OBRAUN (MINIMALNE) BRUTO PLAE NA TEMELJU PROMJENJIVE CIJENE RADNOG SATA

PO KVADRATNOJ JEDNADBI
Osnovna ideja i cilj obrauna plae ne temelju promjenjive cijene radog sata je osigurati algoritam kojim se
povremeni i prekovremeni rad plaaju skuplje dok se rad u punom radnom vremenu plaa za poslodavca po
najpovoljnijoj cijeni, to u konanici stimulira poslodavce da zapoljavaju radnike na puno radno vrijeme ako su u
mogunosti.
Kad bi zakonodavci propisali minimalnu cijenu radnog sata umjesto minimalne plae a svi zakoni se uredili da se
omogui izraun plae primjenom obine kvadratne jednadbe, koja je u funkciji broja radnih sati koje radnik
odradi na mjesenoj razini, rijeio bi se niz nerjeivih problema iz sfere rada i poduzetnitva a sve 4 interesne
strane (poduzetnici, radnici, vlast i socijala) bi profitirali na slijedei nain:

Poslodavce bi cijenom radnog sata se stimuliralo da zapoljavaju radnike na puno radno vrijeme (ako su u
stanju)
Poslodavcima koji nisu u stanju trajno zaposliti radnika bi se omoguilo povremeno zapoljavanje dok bi
povremeno zaposleni radnici dobivali adekvatnu naknadu za rad.
Poslodavci bi se lake prilagoavali kriznim situacijama ili promjenama poslovnih aktivnosti
Poslodavcima bi se zabranilo da na mjesto nie strune spreme na due vrijeme zapoljavaju viu strunu
spremu
Doivotno zapoljavanje (uhljebljivanje) radnika jednog profila kod jednog poslodavca bi otilo u povijest
Dosadanja prava iz privremenog ili trajnog zapoljavanja bi bila u funkciji ukupnog broja odraenih radnih
sati na kvartalnoj ili godinjoj razini a ne na formalno nazvanom obliku zapoljavanja.
Kreditnu sposobnost pojedinca bi banke izmeu ostalog procjenjivale na temelju stvarno odraenog radnog
staa pojedinca a ne na temelju formalnog naziva zaposlenja
Stimuliralo bi se npr. 170 satno radno vrijeme na mjesenoj razini umjesto 40(48) satno tjedno radno vrijeme
Izbjegle bi se dileme oko toga koliko mjesec ima tjedana (jednostavniji obraun plae)
Evidencija radnog vremena bi dobila svoj smisao a ovjeravao bi je pored poslodavca i radnik
Plae bi se isplaivale na temelju stvarnog broja radnih sati ili ugovorom definiranog ekvivalenta (ako se ne
eli voditi evidencija radnog vremena)
Cijenom radnog sata bi se destimuliralo prekovremeni rad, odnosno izrabljivanje radnika od strane
poslodavaca (truli kapitalizam na balkanski nain)
Stimuliralo bi se zapoljavanje dodatnih kadrova umjesto izrabljivanja postojeih
(ekonominije imati 3 normalna radnika umjesto 2 izrabljena)
Rijeio bi se problem nonog rada, rada nedjeljom i blagdanima sa obinim koeficijentom a na temelju
prijave redovitog radnog vremena
Rijeio bi se problem neprimjerenog (ne)plaanja prekovremenog rada
Rijeio bi se problem neprimjerenog (ne)plaanja povremenog rada
Stimuliralo bi se nezamjenjive, strune i posebno traene kadrove na prekovremeni rad
Stimulirala bi se formalna izobrazba umjesto veernjih kola i teajeva (na temelju koeficijenta)
Stimuliralo bi se prijavljivanje realne plae a destimuliralo isplate plaa ispod stola
Poveao bi se ukupan broj zaposlenih za jednak intenzitet poslovne aktivnosti
Osiguralo bi se bolje plaanje poreza i doprinosa, odnosno punjenje prorauna
Promjenom samo jednog koeficijenta bi se mogla izvriti korekcija svih kategorija minimalnih primanja
Dugorono bi mehanizam obrauna plae na temelju cijene radnog sata ostvario svoju primarnu funkciju
poveanja blagostanje nacije, odnosno smanjile bi se razlike izmeu prebogatih ekstra profitera i sirotinje
koja za njih radi za crkavicu.

A kako sve to napraviti?

Jednostavno
Uredbom propisati minimalnu poetnu cijenu radnog sata - C0 koju poslodavac smije ugovoriti s bilo kojim
radnikom. Ta cijena bi se primjenjivala za prvi radni sat a sa svakim odraenim radnim satom bi se cijena radnog sata
smanjivala po kvadratnoj jednadbi nie navedenoj (vidi sliku crvena parabola). Ta (parabola) cijena radnog sata bi
imala minimum na 170 radnih sati, koliko je u prosjeku normalno mjeseno radno vrijeme, a iznad tog broja radnih
sati bi ponovo poela rasti, to je za poslodavca destimulativno, dok je za nezamjenjive i izrabljene radnike
stimulativno. Na kraju mjeseca bi se konana cijena radnog sata primijenila na obraun svih radnih sati odraenih u
tekuem mjesecu ili periodu u kojem je radnik radio. Takoer bi i minimalna poetna cijena radnog sata za
razliite strune spreme bila razliita odnosno, odredila bi se koeficijentima S1, S2, S3, S4, S5 kao to bi se
koeficijentima koji se primjenjuju na cijelu plau uredio noni rad, rad blagdanima itd. (pa neka poslodavci odlue
hoe li raditi nedjeljom i po noi)
Matematiki izraun (minimalne) bruto plae bi izgledao ovako:
170 2
() = 0 [0,6 (
) + 0,4]
169
Gdje su:

y bruto plaa (naknada za obraunsko razdoblje)

x ukupan broj radnih sati u obraunskom razdoblju
Ss koeficijent strune spreme (NKV, SSS, VS, VSS, DOC, )
N0 koeficijent za noni rad (N0 > 1 , proporcionalan broju nonih radnih sati )
BL koeficijent za rad blagdanima (B0 > 1 , proporcionalan broju nedjelja i blagdana)
C0 minimalna poetna cijena radnog sata (kn) Odreena uredbom Vlade (umjesto minimalne plae)
Cu ugovorena cijena radnog sata (kn) Ugovor poslodavca i radnika (Cu C0)
0,4 znai da poetna cijena radnog sata C za x=170 pada na 0,4xC, odnosno za 60%
0,6 koeficijent nagiba krivulje, za x=1 osigurava, y= C0, odnosno y= Cu

Grafika simulacija cijene radnog sata i odgovarajuih bruto plaa, bez nonog rada i rada blagdanima izgleda ovako:
C=kn/h

S1 (NKV)

S2 (SSS)

S3 (VS)

S4 (VSS)

kn50,00

kn9.000,00

kn45,00

kn8.000,00

kn40,00

kn7.000,00

kn35,00
kn6.000,00
kn30,00
kn5.000,00
kn25,00
kn4.000,00
kn20,00
kn3.000,00
kn15,00
kn2.000,00

kn10,00

kn1.000,00

kn5,00

250

240

230

220

210

200

190

180

170

160

150

140

130

120

110

100

90

80

70

60

50

40

30

20

kn-

10

kn-

Iz grafa je oigledno je da cijena radnog sata najvia ako se na mjesenoj razini odradi samo nekoliko radnih sati
(povremeni rad) a najmanja za odraenih 170 sati rada mjeseno, nakon ega ponovo poinje ubrzano rasti
(prekovremeni rad). S cijenom radnog sata nakon 170 radnih sati poinje ubrzano rasti i konana mjesena plaa
(adekvatna naknada za prekovremeni rad).
U slijedeoj tablici je prikazana proizvoljna simulacija korektne minimalne bruto plae isplaene za povremeni,
redovan ili prekovremeni rad. Naravno na dravi je da utvrdi to je korektna naknada za rad u tekuoj poslovnoj
godini pa se poetnih C0 = 45 kn/h moe po potrebi prilagoavati, kao to se i koeficijentima za strunu spremu moe
favorizirati formalna izobrazba koja e se moda vie cijeniti nakon provedene kurikularne reforme. Naravno da
poslodavci za radnike do kojih im je stalo uvijek mogu odrediti koeficijente koji su vii od minimalnih.

SIMULACIJA MINIMALNE BRUTO PLAE NA TEMELJU OBRAUNA

CIJENE RADNOG SATA PO KVADRATNOJ JEDNADBI

Radni
Sati (h)
1
10

No
BL
Co = kn/h
45.00 kn
45.00 kn
42.20 kn

1
1

1
1

1
1

1
1

S1/NKV
1
45.00 kn
422.01 kn

S2/SSS
1.1
49.50 kn
464.21 kn

S3/VS
1.2
54.00 kn
506.41 kn

S4/VSS
1.3
58.50 kn
548.61 kn

20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
210
220
230
240
250

39.27 kn
36.53 kn
33.98 kn
31.61 kn
29.44 kn
27.45 kn
25.66 kn
24.05 kn
22.63 kn
21.40 kn
20.36 kn
19.51 kn
18.85 kn
18.38 kn
18.09 kn
18.00 kn
18.09 kn
18.38 kn
18.85 kn
19.51 kn
20.36 kn
21.40 kn
22.63 kn
24.05 kn

785.41 kn
1,095.86 kn
1,359.05 kn
1,580.65 kn
1,766.32 kn
1,921.74 kn
2,052.58 kn
2,164.52 kn
2,263.22 kn
2,354.36 kn
2,443.60 kn
2,536.63 kn
2,639.11 kn
2,756.72 kn
2,895.13 kn
3,060.00 kn
3,257.02 kn
3,491.85 kn
3,770.16 kn
4,097.64 kn
4,479.94 kn
4,922.75 kn
5,431.73 kn
6,012.55 kn

863.95 kn
1,205.45 kn
1,494.96 kn
1,738.71 kn
1,942.95 kn
2,113.92 kn
2,257.84 kn
2,380.97 kn
2,489.54 kn
2,589.79 kn
2,687.96 kn
2,790.29 kn
2,903.02 kn
3,032.39 kn
3,184.64 kn
3,366.00 kn
3,582.72 kn
3,841.03 kn
4,147.18 kn
4,507.40 kn
4,927.93 kn
5,415.02 kn
5,974.90 kn
6,613.81 kn

942.49 kn
1,315.04 kn
1,630.86 kn
1,896.78 kn
2,119.58 kn
2,306.09 kn
2,463.10 kn
2,597.42 kn
2,715.86 kn
2,825.23 kn
2,932.32 kn
3,043.96 kn
3,166.94 kn
3,308.06 kn
3,474.15 kn
3,672.00 kn
3,908.42 kn
4,190.22 kn
4,524.19 kn
4,917.16 kn
5,375.93 kn
5,907.29 kn
6,518.07 kn
7,215.06 kn

1,021.03 kn
1,424.62 kn
1,766.77 kn
2,054.84 kn
2,296.22 kn
2,498.26 kn
2,668.36 kn
2,813.87 kn
2,942.18 kn
3,060.66 kn
3,176.68 kn
3,297.62 kn
3,430.85 kn
3,583.74 kn
3,763.66 kn
3,978.00 kn
4,234.12 kn
4,539.40 kn
4,901.21 kn
5,326.93 kn
5,823.92 kn
6,399.57 kn
7,061.24 kn
7,816.32 kn

Detaljnije obrazloenje gore spomenutih benefita prelazi okvire ovoga dokumenta ali e vjerojatno veina onih koji
su u stanju napraviti paljiviju analizu ovoga modela obrauna plaa, doi do slinih zakljuaka.
Autor prijedloga vjeruje da je ovaj model obrauna plae fer i korektan jednako za poduzetnika kao i za radnika, iako
prijedlog zadire u mnoge nae zakone, te ja kao takav prilino radikalan za nae Europi naklonjene Copy-Paste
zakonodavce ali i diskutabilan u irem strunom smislu.
Da bi se primjenjivao ovakav nain obrauna plae radnici se moraju odrei socijalistikog mentalnog sklopa
sindikalnog uhljebljivanja po kojemu je poslodavac radniku doivotno duan uvati radno mjesto iako poslodavac
smatra za dotinog radnika nema odgovarajueg posla. S druge strane bi se sprijeilo pohlepne monike da za
crkavicu jau sirotinju, izrabljuju najvrijednije radnike ili radnike koji nemaju izbora.
Autor se nada da e moda jednog dana netko i ozbiljno razmisliti o primjeni ovoga modela obrauna plaa koji se
naravno jo moe doraditi ukoliko se razumje kako se izraunava x2.
Autor teksta: J.Juri