljudi moe izazvati moan val, pozitivan ili negativan, koji e uzburkati cijeli planetarni sustav. U drugim se trenucima ini da val dotie samo jednu osobu. Ono to vi ne opaate jest da ta osoba moe proslijediti val sljedeoj osobi, koja e ga proslijediti sljedeoj i tako dalje. Iako e to moda potrajati, taj val moe uzburkati cijelu planetarnu strukturu i utjecati na nju. Va ivot nije beznaajan. Va je ivot dio remek-djela - remek-djela nepojmljivih razmjera i beskrajno velike boanske vanosti. 135. Linda: Veina ljudi nailazi na potekoe jer se ne osjea povezanom s drugima (osim s bliskim osobama), ivimo na razliitim mjestima, doivljavamo razliite doivljaje. Vrlo nam je lako zakljuiti da smo odvojeni i nemamo mnogo prilika osjetiti se dijelom jedinstva. Kada opazim ivotinju, s njom osjeam snaniju povezanost, osobito s vlastitim ivotinjama, nego s ljudima. Molim te da se osvrne na to. Ariel: Ljudi esto primaju vie ljubavi od ivotinja nego od drugih ljudi. Cilj bi vam trebao biti i u odnosima s drugim ljudima pronai istu mjeru ljubavi i panje, istu mjeru njenosti i istu mjeru istine koju pronalazite u odnosu s biljkama, ivotinjama ili kunim ljubimcima. Razlika je u tome to s biljkama, ivotinjama ili kunim ljubimcima nemate potrebu zatititi se od njih pa ste tako otvoreni za primanje njihove ljubavi. Iako pas u jednoj situaciji moe biti prepun ljubavi i divan drubenik koji ispunja vae srce i dovodi vas u stanje jedinstva, u drugoj situaciji, lajanjem i rezanjem, u vama moe izazvati strah i osjeaj odvojenosti u kojemu ne opaate takvu ljubav i jedinstvo. Veina ljudi, naalost, doivljava druge kao pse koji ree, spremni ugristi -ljude spremne otimati, spremne krasti. Dok pas moe ugristi samo zubima, ljudi mogu povrijediti rijeima, kazniti akama, varati i krasti na brojne naine, posjeduju

zakonske sustave koji mogu optuiti i sputati, pa ak i politike i duhovne ideologije koje mogu okriviti i osuditi. Ljudi posjeduju brojna i mona orua za izazivanje straha i nanoenje povreda drugim ljudima. Zbog toga, dakle, nije toliko uobiajeno osjetiti istu sigurnost u prisutnosti ovjeka koju osjeate u prisutnosti biljke, ivotinje ili kunog ljubimca. To je takoer i razlog zbog kojega je veina ljudi okruena vrlo ogranienim brojem drugih ljudi s kojima moe biti u istom stanju mira, ljubavi i sklada. Osvrnite se na velike i mone voe tijekom vae povijesti. Oni su, uslijed osobne povezanosti s Bogom, uspjeli prevladati taj instinktivan strah od drugih ljudi. Ostajui u tom stanju velianstvene, duboke povezanosti sa svojom istinom, u skladu s duhom, s istinom o tome tko jesu i ljubavlju koja proima cijeli univerzum, taj osjeaj otvorenosti i suosjeanja, taj osjeaj ljubavi i radosti pruili su svima koji su traili njihovu mudrost i savjet, ukljuujui ak i one koji e ih povrijediti, nauditi im ili ih ubiti. 136. Linda: Tvoje me rijei podsjeaju na Martina Luthera Kinga, Jr., koji se naao u velikoj nevolji. On je svoje sljedbenike nastojao pouiti da reagiraju ljubavlju, a ne nasiljem. Ariel: Taj o kojemu govori povezan je zajednikom niti s ostalima koji se pojavljuju u vaoj povijesti. To naglaava vrlo vanu i neizbjenu duhovnu istinu da ljubav, sila ovoga univerzuma, posjeduje komponentu ili znaajku razaranja. I ljubav i razaranje sastavni su dijelovi jedinstva. Mnogo je, uistinu mnogo naina na koje ste, unutar granica svojega jezika, pokuavali izraziti tu dvojnost, te paradoksalne proturjenosti koje zajedno ine istinu. Nazivali ste je ljubavlju kojoj ste suprotstavili strah; stvaranje ste suprotstavili razaranju; jedinstvo ste suprotstavili zasebnosti. Jedna od potekoa na koju je ovjeanstvo tijekom svoje evolucije nailazilo i na koju e nailaziti sve dok ne dosegne mnogo viu razinu duhovne otvorenosti jest sljedea istina: kada se ljudi nadu pred izvorom velike ljubavi, poet e vibrirati u skladu i suglasju s njome, zbog ega e se njihova srca otvoriti za istinu, za ljubav, i procvasti poput proljetnog cvijea za prelijepa sunanog dana; u ljudima koji nisu spremni za razvoj izazvat e strah, nasilnost ili bilo koji drugi oblik duboko ukorijenjene energije razaranja. Tijekom svoje povijesti svjedoili ste ponavljanju obrasca potiranja mone prisutnosti ljubavi primjenom suprotne sile. Veliki voe o kojima govori bili su u svojem ivotu medu ljudima toliko snano povezani sa sveobuhvatnom univerzalnom istinom da je u njima bilo

lako opaziti ljubav, povezanost s izvorom duha ili s onime to nazivate Bogom. Njihov je vid, ne samo vizualan ve i unutarnji, toliko otar, toliko istanan da ga nije mogue zanemariti. Svatko tko se nae u njihovoj prisutnosti, tko slua njihove rijei, tko ih vidi, ne moe previdjeti istinu njihovih rijei, njihove mudrosti, njihova znanja i izvora kojega su pronali. TRAGANJE ZA BOGOM 137. Linda: Ovo je odlomak iz knjige Kratka povijest vremena6 profesora Stephena Hawkinga: Moje zanimanje za pitanja podrijetla i sudbine univerzuma ponovno se probudilo 1981. godine kada sam u Vatikanu prisustvovao konferenciji o kozmologiji koju su organizirali jezuiti. Katolika je crkva grdno pogrijeila s Galileom kada je na podruju znanosti pokuala nametnuti zakon, objavljujui da Sunce krui oko Zemlje7. Danas, stoljeima kasnije, odluila je pozvati odreeni broj strunjaka te od njih zatraiti savjete o kozmologiji. Po zavretku konferencije sudionicima je doputena audijencija kod pape. Papa nam je rekao da je posve u redu prouavati evoluciju univerzuma nakon velikog praska, no da ne smijemo istraivati sam prasak jer je to bio trenutak Stvaranja, odnosno Boje djelo. Linda: to moe rei o papinom upozorenju profesoru Hawkingu da se ne uputa u takvo istraivanje jer je to vezano za Boga? Ariel: Tvoje opaanje otkriva dvojbu ljudskosti. Ljudski um nije sposoban pojmiti Boga ili ono to nazivate Bogom. Koliko god pronicav ili duhovan, ljudski um ne moe pojmiti, opisati i shvatiti Boga. Prirodi ljudskosti svojstveno je, prije svega zbog straha, nastojati pojmiti i spoznati Boga. To je ono to pokree sve ljude svih rasa, svih vremena, svih imovinskih stalea i svih zdravstvenih stanja. Meutim, um tijekom ivota u ljudskom tijelu, pomou aspekta koji nazivate egom, stvara veliki strah. Ego je osuen na neprestano stvaranje straha, a zatim pokuaje guenja i prevladavanja toga straha, odnosno udaljavanja od njega. Ono to zna ak i svijest koja je pod strogim nadzorom ega jest da je Bog ono to moe odagnati strah. Zato ovjeanstvo, pokretano eljom za spokojem, za odsutnou straha i sigurnou, neprestano traga za onime to nazivate Bogom. Mnogo je naina na koje se moe pokuati opisati neopisivo i mnogo obrazaca kojima se pokuava predoiti nepredoivo. Svaki sustav osmiljen u cilju opisivanja ili predoavanja Boga u najboljem je sluaju tek pribliavanje istini u najboljem je sluaju, kako vi to kaete, vrh ledenjaka nipoto sveukupnost. Dva su dubokoumna naina da se pokua objasniti taj misterij. Nijedan od njih nee u tome uspjeti; nijedan ne moe uspjeti. Jedan se nain odnosi na

duhovnost ili religiju koja se sve vie usavrava kao filozofski proces postupnog razumijevanja s ciljem pomoi onima koji tragaju za Bogom. No, svaka je religija - bez obzira na to kojim je sustavom obuhvaena, kojim je imenom odreena i bez obzira na to koju filozofiju, strukturu, politiku ili doktrinu slijedi - tek sredstvo kojim vam se nastoji omoguiti izravno spoznati Boga. Neki se ljudi, naalost, izgube u sustavu ili religiji i zbog toga ona za njih postaje Bog. Uvijek biste trebali imati na umu da je sustav tek sredstvo kojemu je svrha pomoi vam pojmiti ono to nije mogue pojmiti. Njegova je svrha uputiti vas prema izravnom doivljavanju Boga, koji nadilazi poimanje, kroz proces koji smo nazvali spoznavanjem. Drugi je nain put znanosti. Svrha znanosti takoer je pomoi vam pojmiti ono to nije mogue pojmiti. Taj nain znanstveno prilazi razumijevanju poetka stvaranja univerzuma. Kada biste se odmaknuli i odbacili sve predrasude, sve prosudbe, uvidjeli biste da oba naina nastoje, razliitim jezikom i s razliitih stajalita, objasniti isto. Iako su razliiti, oba su pristupa ispravna. Problem je u tome to oba pristupa pokuavaju iz Boga opisati Boga. Jedini nain da neto opiete - jedini nain da to predoite jest iskoraiti iz toga na mjesto s kojega to moete promotriti, s kojega moete opaziti svaku pojedinost njegove sloenosti. Funkciju ljudske stanice ne moete opisati sve dok iz nje ne iskoraite i promotrite je, iskuate je i prouite. Iz unutranjosti stanice ne biste mogli pojmiti njezinu sloenost. Problem s kojim je ljudski um suoen jest injenica da nema kamo poi, odnosno, da ne moe iskoraiti iz Boga i osvrnuti se. Za ljudski um takvo mjesto ne postoji. Na podruju teoretskog pristupa velikom prasku pitanja koja se sama nameu su: Tko ga je potaknuo? Tko je stvorio tvar iz koje je uslijedio veliki prasak? Je li bilo vremena koje je prethodilo postojanju te tvari? Hoe li ikada doi trenutak nakon kojega ta tvar nee postojati? Samo oni koji poznaju Boga, koji su Ga izravno upoznali, mogu poeti pronicati u odgovore na ta pitanja. Religija i znanost razvijaju vrlo precizne, tone i vrijedne obrasce koji se, zahvaljujui politici, naizgled meusobno nadmeu. Nadmetanje ne postoji, ne postoji ispravno i pogreno osim onoga to stvara ljudski um. Cilj je spoznati Boga. Cilj je pronai i upoznati Boga. Zahvaljujemo ti na ovom pitanju.

BIBLIJSKI IVOT
ISUS KRIST 138. Linda: Tko je s vaeg stajalita bio Isus Krist? Ariel: Bie, osoba koju iz svoje povijesti poznajete kao Isusa Krista, bila je utjelovljenje potencijala prema kojemu se svi vi, kao rasa, razvijate. On je bio iva prisutnost, iskustvo potpunog i savrenog jedinstva, no istodobno ipak potpuno u iskustvu ljudskosti. To je bie bilo utjelovljenje najdragocjenijeg duhovnog ideala prema kojemu ljudi napreduju i kojemu tee, ak i ako to ne razumiju. Taj duhovni ideal jednostavno je opisan vaom rijeju opratanje, pa ipak se, izgovarajui ove rijei, plaimo da ne shvaa to smo rekli. Jer mnogi ne razumiju ak ni ono to je govorila ta najdragocjenija dua koju poznajete kao Isusa. Za odvijanje procesa duhovnog rasta i evolucije potrebno je nadahnue, motivacija i pouka bez uskraivanja mogunosti za uenje i rast. Razmislite li ne samo o ivotu, iskustvu i mudrosti toga bia po imenu Isus, ve i o ostalim biima koja su donijela vano znanje samim ivotima koje su ivjela, za njih je karakteristino da nisu bila izravno odgovorna za znanje koje su pouavala. Ta bia u mnogim sluajevima za sobom nisu ostavila nikakve zapise. Iako je najuzvieniji uitelj Isus bio sposoban pisati, za sobom nije ostavio pisani oblik svojega uenja. U njegovoj je blizini bilo onih koji su bili sposobni zapisati svaku njegovu rije, no nitko to nije uinio. To nije bio propust. Isusa, koji je ivio kao utjelovljenje istodobne stvarnosti ovjeka i jedinstva, trebalo je vidjeti, osjetiti, doivjeti, a njegovu je energiju mogue osjetiti u srcima i umovima ljudi i u ovom trenutku vaega vremena. ovjek ima mogunost i zadovoljstvo prihvatiti neodreenost ili namjernu dvoznanost te katkad proturjenost opisa dogaaja, okolnosti i pojedinosti ivota toga najuzvienijeg uitelja i usredotoiti se na njegovo uenje. Ono o emu je govorio i to je ivio bio je ivot opratanja. On je ivio opratajui, ne sa stajalita uzvienog postignua s kojega e se saaliti nad vama i oprostiti vam, ve sa stajalita takve ljubavi proizale iz jedinstva s Bogom da ne postoji potreba za razdvajanjem, procjenjivanjem i osuivanjem. Isus je ivio u stanju bivanja ispunjenom ljubavlju u kojemu nema osuivanja i koje ljudi mogu doivjeti samo tijekom doivljavanja jedinstva s Bogom. U stanju jedinstva moete iskusiti opratanje koje je taj najuzvieniji uitelj iskazivao ne samo svojim rijeima, ve i svojim ivotom pa ak i svojom smru.

To je doista istinsko uenje oitovano i preneseno u obliku koji nazivate religijom. No, cjelokupno se uenje svodi na opratanje u svojem istom obliku, roeno iz stanja ljubavi koja proizlazi iz jedinstva s Bogom. To vam oito pokazuje smjer vae evolucije. Meutim, proces duhovnog rasta prilino je sloen, a ego je sklon duhovno znanje zamijeniti s duhovnim rastom. Zbog toga e se um spremno usredotoiti na vanjsko, na okolnosti ili pojedinosti i promaiti osnovni smisao Isusova uenja koji mu je jasno predoen. 139. Linda: Prvih dvadeset i pet godina Kristova ivota nije zabiljeeno u naoj povijesti. Moe li nam rei neto o njegovoj mladosti? Ariel: Tvoje pitanje na mnoge naine naglaava na prethodni odgovor. Nesumnjivo je da pojedinosti ivota tog uzvienog bia nisu zabiljeene niti sauvane za budunost. Moda e vam se uiniti udnim to su pojedinosti zapisane tek nakon mnogo godina vaega vremena, iako je oko njega bilo onih koji su shvaali njegovu veliinu. Zbog toga su zabiljeene pojedinosti proturjene i neodreene. Uvia li da je tono biljeenje izostalo zbog toga to pojedinosti nisu ono na to biste se trebali usredotoiti? Pojedinosti su suvine i umu, egu, samo pruaju mogunost da promai duhovno znaenje inkarnacije toga najdragocjenijeg dragulja. Otkrivanje pojedinosti o tim nezabiljeenim godinama suprotno je naemu cilju i nastojanju, jer nisu vane pojedinosti toga ivota - vana je njegova poruka. Isus je utjelovljenje savrenog stanja ljubavi, savrenog stanja koje ovjek moe doivjeti kada je istodobno i paradoksalno ovjek i u jedinstvu s Bogom, odnosno, istodobno u stanju potpunog opratanja i stanju potpune ljudskosti. 140. Linda: Je li Kristova dua ponovno ula u neko tijelo nakon svoje uvene inkarnacije na Zemlji? Ariel: Ne, ne u smislu normalnog poimanja povezivanja due s fizikim tijelom u trajanju koje nazivate ivotom. Molimo vas da, uz nau ponovnu ispriku, shvatite potekoe na koje nailazimo nastojei vam prenijeti istu istinu o stanju, ako tako hoete, due toga najuzvienijeg bia. Prema obrascu koji smo stvorili za vas, njegova dua svrhovito boravi izmeu stanja bliske povezanosti s njegovima voljenima i potpune uronjenosti u stanje savrenog jedinstva s Bogom.

Zbog toga ta uzviena dua u sutini moe utjecati na ivote svojih voljenih. Za tu duu, to bie koje povezujete s imenom Isus, izraz voljeni odnosi se na cijelo ovjeanstvo. Ne postoji ovjek ljudsko bie bilo koje vjere, ekonomskog podrijetla, politike pripadnosti ili bilo kojeg naina na koji se odreujete, kategorizirate ili razlikujete - s kojim se Isus nije beskrajno i duboko povezao. On ima sposobnost osobito u trenucima velikog straha ili oaja u srcu ljudskog bia ui i pridruiti vam se u dubokom, dubokom jedinstvu koje nije mogue opisati. Kada, ak i na trenutak, uspostavi povezanost s fizikim tijelom u kojemu ivite, za sobom ostavlja osjeaj posvemanjeg mira i spokojstva, potpuno raspruje i uklanja svaki strah. Ta dua, omoguujui trenutna iskustva sjedinjenja, slui kao univerzalna spona s boanskim. Izraz trenutno prema vaem odreivanju vremena moe se odnositi na razdoblje od nekoliko sekundi do nekoliko godina. Blagoslov iskustva dodira sa sutinom te due te ispunjenje vlastitim, osobnim jedinstvom s boanskim, dovodi vas u stanje opratanja, stanje u kojemu, u osnovi, nema osuivanja, a time ni onoga to bi trebalo oprostiti. Da biste opisali to prelijepo, prelijepo stanje blaenstva koje vam je dostupno, koristili ste se mnogim izrazima. Izraz Sveti duh nosi vlastite konotacije i znaenja, koja su u nekim sluajevima istovjetna onome to smo upravo opisali, a u drugim su sluajevima razliita. elimo da shvatite sljedee: ispravno je rei da Isusova prisutnost, taj ivui Krist, vaim rijeima, ili prisutnost Svetoga duha moe odagnati vae strahove i udijeliti vam oprost. Oprost i uklanjanje strahova ne proizlaze iz arobnog tapia iji vam zamah donosi otpust ili odrjeenje. Oprost o kojemu govorimo jest posljedica iskustva sjedinjenja koje smo upravo opisali. To je posljedica dodira vaega srca sa Isusovim srcem kroz jedinstvo u kojemu Boja ljubav toliko ispunja tog posrednika, ivueg Krista, da u vama izaziva stanje potpunog oslobaanja od straha i stanje potpunog opratanja. ADAM I EVA 141. Linda: Koja je pouka prie o Adamu i Evi? Ariel: Pria o Adamu i Evi jednostavno je pokuaj da vam se otkrije apsolutna, nespoznatljiva i nepojmljiva istina, ali da vam se istodobno predoi tajna koja dovodi do zbunjenosti, koja oteava razumijevanje. To je izvanredan i beskonano sloen prikaz. Lako ga je pogreno protumaiti ako ga u njegovom najjednostavnijem obliku shvatite kao djeju priu. No, ta pria sadri odgovor na svaku zagonetku koju elite rijeiti. Odgovore, meutim, neete pronai na

povrini prie. Kao to ste mnogo puta opazili, znanje vam esto prenosimo putem metafora, predodbi te postavljanjem pitanja na koja nema odgovora, ali koja potiu va um tragati za spoznajom i postii vlastito izravno spoznavanje. Podrobnim tumaenjem tonih interpretacija nanijeli bismo vam veliku tetu. Taj zadatak preputamo vaem umu i vaem srcu. No, eljeli bismo da svatko tko e uti ove rijei, svatko tko je zaglavio u pojednostavljenom tumaenju elemenata kao doslovce istinite prie, pronikne dublje jer ete u prii o Adamu i Evi pronai najljepe izraze mnogoega to smo vam, utroivi mnogo vaeg vremena i vaih rijei, nastojali objasniti. 142. Linda: Zato bi ljudima bilo zabranjeno jesti sa drveta spoznaje? to predstavlja drvo spoznaje? Ariel: Jednostavnim rijeima, jesti s drveta spoznaje u sutini znai ispuniti se strahom, primiti u sebe ono to biste mogli nazvati egom ili zamiljajem zasebnosti jastva koji rada strahom. Kada je u svijest doveden strah, kada se taj strah oituje u umu, jedinstvo s Bogom je razvrgnuto a vi ste, kako vi to opaate, protjerani iz raja. Prije spoznaje vladali su mir, ljubav i radost. Bio je to raj, taj prelijepo i ivopisno opisani vrt. Meutim, tom neopisivo savrenom, genijalnom i beskrajno sloenom djelu koje poznajete kao ovjeanstvo, pruena je mogunost razvoja putem izravnog jedinstva s Bogom ili straha koji se raa uzimanjem plodova s drveta spoznaje. Spoznaja u prii koju vam pokuavamo objasniti znai spoznavanje sebe kao zasebnoga, posjedovanje osjeaja samovanosti. Takva spoznaja otvara drugaiji put evolucije ljudskog rasta i razvoja. No, cilj je ipak povratak jedinstvu koje je vladalo prije tog ina neposluha, ak i nakon konzumiranja plodova s drveta spoznaje. Nakon to su jele s drveta spoznaje, putovanje dua kroz ljudsko iskustvo krenulo je u drugaijem smjeru due su zastranile u okruenje straha izazvanog spoznajom zasebnosti vlastitog identiteta. To je, meutim, jednostavno bio put razvoja evolucijskog potencijala za duhovni rast. Kao to smo vam na toliko mnogo naina i uz toliko mnogo rijei nastojali objasniti, cilj je povratak kui, povratak u taj vrt. Nadamo se da e nae rijei ovaj put doprijeti do onih koji e shvatiti poruku to vam je nastojimo prenijeti. 143. Linda: Koje je znaenje protjerivanja Adama i Eve iz rajskog vrta?

Ariel: Nakon stjecanja spoznaje i spoznavanja zasebnosti identiteta, prihvaanja iluzije jastva, vie nije mogue boraviti u rajskom vrtu, u jedinstvu, u dubokom sjedinjenju s Bogom. Potrebno je shvatiti pojam protjerivanja. Moda e vam biti od pomoi shvatiti da je naglasak potrebno staviti na nemogunost boravka u rajskom vrtu te istodobnog stanja samospoznavanja, odnosno spoznaje. Sama je spoznaja na neki nain prouzroila protjerivanje, jer kada se um vie ne nalazi u stanju spokoja i jedinstva sa sveobuhvatnom silom ovoga univerzuma, odnosno, u stanju dubokog jedinstva s Bogom, odvojen je i zaseban. Vie ne boravi u onome to se u prii opisuje kao rajski vrt. To se na neki nain moe shvatiti i kao kazna, protjerivanje, progonstvo, No, to uistinu nije kazna. To je jednostavno prirodna posljedica evolucijskog puta, smjera duhovnog razvoja, povratka u jedinstvo s boanskim, povratak u Rajski vrt uz steeno iskustvo spoznaje. ovjeanstvo je, uz potporu i ljubav onoga to nazivate Bogom, odabralo putovati tom evolucijskom stazom. Vi se kreete u smjeru povratka. Nakon to ste jeli s drveta spoznaje, spoznat ete i nahraniti se s drveta ivota. Postat ete svjesni da vas je ta spoznaja razdvojila na dijelove te da je onaj dio koji nazivamo duom vjean. KAIN I ABEL 145. Linda: U prii o Kainu i Abelu, Kain je ubio svojega brata Abela, jer je Bogu bila draa Abelova rtva. Moe li se osvrnuti na tu priu? Ariel: Kada ljudska dua stekne spoznaju, kada napusti rajski vrt, na raspolaganju su joj dva naina poimanja - kroz nazor ega i kroz sutinu due. Zbog toga pitanje o rtvama kao nainima iskazivanja Bogu ljubavi prema Njemu moe preuzeti dva oblika. Jedan od tih oblika jest iskazivanje ljubavi iz srca. Taj oblik prije svega proizlazi iz dubokog, dubokog osobnog sjedinjenja koje ovjek postie kada se uzdigne iznad posljedica spoznaje zasebnosti i ude u stanje sjedinjenja svojeg ljudskog srca s boanskim srcem. To je najuzvienija rtva to je ovjek moe ponuditi Bogu jer u tom trenutku dubokog i vjenog jedinstva rtvuje svoju zamisao odvojenosti; rtvuje svoj osjeaj osobnosti ili zasebnog ego-jastva koji je ubrao s drveta spoznaje.

Ostale rtve ukljuuju zamisli, vane ovjekove postupke - molitve koje rutinski izgovara, njegove materijalne rtve, kretnje, kleanje i mnoge oblike izraavanja kojima je svrha iskazati ljubav boanskome, iskazati ljubav Bogu. To se ne moe i ne smije usporeivati s izrazima ljubavi koja proistjee iz srca. Vano je uvidjeti da ti postupci kojima se velia, tuje, ljubi i slavi Boga proizlaze iz ega. Iako se njihovo izraavanje moe doimati uzvienim i punim potovanja, time se ne ostvaruje velianje Boga niti Boji blagoslov koji se ostvaruje prinoenjem rtve iz srca. Ovom vam se priom nastoje pokazati te dvije mogunosti. IZLAZAK 146. Linda: U prii o Izlasku Bog je razdijelio Crveno more da bi Izraelcima omoguio pobjei egipatskoj vojsci. Kako tumai razdvajanje Crvenoga mora? Ariel: Kao to je esto sluaj pri nastojanju poimanja nepojmljivoga, oni koji se prihvaaju svetog zadatka prouavanja Biblije kako bi shvatili duhovnu istinu koju ona sadri, esto su sputani ili zavedeni njezinim jednostavnijim aspektima koje um moda moe razumjeti. Zbog toga se, ne samo u pitanju koje si ti postavila, ve i u mnogim drugim pitanjima koja su ljudski umovi postavljali stoljeima, opaa mnogo nevjerice, osporavanja i potrebe za objanjenjem uda i pojava koje se doimaju neobjanjivima. Problem je u tome to se um, nastojei objasniti kako su se te nadnaravne pojave mogle dogoditi ili kako su se odigrali odreeni dogaaji, koristi svime od pokuaja shvaanja specifinih astrolokih konstelacija ili meteorolokih dogaaja do traganja za arkom za koju smatrate da je pripadala Noi - i tako u mnogim sluajevima promaujete duhovno uenje koje vam se prenosi spisom to ga nazivate Biblijom. Molimo vas da ne usporavate svoje duhovno putovanje ili razvoj nastojei shvatiti te, kako bismo ih gotovo mogli nazvati, beznaajne pojedinosti istine. Usredotoite se na poruku koju vam prenose te dragocjene rijei biblijskih pria. Molimo vas da proniknete dalje od tih povrinskih aspekata, pojedinosti i kronologije i zagledate se u misterije jer su u njima, tamo gdje ih oko spoznaje ne moe opaziti, ali ih moe odgonetnuti osjetljivo srce, prie koje na svoj vlastiti nain govore upravo ono to vam mi sada govorimo. Ono to tijekom ivotnog putovanja izaziva najvie frustracija jest injenica da su vam sva mudrost i znanje nadohvat ruke, ali ste vi, zbog razine svojega duhovnog razumijevanja, za njih slijepi. No, iako je um slijep, dua to nije. Prie poput Knjige izlaska, koje treba neprestano iznova itati, ne itajte umom, ve

srcem. Kada god to uinite, vaa e dua biti nahranjena, poruka e biti shvaena a s vremenom e, budete li imali tu sreu, onaj dio vas koji je stekao ono to nazivate spoznajom, shvatiti i ono to dua ve zna. POVRATAK U RAJSKI VRT 147. Linda: Govorio si o putovanju koje zapoinje u stanju nevinosti i jedinstva s boanskim na mjestu poznatom kao rajski vrt. Govorio si o udaljavanju od rajskog vrta i o povratku putem duhovnog razvoja. To je divna metafora, no osnovna je zamisao apstraktna. Moe li je neto podrobnije objasniti? Ariel: U trenutku svojega roenja vi zapoinjete putovanje, putovanje povratka u rajski vrt. Svretkom procesa svoje ljudske inkarnacije - na kraju svojeg fizikog ivota bit ete pozvani kui. No, to nije povratak kui o kojemu govorimo. Sada govorimo o putovanju pri kojemu dua, skladno ivei u vaem ljudskom obliku, slijedi duhovnu stazu koja je izriito i savreno ureena za vas. To je povratak kui u smislu da se, posve ivi, zdravi i sretni u svojem iskustvu ljudskosti, na neki nain vraate u rajski vrt. Povratak o kojemu govorimo jest ivot u stanju sklada i svetosti svrhe i tijeka vaeg vlastitog ivota. U beskonanosti ljubavi u kojoj prebivate svaki in, svako ivo bie, svako djelo Boje ljubavi ima svoje mjesto. ivot je skladna struja. On tee poput nevidljive rijeke. Njegova sila je ivotna sila. On tee svojim koritom. ivot ima svoj tok, svoje rukavce s ustajalom vodom, svoje prepreke. Sve je u savrenom suglasju. Svaki ovjek ima priliku nauiti osjeati tijek te ivotne sile i koristiti se srcem kao kompasom na svojem putovanju. Vi moete nauiti tei sa strujom, dopustiti joj da nosi va ivot putem koji vam je boanski odreen. Kada pronaete tu struju i prepustite se njezinu toku, otkrit ete kako ivot moe biti lijep i lagodan. Otkrit ete koliku potporu primate, kako je sve ivo meusobno povezano. Osjeat ete da vas okruuje prisutnost anela iz ove stvarnosti koji vas usmjeravaju, vole i koji vam pomau. Bit ete upueni pomagati drugima i sluiti boanskome. Doivjet ete i trenutke kada e struja tei vrlo brzo - trenutke u kojima ete biti noeni kroz ivot bre no to ste navikli i bre no to vam odgovara. To su trenuci velikog rasta te pozitivne promjene i preobrazbe. To su i trenuci u kojima e biti iskuana snaga vae unutarnje duhovne vrstoe koju nazivate vjerom. Jer ak i ako teete sa strujom ivota i povezani ste s onime to je Boja volja za vas, onaj dio vas koji se naziva egom pratit e vas tijekom cijelog putovanja. Taj ego -dio vas neprestano e pronalaziti prilike da strahovima pokoleba vau vjeru.

Najugodniji trenuci vaeg putovanja bit e oni trenuci kada e ego biti najzadovoljniji i potpuno miran. U tim e trenucima struja tei umjerenom brzinom, a ego e samim aktivnostima vaega ivota biti uvjeren da je Bog prisutan i da vas vodi. To, meutim, nisu trenuci istinske vjere na djelu. Posrijedi je zapravo pseudo-vjera utemeljena na oitovanju boanske moi u vaem ivotu. Ta pseudo-vjera nee izdrati potekoe. Ona nee izdrati izazove ili prihvatiti mogunosti za va razvoj duhovne snage te stoga nije vjera o kojoj govorimo. Vjera o kojoj govorimo ivi u vaem srcu, u samom sreditu vaega bia. To je vjera kojoj nisu potrebne vanjske potvrde ili jamstva da bi bila snana i vrsta. Ta je vjera neovisna o vanjskom svijetu vjera u sebe. No, to je jo vanije, to je vjera u Boju mo koja djeluje kroz vas. To je vjera na kojoj poiva sam temelj vaega ivota. To nije vjera koja se temelji na razumijevanju, onome to ste uli od drugih ili proitali. Sve su to dobre polazine toke za putovanje, no, ono o emu govorimo proizlazi iz spoznaje; to je vjera koja se temelji na izravnom iskustvu, mistinom sjedinjenju s boanskim. Izazov vaoj vjeri zapravo moe proizai samo iz vas. Iako vanjski dogaaji mogu potaknuti ego na raanje straha, ti dogaaji sami po sebi ne predstavljaju izazov vaoj vjeri. Kada ovjek razvije istinsku vjeru, ivjet e u skladu s strujom ivota i osjeati prisutnost, brino vodstvo, suut i skrb koje Bog prua svakom pojedinom biu. S toga stajalita, svjetovna pitanja - pitanja koja bi zaseban ego sklon prosuivanju mogao shvatiti kao nazadovanja, gubitke, potekoe ili izazove uistinu nisu nita drugo doli iskustva u tijeku ivota kojima vas je boansko s ljubavlju vodilo da biste ojaali, promijenili smjer svojega putovanja, primili pouku o neemu to ste trebali nauiti, upoznali nekoga tko je za vas vaan ili razvili znaajku koja vam je prijeko potrebna za ono to e doi. I to je najvanije, ti trenuci pruaju priliku za usavravanje, izotravanje i jaanje tog aspekta unutarnjeg jastva koji smo nazvali vjerom. Kada je vjera na svojem vrhuncu, ovjek je nije svjestan. Razlog tomu je injenica da ovjek tada postaje utjelovljenje vjere i odrava stanje jedinstva ili povezanosti s boanskim te ivi u neprestanom jedinstvu s Bojom silom, ljubavlju i skladom. Vjera postaje nain ivljenja, izraaj vae istinske prirode i ostvarenje vaeg prava po roenju. Vjera je jednostavno izraz onoga to jeste, iv i proet ljubavlju. eljeli bismo da, putujui duhovnom stazom svojega ivota, svaki dogaaj koji pokoleba va unutarnji doivljaj vjere shvatite kao priliku da produbite svoju molitvu. Molitvom biste trebali traiti od boanskoga da vas vodi i pokae vam

naine na koje ete ojaati svoju vjeru. To su trenuci kada treba razmiljati o rijeima boanskoga koje sadri Biblija i primiti taj spis u svoje srce. To je vrijeme da se okrenete svojoj unutranjosti utiavajui um i otvarajui srce putem meditacije. To je i vrijeme za iscjeljivanje rana ego-dijela vas koji je toliko izranjavan dogaajima vaega ivota. Proces jaanja vjere zapravo je proces povratka kui, jer kada se uskladite sa ivotnom rijekom i izgradite unutarnji temelj vjere koja postaje prirodni izraz vaega bia, otkrit ete neto to je oduvijek bilo istinito. Otkrit ete da ne samo da ste se uskladili s rijekom svojega ivota, ve i da ste cijeloga ivota zapravo bili ta rijeka. U trenutku kada se to dogodi, vratit ete se u rajski vrt. 148. Linda: Svatko od nas putuje razliitom stazom tog putovanja prema karmikom iscjeljenju i duhovnom razvoju. Zbog toga e drugi vjerojatno postavljati pitanja koja ja nisam postavila pitanja koja e im pomoi uspjenije kroiti kroz ivot. Bi li bio spreman odgovarati na pitanja naih itatelja? Ariel: Da. Smatramo da je najbolji nain prenoenja znanja upravo prilika da se obratimo ednomu umu. Najedniji ljudi su oni koji postavljaju pitanja, jer to su oni koji uistinu tragaju za odgovorima. Oblik koji si stvorila za nau suradnju ima svrhu izazvati sjajnu ljudsku reakciju postavljanja pitanja. Najbri put prema duhovnom rastu jest potaknuti pitanja tamo gdje ih nema, a zatim ponuditi proces pomou kojega e duhovni putnik sam pronai odgovore. Pitanja drugih ljudi stvorila bi idealno okruenje za nastavak naeg iznoenja istine i znanja kojim emo nastojati doprijeti do to vie srca. Ali, znajte da emo mi odluiti na koja emo pitanja i kako odgovarati. Ponavljamo da nam je uvijek cilj postavljeno pitanje iskoristiti kao temelj za prenoenje onoga znanja koje elimo prenijeti. U mnogim sluajevima neemo odgovoriti na pitanje ili neemo odgovoriti na nain koji je oekivao onaj koji je pitanje postavio, jer mnoga pitanja koja e primiti i koja e doi kroz tebe nee biti u skladu s naim ciljevima i svrhom, pa se njima zbog toga neemo baviti. 149. Linda: Hoe li itateljima dati smjernice o tome na kakva e pitanja odgovarati? Ariel: Jednostavno traimo pitanja koja e nadahnuti ne samo onoga koji ih postavlja, ve i sve koji e primiti znanje dobiveno iz odgovora. elimo se baviti pitanjima koja su najvanija onome tko ih postavlja, onim pitanjima koja ine

sr ivotnih neprilika. Pitanja koja su najvanija za neije putovanje bit e pitanja koja e najsnanije utjecati na duhovnu evoluciju ovjeanstva. Pitanja proizala iz ega, pitanja o vlastitoj osobnosti i osobnom postignuu, pitanja manjeg globalnog znaenja pruaju nam manju mogunost utjecaja. Gorua pitanja koja proizlaze iz due su pitanja koja elimo uti jer to su pitanja pomou kojih moemo najdjelotvornije obavljati svoj posao. 150. Linda: Postoji li idealno vrijeme da ova knjiga bude ponuena javnosti? Ariel: Mudrost sadrana u ovoj knjizi najdragocjenija je u trenutku kada su ljudi duboko zainteresirani i otvoreni da je prime. Izazvana je radoznalost i mnogo je toga uinjeno da bi se zadovoljila ta poetna znatielja, no dubina ovih rijei see dalje od puke znatielje i zbog toga e zadovoljiti i nahraniti duboke duhovne potrebe. Vi ivite u vremenu velikih planetarnih promjena i duhovnog razvoja, a nae su rijei osmiljene u cilju taenja ljudske ei. to prije u svojem vremenu dovri ovo djelo i ponudi ga ljudima, to bolje. Jer, za ono to e se dogoditi poslije, bit e potrebno mnogo energije. Bit e iznenaena koliko e ti posla i koliko aktivnosti stvoriti taj jednostavan zadatak objavljivanja ove knjige. to prije dovri ovu fazu naega rada, to e prije zapoeti ostale faze. Ako moe ubrzati svoj rad - rtvovati potpuno savrenstvo za pravovremenost pravovremenost e biti bolji izbor. 151. Linda: eli li da neto poruim ljudima? Ariel: Toliko je toga to bismo eljeli rei da nam je teko odgovoriti na takav poziv. Prije svega elimo da znate koliko smo vam zahvalni ne samo zbog toga to ste omoguili da ove rijei dopru do tvojih uiju [Linda], ve i zbog toga to ete ih zajednikim naporima [Stevan i Linda] u pismenom obliku podijeliti s drugima koji e ih proitati. Mnogo smo puta i na mnoge naine nastojali pronai ljude s kojima bismo mogli podijeliti svoju mudrost, svoja znanja i svoje uenje i koji e nae rijei prenijeti tako savjesno kako ti to ini. Velika nam je elja omoguiti ljudima uvidjeti i shvatiti to se dogaa u ovoj toki onoga to nazivate vremenom. Na putovanju svijesti ovjeanstva dogaa se buenje, ostvarenje sposobnosti koja je oduvijek postojala, ali je bila ograniena na malobrojne koji su razvili snanu i monu duhovnu povezanost. elimo da uvidite da jo nije bilo vremena poput ovoga u kojemu ivite, u kojemu vam je na raspolaganju bilo toliko mnogo mogunosti za otvaranje srca, za rast i razvoj svijesti. To je u prolosti bilo mogue samo za one malobrojne tragaoce koji su vlastitim naporima ostvarili to postignue.

Vibracija energije, mo ljubavi, sila univerzuma koja djeluje na vaem planetu jo nikada nije bila toliko mona niti snana kao to je u ovom trenutku vremena. Svjedoili ste mnogim reakcijama koje je ta sila ljubavi izazvala. Svjedoili ste mnogim promjenama uslijed kojih je stvoreno okruenje ljubavi tamo gdje je vladala nesnoljivost. No, svjedoili ste i promjenama koje su izazvale nesnoljivost tamo gdje je neko vladao mir. Obje su promjene posljedice te mone sile koja vas vodi kroz razvoj, omoguavajui onima koji su otvoreni da se poveu i rastu poveu meusobno i rastu u energiji srca, ljubavi i moi koja im je na dohvat ruke. Vrijeme je da osvijestite svoje strahove i suoite se s njima, vrijeme da se suoite s vjenim izazovima i usudite se biti ono za to ste stvoreni i roeni. Sada bi vam ve trebalo biti posve jasno da je put prema najveem napretku put srca. Napredak se mjeri ljubavlju, obiljem, zdravljem, blagostanjem, radou, skladom i entuzijazmom. U svim tim kategorijama ostvarit ete obilje budete li jednostavno slijedili svoje srce i ivjeli svoj san. U mnogim vaim zapisima nalazi se istina o tome da vas je Stvoritelj zamislio i stvorio prema Svojem liku, da ste stvoreni na sliku Boju. To je duboka istina. Stvoreni ste na sliku ljubavi. Bog je energija ljubavi. Bog je energija koja, putem moi sile koju nazivate ljubavlju, u univerzumu potie stvaranje. Vi ste ta ista sila; vi ste ista mo. Vi ste ljubav koja u univerzumu potie stvaranje, a sada je trenutak za veliko buenje i otvaranje prema toj moi. Ljudima elimo poruiti da je dolo vrijeme da se uzdignu iznad straha i tame, iznad trenutaka i osjeaja odvojenosti, da prihvate istinu, da prihvate mo koja jesu i koja je u njima. To je naa poruka. Stevan: Primam prelijepu sliku onoga to nam Ariel uz toliko truda nastoji objasniti. Ariel: Ako ste ikada promatrali kap vode na vjetrobranu automobila ili prozorskom staklu, opazili ste da je malena dok zapoinje svoje putovanje i da je vue gravitacija. Na svojem putu esto nailazi na drugu kap, sjedinjuje se s njom i te dvije kapi, sada vee, nastavljaju put. Nailaze na sljedeu koja im se pridruuje. Do trenutka kada stigne na dno, to je ili vrlo velika kap ili mali potoi vode. Gravitacija je bila pokreta toga putovanja. Te kapi moemo usporediti s ljubavlju. Rijei koje vam upuujemo su te kapi iste sutine ljubavi koja je osnovni sastavni dio strukture univerzuma u kojemu ivite. Gravitacija je u ovoj usporedbi ed dua koje ive u vaem svijetu.

Svojom udnjom za utaenjem ei one doslovce privlae tu istinu. Vi ste jedna od tih kapi jer na svoj nain udite, ali i sluite. Mi vam predajemo dar ljubavi koji vi prihvaate, koji postaje dio vas; vi ga predajete drugome koji ga takoer prihvaa. Na koncu emo tom malom kapi kao polaznom tokom utaiti ed svijeta. Svijet je jo uvijek vrlo gnjevan, vrlo uplaen, vrlo ogoren. Malobrojni su oni ija je ed utaena, a mnogo je, sve vie onih do kojih moramo doprijeti. Postoje i drugi poput vas koji, na svoje naine i svojim vlastitim rijeima, prenose kapi ljubavi koje im upuujemo. ak i kada biste svoju ivotnu snagu u potpunosti posvetiti sluenju nama u tom poslu, ne biste mogli utaiti svu ed pa zbog toga traimo pomo mnogih poput vas. Vi se ne nadmeete s njima pa vas molimo da se ne usporeujete. Za razliku od pokuaja traenja ovjekove ei vodom, ljubav koju nudimo mora se oitovati u raznim oblicima. Razliiti naini oitovanja ljubavi potrebni su zbog toga to je duhovnu hranu i potporu potrebno prilagoditi sposobnosti primatelja. Zbog toga katkad govorimo prelijepim stihovima; u drugim sluajevima uzvienom teologijom; katkad djejim priama, a u nekim sluajevima istinu izraavamo jasno i jezgrovito koliko god moemo. Nije svaki um spreman primiti sve oblike istine, pa je zbog toga nudimo u raznim oblicima i na razne naine, nadajui se da e jedan od tih oblika doprijeti do svakog srca i da e ga ispuniti. Srce koje proita ovu knjigu i koje se osjeti ispunjenim, postaje kap koja dodiruje drugu kap nudei ovu knjigu kao dar ili govorei o njezinim porukama. Ta osoba moe nadahnuti deset drugih da prime svoju vlastitu duhovnu hranu. I oni takoer postaju kapi. Sve dok cijeli svijet ne bude nahranjen i dok sva ed za duhovnom okrjepom ne bude utaena, ta sila vrlo nalik gravitaciji irit e znanje meu ljudima sve dok svi ne budu ispunjeni. 152. Linda: Naoj se suradnji blii kraj. eli li uputiti zavrnu poruku? Ariel: Neka bude posve jasno. Vi [Stevan i Linda] moda se pribliavate kraju jednog dijela ili faze suradnje s nama. Mi se ne pribliavamo kraju nae suradnje s vama. Iako vam to ne moemo objasniti, mi na neki nain tek poinjemo. Bilo bi nam zadovoljstvo nastaviti suraivati s vama odgovarajui na jo mnogo vaih pitanja, ili pitanja koja e proizai iz naih odgovora. Jo je mnogo, mnogo toga to bismo vam eljeli prenijeti budete li eljeli raditi s nama.

Na rad zapoinje u ovoj stvarnosti u zanosu koji ne moete ni zamisliti. Zbog toga je u mnogim trenucima tvoja elja za izraavanjem zahvalnosti za nae rijei bila paradoksalna jer ne moe pojmiti strast kojom obavljamo ovaj posao ili radost koju bismo osjeali kada bi s nama radila dvadeset i etiri sata dnevno. Mi posjedujemo ocean znanja, poezije, predodbi i mudrosti koje vam elimo prenijeti da bismo pomogli razrijeiti dvojbu vae kulture i ljudi na vaem planetu. To je razlog naega postojanja - pruiti ta saznanja. Zbog toga smo uistinu, uistinu radosni kada pronaemo ljude poput tebe koji e poduprijeti naa nastojanja, ali ne kao teret, ve kao strast njihovih vlastitih ivota. Neprestano iznova itajte poruke u svetim spisima svih oblika i svih religija. Na taj se nain ljudska srca, due i umovi mogu nahraniti sa samog drveta ivota. Budete li gledali okom koje zna to trai, neprestano ete iznova opaati nain na koji se taj proces odvija. Saznanja koja dovode do velikog uzdizanja uvijek su dostupna onima koji su spremni prihvatiti ponuenu ljubav i mudrost. Meutim, ima i onih koji e primiti ove rijei, primiti ljubav i mudrost koju one prenose, no kad ih predoe svojoj svijesti, ego e reagirati strahom. Reakcije na ovu mudrost koju sada primate u svoju svijest mogu biti, prema vaem odreenju, i pozitivne i negativne. No, osvrnete li se na povijest, otkrit ete da se to uvijek dogaa: saznanje je primljeno, uslijedi reakcija i saznanje se nakon toga ponovno prima. S vremena na vrijeme prenijet emo vam znanje, mudrost i istinu. Zatim emo omoguiti rast, a kada bude vrijeme, ponovno emo vam uputiti poruku, omoguavajui jo vei rast. Dokle god na rad, nae rijei, nae znanje i naa mudrost budu djelotvorno prenoeni pomou vaih [Linda i Stevan] ljudskih vjetina i dokle god budu dosezali i mijenjali vibraciju, odnosno, duhovnu razinu i pribliavali je boanskome, blie jedinstvu s Bogom, kroz vas emo jo mnogo puta prenositi jo mnogo svojega znanja i jo mnogo svojih rijei. Ako vae darovitosti prestanu biti djelotvorne za ostvarenje svrhe s kojom smo zapoeli, tada emo ovaj rad privesti kraju. 153. Linda: Tijekom protekle dvije godine koliko smo razgovarali, znatno si pridonio promjeni mojega ivota u smjeru koji mi je donio mnogo osobne radosti, profesionalnog zadovoljstva i zdravlja. elim ti zahvaliti to si mi pomogao da se razvijem u ulozi izdavaa i spisateljice. U Stevanovo i svoje ime, kao i u ime svih na Zemlji, zahvaljujem ti na tvojoj mudrosti, tvojem znanju i tvojoj poruci. Ariel: Zahvaljujemo ti na ovim rijeima i jo jednom ponavljamo da duboko razumijemo tvoju zahvalnost; duboko razumijemo tvoju iskrenost. Energiju

tvojih rijei zahvalnosti i istinu koja se u njima nalazi shvatili smo i prije no to si ih izgovorila. Zahvaljujemo ti to si se prihvatila ove zadae. Zahvaljujemo ti to si se usudila dovriti prvu od svojih faza. Unaprijed ti zahvaljujemo za veliki rast koji ete oboje ostvariti nakon ovog koraka. Zahvaljujemo ti to si se usudila razvijati u svim aspektima, i onima koje bi mogla shvatiti kao divne i one koje bi mogla odrediti kao teke. Znajte da velika ljubav, velika zahvalnost i velika sigurnost na ovom putu oekuju svakoga tko napreduje prema jedinstvu s Bogom i tko se, ak i nakon to je jeo s drveta spoznaje, vraa u rajski vrt. Kraj.