Udzbenik 1

Pretraivanjei vrednovanje informacijana Internetu
eljanaVuina
Zagreb,2006.
HRVATSKAAKADEMSKAIISTRAIVAKAMREA
Pretraivanje i vrednovanje informacija na Internetu
Biblioteka Online udbenici
tel.: +385 1 6165 616 fax.: +386 1 6165 615 www.carnet.hr
Urednik
Redaktura i korektura Gordana Benat Lektura PGT kunca Vladimir terle www.maldmedia.com
Pretraivanje i vrednovanje informacija na Internetu

Recenzenti
Zagreb, 2006.
ISBN: 953-6802-12-0
sadraj
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU .................................................................................... 8 O AUTORU ............................................................................................................. 9 UVOD .................................................................................................................. 10 1. TO JE INTERNET? ............................................................................................. 12 2. O WEBU ........................................................................................................... 14 2.1. Kretanje webom: hipertekst i poveznice ........................................................ 14 2.2. Portali, mrena mjesta (web sites), mrene stranice (web pages), blogovi ............. 14 2.4. Pristup webu: preglednici (browsers) ............................................................ 18 3. GLAVNI ALATI ZA PRETRAIVANJE ....................................................................... 19 3.1. Imenici (subject directories) ....................................................................... 20 3.2. Trailice (search engines) ........................................................................... 21 3.3. Metatrailice (meta-search engines) ............................................................. 23 3.4. Nevidljivi web (invisible web; deep web) ........................................................ 25 4. TRAENJE INFORMACIJA NA INTERNETU ............................................................... 27 4.1. Osnovni pojmovi i tehnike pretraivanja ........................................................ 27 4.1.2. Booleovi operatori ............................................................................. 30 4.1.3. Pretraivanje fraza koritenjem navodnika .............................................. 32 4.1.4. Pretraivanje prirodnim jezikom ........................................................... 32 (stemming) .......................................................................... 33 4.1.6. Zamjenski znakovi (wildcards) .............................................................. 33 (stop words) ................................................................ 34 4.1.8. Pretraivanje po poljima (field search) ................................................... 35 4.3. Kako formulirati upit? ................................................................................ 37 5.1. Najpopularniji imenici ............................................................................... 38 5.2. Najpopularnije trailice ............................................................................. 39 5.2.1. Google ............................................................................................. 39 5.2.2. Yahoo! ............................................................................................. 46 5.2.3. Ask.com ........................................................................................... 52 6.1. Enciklopedije ........................................................................................... 57
8. VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU ......................................................... 60 POJMOVNIK ......................................................................................................... 64 LITERATURA ........................................................................................................ 69
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
Predgovor prvom izdanju

Misija Hrvatske akademske i istraivake mree CARNeta je razvoj napredne informacijske i komunikacijske infrastrukture za akademsku i istraivaku zajednicu, ukljuujui brzu i sigurnu mreu, raznovrsne sadraje i usluge. U svom radu CARNet stavlja poseban naglasak na unapreenje visoke naobrazbe i znanosti te rada i ivota studenata, suradnika, nastavnika i znanstvenika i najire hrvatske javnosti primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije, upoznavanjem s njezinim mogunostima i pomaganjem pri njezinoj uporabi. CARNet potie razliite primjene informacijske i komunikacijske tehnologije, a posebice daje potporu diseminaciji znanja i izmjeni informacija te razvoju sadraja dostupnih posredstvom mree. Kako bi to efikasnije odgovorio na potrebe korisnika CARNetov edukacijski centar Edupoint pokrenuo je biblioteku Online udbenici. Online udbenik je obrazovni materijal viestruke namjene objavljen na webu. CARNetovi online udbenici objavljeni su u obliku web stranica kao i u obliku prilagoenom za ispis. CARNetov online udbenik u obliku web stranica pogodan je za brzo pretraivanje pojmova, a ispisan i uvezan primjerak posjeduje sva svojstva klasinog udbenika. Sadraj CARNetovih online udbenika prvenstveno je namijenjen svim lanovima hrvatske akademske i istraivake zajednice te uenicima i djelatnicima osnovnih i srednjih kola. CARNetovi online udbenici javno su dostupni na internetskim stranicama CARNetovog edukacijskog centra Edupointa, kako bi posluili najiroj zajednici. Obrazovni cilj CARNetovih online udbenika je na lak i pristupaan nain obraditi teme koje su najpotrebnije CARNetovim korisnicima. Kako bi potrebna informacija bila pristupana to veem broju korisnika, koritenje online udbenika maksimalno je pojednostavljeno. Potrebna predznanja za koritenje CARNetovih online udbenika ukljuuju poznavanje rada s raunalom i Internetom. Sadraj online udbenika napisan je na jednostavan i razumljiv nain, koji ne zahtijeva predznanje iz tematike koju udbenik obrauje. Sa eljom da ovaj online udbenik poslui to veem broju itatelja, Zvonimir Stani ravnatelj CARNeta
eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU
O AUTORU
O autoru
eljana Vuina je osnovnu i srednju kolu (jezina gimnazija) zavrila u Puli. 1992. godine upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu, studijske grupe komparativna knjievnost i filozofija. 1996. godine upisuje Dodatni studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Komparativnu knjievnost i filozofiju diplomirala 1998. godine, a bibliotekarstvo 2001. i time stekla zvanje diplomirani filozof i komparatist knjievnosti i diplomirani bibliotekar. Od 1999. godine radi kao voditelj Knjinice Odsjeka za komparativnu knjievnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autorstva: Koautor (s Davorkom Grani i Marinom Mayer): Online teaj 'Pretraivanje baza podataka', CARNet, 2004; Metodiki je recenzent teaja "Obrada audio/video zapisa" autora Tibora Skale (u izradi) Struna usavravanja: Management ljudskih potencijala, Nacionalna sveuilina knjinica u Zagrebu, 2003 Carnet e-Tutoring Seminar, 2004 Assessment online, CARNet 2005 ELA, 2nd generation, Tutoring, 2004/2005
Radovi na skupovima: (s Blankom Cekovi) Knjinice Filozofskog fakulteta integracija na europski nain : (koliko moemo nauiti o Europi, a koliko Europa o nama), 34. skuptina Hrvatskog knjiniarskog drutva: Knjinice, politika, javnost : hrvatske knjinice u svjetlu europskih integracija, ibenik, 22. do 25. rujna 2004. eljana Vuina, Davorka Grani, Marina Mayer: Uenje na daljinu na primjeru pretraivanja online baza podataka; SZI seminar, Zagreb, FER 2004 On-line teaj: Pretraivanje baza podataka; Prva hrvatska konferencija o medicinskim informacijama, Zagreb, Medicinski fakultet 2005 Teajevi za struno usvravanje knjiniara: (s Gretom imievi), Internet nabava, Zagreb, Centar za struno usavravanje knjiniara, NSK 2005
UVOD
Uvod Kome je ovaj udbenik namijenjen to ovaj udbenik ne sadri
Kada je 1960-ih godina Internet nastajao, vjerojatno nitko nije mogao pretpostaviti da e ga ve trideset godina kasnije mnogi smatrati prvim i glavnim izborom za pronalaenje raznorodnih informacija. u kinu, elimo li saznati vremensku prognozu, najnovije vijesti, potrebne informacije. Je li to doista tako? Koje su informacije dostupne na Broj informacija na Internetu nepregledan je i svakim se klasificirana.
mjesta na kojima treba traiti.
informacije na Internetu i da ih vrednujete.
UVOD
11
Kome je namijenjen udbenik?

Udbenik je ponajprije namijenjen studentima te nastavnom, sada nije imalo previe iskustva s pretraivanjem Interneta, ali i onima koji ele savladati jo poneku vjetinu pretraivanja! pretraivanja, upoznate osnovne alate za pretraivanje i informacije.
to ovaj udbenik ne sadri?
relevantnih informacija nego pokuati ih pruiti na dlanu, pogotovo to bi takav popis, zbog naravi Interneta, vrlo brzo izgubio na aktualnosti. Napominjemo i da je vijek trajanja mnogih mrenih stranica vrlo kratak (oko 40 dana), tako da se moe dogoditi da neke od stranica navedenih u primjerima vie ne postoje. Pri citiranju mrenih izvora informacija obavezno je navesti i datum kada
12
TO JE INTERNET?
Nakon zavretka ovog poglavlja moi ete: definirati pojam Interneta; razlikovati osnovne internetske servise.
Internet je informacijska superprometnica, tj. mrea koja povezuje regionalna vorita, a preko njih pojedinane lokalne raunalne mree. Raunala meusobno komuniciraju s pomou upravljakog mrenog protokola/internetskog protokola (Transmission Control Protocol/Internet Protocol - TCP/IP). Ta supermrea omoguuje korisnicima da meusobno komuniciraju s pomou elektronike pote, pronalaze informacije na webu ili prenose datoteke protokolom za prijenos datoteka FTP-a (File Transfer Protocol - FTP). U Hrvatskoj je umreavanje na iroj osnovi zapoelo tijekom 90-ih godina prologa stoljea, razvojem CARNeta u podruju znanosti i tehnologije. Daljnjim su razvojem komunikacijske tehnologije i komercijalne tvrtke ponudile graanima i tvrtkama koritenje Interneta, pa je ono danas i u nas proireno u gotovo svim gospodarskim i drutvenim djelatnostima. Internet ne bi bio jako koristan kad korisnici ne bi imali na raspolaganju mrena pomagala. Tijekom njegova razvoja World Wide Web web. Web je vrlo prilagodljivo pomagalo utemeljeno na protokolu za prijenos hipertekstovnih dokumenata (Hypertext datoteka.Web se sastoji od mrenih stranica, datoteka koje sadre poveznice na dokumente i resurse dostupne na vidljive uz koritenje preglednika (browser) Graphical User Interface - GUI) i hipertekstovnu
Transfer Protocol
TO JE INTERNET?
13
(E-mail ima svoju adresu. Osim tekstnih poruka, kao prilozi se Protokol za razmjenu datoteka (File transfer protocol FTP) preuzimanje (download) datoteka iz arhive kojom posluitelj raspolae. Mrenim novinama http://news.carnet.hr Internetski forumi su mrena mjesta na kojima korisnici mogu
FAQ Frequently asked questions, a hrvatski je termin . Koriste se unutar mrenih novina u obliku povremenih poruka koje sadravaju Mnoga mrena mjesta sadre i FAQ. Jedan od servisa Interneta je i razgovaranje (chat) , tj. stvarnom vremenu (real time najpoznatijih sustava za razgovaranje na Internetu je Internet Relay Chat. Razgovaranje na Internetu moe biti i jedna od razgovaranja na Internetu je i Instant Messaging, neposredna razmjena poruka.
14
O WEBU
Nakon zavretka ovog poglavlja moi ete: opisati kako funkcionira web, definirati poveznice, razlikovati mrena mjesta i mrene stranice; saznati iz internetske domene neto vie o vrsti informacija koje sadri odreeno mreno mjesto.
2.1. Kretanje webom: hipertekst i poveznice

Kao to smo ve rekli, web se temelji na programskom jeziku HTML. HTML omoguuje hipertekstovnu navigaciju. Hipertekst je tekst koji sadri poveznice koje slue kao veza s drugim dokumentima koji se obrauju s pomou raunala. Klikom na poveznicu dolazimo do drugih dokumenata na Internetu. Hipertekstovne poveznice funkcioniraju po naelu URL-a (Uniform resource locator), jedinstvene internetske adrese. Svaki dokument unutar weba ima svoju jedinstvenu adresu koja ustanovljuje na kojem se raunalu odreen dokument nalazi. Hipertekstovna poveznica sadri jedan URL. Klikom na nju aljete zahtjev za odreenim dokumentom.
2.2. Portali, mrena mjesta (web sites), mrene stranice (web pages), blogovi
Portal je mrena stranica ili mreno mjesto koje nudi mnogo pristup webu, ali danas su mnoge trailice istovremeno i portali
O WEBU
15
Portali nude personalizaciju, odnosno namjetanje njihova stranica za pristupanje webu. Mrena mjesta (web sites) zbirke su mrenih stranica povezanih poveznicama koje se nalaze na posluitelju i
Mrena stranica (web page) digitalni je dokument napisan u HTML-u, spremljen na posluitelju, kojemu se moe pristupiti koritenjem preglednika na jedinstvenoj internetskoj adresi. Mrena stranica moe sadravati tekst, multimedijalne sadraje i poveznice s drugim datotekama na Internetu. web blogovi (weblogs, web logs). Blog je mrena stranica koju moemo najjednostavnije opisati kao mreni dnevnik. Blogovi se od mrenih novina i internetskih foruma razlikuju u tome to jedino autor bloga ili grupa autora mogu pokrenuti novu temu za diskusiju. Autor potom kronolokim slijedom biljei vlastita razmiljanja i stavove.
komuniciranja, morate biti vrlo oprezni prilikom vrednovanja blogova. Postoje razne vrste blogova: od onih osobnih, preko blogova s vremena opirali bloganju, ali danas postoje i znanstveni blogovi. Jo je uvijek, u sve brem napredovanju pojedinih grana znanosti potrebno previe vremena od pisanja razmjenu najnovijih spoznaja. U Hrvatskoj su najpoznatiji blogovi blog.hr (http://www.blog.hr) i blog na portalu Index (http://www.index.hr).
O WEBU
16
2.3 Pronalaenje dokumenata: mrena podruja (domene) i internetske adrese (URL)

Jedinstveno ime za internetsku lokaciju nazivamo mrenim ili domenom. Unutar jedne domene nalaze se adrese koje povezuju informacije istog tipa i vrste. Popis domena moemo usporediti s telefonskim imenikom. Ime
internetske domene (top-level domain). Ime svake domene sadri sufiks koji ukazuje na vrnu internetsku domenu kojoj kojem URL-u mrenog mjesta/stranice. Primjerice, u internetskom imenu domene vlada.hr, vrna internetska domena je hr. su i one koje su prve uvedene jo 1985. godine: .com .edu .gov .org Domena .com uvedena je 1985. godine. Do nedavno ova je domena bila rezervirana za komercijalna mrena mjesta, no domeni. Vrna domena .com definitivno je najpopularnija domena. Osim komercijalnih stranica, u posljednje vrijeme ovu domenu koriste i nekomercijalne stranice kao i one neprofitnih organizacija. Primjer: siemens.com Domena .edu je obrazovnim institucijama Sjedinjenih Drava. Dakle, podaci obrazovanja u SAD-u mogu zatraiti domenu .edu.
O WEBU
17
Obrazovne institucije drugih zemalja koriste ime domene
Zagrebu je unizg.hr). Domenu .gov Ostale zemlje koriste domenu druge razine za istu svrhu (U Hrvatskoj je ime domene: vlada.hr). Domena .org organizacijama kojima druge vrne internetske domene nisu organizacije (unesco.org). geografska vrna domena koja se sastoji od dva slova (za Republiku Hrvatsku to je .hr) Svaki dokument na Internetu ima jedinstvenu internetsku adresu (URL Uniform Resource Locator). Jedinstvena internetska adresa ima nekoliko dijelova, od kojih svaki neto
http://www.unizg.hr/kvaliteta/sadrzaj/sustav_misija.html.
kvaliteta/sadraj jest ime direktorija sustav_misija.html jest naziv dokumenta.
O WEBU
18
2.4. Pristup webu: preglednici (browsers)

Za djelotvorno kretanje webom potrebni su preglednici, od kojih se danas najvie koristi Microsoft Internet Explorer, a u posljednje vrijeme i Mozilla Firefox. Preglednici su programi koji, nakon to su instalirani na vaem pristupimo informacijama s weba koje mogu sadravati tekst, poveznice, zvukove ili slike. Njih dopunjuju trailice i drugi alati za pretraivanje.
19
GLAVNI ALATI ZA PRETRAIVANJE

Nakon ovoga poglavlja moi ete: objasniti osnovna naela rada alata za pretraivanje; razlikovati alate za pretraivanje prema vrsti informacija do kojih se s pomou njih moe doi; odabrati one alate koji su najbolji za temu o kojoj elite pronai informacije.
Da biste bili zadovoljni rezultatima pretraivanja, morate znati odabrati pravi alat za pretraivanje. U sljedeoj tablici navodimo alate i njihove znaajke, a u daljnjem ete tekstu nai opirnije informacije o njima i potrebna objanjenja. Vrsta alata Imenici Organizirani su hijerarhijski. Pregledavanje preko kategorija. Pogodni su za openita pretraivanja. Trailice Stranice sakupljaju "pauci" (programi), a ne ljudi. Omoguuju pretraivanje cjelokupnih tekstova mrenih stranica. Dobre su za pretraivanje ako tono znamo to nas zanima. Omoguuju koritenje kljunih rijei. Dokumenti nisu svrstani u kategorije. Metatrailice Istovremeno pretrauju nekoliko trailica, ali ne ukljuuju sve rezultate s pojedinih trailica. Nude samo jednostavne tehnike pretraivanja. Korisne su za usporeivanje razliitih trailica i dobivanje informacija postoji li na mrei ita o traenoj temi. Nevidljivi web Sadri razliite vrste mrenih stranica, od kojih su najvanije specijalizirane baze podataka i knjinini katalozi. Sadri strune i znanstvene informacije.
Znaajke Mrene stranice odabiru strunjaci (ljudi).
20
3.1 Imenici (subject directories)

Mreni imenik je baza podataka mrenih stranica organizirana prema kategorijama. Kategoriziranje mrenih stranica imenika (browsing) obavlja se listanjem po kategorijama i podkategorijama. Imenici sadre informacije o manje mrenih stranica od trailica jer velik dio posla obavljaju ljudi, a ne strojevi. Kad pregledavate imenike, nikada ne pregledavate cijeli sadraj unutar kojih je dokument smjeten! Svaki od direktorija unutar Ovisno o tome to traite, prvo morate razmisliti o kategoriji kojoj bi vaa tema mogla pripadati. Kao primjer dobroga imenika navodimo Yahoo! koji je dugo bio najpopularniji imenik, a tijekom vremena postao je i trailica. Da biste listali kategorizirane direktorije, morate koristiti Yahooov imenik na adresi: http://dir.yahoo.com. Kada koristiti imenike?
koritenjem trailica. Najpoznatiji su imenici: Google Directory http://www.google.com/dirhp Yahoo! http://dir.yahoo.com About.com http://www.about.com Infomine http://infomine.ucr.edu Academic Info http://www.academicinfo.net Librarians' Index http://www.lii.org
21
3.2. Trailice (search engines)

Kako trailice rade?
mrenih stranica. Za to im koriste tzv. pauci (spider, crawler,
robot, worm)
indeksiraju njezin sadraj. Trailice se razlikuju po tome koje dijelove pojedinih mrenih stranica pretrauju, odnosno indeksiraju. Neke pretrauju samo naslove, neke saetke, a neke cjelovite tekstove. Pauci svake pojedine trailice su informacije indeksirane, trailica jo jednom provjerava
(spam)
uvrtava u svoj odgovor na pretraivanje.
Kada koristiti trailice za pretraivanje?
elite saznati postoji li neto o temi koja vas zanima na Internetu;
mrenih usluga. Neke od njih su i portali.
Najpoznatije trailice i njihove znaajke

Google
http://www.google.com http://www.search.yahoo.com http://www.search.ask.com
Yahoo!
Ask.com
Rangiranje pojedinih mrenih stranica unutar rezultata pretraivanja
Stranica je vie rangirana to je vei broj poveznica koje s drugih stranica, neovisno o njihovoj tematici, vode k njoj.
Stranica je vie rangirana to je vei broj poveznica koje s drugih stranica iste tematike vode k njoj.
Interesne skupine http://groups.google.hr/
Google Grupe
Opcija 'Translate this page' Prijedlozi za pretraivanje (Also try). Da Ne Opcija suavanja upita (Narrow Your Search).
Prevoenje
Suavanje pretraivanja
Opcija pretraivanja unutar dobivenih rezultata (Trai meu rezultatima). Da Da
Pretraivanje na odreenom jeziku
Da
Pretraivanje prema kategorijama http://directory.google.com/
Google imenik
Yahoo! Directory
http://dir.yahoo.com/
Opcija srodnih imena
(Related Names).
Pretraivanje slika http://images.google.hr/
Google Pretraivanje slika
Yahoo! Image Search

http://search.yahoo.com/images/
Ask Images
http://images.ask.com/
Pretraivanje videomaterijala
http://video.google.com/
Yahoo! Video Search

http://video.search.yahoo.com/video/
22
23
3.3. Metatrailice
(meta-search engines)
Broj mrenih stranica poveava se iz dana u dan. Kao to smo naveli u poglavlju o trailicama, nijedna trailica ne pretrauje cjelokupan mreni prostor, ve samo njegov malen dio. Zbog toga pretraujui samo putem jedne trailice, ponekad neete pronai potrebne informacije. U rjeavanju tog problema alat za pretraivanje koji trailica. Metatrailice ne mrenih stranica, ve vam nekoliko trailica. mogu vam pomoi metatrailice, istovremeno pretrauje nekoliko stvaraju vlastite baze podataka prikazuju rezultate pretraivanja
Savjetujemo vam da pri pretraivanju uz pomo metatrailica prvo provjerite koliko trailica ukljuuje odreena metatrailica. Metatrailice unutar upita doputaju samo jednostavnu sintaksu (bez obzira kakvu sintaksu doputala svaka pojedina trailica koju metatrailica ukljuuje!) Broj pronaenih dokumenata dobivenih kao rezultat pretraivanja uz pomo metatrailice uvijek je manji od zbroja dokumenata koje biste dobili kao rezultat pretraivanja pretraujui putem nekoliko trailica. Ipak, metatrailice su korisne za usporedbu trailica. Tako moete vidjeti da, npr. Google daje kvalitetnije rezultate pretraivanja od Lycosa, pa ete pretraivanje nastaviti pretraujui putem Googlea.
Za dobivanje relevantnih rezultata pretraivanja savjetujemo vam da u pravilu koristite trailice, a ne metatrailice!
Dogpile
(http://www.dogpile.com/) (http://www.ixquick.com/) (http://www.search.com/)
Ixquick
Search.com
Pretraivanje weba koritenjem alata za pretraivanje
AltaVista, Direct Hit, Dogpile Web Catalog, AOL, FindWhat, MSN, AlltheWeb, Yahoo!, GO, FindWhat, Google, InfoSeek, Kanoodle, LookSmart, Netscape, AskJeeves/Direct Hit, Hotbot, Overture, Lycos, Open Directory, RealNames, Yahoo! Entire web, LookSmart, Sprinks
Lycos, webCrawler, Google, AlltheWeb, Thunderstone, Infoseek, Direct Hit, HotBot, Excite, Galaxy, AltaVista, NationalDirectory.
Mrene novine koritenjem Tunderstonea;

Telefonske imenike
audio (MP3) materijale
Pretrauje i pronalazi
koritenjem Astrweba, AudioGalaxyja i MP3Boarda;
multimediju koritenjem Singingfish.com-a.

Pretraivanje Booleovim operatorima;
Tehnike pretraivanja
Pretraivanje rijei i fraza, pretraivanje Booleovim koritenje zagrada; operatorima. pretraivanje prirodnim jezikom; pretraivanje po poljima (naslov, domena, domain (host), slike, URL, poveznice, tekst, stranice sline pronaenoj stranici).
Pretraivanje fraza koritenjem navodnika, pretraivanje Booleovim operatorima
Vrednovanje dobivenih rezultata
Sistem zvjezdica (Star system) kojim se korisnika obavjetava koliko esto se pojedini rezultat pretraivanja pojavljuje meu 10 visoko rangiranih rezultata razliitih trailica.Tako, primjerice, 4 zvjezdice znae da se taj rezultat pojavio meu 10 visoko rangiranih rezultata 4 trailice.
24
25
3.4. Nevidljivi web
(invisible web; deep web)
Nevidljivi web onaj je dio weba do kojeg ne moete doi koristei trailice i veinu mrenih imenika, odnosno onaj dio koji pauci ne pronalaze i ne indeksiraju. Tu se radi o mnogim znanstvenim i komercijalnim bazama podataka, knjininim katalozima, i sl. koje morate pretraivati izravnim pristupom preko relevantne internetske adrese (URL-a).
Zato odreeni dio weba pauci ne pronalaze?

Glavni je razlog to su dio nevidljivog weba pretraive baze podataka, tj. dinamini web. To je razlog zato pauci, koji uglavnom indeksiraju statike HTML stranice, ne mogu pronai sadraj tih stranica. Naime, sadraj tih stranica generira se tek na va upit upuen pri pretraivanju baze podataka. Dakle, sadraj, uvjetno reeno, ne postoji dok ga vi svojim upitom ne stvorite. Zbog toga pauk pronalazi traenu stranicu, ali ne i njezin sadraj. Mogu razlog nepronalaenja odreenih stranica je to je vlasnik trailice odredio da e traeni dijelovi biti izuzeti iz pretraivanja. Dodatan razlog mogu biti stranice u raznim formatima. Danas se to pomalo mijenja, tako da odreene trailice (npr. Google) omoguuju pretraivanje razliitih formata (pdf ...) Vaan razlog moe biti da su vam za pristup odreenim mrenim mjestima potrebni korisniko ime i lozinka.
Na koji nain onda doi do nevidljivog weba?

Jedan od jednostavnijih naina je da pri pretraivanju koristite rije database (baza podataka). Npr: Ako elimo pronai baze podataka o medicini, upit e biti: medicine database.
26
Postoje mnoge baze podataka rezervirane za sveuilita, one na koje su sveuilita pretplaena, a kojima se pristupa iskljuivo putem raspona IP adresa na fakultetima, ali postoje i mnoge kvalitetne baze podataka sa slobodnim pristupom, odnosno za koje nije potrebno korisniko ime i lozinka. Postoje i mrena mjesta koja sadre informacije o sadraju nevidljivog weba. Ovdje emo vam navesti samo ona najbolja: The invisible web directory http://www.invisibleweb.net Direct search http://www.freepint.com/gary/direct.htm Postoje i imenici koji e vas odvesti do nevidljivog weba. Oni su u pravilu kvalitetni jer su ih vrednovali strunjaci. Neki od takvih imenika su: Librarians' Internet Index http://lii.org InfoMine http://infomine.ucr.edu About.com http://www.about.com
27
TRAENJE INFORMACIJA NA INTERNETU

Nakon ovoga poglavlja moi ete: odabrati i kombinirati one tehnike pretraivanja koje su najbolje za pronalaenje potrebnih vam informacija; postaviti kvalitetnu strategiju pretraivanja koja je preduvjet za pronalaenje relevantnih informacija.
4.1. Osnovni pojmovi i tehnike pretraivanja

pretraivanja. Vjerujemo da ste se s nekima od njih susretali pri
Pokuali smo obuhvatiti sve one koje uvelike pomau u nudi osnovno (basic) i napredno (advanced) pretraivanje. vam za oba tipa pretraivanja.
4.1.1. Kljune rijei
se najbolje opisuje njihov sadraj. Mnogi sadraji na Internetu pretraivanju! Nadalje, kad pretraujete mrene stranice koritenjem trailica,
(full text) mrenih stranica koje su sakupili pauci. Pri

28
autor dokumenta, jest da pretraujete po poljima (naslovu,
ponovno biti jako korisna.
Kako odabrati pravu kljunu rije?
potrebna, ali uglavnom znamo koja nas tema zanima. Ako
povijest hrvatska povijest.
Neke trailice, npr. Google, iznad prvih rezultata pretraivanja
rezultate, pregledajte prvih nekoliko informacija. Ako jedan od dokumenata odgovara onome to ste traili, a rado biste
29
pronali jo dokumenata s istom temom, pogledajte koje se o tome, kojoj kategoriji pripada dokument. Pogledajte i koja se osobna imena javljaju u tom dokumentu, te ima li dokument bibliografiju koja vam moe biti dobar putokaz za nastavak pretraivanja. Nakon toga nastavite s pretraivanjem po tim
Ne odustajte nakon prvog pokuaja. Pretraujte nekoliko puta dobivenih unutar prvih rezultata pretraivanja.
dobivenih rezultata.
Ako ste dobili previe rezultata, moete nastaviti pretraivati
Po dovrenom pretraivanju odredite koliko vam je vana relevantnost dobivenih podataka. Jer ovisno o razlogu traenja, nije uvijek jednako vano koliko su informacije provjerene. Ovisno o tome, obratite pozornost na vie govoriti u posljednjem poglavlju udbenika. Ako pretraujete dokumente o nekoj osobi, obavezno obratite pozornost na to razlikuje li trailica koju koristite velika i mala
Provjerite jeste li ispravno napisali ime
30
Ako pretraujete dokument o nekom predmetu, obratite
dobivanja relevantnih rezultata pretraivanja. Ponovno vas savjetujemo da provjerite jeste li ispravno !
4.1.2. Booleovi operatori
u formuliranju upita i pri pretraivanju se koristimo njihovim engleskim oblikom. Booleovi operatori su: AND (i) OR (ili) NOT (ne). Operator AND suava pretraivanje, tako da rezultati sve nazive povezane operatorom. Operator OR proiruje pretraivanja na dokumente koji
Operator NOT pretraivanja. Primjer: i psi.
psima.
31
nego to uputite upit nekoj trailici, savjetujemo vam da provjerite kojim se simbolima prikazuju Booleovi operatori te
Ovisno o trailici, umjesto da piete operatore slovima (u tom prepoznaje li trailica ili ne mala i velika slova) moete ih zamijeniti znakovima: AND = + (dogs +cats) NOT = - (dogs cats) OR = | (dogs |cats)
32
4.1.3. Pretraivanje fraza koritenjem navodnika
koristite Booleov opearator AND, kao rezultate pretraivanja
Primjer:
4.1.4. Pretraivanje prirodnim jezikom
postavili svom sugovorniku. Nakon to postavite pitanje prirodnim jezikom, program procesira va upit, ispravlja
koritenjem prirodnog jezika, AskJeeves je najbolja u tome (http://www.ask.com). Primjer pretraivanja preko trailice Google: Zanima vas koje su dugine boje. Upit postavljate na engleskom jeziku: stranice koje govore o duginim bojama, a iznad prvog rezultata
33
4.1.5. Kraenje (stemming)
zvjezdica (*).
Primjer: gastroenterolo* gy, gastroenterologyst, gastroenterologyc, gastroenterologycal. human* humanistic, humanoid. ity, humanitarian,
jer to znatno proiruje rezultat pretraivanja i pretraivanje vodi u pogrenom smjeru. Neke trailice ne podravaju
Booleovim operatorom OR!
4.1.6. Zamjenski znakovi (wildcards)

Engleski izvorni naziv wild card dolazi iz kartakih igara u kojima je wild card joker). zamjenjuju jedan ili vie znakova (slova, brojeva i sl.). Ovaj
34
Primjer 1 colour (britanski engleski)
Primjer 2 woman (jednina) women (mnoina).
pretraivanja, razlikuje se od trailice do trailice. Neke trailice, npr. Google doputaju upotrebu zamjenskih znakova
operatora OR: color OR colour. Savjet: Ako trailica ne podrava zamjenske znakove za slova,
u srce strijela.
Znate samo da stih glasi otprilike ovako: Rue su ? misli, one su
"Rue su * misli, one su u srce strijela". "Svetkovina rua", a stih glasi: "Rue su munje misli, one su u srce strijela".
4.1.7. Zaustavne rijei (stop words)

(a, an, any, the, to, with, from, for, of, that, who) koje program
zanemaruju i Booleove operatore AND, OR, NOT. Dakle, potpuno
35
je svejedno upiete li u naredben redak za pretraivanje forms iz pretraivanja. Neke trailice, npr. Google, nakon to je pretraivanja.
razmaka).
4.1.8 Pretraivanje po poljima (field
search)
Jo jedna tehnika pretraivanja je pretraivanje po poljima. Svaki mreni dokument sastoji se od dijelova koje nazivamo poljima.To mogu biti: cjelovit tekst dokumenta, naslov, format dokumenta, poveznice unutar njega... Tehnika pretraivanja odnosno suavanje pretraivanja, a moemo je koristiti kako unutar naprednog pretraivanja pojedine trailice, tako i unutar osnovnog pretraivanja uz koritenje specijalnih operatora polja. Ako pretraujete po cjelovitom tekstu stranice, nakon to ste ctrl-F (ako koristite PC), odnosno command-F (ako koristite Mac).
36
4.2. Kako zapoeti pretraivanje?
pretraivanja. U tablici koja slijedi pokuali smo to preglednije sastaviti popis pitanja koja biste si trebali postaviti prije
na Internetu velikim dijelom na engleskom jeziku, za njegovo djelotvorno koritenje potrebno je njegovo dobro poznavanje.
Znam li doista tono to me zanima? Koliko je uska/iroka tema koja me zanima? Koje rijei najbolje opisuju temu koja me zanima? Jesu li to pojedinane rijei ili fraze? Ima li traena rije/pojam sinonime?
Ako je tema uska koristit u trailice, a ako je iroka, mrene imenike. Koristit u pretraivanje po kljunim rijeima. Ako pretraujem po frazama, koristit u navodnike da bih pronaao tono takvu frazu ("biti ili ne biti"). Koristit u Booleov operator OR. (adolescenti OR tinejderi OR mladi ljudi)
Pie li se traena rije/pojam drugaije na amerikom, odnosno Koristit u Booleov operator OR. (theater OR theatre) britanskom engleskom? Postoje li teme koje se esto povezuju s tom temom, a koje elim izbjei? Znam li neko osobno ime povezano s tom temom? Ima li ta osoba pseudonim ili razliite inaice pisanja imena? Postoje li teme s kojima elim da traena tema bude povezana? Koji su podreeni/nadreeni pojmovi traenoj kljunoj rijei? Znam li organizacije koje se bave mojim podrujem interesa? Koristit u Booleov operator NOT. (okolada NOT tamna) Koristit u velika slova pri pretraivanju osobnih imena i operator OR ako osoba ima pseudonim. (Dunja Robi OR Mira Dupelj) Koristit u Booleov operator AND. (university AND scholarship) Nadreene pojmove koristit u ako ne mogu pronai informacije o uem pojmu. Trait u poetne stranice (homepage) tih organizacija. Pretraivat u po odreenim vrnim domenama. (Informacije o amerikom obrazovnom sustavu trait u unutar domene .edu .)
Kakvoj itateljskoj publici elim da tekst bude namijenjen?
Mogu li u nekim tiskanim izvorima informacija pronai korisne Pregledat u bibliografije naslova vezanih uz traenu temu i izvore na Internetu za traenu temu? pronai navode li izvore informacija na Internetu.
37
4.3. Kako formulirati upit?

Kada ste odabrali strategiju pretraivanja, moete napokon
Primjer: Zanimaju vas informacije o tome pospjeuje li
dijeta. dijeta=smanjenje tjelesne teine=mravljenje . b) srodne pojmove povezane operatorom OR: dijeta OR smanjenje tjelesne teine OR mravljenje. traenoj temi.
ukazati kod pregleda najvanijih trailica.
NAJPOPULARNIJI IMENICI I TRAILICE

Nakon ovoga poglavlja moi ete: razlikovati nekoliko imenika i trailica prema njihovim znaajkama; sluiti se osnovnim i naprednim pretraivanjem triju trailica (Google, Yahoo!, Ask.com); najuinkovitije postaviti upit odreenoj trailici uz pomo tehnika pretraivanja koje ona podrava.
38
5.1. Najpopularniji imenici

Google Directory http://www.google.com/dirhp Sadri oko 4 milijuna mrenih stranica. Stranice odabrao Open Directory Project. Yahoo! http://dir.yahoo.com Sadri oko 2 milijuna stranica. Dobar za pretraivanje popularnih tema. Academic Info http://www.academicinfo.net Sadri oko 250 000 stranica. Pokriva gotovo sve akademske discipline. Namijenjen studentima i znanstvenicima. Librarians' Index http://www.lii.org Sadri oko 16 000 stranica. Kvalitetni i pouzdani opisi stranica.
NAJPOPULARNIJI IMENICI I TRAILICE TE NJIHOVE ZNAAJKE
39
5.2 Najpopularnije trailice

5.2.1 Google
http://www.google.hr Google je danas najpoznatija, a time i najpopularnija trailica. Nastao je 1998. godine na Stanfordu. Odnedavno moete (homepage).
Iako je vrlo jednostavna, nudi mnogo opcija pretraivanja: Web http://www.google.com) nudi i pretraivanje najnovijih vijesti (News vam Google pretraga i . Koritenjem opcije , program nakon izvrenog pretraivanja automatski otvara stranicu koja je prva na stranici s rezultatima pretraivanja. stranice s rezultatima pretraivanja. Ovako izgleda stranica s rezultatima pretraivanja:
40
pretraivanja drugih Googleovih servisa: Web upita. Slike Grupe Imenik bez ponovnog upisivanja
U desnom dijelu prozora s rezultatima pretraivanja, iznad broj prikazanih rezultata po prozoru vrijeme potrebno za odabir i prikaz rezultata
Pogledajmo sada poblie nekoliko rezultata pretraivanja te to iz njih moemo saznati:

[PDF]
Using Boolean and Adjacency Operators to Broaden or
Limit a Search
Format datoteke: PDF/Adobe Acrobat - HTML inaica You can use Boolean operators and adjacency operators to adjust your search. These Boolean Operators Limit or Broaden Your Search ... training.proquest.com/trc/ training/en/booleanoperators.pdf -
Sline stranice Boolean Operators

Boolean operators define the relationships between words or groups of words. ... Group words or phrases when combining Boolean phrases and to show the order ... www.csa.com/help/Search_Tools/boolean_operators.html - 11k -
Spremljeno - Slinestranice
Svaki pojedini rezultat, dobiven kao odgovor na va upit unutar weba. Prvi red svakog dobivenog rezultata pretraivanja naslov je mrene stranice na kojoj se dokument nalazi, a uz to je i mrene stranice.
41
Ako je dokument pisan u kojem drugom obliku od HTML-a, onda pojedinog rezultata. Nudi nam se i da stranicu pogledamo u HTML formatu. Nakon toga slijedi izvadak s te stranice u kojemu se spominju
Poveznica Spremljeno spremljena na jednom od Googleovih posluitelja. Moemo da pregledamo one stranice iskoristiti opciju
Osnove pretraivanja Googlea

pretraivanje fraza booleov operator AND Unutar navodnika: ( "zeleni aj") Automatski ukljuen pri pretraivanju vie od jedne rijei, nije ga potrebno upisivati. Znak ispred rijei koju elimo izuzeti iz pretraivanja: ( ptice patke ) Upisujte ga uvijek velikim tiskanim slovima ili znakom | : ( okolada | kakao ) Samo za cijele rijei, ne za pojedina slova. 10 Izostavlja iz pretraivanja. Ako ih elite ukljuiti, ispred njih upiite znak + (bez razmaka). define:(traen pojam) Upiite pitanje koje sadrava onoliko rijei koliko ih je potrebno za specificiranje upita. Npr: Which are the colours of rainbow? Koristite tildu (~) ispred rijei za koju elite pronai sinonime. (~ education u rezultate pretraivanja bit e ukljueni pojmovi: teacher, school, university ) Nije mogue. Sve gramatike oblike rijei koje elite ukljuiti u pretraivanje, poveite operatorom OR . Ne.
booleov operator NOT
booleov operator OR zamjenski znakovi najvei mogui broj rijei upita zaustavne rijei pronalaenje definicija
pretraivanje prirodnim jezikom
pretraivanje sinonima
kraenje razlikovanje velikih i malih slova
42
Primjer: is convenient to put everything to discussion".
"* least * in a lifetime it is convenient * * everything to discussion". Drugi rezultat pretraivanja ima naslov "Thoughts and
Uz navedene tehnike pretraivanja, Google nudi i specijalnu pretraivati na stranici za napredno pretraivanje, ali i upisivanjem operatora na stranici za osnovno pretraivanje. osnovnog pretraivanja Googlea. pretraivanje po poljima: a) pretraivanje po naslovu intitle:(traen pojam) ili allintitle:(traen pojam) Primjer: intitle:muzej allintitle:muzej b) pretraivanje po URL-u inurl:(traen pojam) ili allinurl:(traen pojam) Primjer: inurl:knjiznice allinurl:knjiznice
Pripazite na to da kad odreenu rije traite unutar URL-a, trailica kao rezultate pretraivanja daje samo one URLove u kojima je ta rije zasebno napisana, odnosno iskljuuje one u kojima je navedena rije dio neke vee cjeline. Dakle, ako elite da unutar URL-a bude izraz search engine, trailica e vam ponuditi url http://www.search-engine-index.co.uk, ali ne i url http://www.searchenginewatch.com.
43
c) pretraivanje po domeni (traen pojam) site:(ime domene) Primjer: stipendije site:unizg.hr d) pretraivanje teksta stranice intext:(traen pojam) Primjer: intext:trailica e) pretraivanje stranica koje sadre poveznice prema Primjer: link:edupoint.carnet.hr 2) pretraivanje prema formatu filetype:(traen format) Primjer: 3) pretraivanje srodnih stranica stranice) Primjer: related:www.amazon.com 4) adresi info:(URL) Primjer: Na primjeru traenje informacija o portalu zdravlje.hr moete vidjeti koje sve vrste informacija o njemu Google moe pruiti.
elite izvriti pretraivanje!
44
Kako kombinirati operatore

Najbolji operatori za kombiniranje su naslovi i domene {intitile: i site:} te naslov i URL {title: i inurl:} Primjer 1:
intitile:university site:edu.
Kako ne kombinirati operatore

Pri kombiniranju operatora, neke operatore ne moete kombinirati: 1) operator link: ne moete kombinirati ni s jednim drugim operatorom! 2) ne koristite operatore allintitle: i allinurl: pri kombiniranju nekoliko operatora.
unutar naprednog pretraivanja Googlea.
45
Zadaci za vjebu: nastave engleskog jezika i nalaze se unutar domene .edu. (pretraivanje po poljima uz koritenje operatora polja) odnose na filmove o njemu.
Hrvatske. hrvatskom jeziku. (pretraivanje prema jeziku dokumenta i pretraivanje fraza)
(pretraivanje slika)
46
5.2.2 Yahoo!
http://www.search.yahoo.com
mrena mjesta te napravili mrenu stranicu pod nazivom "Jerry and David's Guide to the World Wide Web". Tijekom vremena
Hierarchical Officious Oracle"). Yahooova misija, prema razmjenjuju i proire sve ljudsko znanje" (To enable people to find, use, share, and expand all human knowledge). Na taj je osnovama do danas ostala nepromijenjena. Godine 2004. Yahoo! je postao i trailica (http://www.search.yahoo.com). Pretraivanje Yahooovog http://dir.yahoo.com
47
Yahoo! Search
Yahoove stranice s rezultatima pretraivanja. Ovako izgleda stranica s rezultatima pretraivanja:
a) Poveznice za pretraivanje
pretraivanja: Images, Video, Yahoo! Directory, Yahoo! News i Yahoo! Shopping, bez ponovnog opisivanja upita.
48
b) Prijedlozi za pretraivanje upisali nalaze se na vrhu stranice, iznad prvog rezultata pretraivanja. To su oni izrazi koje su koristile druge osobe pri preformulirate svoj upit. Na ekranu moete vidjeti tek nekoliko prijedloga, a klikom na More... dolazite do ostalih.
c) Definicija pojma iz upita S desne strane broja dobivenih rezultata pretraivanja Yahoo! Referencea. d) Ako ispred nekog od rezultata pretraivanja vidite znak Y! , to unutar drugih Yahooovih sadraja. e) Poveznica za novi prozor Uz naslov pojedinog dokumenta dobivenog kao odgovor na va upit, nalazi se ikona koja se sastoji od dva prozora. Klikom na nju otvarate dokument u novom prozoru. Ova opcija je korisna jer istovremeno moete vidjeti stranicu s rezultatima pretraivanja i pojedini dokument. f) Kategorija Ako je neki od rezultata pretraivanja (mreno mjesto i/ili stranica, dokument) kategoriziran unutar Yahooovog imenika, moete vidjeti unutar koje se od kategorija nalazi (Category: ). nalaze u istoj kategoriji. g) Spremnik (cache) Ako je pojedini dokument spremljen na Yahooovom serveru, klikom na poveznicu cache moete mu pristupiti.
49
Osnove pretraivanja Yahooa:

Napredno pretraivanje Yahooa nudi suavanje pretraivanja
pretraivanje fraza
Unutar navodnika: ( "zeleni aj") Znak + ispred rijei koja se mora nalaziti unutar rezultata. (+poetry +Romantic) Znak ispred rijei koju elimo izuzeti iz pretraivanja: ( ptice patke ) Upisujte ga velikim tiskanim slovima, a pojmove koji su njima povezani obavezno upiite meu navodnike. Ne podrava Izostavljene iz pretraivanja. Ako ih elite ukljuiti, ispred njih upisujete znak + . (+in) Nije mogue, sve gramatike oblike rijei koje elite ukljuiti u pretraivanje upiite i poveite operatorom OR . Ne Nije preporueno
booleov operator AND
booleov operator NOT
booleov operator OR
zamjenski znakovi
zaustavne (uobiajene rijei)
kraenje
razlikovanje malih i velikih slova pretraivanje prirodnim jezikom
50
Napredno pretraivanje Yahooa nudi suavanje pretraivanja odabirom opcija iz padajuih izbornika:
51
Zadaci za vjebu: SAD-u. (Booleovi operatori)
stranice moraju biti unutar domene .edu. (pretraivanje po poljima)
jeziku. (napredno pretraivanje)
52
5.2.3 Ask.com
http://search.ask.com
pripojio bazu mrenih stranica trailice Teoma. Trailica Teoma na tritu se pojavila 2000. godine. Osnovala biste je trebali uzeti u obzir pri odabiru trailica za vau temu, iako po broju mrenih mjesta i stranica koje indeksira (oko 2 milijarde) nije ni blizu najpopularnijim trailicama, Googleu i pretraivanjem.
stranicama radilo, Teoma koristi zastupljenost nekog predmeta
(subject specific popularity)
grupe mrenih stranica koje usko povezuje ista tema. Stranica je bolje rangirana ako ju stranice iz iste grupe mrenih stranica, a ne bilo koje stranice, sadre kao poveznicu.
Na koji nain Teoma osigurava relevantne rezultate pretraivanja?

Nakon to je program obavio pretraivanje prema vaem upitu, odgovora. Te opcije su: a) Narrow Your Search (suzi pretraivanje) b) Expand Your Search (proiri pretraivanje) c) Related Names (srodna imena)
53
a) Narrow Your Search organizira mrena mjesta unutar zajednica koje povezuje va upit. Search" u gornjem desnom dijelu prozora s rezultatima preciziranje, odnosno specificiranje vaeg upita. b) Expand Your Search proirite pretraivanje. c) Related Names posljednja opcija nudi pretraivanje dokumenata o autorima srodnim autoru iz upita. Primjer: Zanimaju nas informacije o Rolandu Barthesu. upiemo: Roland Barthes Evo to prozor s rezultatima pretraivanja nudi: a) Narrow Your Search
Program nudi nekoliko tema prema kojima moemo suziti pretraivanje.
54
Theories". Klikom na nju otvara se novi prozor s rezultatima pretraivanja. Kao to moete vidjeti, program ponovno nudi suavanje pretraivanja.
b) Expand Your Search
c) Related Names Kao to se moe vidjeti, nude se imena srodna Rolandu Barthesu.
55
Tehnike pretraivanja
booleov operator AND booleov operator NOT booleov operator OR Automatski ukljuen unutar upita s vie od jedne rijei. Ispred rijei koju elite izuzeti iz pretraivanja, bez razmaka, upiite Uvijek ga upisujte velikim tiskanim slovima. Iskljuene iz pretraivanja. Ako ih elite ukljuiti u pretraivanje, ispred njih morate, bez razmaka, upisati znak + . Nije mogue. Sve gramatike oblike rijei koje elite ukljuiti u pretraivanje upiite i poveite operatorom OR . Ako elite pronai dokumente napisane na odreenom jeziku, upisat ete lang:ime jezika .
zaustavne rijei
kraenje
pretraivanje prema jeziku dokumenta
Napredno pretraivanje:
56
Kombinacije koje trailica ne podrava: unutar URL-a i unutar HTML naslova. geografske lokacije i limitatorom domene. opcija.
Zadaci za vjebu:
faculty. (pretraivanje po poljima) (opcija suavanja pretraivanja)
56 57
Nakon zavretka ovog poglavlja moi ete: navesti neke od enciklopedija i rjenika na Internetu.
Na Internetu postoje mnogi sekundarni izvori informacija,
one koji su vam potrebni:
6.1 Enciklopedije
Britannica's Internet Guide http://www.britannica.com Encyclopedia.com http://www.encyclopedia.com Information Please http://www.infoplease.com Bartleby Reference http://www.bartleby.com/reference Encarta http://encarta.msn.com Wikipedija http://www.wikipedia.com Hrvatsko izdanje Wikipedije http://hr.wikipedia.org Vie o povijesti te zanimljive slobodne enciklopedije http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Wikipedia
ELEKTRONIKI PRIRUNICI NA WEBU
58
6.2 Rjenici
YourDictionary.com http://www.yourdictionary.com Dictionary.com http://dictionary.reference.com Cambridge Dictionaries Online Cambridge University Press http://dictionary.cambridge.org
59
NAJNOVIJIH INFORMACIJA (RSS)

Nakon zavretka ovog poglavlja moi ete: objasniti to je to RSS tehnologija i kako se njome sluiti.
Mnogi od nas svakodnevno posjeuju odreena mrena mjesta. Kako broj korisnih mrenih mjesta svakim danom raste, sve ih je tee pratiti. Kako saznati postoje li na odreenomu mrenom mjestu nove, nama zanimljive informacije, a da svako od njih ne posjeujemo i redovito ne uitavamo? U tu svrhu razvijena je tehnologija RSS-a. RSS je kratica za sljedee standarde: Rich Site Summary (RSS 0.91) RDF Site Summary (RSS 0.9 i 1.0) Really Simple Syndication (RSS 2.0.0) RSS pripada XML formatima i sadri najnovije informacije dodane na pojedina mrena mjesta (ako odreeno mreno mjesto prua RSS uslugu). RSS omoguuje pregledavanje novih informacija na mrenim mjestima tako da ih izravno dostavlja korisnicima, bez posredovanja preglednika. Da bismo mogli pratiti promjene na mrenim mjestima preko RSS-a, potreban nam je agregator. Agregator (ili "news aggregator") jest program koji pronalazi mrene sadraje u RSS i ostalim XML formatima. Uz opciju pohranjivanja agregatora na tvrdi disk (hard disk), postoje mrene stranice koje skupljaju najnovije informacije sa svih vama interesantnih mrenih mjesta i prikazuju ih. Jedna od njih je netvibes: http://www.netvibes.com. Postupak je vrlo jednostavan: na stranici upiete adrese mrenih mjesta na kojima elite pratiti najnovije vijesti te svaki put kad ste na toj stranici moete vidjeti promjene na njima. Preko RSS-a poveznicama moete doi i do cjelovite stranice na kojoj se nalazi odreena nova informacija. Na taj nain tedite vrijeme i vrlo jednostavno pratite najnovije informacije. RSS je nastao iz potrebe praenja novosti na weblogovima, ali je danas dostupan kao opcija na velikom broju mrenih stranica koje se esto mijenjaju.
VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

Nakon zavretka ovog poglavlja moi ete: odluiti o kakvoi pojedinog mrenog mjesta ili stranice; razluiti pouzdane informacije od nepouzdanih.
U ovom poglavlju nauit ete tehnike s pomou kojih ete moi brzo prepoznati o kakvom tipu stranice se radi, odnosno koliko su podaci na njoj pouzdani. Nakon to ste se nauili koristiti trailicama i ostalim alatima za pretraivanje, na redu je zavrni nuan korak za odabir relevantnih informacija vrednovanje mrenih mjesta i mrenih stranica. Internet sadri nepreglednu koliinu informacija. Svatko moe napraviti vlastitu stranicu, svatko moe pronai vau stranicu. Ali kao to smo ve napomenuli na poetku udbenika, nisu sve informacije jednako vrijedne. Zbog toga smo prisiljeni neprestano provjeravati relevantnost informacija na Internetu. Kako emo biti sigurni da su informacije unutar dokumenta do kojeg smo doli pretraivanjem provjerene, da im moemo vjerovati? Kako moemo prepoznati, bez itanja cjelokupnog teksta, da informacije koje dokument sadri nisu neija propaganda? Kako izmeu osobnih stranica znati prepoznati one koje sadre relevantne informacije? Vrednovanje mrenih stranica podijelit emo na dva dijela: vrednovanje podataka o stranici vrednovanje sadraja stranice.
60
61
Pitanja na koja valja traiti odgovore pri vrednovanju podataka o stranici:

1. to mogu saznati iz URL-a ili iz domene? Ovisno o domeni, moete doznati o kakvu tipu stranice se radi. Od posebne su vanosti vrne domene i geografske domene. Najlaki nain za razlikovanje domena koje pripadaju nekim ogranizacijama od onih geografskih je da se prve sastoje od tri slova (iza zadnje toke u URL-u), a druge od dva! 2. Radi li se o neijoj osobnoj stranici? Najlaki nain da prepoznate je li odreena stranica neija osobna stranica je da URL, bez obzira na vrnu domenu (.com, .edu...) sadri negdje u sebi tildu (~). 3. Tko je napisao stranicu? Stranica kojoj moete vjerovati sadri jasne podatke o tome tko je njezin autor. 4. Tko je odgovoran za stranicu? Na stranici mora biti jasno vidljivo tko je odgovoran za nju. O kakvoj se organizaciji/kompaniji radi? Moe li joj se vjerovati? Ako postoji poveznica na organizaciju koja je odgovorna za tu stranicu, kliknite na nju i provjerite ime se navedena organizacija bavi, koji su joj ciljevi? 5. Je li stranica datirana? Ovisno o sadraju stranice, datum kad je tekst napisan moe biti vaan za procjenu relevantnosti podataka koje on sadri. (Za grane znanosti koje se brzo razvijaju, trebat e vam najnovije informacije). 6. Je li stranica redovito odravana? Provjerite kad je posljednji put sadraj na stranici promijenjen. Taj podatak najee moete pronai na dnu stranice. Provjerite i druge stranice na tom mrenom mjestu i provjerite kad su one posljednji put mijenjane.
62
Pitanja na koja treba traiti odgovore pri vrednovanju sadraja stranice:

1. Je li autor strunjak za podruje o kojem pie? Provjerite navodi li autor svoje obrazovanje, struku, specifino podruje kojim se bavi? Provjerite i moete li negdje drugdje nai podatke o toj osobi te na taj nain biti sigurni da zna o emu pie. Pokuajte koritenjem trailica pronai mrenu stranicu te osobe pa iz njenog sadraja zakljuite moete li vjerovati onome to ona pie. 2. to mogu saznati iz poveznica? Jedan od pokazatelja kvalitete stranice su i poveznice. Ako je sadraj prema vaem miljenju vjerodostojan, a poveznice upuuju na neke ne ba kvalitetne stranice, moete se upitati i o kakvoi stranice koju vrednujete. Provjerite rade li sve poveznice. To znai da je autor doista provjerio stranice koje navodi kao poveznice. 3. Kakav je kontekst u kojem se stranica nalazi? Pretraivanjem ete esto dolaziti do stranica koje su dio neke vee cjeline i time se dovesti u opasnost da ne vidite kontekst. Da biste to izbjegli, ako se nudi ta opcija, otiite na poetnu stranicu (homepage) da biste provjerili izvor informacija koje stranica sadri. Na taj nain lake ete doi i do podataka tko je stranicu objavio, te kome je ona namijenjena. 4. Je li stranica recenzirana? 5. Ima li stranica bibliografiju? Provjerite postoji li na stranici bibliografija i kakva je. Oslanja li se autor na pouzdane izvore informacija? 6. Kakve tekstove autor citira? Ako na stranici postoje podaci o citiranim izvorima, savjetujemo vam da, ukoliko je mogue, provjerite je li naveden podatak toan. Ako autor citira neki lanak, dostupan u bazi podataka s cjelovitim tekstom, provjerite o kakvom se lanku radi. Je li to znanstveni lanak, ili je samo prikaz nekog drugog lanka ili knjige? U kojemu je asopisu taj lanak objavljen? Je li to znanstveni asopis kojeg priznaju strunjaci?
63
7. Kakvim je stilom tekst napisan? Struni tekstovi pretpostavljaju strunu terminologiju. Ako traite strune ili znanstvene tekstove, jedan od pokazatelja relevantnosti pronaenog dokumenta je stil kojim je napisan. Provjerite: koristi li autor strunu terminologiju? Koliko je tekst, tj. autor pismen? I o koliini greaka u pisanju u tekstu moete procijeniti vrijednost stranice. to vie greaka, to vie trebate sumnjati u kakvou. 8. Kakav je reklamni materijal na stranici? Mrene stranice strunog i/ili znanstvenog sadraja u pravilu ne bi smjele sadravati reklamne poruke. Ako postoje sponzori stranice, oni su jasno oznaeni kao sponzori, reklamni prostor zauzima vrlo malo ili nimalo prostora. Provjerite tko sponzorira stranicu! Moete li jasno razlikovati reklamni materijal od informativnog? 9. Kome je stranica namijenjena? Na stranici pronaite postoji li podatak o tome kome je sadraj stranice namijenjen. 10. Koliko detaljno, odnosno do koje razine autor obrauje temu? Ako je tema namijenjena razliitim obrazovnim skupinama, je li jasno naznaeno kome je koji dio namijenjen? To je najjednostavnije provjeriti preko mape sadraja odreene stranice. 11. Kakva je toka gledita autora i ima li pristranosti? Pri vrednovanju mrenih stranica vrlo je vano prepoznati koliko je autor objektivan. Pazite na to da vam vlastita razmiljanja ne podmetne kao provjerene informacije. Zastupa li autor odreenu ideologiju?
Tihomir Katuli INTELEKTUALNO VLASNITVO
63 64
POJMOVNIK
Kratki pregled najvanijih pojmova
B
baza podataka database povezanih zapisa ili datoteka. (Ki, 2002.) blog weblog, blog vrsta mrene stranice koja slui
D
doc Worda. direktorij ; popis, kazalo - directory popis imena datoteka i poddirektorija. (Ki, 2000.)
G
grafika graphics prikaz podataka. (Ki, 2002.)
Interface program koji podatke prikazuje ili u
H
hipertekst hypertext
2) programski sustav za pregledavanje dokumenata u drugim dijelom dokumenta, s drugim dokumentom

POJMOVNIK
65
2002.) hiperveza vidi: poveznica. HTML HyperText Markup Language hipertekstovni programski jezik programski jezik za izradu hipertekstovnih dokumenata na webu. (Ki, 2002.)
I
interesna grupa newsgroup mrei. (Ki, 2002.) Internet internetska adresa Uniform Resource Locator (URL) jedinstvena adresa izvora podataka na kojem se neki dokument nalazi. (Ki, 2002.) IP adresa IP adress internetskoj mrei. (Ki, 2002.)
M
mrena stranica - web page - hipertekstovni tekst na World Wide Webu (webu). (Ki, 2002.) mreno mjesto web site mreni posluitelj koji Webu zajedno uzete, predstavljaju organizaciju, tvrtku, pojedinca ili neko djelo. ( ODLIS: Online Dictionary of Livrary and Information Science) http://lu.com/odlis/odlis_w.cfm dio internetske drese adrese, vrstu posla kojim se bavi ili zemlju u kojoj ima sjedite.
POJMOVNIK
66
multimedija multimedia 1) programska oprema
prikazivanja informacija spajanjem audio i prikazanih podataka, televizije, zvuka (glasa), 2002.)
P
pauk spider program koji na Internetu trai novi sadraj i web stranice. (Ki, 2000.) posluitelj server njih) pohranjena sva mrena, namjenska, usluna i ostala programska oprema (softver). (Ki, 2002.) poveznica link ; hyperlink dokument povezuju s nekim drugim dokumentom ili datotekom na webu. (Ki, 2002.) ppt u Microsoft PowerPointu. pregledavati browse mrei. (Ki, 2002.) preglednik browser korisnik moe traiti neki podatak ili pregledavati 2002.) prenosivi format dokumenta Portable Document Format (pdf) oblik dokumenta bez obzira na to na kojoj se platformi
programska oprema software vrste programa, programskih jezika itd. (Ki, 2002.)
POJMOVNIK
67
protokol za prijenos datoteka File Transfer Protocol (FTP) skup pravila za prijenos datoteke s
protokol za prijenos hipertekstovnih dokumenata Hypertext Transfer Protocol (http) - protokol za
protokol za upravljanje mreom/Internet protokol Transmission Control Protocol/Internet Protocol (TCP/IP)
ps format. (Ki, 2002.)
R
postupak prikazivanja slika objekata tako da se dobiva privid njihova kretanja, a postie se brzim
mode - razmjena poruka u stvarnom vremenu (real
2002.) rtf Format) (Ki, 2002.)
U
USENET razmjeni informacija i podataka uporabom modema;
prema struci, zanimanju ili kakvom drugom interesu: organiziranih po interesnim grupama. (Ki, 2002.)
POJMOVNIK
68
W
World Wide Web (WWW, web) jedan od servisa Interneta, program koji se temelji na hipertekstu, u prelazi u druge, hipervezama povezane dokumente. (Ki, 2002.)
X
xls Microsoft Excelu.
Z
from, for, of, that, who) koje program zanemaruje pri pretraivanju.
LITERATURA
68 69
LITERATURA
1 Alexander, Janet E. i Tate, Marsha Ann (1999), Web wisdom. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates 2 Bausch, Paul (2006), Yahoo! Hacks. Beijing [etc.]: O'Reilly 3 Beck, Susan E., The good, the bad & the ugly or; Why it's a good idea to evaluate web sources. URL: http://lib.nmsu.edu/instruction/eval.html (08. 02. 2006.) 4 Calishain, Tara Dornfest, Rael (2003), Google. Beijing [etc.]: O'Reilly 5 Calishain, Tara i Dornfest, Rael (2005), Google hacks. Beijing [etc.]: O'Reilly 6 Calishain, Tara (2005), Web search garage. Upper Saddle River, NJ: Pearson Education 7 Cherman, Chris i Price, Fary (2001),The invisible web. Medford, NJ: Information Today 8 Chowdhury, Gobinda G. i Chowdhury, Sudata (2001), Information sources and searching on the World Wide Web. Library Association Publishing, London 9 Evaluation content in the source (Purdue University Online Writing Lab ) URL: http://owl.english.purdue.edu/handouts/research/r_eval source3.html (08. 02. 2006.) 10 Finding Information on the Internet: A Tutorial (UC Berkeley - Teaching Library Internet Workshops) URL: http://www.lib.berkeley.edu/TeachingLib/Guides/Intern et/FindInfo.html (07. 02. 2006.)
LITERATURA
70
11 How to evaluate information on the Web (Widener Univeristy, Wolfgram Memorial Library, Reference Department). URL: http://muse.widener.edu/~tltr/How_to_Evaluate_9.htm (08. 02. 2006.) 12 Hock, Randolph (2004), The extreme searcher's Internet handbook. Medford, NJ: CyberAge Books, 13 Internet tutorials. (University libraries, University at Albany, SUNY) URL: http://library.albany.edu/internet/ (07. 02. 2006.) 14 Ki, Miroslav (2002), Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski 15 Lackie, Robert J., Those dark hiding places: the invisible web revealed. URL: http://library.rider.edu/scholarly/rlackie/Invisible/Inv_ Web.html (07. 02. 2006.) http://public.srce.hr/akm/dokumenti/Internetsko_nazivl je.html (07.12. 2005.) 17 Poremsky, Diane (2004), Google and other search engines. Berkeley: Peachpit Press 18 Schlein, Alan M. (2004), Find it online, 4th ed. Tempe, AZ: Fact on Demand Press
20 Thomas, Alan R. i Sheare, James R. (ur.) (2000), Internet searching and indexing. The Haworth Information Press, New York
Elektronika verzija ovog udbenika nalazi se na: http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/
Copyright 2006., CARNet - Hrvatska akademska i istraivaka mrea. Sva prava pridrana.

Udzbenik 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Udzbenik 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Udzbenik 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pretraivanjei vrednovanje informacijana Internetu

Pretraivanje i vrednovanje informacija na Internetu

Biblioteka Online udbenici

tel.: +385 1 6165 616 fax.: +386 1 6165 615 www.carnet.hr

Pretraivanje i vrednovanje informacija na Internetu

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU

Predgovor prvom izdanju

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

mjesta na kojima treba traiti.

informacije na Internetu i da ih vrednujete.

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

Kome je namijenjen udbenik?

to ovaj udbenik ne sadri?

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

2.1. Kretanje webom: hipertekst i poveznice

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

2.3 Pronalaenje dokumenata: mrena podruja (domene) i internetske adrese (URL)

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

Obrazovne institucije drugih zemalja koriste ime domene

kvaliteta/sadraj jest ime direktorija sustav_misija.html jest naziv dokumenta.

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

2.4. Pristup webu: preglednici (browsers)

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

GLAVNI ALATI ZA PRETRAIVANJE

Znaajke Mrene stranice odabiru strunjaci (ljudi).

GLAVNI ALATI ZA PRETRAIVANJE

3.1 Imenici (subject directories)

GLAVNI ALATI ZA PRETRAIVANJE

3.2. Trailice (search engines)

Kada koristiti trailice za pretraivanje?

elite saznati postoji li neto o temi koja vas zanima na Internetu;

mrenih usluga. Neke od njih su i portali.

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

Najpoznatije trailice i njihove znaajke

Rangiranje pojedinih mrenih stranica unutar rezultata pretraivanja

Interesne skupine http://groups.google.hr/

Opcija pretraivanja unutar dobivenih rezultata (Trai meu rezultatima). Da Da

Pretraivanje na odreenom jeziku

Pretraivanje prema kategorijama http://directory.google.com/

Opcija srodnih imena

Pretraivanje slika http://images.google.hr/

Google Pretraivanje slika

Yahoo! Image Search

GLAVNI ALATI ZA PRETRAIVANJE

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

Yahoo! Video Search

GLAVNI ALATI ZA PRETRAIVANJE

eljana Vuina PRETRAIVANJE I VREDNOVANJE INFORMACIJA NA INTERNETU

Pretraivanje weba koritenjem alata za pretraivanje

Mrene novine koritenjem Tunderstonea;

audio (MP3) materijale

koritenjem Astrweba, AudioGalaxyja i MP3Boarda;

multimediju koritenjem Singingfish.com-a.

Pretraivanje fraza koritenjem navodnika, pretraivanje Booleovim operatorima