ORIJENTALNI INSTITUT I UVOD Orijentalni institut u Sarajevu je javna naunoistraivaka ustanova osnovana 1950.

godine sa zadatkom da prikuplja, obrauje i publikuje rukopisnu i arhivsku grau na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, prouava ove jezike i njihove knjievnosti s posebnim osvrtom na stvaralatvo Bonjaka na ovim jezicima, te prouava historiju, kulturnu historiju i orijentalnu umjetnost u Bosni u doba osmanske uprave, radi na usavravanju naunog i strunog kadra u oblasti orijentalistike, sarauje sa srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu i objavljuje rezultate svog naunoistraivakog rada putem svojih publikacija.

Unutranja organizacija institute U izvravanju zadataka i obavljanju poslova iz svog djelokruga rada Institut ima slijedede organizacione jedinice: 1. Historijsko odjeljenje, 2. Filoloko odjeljenje, 3. Referat za orijentalnu umjetnost, 4. Odjeljenje za dokumentaciju 5. Sekretarijat. 1. Historijsko odjeljenje u svom djelokrugu: - obrauje i publikuje arhivsku grau i historijske izvore za historiju Bosne i Hercegovine i omoguduje njihovu upotrebu u naunoistraivake svrhe, - prouava, drutvene, politike i ekonomske probleme Bosne i Hercegovine na osnovu orijentalnih izvora, - prouava institucije osmanskog carstva. 2. Filoloko odjeljenje u svom djelokrugu: - obrauje i publikuje orijentalnu rukopisnu grau i druge izvore za kulturnu historiju Bosne i Hercegovine i omoguduje njihovu upotrebu u naunoistraivake svrhe, - prouava kulturnu batinu Bonjaka na orijentalnim jezicima, - prouava arapski, turski i perzijski jezik i njihove knjievnosti i kulture te ispituje njihove elemente u bosanskom jeziku i kulturi, - upoznaje javnost sa znaajnim djelima iz orijentalnih knjievnosti, - prouava kulturne, drutvene, politike pravne i ekonomske probleme savremene historije Bliskog i Srednjeg Istoka, - prouava islamsku civilizaciju s posebnim osvrtom na njen uticaj na historiju Bosne i Hercegovine. 3. Referat za orijentalnu umjetnost: - Prouava orijentalnu umjetnost i materijalnu kulturu prvenstveno u BiH Odjeljenje za dokumentaciju: - sastoji se iz arhivskog fonda, zbirke arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, strune biblioteke i fonda izdanja Instituta, kao i drugih dokumentaciono-informativnih materijala i sredstava. 4. Odjeljenje za dokumentaciju u svom djelokrugu: - prikuplja, sreuje, uva i obrauje arhivsku i rukopisnu grau, filmove i fotografije, izrauje registre, predmetne kataloge i kartoteku arhivskog materijala, - vodi brigu o povedanju rukopisnog fonda, - nabavlja i kompletira literaturu, knjige, asopise i novine iz naune i strune oblasti kojom se bavi Institut, - vri razmjenu knjiga i publikacija, - izrauje inventare, predmetne kataloge i kartoteku strune biblioteke, - daje bibliografske podatke o strunoj i naunoj literaturi, - obavlja poslove meubiblioteke pozajmice, - vodi dokumentaciju i daje informacije o naim i inostranim orijentalistikim ustanovama, organizacijama, asopisima, izdanjima, skupovima, kao i znaajnim akcijama. Odjeljenje za dokumentaciju obavlja i druge poslove koje mu stavi u zadatak direktor Instituta na prijedlog Naunog vijeda. 5. Sekretarijat Instituta obavlja upravno-pravne, administrativne, finansijske i druge opte poslove. Adresa: Zmaja od Bosne 8b 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

II HISTORIJAT ORIJENTALNOG INSTITUTA 2.1. Osnivanje I djelovanje (1950. 1992.) Orijentalni institut u Sarajevu je javna naunoistraivacka ustanova osnovana 1950. godine sa zadatkom da prikuplja, obrauje i publikuje rukopisnu i arhivsku grau na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, prouava ove jezike i njihove knjievnosti s posebnim osvrtom na stvaralatvo Bonjaka na ovim jezicima, te prouava historiju, kulturnu historiju i orijentalnu umjetnost u Bosni u doba osmanske uprave, radi na usavravanju naunog i strunog kadra u oblasti orijentalistike, sarauje sa srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu i objavljuje rezultate svog naunoistraivakog rada putem svojih publikacija. Zahvaljujudi injenici da su u Institutu radili gotovo svi najbolji orijentalisti sa ovih prostora, Orijentalni institut je izrastao u jednu od najuglednijih naunih institucija u Bosni i Hercegovini u oblasti humanistikih nauka. Dugo bi trebalo da se navedu svi oni koji su ostavili dubok trag, ne samo u historijatu Orijentalnog instituta, nego i u oblasti orijentalistike kako u Bosni i Hercegovini, tako i na Balkanu, a i ire. Svojim radom Orijentalni institut je stekao izuzetan renome, ne samo na ovim prostorima nego i mnogo ire. Rezultate svoga rada saradnici Orijentalnog instituta objavljuju u asopisu Prilozi za orijentalnu filologiju koji je pokrenut odmah nakon osnivanja Instituta i koji je do VII broja nosio naslov: Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladu. U Prilozima za orijentalnu filologiju objavljuju se samo originalni istraivaki radovi u kojima dominira nauni pristup, to su pokazale i brojne ocjene naunih i strunih radova. Od prvog broja (1950.) pa do danas Prilozi za orijentalnu filologiju sauvali su svoj nauni i struni profil. Gledajudi sadraje proteklih brojeva Priloga, moe se vidjeti znaaj ovog asopisa, raznovrsnost problematike te veliki broj saradnika iz zemlje i inostranstva. Najvie ima radova iz oblasti nae historije u doba osmanske vladavine, zatim prouavanja knjievnosti koju su nai ljudi pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku kao dio nae kulturne batine, prouavanja arapskog, turskog i perzijskog jezika i njihovih knjievnosti, te prouavanja islamske arhitekture i umjetnosti. Tu su naravno i brojni prijevodi kao i ocjene, kritike i prikazi knjiga iz oblasti kojom se Institut bavi. Osim u asopisu, rezultate svojih istraivanja saradnici Orijentalnog instituta objavljuju i u seriji Monumenta Turcica Historiam Slavorum Meridionalium Illustrantia u kojoj objavljuju historijski izvori znaajni za izuavanje prolosti Balkana, te u ediciji Posebna izdanja u kojoj se objavljuju monografije o pojedinim temama ili autorima. Pored toga, svoje radove, knjige, studije i druge naunoistraivake radove saradnici Instituta publikuju i u drugim izdavakim kudama, te drugim asopisima u zemlji i inostranstvu. Neka od tih djela predstavljaju kapitalne radove iz pojedinih oblasti nae orijentalistike i slue kao nezaobilazna literatura i studentima i naunim radnicima u izuavanju jezika, knjievnosti, historije i drugih srodnih oblasti. Orijentalni institut u okviru svoga rada povremeno organizuje naune skupove kao jedan od oblika razmjene naunih iskustava i upoznavanja sa radom drugih naunoistraivakih ustanova i pojedinaca koji se bave srodnim problemima. Isto tako saradnici Instituta odlaze na krade ili due vrijeme na specijalizacije, studijske boravke, nauna istraivanja na univerzitetima, naunim ustanovama, arhivima i bibliotekama, prije svega u Istanbulu, Ankari, Kairu, Beu, Parizu, Dubrovniku,Zagrebu, Beogradu i drugim naunim centrima. Institut je uvijek imao dobru saradnju sa drugim naunim i strunim institucijama u zemlji i inostranstvu. U prvom redu ta saradnja se ogleda u razmjeni publikacija i asopisa te se na taj nain izdanja Instituta nalaze u velikom broju biblioteka i naunih institucija irom svijeta, a biblioteka Instituta popunjava svoj fond knjiga i asopisa. Saradnja sa drugim naunim i strunim institucijama, kulturnim drutvima, redakcijama informativnih sredstava i asopisa, izdavaima ogleda se i u uedu na naunim skupovima, izdavakim projektima, promocijama knjiga, u vrednovanju naunih projekata i recenziranju knjiga i drugih publikacija, prevoenju i dr. S obzirom na to da se Institut tokom svog dugogodinjeg rada i kontinuiranog publikovanja grae pokazao kao jedna od temeljnih naunih institucija, bez ije aktivnosti ne bi bilo mogude validno izuavanje povijesti i kulture na ovim naim prostorima, te s obzirom na to da je vedina historiografske, rukopisne, arhivske i druge grae u domenu specijalnosti naunoistraivakog kadra ovog Instituta, na zadatak de i u bududnosti biti prikupljanje rukopisne i arhivske grae, njihova obrada i publikovanje kao i osposobljavanje naunih i strunih radnika za istraivanja u toj vanoj oblasti izuavanja nae opde i kulturne historije.

2.2. RATNI PERIOD (1992.-1995.) Poetak 1992. godine Orijentalni institut je doekao kao respektabilna naunoistraivaka institucija iji su rezultati rada bili visoko cijenjeni u naunim krugovima iz oblasti orijentalistike kako u zemlji tako i u inostranstvu. Unutranja organizacija rada u Institutu bila je vezana za tematiku istraivakog rada, pa je u Institutu postojalo Filoloko odjeljenje u kome su se prouavali arapski, turski i perzijski jezik i knjievnost, kao i naa kulturna batina nastala na tim jezicima, te Istorijsko odjeljenje za obradu bogate arhivske grae iz osmanskog perioda, prvenstveno za podruje Bosne i Hercegovine, a onda i ire, za podruje prostora bive Jugoslavije. Cjelokupna rukopisna, arhivska i biblioteka graa za ova istraivanja uvala se u Odjeljenju za dokumentaciju koje je u svom sastavu imalo tri fonda: Rukopisnu zbirku, Arhiv i Biblioteku. Rukopisna zbirka sa 5263 kodeksa manuskripata na arapskom, turskom i perzijskom jeziku bila je po svom bogatstvu, odmah iza Gazi Husrev-begove biblioteke, jedna od najbogatijih rukopisnih zbirki na Balkanu. U njenom fondu bile su zastupljene sve naune i teoloke discipline: od rukopisa Kur'ana, nauke o Kur'anu i hadisa, preko teolokih rasprava, prava i obredoslovlja, te molitvi - dova, zatim djela iz sufizma i islamske filozofije, enciklopedija, svih podrucja prirodno-matematskih nauka, zatim okultizma, pa historije, geografije, politike, do prepisa gramatickih i leksikografskih djela za potrebe kolovanja uenika niih i viih kola. S druge strane, tu su bila cuvana djela iz oblasti lijepe knjievnosti, od divana perzijskih klasika, osmanskih pjesnika i nekoliko domacih pjesnika do pojedinacnih pjesama ili samo stihova, proznih djela, poslovica i drugog knjievnog sadraja, te rukopisa iz podruja epistolografije i, na kraju, medmua kao zbornika raznovrsnog sadraja. Sva ova djela, nastajala irom svijeta od poetka 11. do poetka 20. stoljeda i sauvana tokom mnogih svjetskih ratova i razliitih pohara, nestala su u jednom danu, spaljena plamenom mrnje prema ovoj riznici neprocjenjivog i neponovljivog stvaralatva. Razmjere ovog gubitka za civilizaciju ne samo na prostorima Bosne i Hercegovine nego i cijelog svijeta nikad nede modi biti u potpunosti iskazane, jer su zajedno sa rukopisima u plamenu nestali i kataloki listidi i inventarne knjige sa popisom rukopisa. Jedino svjedoanstvo o pojedinim rukopisima ostali su nauni i struni radovi nastali na osnovu tih rukopisa i objavljeni katalozi rukopisa iz pojedinih oblasti, dok su oni koji su bili pripremljeni, ali nisu bili tampani zbog nedostatka sredstava, takoer nestali u plamenu. Arhiv Orijentalnog instituta uvao je historijsku grau nastalu tokom viestoljetne osmanske vladavine na ovim prostorima. Originalna graa ovog Arhiva bila je podijeljena u etiri zbirke koje su se zasebno vodile u evidenciji Arhiva. Zbirku Manuscripta turcica inilo je 7156 dokumenata iz perioda od 16. do 19. stoljeda - fermana, berata, bujuruldija bosanskih valija, sudskih rjeenja, izvoda iz sumarnih deftera, raznih izvjetaja, finansijskih isprava i drugih dokumenata na osnovu kojih je bilo mogude izuavati mnoga pitanja iz raznih oblasti. Svi ovi dokumenti predstavljali su prvorazredne originalne izvore koji su bili koriteni u radovima domadih i stranih historiara, prije svega onih koji su se bavili istraivanjem historije Bosne i Hercegovine. Ovdje je potrebno apostrofirati podatak da su neki fermani i berati, osim nesumnjive historijske vrijednosti, imali i izvanrednu umjetniku vrijednost jer su najede pisani sa umjetnickim pretenzijama i u viebojnoj izradi teksta ove vrste dokumenata, a posebno tugre kao obaveznog elementa berata - sultanske diplome. Od ostalih podataka o ovoj zbirci u najkradem se mogu spomenuti samo mnogobrojni originalni dokumenti o izgradnji i opravci puteva, tvrdava i drugih gradevina, dokumenti o rudarstvu, o porezima, o bunama i ustancima, ali i dokumenti o napadima hajduka i gusara, o odnosima Osmanskog carstva sa drugim dravama i povjerljivim izvjetajima pijuna o prilikama u tim zemljama, o zajednitvu i saradnji svih vjerskih grupa u Bosni i Hercegovini, te dokumenti o tampi sa primjercima pojedinih novina iz 19. stoljeda, kao i o zabrani rasturanja nekih novina itd. Zbirku sidila, odnosno protokola mjesnih sudova, kao prvorazrednih izvora za prouavanje lokalne historije pojedinih krajeva i mjesta, sainjavalo je 66 sidila ili njihovih fragmenata iz perioda od 17. do 19. stoljeda, meu kojima je bilo 17 sidila travnikih kadija, 10 sidila ljubinjskih kadija, 9 sidila mostarskih kadija, 8 sidila blagajskih kadija, 4 sidila fojnikih kadija, 3 sidila zenikih naiba, po 2 sidila trebinjskih i duvanjskih kadija, te po jedan sidil jajakog, teanjskog, graanikog, prozorskog, prusakog, skopskog, bijeljinskog i ljubukog kadije, te prijedorskog naiba, kao i fragmenti sidila sarajevskog kadije iz 1775. i 1776. godine i fragmenti sidila visokog kadije iz druge polovine 18. stoljeca. Najvedi fond Arhiva predstavljao je Vilajetski arhiv sa oko 200.000 dokumenata, a sadravao je gradu iz posljednjih trideset godina osmanske uprave u Bosni i Hercegovini. U ovom fondu uvali su se spisi koje je Vilajetska uprava primala od centralne vlade u Istanbulu, kao i spisi koje je ova uprava slala manjim administrativnim jedinicama ili primala od njih. Na osnovu sadraja ove grae bilo je mogude vriti istraivanja o mnogim pitanjima iz historije Bosne i Hercegovine u drugoj polovini 19. stoljeda, kao to su: administrativna organizacija i sistem voenja spisa, politike prilike i sukobi sa susjednim zemljama, unutarnji neredi, izmjene u poreskom sistemu, uspostavljanje potanskih i telegrafskih linija, izgradnja eljeznikih pruga, razvoj kolstva, zdravstvene prilike, stoarstvo i umarstvo kao znaajne privredne grane tog perioda, te jo mnogo drugih tema. U popisu originalne grade potrebno je jo navesti zbirku tapija - dokumenata o posjedovanju zemljita na podruju svih kadiluka

u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini 19. stoljeda, sa naznaenim imenom vlasnika, vrstom zemljita i povrinom koju je ono obuhvatalo. Arhiv Orijentalnog institututa je, pored originalne arhivske grae, posjedovao fotokopije i mikrofilmove grae iz drugih arhiva i ustanova iz zemlje i inostranstva, pri emu su posebnu vrijednost za historijska istraivanja imale kopije mnogih opirnih ili sumarnih deftera za bosanski i hercegovaki sandak popisanih u periodu od 15. do 17. stoljeda, ali i defteri za druge oblasti ireg prostora junoslavenskih zemalja, te fotokopije muhimme deftera, prvenstveno za podruje Bosne i djelomino susjednih oblasti, u kojima su zavodena sva carska naredenja o vanim pitanjima i dogadajima, a koja su se odnosila na ovaj dio Osmanskog carstva.

Biblioteka Orijentalnog instituta je takoder bila jedna od istaknutih strunih biblioteka kod nas. Sa preko 10.000 naslova, odnosno preko 15.000 knjiga jer su mnogi od njih bili objavljeni u vie tomova ili uvani u vie primjeraka, direktno ili indirektno vezanih za oblast orijentalistike i njoj bliska istraivanja, ova biblioteka bila je mjesto okupljanja brojnih naunih i strunih radnika, doktoranata i magistranata, te specijalizanata i studenata koji su tu mogli, pored domadih izdanja, nadi i enciklopedije na engleskom, francuskom, njemakom, arapskom i turskom jeziku, dvojezine i vie jezine rjenike orijentalnih i evropskih jezika, kataloge orijentalnih rukopisa najpoznatijih zbirki u svijetu, biografije, bibliografije i leksikone, te druge prirunike neophodne u svakodnevnom radu. Pored toga, u biblioteci su uvani kompleti svih svjetski priznatih asopisa u oblasti orijentalistike, te sva domada periodika koja je bila u ii interesovanja naunih radnika ove institucije - asopisi iz oblasti lingvistike, knjievnosti, prava, filozofije, historije, arhivistike, bibliotekarstva, umjetnosti, folklora i drugi koje je ova biblioteka dobivala putem razmjene sa velikim brojem institucija u zemlji i inostranstvu, tako da je broj domadih i stranih asopisa iznosio preko 10.000 svezaka. Potrebno je spomenuti da je u poaru potpuno uniten i sav sauvani tira do tada objavljenih izdanja Orijentalnog instituta - od prvog broja asopisa Prilozi za orijentalnu filologiju iz 1950. godine do tada tek izalog broja 41 ovog asopisa, 16 monografija iz edicije Posebna izdanja i 7 knjiga iz serije Monumenta Turcica. Ved je reeno da je neposredno pred agresiju na Bosnu i Hercegovinu u Orijentalnom institutu bio tek tampan broj 41 asopisa Prilozi za orijentalnu filologiju u kome su bili objavljeni referati sa naunog skupa irenje islama i islamska kultura u Bosanskom ejaletu, odranog povodom proslave 40-godinjice Orijentalnog instituta. U kadrovskom pogledu, to je bilo vrijeme kada su mladi asistenti, koji su poeli raditi u ovoj naunoistraivakoj ustanovi, ved stekli prve i osnovne predstave o neiscrpnom bogatstvu rukopisne i arhivske grae, kao i o dragocjenoj orijentalistikoj literaturi u biblioteci Instituta. Stariji, iskusni nauni i struni radnici nastavljali su rad na projektima koji su imali za cilj dalje upoznavanje naune javnosti sa raznovrsnom historijskom, knjievnom i kulturolokom graom koja se uvala u fondovima Instituta. I onda je sve nestalo u jednom danu, 17. maja 1992. godine, danu koji bi trebao crnim slovima biti upisan u kalendaru historije nauke, kulture i civilizacije na ovom prostoru. Tog dana spaljena je jedna nauna ustanova sa svom njenom neponovljivom, bogatom i raznovsnom arhivskom i rukopisnom graom i izuzetnim opusom tampanih djela. Statistiari bi izraunali da se, izraeno u procentima, sauvalo manje od 1% ranije uvanog materijala. Meutim, ono to se nije moglo obuhvatiti statistikom, to je bila elja naunoistraivakih radnika i vjeitih zaljubljenika pisane rijei da opet, strpljivo i sistematino kako su to uvijek radili, sakupljaju arhivsku i rukopisnu grau, poutjele dokumente i zubom vremena nagriene manuskripte po pranjavim tavanima i mranim podrumima, listaju stare spise po arhivima i rukopisnim zbirkama, obilaze privatne kolekcije nekada davno skupljane i ostavljane potomcima iz generacije u generaciju. Oni su uinili i dalje ine sve to je u njihovoj modi da Orijentalni institut ponovo zauzme ono mjesto u oblasti naunoistraivakog rada koje mu je bilo uniteno agresorskim granatama. Zato su radnici Instituta, u prvih nekoliko mjeseci u jednoj prostoriji u Institutu za istoriju, a zatim, od novembra 1992. do marta 1998. prvo u jednoj, a kasnije dvije prostorije u zgradi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, nastavili da rade onoliko koliko su im teki ratni i poslijeratni uslovi dozvoljavali. Koliko i ta su uradili pokazuju rezultati naunoistraivakog rada u proteklim godinama, objavljeni u izdanjima ne samo u Institutu nego i u drugim ustanovama i izdavakim kudama.

Biblioteka Biblioteka Orijentalnog instituta je specijalna biblioteka poluzatvorenog tipa, iji je zadatak da prikuplja, obrauje i uva biblioteku grau. Namijenjena je saradnicima Orijentalnog instituta, a mogu je, uz odobrenje, koristiti i drugi istraivai koji se bave prouavanjem historije, knjievnosti i umjetnosti osmanskog perioda. Biblioteki fond je nakon stradanja u znaajnoj mjeri obnovljen zahvaljujudi donacijama mnogih ustanova i pojedinaca. Razmjenom vlastitih izdanja sa srodnim institucijama u zemlji i svijetu, uspjeli smo sakupiti niz respektabilnih asopisa i znaajnih izdanja domadih i stranih institucija kulturnog i naunog karaktera. Meu prvim donatorima su bili prof. dr. Fuat Sezgin, direktor Institut fr Geschichte der Arabish Islamischen Wissenschaften iz Frankfurta i Vlada Kraljevine vedske, iz ijih donacija smo dobili ili kupili referentnu literaturu, ranije objavljenu u naoj i susjednim zemljama, te potom brojni donatori iz Turske, kao to su: Trk Cumhuriyet Kltr Bakanligi. ocuk Vakfi, IRCICA (uz vlastita izdanja donirala nam je i biblioteku preminulog prof. dr. Ahmeda Atea), Babakanlik Devlet Arivleri Genel Mdrlg, TICA i dr. Meu donatorima se izdvajaju prof. dr. Thomas D. Goodrich sa Indiana University of Pennsylvania te kolege iz Bibliotheque Nationale iz Pariza sa svojim izdanjima. Gosp. Jeff Spurr iz SAD je preko fondacije SABRA posredovao u doniranju biblioteke nedavno preminule prof. dr. Kathleen Burril, kao i biblioteke prof. Alana Fishera. Referentna literatura na perzijskom jeziku donirana je od strane Ambasade IR Iran, Kulturnog Centra IR Iran i Instituta Ibn Sina, te Nacionalne biblioteke IR Iran. Znaajan udio u bibliotekom fondu ine i donacije bivih strunih i naunih saradnika mr. Erefa Kovaevida, dr. Adema Handida, Bisere Nurudinovid, kao i ostalih uposlenika ove institucije. Poseban fond predstavlja poklonjena biblioteka Hamida Hadibegida koja broji 1079 naslova i 114 primjeraka razliitih historijskih asopisa. Trenutno biblioteka broji oko 9100 naslova iz podruja historije osmanskog perioda, orijentalnih jezika i knjievnosti, umjetnosti i razliitih naunih podruja na bosanskom, turskom, perzijskom, arapskom, engleskom, njemakom, francuskom i drugim jezicima, te oko 260 naslova domade i strane periodike. Biblioteku vodi Mubera Bavid, dipl. orijentalista. Biblioteka je za korisnike otvorena radnim danima od 9 do 11 h. Arhiv Sve do agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine Arhiv Orijentalnog instituta u Sarajevu sadravao je raznovrsnu arhivsku grau nastalu tokom viestoljetne osmanske vladavine na prostorima dananje Bosne i Hercegovine. Ovi izvorni dokumenti koriteni su za izuavanje historije Bosne i Hercegovine kao i nae kulturne batine nastale na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Originalna graa Arhiva bila je podijeljena u etiri zbirke: Manuscripta turcica, Sidili, Zbirka tapija (dokumenata o posjedovanju zemljita) te Vilajetski arhiv sa preko 200 000 dokumenata. Od toga je sauvano svega osam dokumenata iz zbirke Manuscripta turcica, koja je brojala 7165 dokumenata iz perioda od 16. do 19. stoljeda, te devet od ukupno 66 sidila i njihovih fragmenata koji su sainjavali zbirku sidila (protokola mjesnih sudova) iz perioda od 17. do 19. stoljeda. Zahvaljujudi u prvom redu razumijevanju i susretljivosti rukovodstava iz srodnih institucija Republike Turske kao to su Arhiv Predsjednitva Vlade u Istanbulu i Generalna direkcija Arhiva u Ankari, danas Orijentalni institut ponovo posjeduje brojne fotokopije i mikrofilmove arhivske grae koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, a iji se originali uvaju u ovim institucijama. Pored toga, Arhiv Orijentalnog instituta posjeduje sada i zbirku osmanskih dokumenata, veoma znaajnih za izuavanje historije Bosne i Hercegovine, koji su snimani, u arhivima Istanbula, Bea, Venecije, Zadra, Dubrovnika, a koju je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ustupila Institutu na koritenje i trajnu brigu. Odjeljenje za dokumentaciju Odjeljenje za dokumentaciju se sastoji iz: arhivskog fonda, zbirke arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, strune biblioteke i fonda izdanja Instituta, kao i drugih dokumentaciono-informativnih materijala i sredstava. Odjeljenje za dokumentaciju u svom djelokrugu: - prikuplja, sreuje, uva i obrauje arhivsku i rukopisnu grau, filmove i fotografije, izrauje registre, predmetne kataloge i kartoteku arhivskog materijala, - vodi brigu o povedanju rukopisnog fonda, - nabavlja i kompletira literaturu, knjige, asopise i novine iz naune i strune oblasti kojom se bavi Institut, - vri razmjenu knjiga i publikacija,

- izrauje inventare, predmetne kataloge i kartoteku strune biblioteke, daje bibliografske podatke o strunoj i naunoj literaturi, obavlja poslove meubiblioteke pozajmice, - vodi dokumentaciju i daje informacije o naim i inostranim orijentalistikim ustanovama, organizacijama, asopisima, izdanjima, skupovima, kao i znaajnim akcijama. Rukopisna zbirka Osnivanjem Orijentalnog instituta u Sarajevu 1950. godine, u Rukopisnu zbirku su iz Zemaljskog muzeja preuzete tri zasebne manje zbrike sa ukupno 3.475 rukopisnih kodeksa. Od tada do 1992. godine, putem otkupa ili poklona, sakupljeno je jo 1.788 kodeksa, tako da je Rukopisna zbirka Orijentalnog instituta, sa 5.263 kodeksa manuskripata, bila jedna od najbogatijih rukopisnih zbirki na Balkanu i predstavljala neprocjenjivu riznicu pisane rijei na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. U agresiji na Bosnu i Hercegovinu, meu prvim institucijama stradao je Orijentalni institut koji je zapaljen u maju 1992. godine. Tada su skoro sva rukopisna djela, nastajala od poetka 11. do poetka 20. stoljeda i sauvana tokom brojnih ratova i razliitih elementarnih nepogoda, nestala u jednom danu. Od ranijih 5.263 kodeksa preostala su samo 52, meu kojima su neki djelimino nagoreni, da svjedoe o barbarskom unitenju neponovljivog stvaralatva zauvijek izgubljenog za svjetsku nauku i kulturu. U poslijeratnom periodu za Rukopisnu zbirku Orijentalnog instituta otkupljena su 32 rukopisna kodeksa, na poklon je dobijeno 17 kodeksa, tako da ova zbirka sada ima ukupno 101 kodeks manuskripata na orijentalnim jezicima. Pored toga, u zbirci se uva i jedan broj fotokopija i mikrofilmova rukopisa bonjakih autora, iji se originali uvaju u rukopisnim zbirkama drugih institucija u zemlji i inostranstvu. Dalji rad na prikupljanju i obradi rukopisne grae zavisit de od eventualnih ponuda i finansijskih mogudnosti za kupovinu manuskripata iz privatnih kolekcija.

III MONUMENTA TURCICA U seriji Monumenta Turcica objavljuju se cjeloviti prijevodi ili regesta historijskih izvora znaajnih za izuavanje prolosti balkanskih zemalja, a posebno Bosne i Hercegovine u doba osmanske vladavine na ovim prostorima.

Kanuni i kanun-name za Bosanski, Hercegovaki, Zvorniki, Kliki, Crnogorski i Skadarski sandak / Kanuns and Kanun-names for
Bosnian, Herzegovinian, Zvornik, Klis, Montenegrin and Skadar Sanjak/. Saoptavaju /Prepared by/: Dr. Branislav urdev, Nedim Filipovi, Hamid Hadibegi, Muhamed Muji i dr. Hazim abanovi. Urednitvo /Editors/ : Dr. Branislav urdev, Nedim Filipovi i Hamid Hadibegi. Tomus primus. Serija I, Zakonski spomenici, sv. 1. Sarajevo 1957., 211. Dr. Hazim abanovi, Krajite Isa-bega Ishakovia. Zbirni katastarski popis iz 1455. godine / Border-land of Isa-beg Ishakovic. Sumary Cadastrial Register from 1455/. Urednici /Editors/: Dr. B. urdev, N. Filipovi, H. Hadibegi i Dr. H. abanovi. Tomus secundus, Serija II, Defteri, knjiga 1. Sarajevo 1964., LVI + 167 + 8 fax. + 160 Oblast Brankovia. Opirni katastarski popis iz 1455. godine / Detailed Census of the Brankoviches Region from 1455 /. Priredili /Prepared by/: Hamid Hadibegi, Adem Handi i Eref Kovaevi. Glavni urednik /Editor-in-chief/: Hazim abanovi. Odgovorni urednik /Managing editor/: Avdo Sueska. Tomus tertius, Serija II, Defteri, knjiga 2, sv. 1. Sarajevo 1972., XXIII + 378 + 1 map. Oblast Brankovia. Opirni katastarski popis iz 1455. godine. (Faksimili-Fascimiles) / Detailed Census of the Brankoviches Region from 1455 /. Priredili /Prepared by/: Hamid Hadibegi, Adem Handi i Eref Kovaevi. Glavni urednik /Editor-in-chief/: Hazim abanovi. Odgovorni urednik/ Managing editor/: Avdo Sueska. Tomus tertius, Serija II, Defteri, knjiga 2, sv. 2. Sarajevo 1972., XVI + 1 map + 234. Eref Kovaevi, Muhimme defteri - Dokumenti o naim krajevima / Muhimme Defters - Documents of our Regions /. Glavni i odgovorni urednik / Editor-in-chief/: Ahmed S. Alii.

Tomus quartus, Sarajevo 1985, 230.

Serija

III,

Muhimme

defteri,

knjiga

1,

sv.

1.

Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek) / Vakufnames from Bosnia and Herzegovina (XV and XVI century)/.
Glavni urednik /Editor-in-chief/: Lejla Gazi. Odgovorni urednik /Managing editor/: Ahmed S. Alii. Tomus quintus, Serija III, Vakufname, knjiga 1. Sarajevo 1985., 278. Ahmed S. Alii, Poimenini popis sandaka vilajeta Hercegovina / The Detailed Register of the Sandjak Herzegovina Vilaya from 1477./. Glavni urednik /Editor-in-chief/: Mr. Eref Kovaevi. Odgovorni urednik /Managing editor/: Prof. dr. Sulejman Grozdani. Tomus sextus, Serija II, Defteri, knjiga 3. Sarajevo 1985, X + XI + 658 + /6/. Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine /The 1604 Detailed Register of the Bosnian Sanjak/. Obradio/Translated and prepared by/: Adem Handi. Urednik /Editor/: Fehim Nametak. Bonjacki institut Zrich, Odjel Sarajevo i Orijentalni institut u Sarajevu, Tomus septimus, Serija II, Defteri, Knjiga 4, sv. I/1. Sarajevo 2000., LII + 679. Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine /The 1604 Detailed Register of the Bosnian Sanjak/. Obradio/Translated and prepared by/: Adem Handi. Urednik/Editor/: Fehim Nametak. Bonjacki institut Zrich, Odjel Sarajevo i Orijentalni institut u Sarajevu, Tomus octavus, Serija II, Defteri, Knjiga 4, sv. I/2. Sarajevo 2000., 601. Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine /The 1604 Detailed Register of the Bosnian Sanjak/. Obradila /Translated by/: Snjeana Buzov. Priredila /Prepared by/: Lejla Gazi. Urednik /Editor/: Fehim Nametak. Bonjacki institut Zrich, Odjel Sarajevo i Orijentalni institut u Sarajevu, Tomus nonus, Serija II, Defteri, Knjiga 4, sv. II. Sarajevo 2000., 652. Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine /The 1604 Detailed Register of the Bosnian Sanjak/. Obradila /Translated and prepared by/: Amina Kupusovi. Urednik /Editor/: Fehim Nametak. Bonjacki institut Zrich, Odjel Sarajevo i Orijentalni institut u Sarajevu, Tomus decimus, Serija II, Defteri, Knjiga 4, sv. III. Sarajevo 2000., 595. Sidil Teanjskog kadiluka: 1740-1752 /The Protocol (Sigil) of the Teanj's Court: 1740-1752 Prijevod i obrada /Translated and prepared by/: Hatida ar-Drnda Odgovorni urednik / Managing editor: Behija Zlatar. Glavni urednik / Editor-in-chief: Aladin Husi. Orijentalni institut u Sarajevu, Tomus undecimus, Serija V, Sidili, Knjiga 1. Sarajevo 2005., XIX+153.