Internacionalizacija trgovine

Kristina Ozimec, dipl.oec. Mr.sc. Blaenka Kneev ic

to je internacionalizacija ?
Odgovor: Smrt Pitanje:

Princeze Dijane.

Kak ve veze ima pr ince za Dijana s INTERNACIONALIZACIJ OM ?

Odgovor: Engleska Princeza s Egipcaninom zarucnikom, imala sudar u Francuskom tunelu vozeci se u Njemackom automobilu koji ima Nizozemski motor vozio ga pijani Belgijanac opijen kotskim w hisky-em slijedili ih Talijans ki Paparazzi na Japans kim motorima princezin ivot pokuali spasiti A mericki lijecnici kor isteci Brazilsku medicinu.

Ovaj e- mail alje Vam Hrvat upotrebljavajuci Bill Gates-ovu tehnologiju ovo vjerojatno citate na kompjutoru koji je upotrijebio Tajvanske chipove buljite u Korejski monitor koji je sastavila jeftina radna snaga Bangladea radeci u Singapuru sve to transportirano vozacima iz Indije ukrcano u Indoneziji iskrcano na Siciliji transportirao konacno do Vas vozac iz BiH koji radi za Slovens kog prijevoznika.

9.12.2007

P.S. ovo j evi c, a neodgovor na ispitno pitanj e!!!

Internacionalizacija poslovanja
cin prelaska medunarodnih granica s odredenim poslovnim interesom pojam obuhvaca razlicite pojave od internacionalizacije poslovnih grana i trita pa sve do internacionalizacije pojedinih poslovnih aktivnosti poduzeca. odnosi se na ulazak stranih poduzeca na domace trite, ali i na izlazak domacih poduzeca na inozemna trita

Internacionalizacija trgovackog poslovanja

Trgovci su oduvijek svoje nabavne i prodajne aktivnosti usmjeravali izvan maticne zemlje.
30 00 10 00 g. p r. Kr. Fenicani luk suzn e ro be, metali (grado vi Tir i Sid on) ; Cipa r b akar; Egipat trgov ack a ruta prema M inojcima na Kreti arapske kara vane (trgo vin a izmed u In dije i Egipta, te Fen icije i M ezop otamije g rad Petra ) trgo vacka ru ta iz Kine put svile, u 1 . s t. u Rimu trn ica svile Marko Polo opisao p ut s vile i mirov ne pregov ore izmedu V en ecije i M ong ola; talijans ki gradov i i Dub rovn ik Vikinzi p lov e i trguju izmed u zapadn e Eu ro pe i Skandinavije Ha nseats ka lig a - sav ez trgo vackih g rad ova na sjev eru Euro pe velika istraivanja morsk ih putov a i otkrica nov ih kontinenata; trgo vin a no vim rob ama i rob ljem

od 10 00 g . pr. Kr. od 2. st. pr. K r. 13 . st.

8. 1 1. s t.
13 . 17. st. 15 . 17 . st.

Internacionalizacija trgovine
Poduzeca u grani trgovine na veliko i trgovine motornim vozilima tradicionalno su usmjerena na medunarodno trite (nabava ili prodaja). U trgovini na malo poduzeca su tradicionalno bila usmjerena na lokalno trite (selo, grad, regiju, dravu). Inter nacionalizacija trgovine na malo osobito se ubrzala od kraja 80-tih godina ovoga stoljeca i u trendu je rasta

Ciljevi i motivi internacionalizacije

Ciljevi:
1. Rast 2. trokovna ucinkovitost.

Motivi:
zasicenost domaceg trita (tzv. istisni ili PUSH cimbenici) trini potencijal ciljanog trita (tzv. privlacni ili PULL cimbenici)

Push cimbenici (irenje na trita izvan domaceg)

Nacionalni uvjeti: nestabilna politicka struktura, nestabilno gospodarstvo, loi gospodarski uvjeti, negativno drutveno okruenje, visoki operativni trokovi Zrelost domaceg trita Zasicenost trgovinskih oblika Konkurentsko okruenje: prevelik broj prodajnih prostora po glavi stanovnika Pritisak na mare od strane konkurencije Tehnologija upravljanja Novi, vodeci trgovinski oblici/jedinstveni proizvodi Pritisak dionicara na porast zarade Prethodno iskustvo na medunarodnom planu

Pull cimbenici (ulazak na novo trite)

Nacionalni uvjeti: stabilna vlast i gospodarstvo, poeljne demografske i socijalne grupe, nacionalna infrastruktura (komunikacije, transport, kvaliteta izgradenosti), legalna ogranicenja razvoja, kulturna i zemljopisna blizina Velicina trita Struktura grane i razina konkurencije Industrijska infrastruktura (tehnologija, logistika, maloprodajne i logisticke lokacije) Mogucnost dostizanja vecih profitnih mari Ekonomija razmjera

Internacionalizacija maloprodajnih poduzeca

Jedan od najsnanijih trendova u suvremenoj trgovini Dva pravca:
PRVI: Internacionalizacija nabave
Poduze ca robu naba vljaju izra vno od p roi zvodaca na stranim tritima, osnivaju vlastite naba vne centre ili se udruuju u naba vne grupe radi racionaliza cije trokova naba ve roba

Stupanj internacionalizacije
mjeri se
prosjecnim brojem drava u kojima posluje poduzece postotkom prometa od aktivnosti na stranim tritima Veci broj drava i veci udio prometa na stranim tritima veca internacionalizacija

DRUGI: Internacionalizacija prodaje

Poduze ca otvaraju proda vaonice u stranim dra vama

Prosjecni porast prodaje po regijama

Prosjecni porast dobiti po regijama

10 najvecih svjetskih trgovaca

10 najvecih trgovaca po regijama

Sjeverna Amerika & Asia/Pacifik

10 najvecih trgovaca po regijama

10 najvecih trgovaca u Europi

Afrika & Juna Amerika

10 najvecih trgovaca robom iroke potronje

10 najvecih trgovaca modnim proizvodima

Porast stupnja internacionalizacije svjetskih maloprodavaca

Poduzece Wal-Mart Carrefour Tesco Metro Ahold Drava porijekla SAD Francuska V. Britanija Njemacka Nizozemska Broj drava u kojim posluje 1995 2000 2005 7 9 15 15 26 31 6 9 14 20 22 30 5 27 11

Postotak prodaje na stranim tritima

Prosjecan broj zemalja u kojima se posluje

Prosjecan porast prodaje s obzirom na stupanj globalizacije

250 najvecih trgovaca s obzirom na zemlju porijekla

250 najvecih trgovaca po prodaji

Razina globalizacije po trgovackim sektorima

Prosjecan porast prodaje po trgovackom sektoru

Usporedba porasta prodaje

Efekti internacionalizacije 1
Na razini poduzeca
Po vecan obujam posla Promjena profitabilnosti Promjena u troko vima Dobit u sjedite ? Status i imid podu zeca Nova menaderska znanja Prilika za ra zvoj ljudskih potencijala

Na razini gospodarskog sektora

Promjena strukture i odnosa u distribucijskom kanalu Po vecanje konkuren cije Novi nacini konkuren tskog ponaanja Po vecanje ulaganja Restrukturiranje sektora Ubrzana primjena inovacija

Efekti internacionalizacije 2
Na razini kupca
Po vecanje ra zine informiranosti (bolje pozna vanje p roi zvoda, cijena, u vjeta p rodaje) Promjena navika kupnje Rast i vo tnog standarda (bolja dostupnost roba i usluga)

Internacionalizacija trgovine u Hrvatskoj

europski trgova cki lanci in ten zi vnije ula ze od 1999 . g . Na tritu Hrvatske danas djeluje cak 9 podu ze ca sa liste Top 250 svjetskih maloprodavaca, to su:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Metro AG (Njemac ka), Schwarz Unternehmens Treuhand Kaufland i Lidl (Njemac ka), Rewe Zentral Billa (Njemac ka), Coop Italia (Italija), SPR (Austrija), Avon Products (SAD), dm drogerie markt (Njemac ka), Bauhaus (Njemac ka), Arcadia Group Dorothy Perkins, TopShop i MS Selfridge (Velika Britanija).

Na razini drutva
Promjena sustava drutvenih vrijednosti Transfer kulture medu dra vama Promjene u dra vnoj politici
Zatita domacih proizvodaca i potroaca Ogranicavanje ulaska Ogranicavanje vlasnitva Pr omjena zakons kog okvira poslovanja

Hrva tska je trenutno jedno od najatrakti vnijih rastucih trita u regiji te se ocekuje no vi val in ternacionaliza cije Zatita domacih trgo va ca, p roi zvodaca, potroaca ??? Potencijali za i zla zak domacih lanaca u slabije ra zvijene zemlje regije ???