Winston Churchill

Winston Churchill (30.11.1874. - 24.1.1965.), punog imena Winston Leonard Spencer-Churchill, bio je britanski dravnik, najpoznatiji kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva tokom Drugog svetskog rata. Takoe je bio i pisac, vojnik, novinar i politiar. Dobitnik je Nobelove nagrade za knjievnost.

Rani ivot

Churchill je roen u Blenheim Palaceu, blizu Woodstocka u engleskom okrugu Oxfordshire. Njegov otac Randolph Churchill je bio trei sin sedmog Vojvode Marlboroa te uspjeni politiar. Winstonova majka bila je Lady Jenny Jerome Churchill kerka amerikog milijunera Leonarda Jeromea. Churchill je najvei dio svog detinjstva proveo u internatima. Majka koju je bukvalno oboavao retko ga je posjeivala zbog ega su skoro sva njegova pisma poinjala sa molbom da ga posjeti ili da zamoli njegovog oca da mu dopusti da doe kui. Iako je budno pratio politiku karijeru svoga oca nikada nisu bili bliski. 1893. godine je iz treeg pokuaja uspio poloiti prijemni za Kraljevsku vojnu akademiju u Sandherstu koju je zavrio kao osmi u klasi. Bio je rasporeen u 4. husarskoj konjikoj regimenti. 1895. godine prije nego to e njegova regimenta biti poslana u Indiju sudjelovao je kao vojni promatra na strani panjolske vojske u borbi protiv pobunjenika na Kubi. Na Kubi je takoe obavljao i poslove izvjestitelja Subotnje Revije. 1898. godine rasporeen je u 21. lansersku regimentu kao ratni novinar i uestvovao je u bitci kod Omdurmana koja je poznata po tome to se u njoj dogodio posljednji veliki juri britanske konjice.

Uurbani mladi ovek

S ozbirom na to da je bio sin uspenog politiara, nije bilo iznenaenje kada je mladi Churchill odluio da se politiki angair. Prve politike nastupe imao je 1890. godine kao govornik na skupovima Konzervativaca. Bilo je primjetno da je u ranim godinama svoje politike karijere i kasnije sredinom dvadesetih godina XX. st. esto koristio politiki slogan svog oca o "Torijevskoj demokraciji". Mnogi su smatrali da je Churchill na poetku svoje politike karijere bio opsjednut eljom da nastavi politike bitke svog oca od prije petnaest godina. 1899. godine bio je jedan od potencijalnih kandidata za predstavnika grada Oldhema. Jedan od dotadanja dva predstavnika grada u Parlamentu je preminuo, a drugi je bio loeg zdravlja zbog ega je zamoljen da da ostavku na tu funkciju kako bi oba predstavnika bila istovremeno izabrana. U veoma zanimljivoj i burnoj predizbornoj kampanji Churchill je napravio nekoliko greaka zbog kojih je sa malom razlikom izgubio od svog protukandidata, ali to nije ostavilo trajnije posljedice na njegovu politiku karijeru. Poslje neuspjeha na izborima Churchill je postao ratni dopisnik u Drugom burskom ratu izmeu Britanaca i Nizozemskih doseljenika u Junoj Africi koji su se nazivali Afrikanerima. Bio je zarobljen od strane Bura, ali je uspio da pobjegne i pree granicu sa Mozambikom. Brzo se vratio u Junu Afriku gde se pridruio junoafrikoj konjikoj

regimenti sa kojom je uestvovao u nekoliko brutalnih i krvavih bitaka. Zbog hrabrosti koju je pokazao u ovim bitkama bio je predloen za odlikovanje Viktorijin kri ali je Horacio Kitchner stavio veto na ovaj predlog.

Mladi Churchill

Churchill se kasnije vratio u Oldhem i iskoristio steeni publicitet da se kandidira za mjesto u parlamentu i bude izabran na opim izborima 1900. godine. To je bio uspjean poetak njegove politike karijere duge ezdeset dvije godine kao predstavnika u Donjem domu parlamenta od 1900. do 1922. godine i od 1924. do 1964. godine. Bio je politiki aktivan ak i u kratkom periodu u kojem nije bio poslanik u Donjem domu. Iako je na poetku svoje politike karijere bio lan Konzervativne stranke 1904. je zbog svog protivljenja zatitnom oporezivanju preao je u Liberalnu stranku.

Ministarski kabinet
Na opim izborima 1906. godine Churchill je osvojio mesto u Manchesteru. U Liberalnoj vladi Henria Kempbela-Banermana bio je na funkciji Dravnog podsekretara za kolonije. Churchill je uskoro postao najznaajniji lan vlade izvan Kabineta zbog ega javnost nije bila iznenaena kada ga je novi premijer Herbert Henry Asket 1908. godine uveo u Kabinet kao predsjednika Odbora za trgovinu. Po tadanjem zakonu novopostavljeni ministar u Kabinetu je morao proi reizbor. Churchill je izgubio svoje mesto u Manchesteru od konzervativca Williama Johnsona-Hicksa ali je uskoro osvojio mjesto na izborima u Dundeeu. Kao predsjednik Odbora za trgovinu forsirao je radikalne socijalne reforme u koordinaciji sa tadanjim ministrom financija Davidom Loyd Georgom. 1910. godine Churchill je postavljen za Dravnog sekretara i njegova uloga na ovoj poziciji bila je donekle kontraverzna. uvena fotografija iz tog vremena pokazuje nestrpljivog Churchill koji je osobno predvodio opsadu u ulici Sidney, u sijenju 1911. godine, kako viri iza ugla ne bi li vidio vatreni okraj izmeu pripadnika kotske garde i opkoljenih anarhista. Njegova uloga u opsadi izazvala je negative reakcije. Arthur Balfor je postavio pitanje: "On (Churchill) i fotograf su oboje riskirali neprocenjive ivote. Jasno mi je ta je fotograf traio tamo, ali mi nije jasno prisustvo visokopotovanog gospodina? 1911. godine Churchill je postavljen na poloaj Prvog Lorda Admiraliteta na kojem e doekati poetak Prvog svjetskog rata. Sa ovog poloaja poticao je vojne reforme koje su obuhvaale razvoj mornarikog zrakoplovstva, tenkova i prelazak sa ugljena kao osnovnog pogonskog goriva na naftu. Kao Prvi Lord Admiraliteta bio je idejni tvorac i zagovornik katastrofalnog iskrcavanja snaga Antante kod Galipolja na Dardanelima u Prvom svjetskom ratu zbog ega je u javnosti dobio nadimak "galipoljski mesar". Kada je Asket formirao koalicijsku vladu sastavljenu od predstavnika svih politikih stranaka konzervativci su svoj ulazak u vladu uslovili Churchillovom smjenom sa trenutnog poloaja. Sljedeih nekoliko mjeseci Churchill je bio ministar bez portfelja da bi zatim dao ostavku smatrajui da su njegov potencijal i energija protraeni na ovakvom poloaju. Ponovo je pristupio armiji, iako je zadrao poslaniko mjesto i sluio je nekoliko mjeseci na Zapadnom frontu. Tokom ovog perioda njegov podinjeni bio je mladi Archibald Sinkler koji e kasnije postati voa Liberalne partije.

Ponovni uspon

U prosincu 1916. godine Asket je izgubio povjerenje i zamjenio ga je Loyd Georg. Ipak politike prilike bile su isuvie varljive da bi riskiralo da na sebe navue bijes konzervativaca time to bi dozvolio Churchillu povratak u vladu. Ipak, u srpnju 1917. godine Churchill je imenovan za Ministra municije. Po zavretku rata Churchill je bio na poloaju Dravnog sekretara rata i Dravnog sekretara za zrakoplovstvo (1919-1921). O moguoj upotrebi bojnih otrova pri guenju pobuna na teritorijama biveg Otomanskog carstva pod britanskim mandatom Churchill je napisao: Nije mi jasna halabuka koja se die oko pitanja upotrebe plina. Mi smo definitivno na Mirovnoj konferenciji postigli suglasnost o daljoj primjeni bojnih otrova kao metoda ratovanja. It is sheer affectation to lacerate a man with the poisonous fragment of a bursting shell and to boggle at making his eyes water by means od lachrymatory gas. Ja se snano zalaem za primjenu bojnih otrova protiv divljakih plemena. Moralni efekat bi bio izuzetan, a broj ljudskih rtava bi bio sveden na minimum. Nema potrebe za koritenjem najsmrtonosnijih bojnih otrova: mogu se koristiti i bojni otrovi koji izazivaju iritaciju i muninu i koji bi irili teror meu stanovnitvom a ije djelovanje ne bi izazvalo trajnije posljedice po zdravlje ljudi koji su doli u neposredan kontakt sa otrovom. U ovom periodu (1919-1921) svestrano se zalagao za smanjenje vojnog budeta. Ipak, njegova glavna preokupacija kao Ministra rata bila je saveznika intervencija u Ruskom graanskom ratu. Churchill je zagovarao stranu intervenciju tvrdei da boljevizam treba "zadaviti u koljevci". U tom cilju Churchill je uspio da od razjedinjenog Kabineta dobije saglasnost za intenziviranje i produenje britanskog angairanja u ovom sukobu i to protivno stavovima svih vaijih parlamentarnih grupa i uprkos velikom protivljenju engleske radnike klase. 1920. godine poslje povlaenja i posljednjeg engleskog vojnika iz Rusije Churchill je isposlovao slanje naoruanja Poljskoj koja je izvrila invaziju na Ukrajinu. 1921. godine imenovan je za Dravnog sekretara za kolonije i bio je jedan od potpisnika Anglo-irskog sporazuma 1921. godine kojim je uspostavljena nezavisna drava Irska.

Izmeu dva rata

U listopadu 1922. godine Churchill je operirao sljepo crijevo. Po izlasku iz bolnice saznao je da je vlada pala i da predstoje opi izbori. Liberalna stranka bila je oslabljena unutranjim podjelama zbog ega je Churchillova predizborna kampanja prola jako loe. Izgubio je mjesto u Dandiju alei se da je istovremeno izgubio i ministarsku poziciju i poslaniko mjesto i sljepo crijevo. 1923. godine ponovo se kandidirao kao predstavnik Liberalne stranke za mjesto u Lesteru i izgubio. U narednih godinu dana njegovi politiki stavovi pribliili su se stavovima Konzervativne stranke iako je sebe nazivao antisocijalistom i konstitucionistom. Dvijee godine kasnije na opim izborima 1924. godine izabran je da predstavlja Eping kao konstitucionista i to uz svestranu podrku Konzervativaca. Slijedee godine je i formalno pristupio lanstvu Konzervativne stranke uz primjedbu da "Svatko moe promijeniti politiku stranku ali da je potrebna genijalnost da se to uini vie puta". 1924. godine je postavljen za ministra financija u vladi Stanlya Baldwina u kojoj je bio zaduen za katastrofalni povratak Ujedinjenog kraljevstva na Zlatni standard to je izazvalo deflaciju, nezaposlenost i prouzrokovalo trajk rudara koji je 1926. godine prerastao u Generalni trajk. Odluke koje su prouzrokovale ovakve posljedice inspirirale su poznatog engleskog ekonomista John Mainarda Keinza da napie djelo Ekonomske posljedice 3

gospodina Churchilla u kojem je iznio argumente koji su ukazivali na to da e povratak na zlatni standard izazvati svjetsku depresiju. Churchill je kasnije priznao da je ovo bila najgora odluka koju je doneo u svojoj politikog karijeri. Ipak, mora se imati u vidu da Churchill nije bio ekonomist i da se u obavljanju funkcije ministra financija u velikoj mjeri oslanjao na savjete Guvernera engleske banke Montagi Normana (za koga je Keinz rekao: "Uvek armantan i uvek u krivu".) Tijekom Generalnog trajka 1926. godine zabiljeeno je da je Churchill predloio da se protiv rudara trajkaa upotrijebe mitraljezi. Churchill koji je istovremeno bio i urednik vladinog lista Britanska gazeta je u jednoj raspravi izneo sljedei stav "ili e drava slomiti Generalni trajk, ili e Generalni trajk slomiti dravu". U svojim izjavama otiao je toliko daleko da je ak zabiljeeno da je rekao da je faizam koji je sprovodio Benito Mussolini u Italiji uinio uslugu svijetu pokazavi mu kako se treba boriti protiv subverzivnih snaga smatrajui da vladajui reim trebaju predstavljati branu o koju e se razbiti val Komunistike revolucije. Konzervativna vlada je poraena na opim izborima 1929. godine. Tijekom sljedee dvije godine Churchill se raziao sa rukovodstvom Konzervativne stranke po pitanjima zatitnog oporezivanja i Indijskog Houm rula. Kada je Ramsey McDonald formirao Nacionalnu vladu 1931. godine Churchill nije pozvan da u njoj sudjeluje. U tom trenutku naao se na najnioj taki u svojoj dotadanjoj politikoj karijeri. U ovom periodu uglavnom se bavio pisanjem i javnim istupima u kojima se estoko protivio ideji o nezavisnosti Indije. Ubrzo zatim njegovu panju privukao je brzi uspon na vlast Adolfa Hitlera u Nemakoj praen ponovnim naoruavanjem Njemake. Poetkom tridesetih godina XX.st. bio je jedan od rijetkih politiara koji je bio svjestan opasnosti koju Hitler predstavlja zbog ega je insistirao na jaanju britanske obrambene moi i sprovoenju agresivnije vanjske politike. Bio je jedan od najeih kritiara pomirljivog stava koji je Neville Chamberlaine zauzeo u odnosu na Adolfa Hitlera. U isto vrijeme pruio je svestranu podrku Kralju Edvardu VIII tokom abdikcijske krize to je izazvalo pekulacije u javnosti da mu je zauzvrat ponueno da bude Premijer ukoliko bi Kralj odbio prihvatiti Baldwinov savijet to bi dovelo do rasputanja vlade. Ipak, do toga nije dolo i Churchill se naao u politikom zapeku.

Churchill kao ratni premijer

Po izbijanju Drugog svjetskog rata Churchill je postavljen za Prvog lorda Admiraliteta. Na ovoj poziciji bio je jedan od najangairanijih britanskih ministara tijekom tzv. "Dosadnog rata" u kojem su se zaraene strane uglavnom sukobljavale na moru. Kao Prvi lord Admiraliteta organizirao je napad na njemake snage u Norvekoj. Churchill je uprkos proglaenoj neutralnosti Norveke zagovarao preventivnu okupaciju norveke luke Narvik koja je bila kljuna za transport bakrene rude iskopane u rudnicima Kirune u vedskoj. Okljevanje vlade Nevillea Neville Chamberlaine da donese odluku o iskrcavanju britanskih trupa u Narviku zbog straha od amerike reakcije s obzirom na Norveku neutralnost omoguila je Njemakoj da pripremi i izvede vojnu operaciju u kojoj je okupirala Dansku i Norveku. Britanske snage su se ipak iskrcale kod Narvika i potisnule nemake snage iz grada. Meutim, kako je Francuska bila pred porazom, a pripreme za evakuaciju Britanskog ekspediciskog korpusa u toku ove trupe su povuene iz Norveke kako bi bile angairane na obrani britanskih otoka i kako bi podrale ratne napore u Francuskoj.

Uprkos neuspjehu operacija u Norvekoj nakon Chamberlainove ostavke 1940. godine Churchill je izabran za premijera i formirao je vladu sastavljenu od predstavnika svih politikih stranaka. Kao odgovor na sveopu kritiku na raun vlade koja se odnosila na nepostojanje konkretne ministarske funkcije koja bi se bavila iskljuivo voenjem rata Churchill je uspostavio i odmah zauzeo dodatnu funkciju Ministra rata. Odmah nakon toga postavio je svog dobrog prijatelja i poverenika, industrijalca i novinara Lorda Beaverbrucka na funkciju sa koje je rukovodio cjelokupnom avionskom industrijom. Upravo Beaverbruckova zapanjujua poslovna sposobnost omoguila je Britaniji da za kratko vreme znaajno ubrza i povea proizvodnju postojeih i konstruiranje novih tipova aviona to je imalo znaajnog uticaja na daljnji tijek rata. Churchillovi govori inspirirali su poraenu javnost Ujedinjenog kraljevstva na nastavak borbe. Prvi govor koji je Churchill odrao kao premijer je ostao zapamen kao jedan od njegovih najboljih govora u kojem se engleskom narodu obratio sa rijeima: "Mogu vam ponuditi samo krv, znoj i suze". Ubrzo zatim odrao je jo dva poznata govora neposredno pred poetak Bitke za Britaniju. Prvi govor sadraovao je ove besmrtne rijei: "Branit emo na otok, bez obzira na cijenu, borit emo se na plaama, borit emo se na desantnim zonama, borit emo se na poljima i na ulicama, borit emo se u brdima; nikada se neemo predati." Drugi govor je takoe sadrao njegove poznate rijei: "Zato prionimo na nae obaveze, uinimo krajnji napor kako bi ,ukoliko Britanska Imperija i Commonwealth potraju hiljadu godina, ljudi bez razmiljanja govorili 'To je bio njihov najslavniji as.'" Na vrhuncu Bitke za Britaniju njegovo odlino poznavanje obrambenih napora Britanskog kraljevskog ratnog zrakoplovstva bilo je ovijekovjeeno u jednoj uvenoj reenici: "Nikada u povijesti ljudskog ratovanja nije se dogodilo da veliki broj pojedinaca duguje toliko mnogo tako malom broju ljudi" pri tom mislei na engleske pilote od ije pobede u Bitci za Britaniju je ovisila sudbina Engleske.

Njegovi odlini odnosi sa Franklinom D. Rooseveltom osigurali su Ujedinjenom kraljevstvu isporuke znaajne koliine ratnog materijala koji je transportiran brodskim konvojima preko Sjeverno - atlantskog oceana. Upravo iz tih razloga Churchill je osjetio veliko olakanje kada je Roosevelt po trei put izabran sa amerikog predsjednika. Odmah po reizboru Roosevelt je inicirao uspostavljanje specijalnih ekonomskih odnosa sa Ujedinjenim kraljevstvom koji su omoguili da se Engleskoj oosigura potreban ratni materijal bez nadoknade kao i transportni brodovi i to bez plaanja poreza. Jednostavno reeno Roosevelt je uvjerio ameriki Kongres da se cijena koju Engleska plaa sastoji u obrani Amerike i njenih interesa; i tako je nastao Zakon o zajmu i najmu. Churchill je imao 12 sastanaka na najviem nivou sa Rooseveltom koji su rezultirali donoenjem Atlantske povelje, prve europske strategije, Deklaracije Ujedinjenih naroda kao i drugih ratnih i politikih odluka. Churchill je takoe inicirao i stvaranje Ureda za specijalne operacije (Special Operations Executive - SOE) pod rukovodstvom ministra ratne industrije H.Daltona koji je sa zapaenim uspjehom organizirao partizanski otpor i subverzivne akcije na okupiranim teritorijama u Europi; kao i Komandose koji e kasnije postati ablon za formiranje specijalnih snaga u vojskama irom sveta. Rusi su Churchillu zbog njegove upornosti i tvrdoglavosti dali nadimak "Britanski buldog". Uprkos uspjenom voenju rata neki Churchillovi postupci izazvali su kontraverze. Churchill je u velikoj mjeri bio indiferentan, a moda i suglasan sa izazivanjem Velike Bengalske gladi 1943. godine zbog koje je umrlo 2,5 milijuna Bengalaca. Nakon uspjenog osvajanja Britanske Burme japanske snage zaprijetile su Britanskoj Indiji. Smatra se da je odsustvo

britanske pomoi izgladnjelima u Bengalu bilo dio smiljene politike "spaljene zemlje" kako bi se u sluaju uspene japanske invazije ovaj problem natovario neprijatelju na vrat. Churchill je takoe podrao i bombardiranje Dresdena neposredno pred kraj rata uprkos tome to je grad imao mali vojni znaaj, ali je zato bio pretvoren u veliko prihvatilite za njemake izbjeglice sa istoka koje su se povlaile pred napredovanjem Crvene armije. Churchill je bio jedan od glavnih uesnika pregovora koji e ponovo iscrtati poslijeratne granice u Evropi i Aziji. Pregovori na tu temu zapoeti su poetkom 1943. godine. Prijedlozi sporazuma o Europskim granicama bili su ozvanieni od strane H. S. Trumana, Churchilla i Staljina na konferenciji u Posdamu. Dio sporazuma koji se odnosio na granice Poljske kao i na njenu granicu sa Rusijom i Njemakom smatrao se izdajnikim zato to je bio zakljuen protivno stavovima zvanine Poljske vlade u egzilu. Churchill je smatrao da je jedini nain da se otkloni tenzija izmeu ove dve nacije da se izvri razmena stanovnitva u pograninim krajevima. Transfer stanovnitva je na kraju sproveden na nain koji je za posledicu imao patnju i smrt velikog broja ljudi. Churchill je bio veliki protivnik aneksije Poljske od strane SSSR-a. U svojim djelima estoko se usprotivio aneksiji ali nije bio u mogunosti da je sprei.

Poslje Drugog svetskog rata

Iako je znaaj uloge Churchilla u Drugom svjetskom ratu bio neosporan uspio je stvoriti mnoge neprijatelje u svojoj domovini. Javno se usprotivio brojnim popularnim idejama kao to je uvoenje zdravstvenog osiguranja i boljeg kolovanja za najvei dio populacije to je izazvalo veliko nezadovoljstvo u narodu, a naroito u onim slojevima koji su aktivno uestvovali u Drugom svetskom ratu. Na prvim poslijeratnim izborima Churchill je pretrpio teak poraz od kandidata Laburistike partije Clementa Atleea. Neki povjesniari smatraju da je stav britanskog naroda bio da politiar koji tako dobro vodi dravu u ratu nee moi da je isto tako dobro vodi i u miru. Drugi pak tvrde da su poraavajui rezultati na izborima posledica, ne negativnog stava prema Churchillovoj linosti, ve loih rezultata vladavine Konzervativne partije ostvarenih tridesetih godina za vreme Baldwina i Chamberlaina. Churchill je bio jedan od prvih zastupnika pan-europejstva koje je vremenom dovelo do formiranja Europskog jedinstvenog trita i kasnije Europske Unije (zbog ega je jedna od tri glavne zgrade Europskog Parlamenta nazvana po njegovom imenu). Churchill je takoe bio zasluan i za imenovanje Francuske za stalnog lana Saveta sigurnosti Ujedinjenih nacija. Na poetku hladnog rata prvi je upotrebio izraz "eljezna zavijesa" koji je prvobitno skovao Josef Goebels. Ovaj izraz uao je u iroku upotrebu 1946. godine nakon govora u Westminster koledu u Misouriju kada je Churchill, koji je inae bio gost H. S. Trumana izjavio: "Od eina na Baltiku do Trsta na Jadranskom moru spustila se eljezna zavijesa na kontinent. Iza ove linije se nalaze sve prijestolnice drevnih drava Centralne i Istone Evrope. Varava, Berlin, Prag, Be, Budimpeta, Beograd, Bukuret i Sofija, svi ovi poznati gradovi i njihovo stanovnitvo su dio teritorije koju sada moramo zvati Sovjetskom interesnom sferom".

Drugi mandat

U poslijeratnim godinama Churchill je bio neumorni voa konzervativne opozicije. Poslije poraza laburista na opim izborima 1951. godine ponovo je postao premijer. Bila je to trea vlada koju je formirao i u kojoj e ostati sve do svoje ostavke 1955. godine. Tijekom ovog perioda obnovio je specijalne odnose izmeu Britanije i SAD i aktivno je uestvovao u formiranju poslijeratnog poretka. Njegova unutranja politika meutim ostala je u sjeni itave serija vanjsko-politikih kriza koje su dlelomino bile posljedica stalnog opadalja Britanske vojske i imperijalnog prestia i moi. Kako je bio jedan od najjaih zastupnika Britanije kao internacionalne sile Churchill je esto u ovakvim situacijama primenjivao direktnu akciju.

Priznanja

Odmah poslije Drugog svjetskog rata i poraza na izborima Churchillu je ponueno mjesto u Gornjem domu i titula prvog Vojvode od Londona. Nadajui se da njegova politika karijera jo uvek nije gotova Churchill je odbio ponuenu ast. 1953. godine dobio je dva vana priznanja: proglaen je za Viteza podvezice (postavi Sir Winston Churchill) i dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost "za umijenost u iznoenju historijskih i bibliografskih opisa kao i za briljantno govorniko umijee koje je koristio u obrani uzvienih ljudskih vrijednosti". U lipnju iste godine Churchill je doivio modani udar zbog ega mu je desna strana tijela ostala paralizirana. Zbog loeg zdravstvenog stanja povukao se sa politike scene 5. travnja 1955. godine ali je zadrao poloaj kancelara Sveuilita u Bristolu. 1956. godine dobio je "Karlspreis" (Karlo Veliki nagradu) nagradu koju mu je dodelio nemaki grad Achen kao osobi koja je najvie doprinela evropskoj ideji i evropskom miru. Nekoliko slijedeih godina revidirao je i konano objavio "Povijest naroda engleskog govornog podruja" u etiri toma. 1959. godine Churchill je dobio titulu "Father of the House" - Otac doma postavi poslanik sa najduim neprekidnim mandatom jo od 1924. godine. Na ovoj funkciji ostao je sve do svog povlaenja iz Donjeg doma 1964. godine kada je titula "Oca doma" preneta na Reba Butlera.

Posljednji dani

Svjestan svog loeg fizikog i mentalnog stanja Churchill se povukao sa mjesta premijera 1955. godine. Na mjestu premijera zamenio ga je Antony Eden. Penzionerske dane provodio je u Cartvellu i na jugu Francuske. 1963. na osnovu kongresnog akta predsjednik SAD JFK proglasio je Churchilla za prvog poasnog graanina SAD. Churchill je bio suvie bolestan da bi prisustvovao ceremoniji u Bijeloj kui zbog ega su njegov sin i unuk primili nagradu umjesto njega.

15. sijenja 1965. godine Churchill je doivio jo jedan modani udar koji je ostavio teke posljedice. Preminuo je devet dana kasnije 24. sijenja 1965. godine tano 70 godina od dana smrti njegovog oca. Njegov pogreb bio je najvee okupljanje dravnih predstavnika iz preko 100 zemalja, predjsednika drava i lanova kraljevskih porodica. Po njegovoj elji sahranjen je na porodinoj parceli u dvoritu crkve Sveti Martin u Bledonu blizu Woodstocka nedaleko od mesta njegovog roenja u Blenheim Palaceu.