Dorotea Lavrenak Domaa zadaa

Politoloki leksik
Pojam demokratizacija moe se svrstati u ope jezine termine jer oznaava procese na razliitim podrujima drutva i kulture. Tako na primjer postoji demokratizacija kulture, policije, umjetnosti, glazbe, medija, drutva i mnoge druge. S tog gledita demokratizacija su svi procesi u kojima pojedinci mogu izraavati i braniti svoje interese i potrebe, tj. to su razliiti oblici drutvenog samoupravljanja. Kao posebnoznanstveni termin demokratizacija se koristi u politici i oznaava ''pretvaranje nedemokratskih pojava u demokratske; ureivanje drave po demokratskim naelima;'' (Klai, 1986. : 276.) Legitimitet je pojam koji se pojavljuje u svim trima vrstama termina. Kao ope jezini termin oznaava prihvaanje i podravanje ponuenog rijeenja, a jo pd antikog doba taj pojam oznaava pravednost. Kao opeznanstveni termin, legitimitet se koristi u znanostima poput ekonomije, pravne filozofije i politologije. Posebno znaenje pridodaje mu se u politologiji jer kao komponenta politike kulture ''ima i kulturoloka i instrumentalna obiljeja, on je vjerovanje podjednako u vaenje demokratskog sustava kao takvog i u djelotvornost sustava.'' (Vuji, 2001.: 101, 120). Parcijalni reim je iskljuivo posebnoznanstveni termin i za politologe predstavlja jedan od preduvjeta ukotvljene demokracije koju sainjava njih ukupno pet. ''Razliiti parcijalni reimi organizirani su tako da osiguravaju konzistentna pravila za potencijalno sukobljene izvore moi u nekom demokratskom sustavu. Ta konzistentnost mora jamiti funkcionalnu meuovisnost kao i neovisnost parcijalnih reima kako bi se osiguralo legitimnu i djelotvornu vladavinu'' (Merkel, 2004.:90.). Izborni reim takoer je pojam koji se koristi iskljuivo u politici te je stoga posebnoznanstveni termin. U njemu je sadrana sama bit demokracije ''budui da je on najoitiji izraz narodne suverenosti, odnosno participacije graana, kao i toga da se njihovim pojedinanim preferencijama pridaje jednaka vanost. Osim toga, transparentna i pluralistika utakmica za sredinje poloaje vlasti jest ono po emu se demokracija razlikuje od autokracije.'' (Merkel, 2004.:85.)

IZVORI:
Merkel, Wolfgang, Ukotvljene i manjkave demokracije, Politika misao, Vol. XLI, br.3., str. 80.-104., 2004. Maldini, Pero, Politiko-kulturalni preduvjeti demokracije, Politika misao, Vol. 43 No.3. veljaa 2007.

Klai, Bratoljub, Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1986.