ZDRAVE ORGANIZACIJE

lIJEENJE I pREVENCIJA kORupCIJE u JEDINICAmA lOkAlNE sAmOupRAVE

Iz iste serije: to je konflikt? to je interpersonalna komunikacija? to je pregovaranje? to je facilitacija? to je etniki konflikt? to je participativno planiranje? to je donoenje odluka? to je medijacija? to je lokalni ekonomski razvoj? Sigurniji gradovi Smanjivanje i prevencija kriminala i nasilja

Ova broura je izraena u okviru projekta Grad bez korupcije - Grad s budunou, Zabok i Vrbovec pilot gradovi, kojeg je realizirao CHRONOS Info u suradnji sa lokalnim upravama Zaboka i Vrbovca, uz financijsku podrku LGI/OSI i FPDL. Sadraj ove publikacije nije slubeni stav donatora. Izradile: Ana Vasilache i Nicole Rata Hrvatsko izdanje: CHRONOS Info Prijevod i obrada: Petra Padjen Grafiki izgled: Arhitext design Foundation Grafika obrada: Promo-set

Zato ova broura? ...............................................................................4 to je korupcija? ................................................................................5 Lijeenje i prevencija korupcije ...............................................................10 Gradovi Vrbovec i Zabok studije sluaja ....................................................14 Ako elite znati vie ................................................................................23

ZDRAVE ORGANIZACIJE
Lijeenje i prevencija korupcije u jedinicama lokalne samouprave ZATO OVA BROURA? Ciljna skupina Zato itati ovu brouru to ete pronai u ovoj brouri TO JE KORUPCIJA Definiranje korupcije Zato je korupcija tetna to vi mislite o borbi protiv korupcije Pobijanje izgovora za borbu s korupcijom LIJEENJE I PREVENCIJA KORUPCIJE Uloga okruenja pri oblikovanju ljudskog ponaanja Okruenje koje potie korupciju Upravitelji, Agenti, Klijenti Tri pristupa lijeenju korupcije GRADOVI VRBOVEC i ZABOK STUDIJE SLUAJA Strateki participativni pristup integrirani pristup Koraci u procesu Kljuni sudionici Rezultati AKO ELITE ZNATI VIE ...

ZATO OVA BROURA?

Ciljna skupina

Napravili smo ovu brouru za Vas, lidere i voditelje odjela javnih institucija, koji imate hrabrosti prepoznati osjetljivost vaih organizacija na korupciju i predano na nju ukazivati. Svjesni smo da su javne institucije pod stalnim pritiskom organizacija civilnog drutva te da njihov nadzor i elja da se javne usluge poboljaju predstavlja znaajno sredstvo za podizanje odgovornosti prema poreznim obveznicima. Mi meutim vjerujemo da uinkovita reforma javnih institucija treba poeti iznutra, na vau inicijativu i na potporu vas voditelja i lidera tih institucija. Dokazano je da se prave promjene, na osobnoj ili organizacijskoj razini, ne mogu dogoditi kroz pritisak izvana, ve jedino voljom onih koji ih vode i voljom zaposlenika tih organizacija. Vjerujemo takoer, da tema osjetljivosti na korupciju vie ne predstavlja tabu temu i da se o njoj moe govoriti jasno i glasno. Kao to znate, da bi se bolest izlijelila, pacijent sam mora prepoznati da je bolestan pa zajedno sa lijenikom dokuiti uzroke bolesti i odluiti o najuinkovitijem planu lijeenja. Stoga predlaemo da va prvi korak pri odreivanju osjetljivosti na korupciju bude otvoren razgovor sa voditeljima odjela i zaposlenicima o negativnim posljedicama korupcije na funkcioniranje i ugled vae organizacije.

Zato itati ovu brouru?

Prilikom tretiranja osjetljivosti na korupciju unutar vae organizacije djelovat ete kao pokreta promjena a ne kao progonitelj, sudac ili policajac. Nekima od vas ovaj se zadatak moda ini teak i sloen. Moda elite djelovati ali ne znate koji bi bio najuinkovitiji nain. Zbog tih razloga savjetujemo vam da proitate ovu brouru koja je osmiljena da vam olaka zadatak, podri vas i inspirira.

to ete pronai u ovoj brouri

U ovoj brouri saznat ete o inovativnim i praktinim pristupima utvrivanju osjetljivosti vae organizacije na korupciju, konkretnije itat ete o: Konceptima za definiranje korupcije Stratekom i participativnom pristupu lijeenju i prevenciji korupcije, proaktivnom pristupu upravljanju promjenama u organizaciji unapreujui njene sustave i procese i utjeui na njihovu kulturu Hrvatskim primjerima Vrbovec i Zabok koji opisuju kako su voditelji odjela, politiki voe i zaposlenici Gradova identificirali i analizirali osjetljivost na korupciju i definirali rjeenja za poveanje integriteta, transparentnosti, uinkovitosti i djelotvornosti svojih organizacija.

DEFINIRANJE KORUPCIJE
to vi mislite?
Za poetak, moramo dogovoriti zajedniku definiciju ovog opeg i sloenog koncepta korupcije. Pa, to vi mislite, to je korupcija? Budui da slika vrijedi 1000 rijei, ljubazno vas molimo da nacrtate to vam padne na pamet kada ujete rije korupcija.

Evo nekih crtea koje su izradili polaznici naih programa, kada smo ih upitali isto pitanje: to vidite kada ujete rije korupcija?

Vrlo simbolini crtei koji govore sami za sebe: korupcija je slatka kao med, ali ima dramatian utjecaj, koji ponekad nije vidljiv na prvi pogled, korupcija je poput prekrasne jabuke koja je iznutra trula zbog podmuklog djelovanja crva koji ponekad izviri i bude vidljiv kao i osoba koja zavri u zatvoru. Korupcija podrazumijeva koordiniranu mreu ljudi i moe biti opasna poput krakova hobotnice za one koji se bore protiv nje.

Pa, kako definirati korupciju? Meu mnogim definicijama, odabrali smo jednu koja nam se posebno svia jer je jednostavna a u isto vrijeme cjelovita i sveobuhvatna1: Korupcija je zlouporaba ureda za osobnu dobit. Ured treba biti mjesto povjerenja, gdje pojedinac prima vlast kako bi djelovao u ime institucije, bila ona privatna, javna ili neprofitna.

Zato je korupcija tetna

Korupcija dovodi do neuinkovitosti i nepravde. esto korupcija ubija nedune. Sjetite se graevina koje se uslijed potresa srue jer odgovorni za osiguravanje temelja zgrade nisu obavili svoj posao kako treba i zatvorili oi kako bi dobili svoj udio u dobiti. Pomislite na djecu koja e se otrovati zaraenom hranom jer je odgovorna osoba za provedbu sanitarnih propisa okrenula glavu kada se propisi nisu ispotovali. Sjetite se mnogih ljudi koji udiu zagaen zrak jer su odgovorni za zatitu gradskih zelenih povrina progledali kroz prste prilikom izdavanja dozvola za izgradnju na tim povrinama. Ova lista se nastavlja pokuajte ju dovriti.

Prihvaati sistemsku korupciju i ivjeti s njom je kao ivot na otoku izgraenom na leima morskog psa: napredak i stabilnost mogu biti zaustavljeni u bilo kojem trenutku agresivnou i pohlepom nemani korupcije.

Iskrivljujui poticaje sistemska korupcija proizvodi ekonomske trokove, podrivajui institucije gomila politike trokove, i drutvene trokove preraspodjeljujui bogatstvo i mo nezaslunima. Kada korupcija potkopava prava vlasnitva, vladavinu prava i poticaje za ulaganja, gospodarski i politiki razvoj je osakaen. Korupcija postoji u svim zemljama, pokazuje se tetnijom u siromanim zemljama.

1 Korumpirani gradovi praktian vodi za lijeenje i prevenciju korupcije, Robert Klitgaard, Ronald MacLean Abaroa i Lindsey Parris, 2000

to vi mislite o borbi protiv korupcije

Mnogi ljudi se opiru djelovanju jer su uvjereni da malo moe biti uinjeno po pitanju korupcije. Provjerimo jeste li moda meu njima. Proitajte sljedee izjave i odluite smatrate li ih istinitima (DA) ili ne (NE) IZJAVA Korupcija je posvuda. Ima je u Japanu, Nizozemskoj, SAD-u. Nita se ne moe uiniti sa jednom tako endemskom pojavom. Poput grijeha, ona je u ljudskoj prirodi i tu se nita ne moe uiniti. Poimanje korupcije je nejasano i kulturoloki odreeno. U nekim kulturama se nama neprihvatljivo ponaanje ne smatra korupcijom. ienje naeg drutva od korupcije zahtijevalo bi potpunu promjenu stavova i vrijednosti a to bi se postiglo nakon stotina godina edukacije, revolucije ili religioznog preporoda! Sve manje od toga bilo bi uzaludno. U mnogim dravama korupcija ne nanosi nikakvu tetu. Ona podmazuje kotae napretka ekonomije i odrava politiki sistem. Brinuti o korupciji je uzaludno. Sa slobodnim tritem i viestranakom demokracijom ona e postepeno nestati. Nita se ne moe uiniti ako su ljudi na vrhu krumpirani ili je korupcija sistemska. Da Ne

Pobijanje izgovora za borbu s korupcijom

Nadamo se da ne smatrate gore nevadene izjave istinitima, ak i ako smatrate, pokuat emo vas uvjeriti koristei argumente Roberta Klitgaarda2, da su to samo nevaei izgovori koje mnogi od nas koriste nebili opravdali beskorisnost borbe protiv korupcije.

Izgovor

Korupcije ima svuda. Ima je u Japanu, ima je u Nizozemskoj, ima je u Sjedinjenim Dravama. Nita se ne moe uiniti sa jednom tako endemskom pojavom. Ali, pogledajte recimo zdravstvo. I bolesti ima svuda, pa ipak nitko ne kae da zbog toga treba smanjiti napore usmjerene na spreavanje i lijeenje bolesti. Poput bolesti, i kod korupcije imamo velike razlike u stupnju i tipovima, a mjere za prevenciju i suzbijanje korupcije itekako mogu imati efekta.

Izgovor 2

Korupcija postoji oduvijek. Poput grijeha, ona je u ljudskoj prirodi i tu se nita ne moe uiniti. I u ovom sluaju imamo opasku koja je tona ali zakljuak nije valjan. To to grijeh postoji ne znai da svi grijeimo u istoj mjeri. Isto vai i za korupciju. Moemo ograniiti prilike za korupciju, ak i ako je poriv ka korupciji vjean.

Izgovor 3

Poimanje korupcije je nejasno i kulturoloki je odreeno. U nekim kulturama, postupci koji nama smetaju ne smatraju se korupcijom. Kao to je John T. Noonan u svojoj maestralnoj knjizi pokazao, nijedna kultura ne odobrava mito. Antropoloke studije ukazuju da ljudi itekako razlikuju mito od poklona i da osuuju mito.

1 Prema knjizi Korumpirani gradovi - praktian vodi za lijeenje i prevenciju korupcije, Robert Klitgaard, Ronald MacLean Abaroa i Lindsey Parris, 2000

ienje naeg drutva od korupcije zahtjevalo bi sveukupnu promjenu stavova i vrijednosti. To se moe dogoditi tek nakon stotina godina edukacije, ili revolucije ili religioznog preporoda! Sve manje od toga bilo bi uzaludno. Efekti moralizatorskih kampanja u praksi nisu ohrabrujui a provoenje tako velikih drutvenih promjena nije u opisu posla gradonaelnika i javnih menadera. U meuvremenu, postoje naini da se zatvore rupe u zakonu, donesu razne poticajne i preventivne mjere, povea odgovornost i konkurencija i utvrde bolja pravila igre.

Izgovor 4

U mnogim dravama korupcija ne nanosi nikakvu tetu. Ona podmazuje kotae napretka ekonomije i odrava politiki sistem. Dokazano je da korupcija za dugoroni uinak ima neuinkovitost i nepravdu i da unitava nevine ljude.

Izgovor 5

Izgovor 6

Briga zbog korupcije je nepotrebna. Sa slobodnim tritem i viestranakom demokracijom, korupcije e postepeno nestati. Demokracija i trina privreda jaaju konkurenciju i odgovornost, ime se smanjuje korupcija. U toku tranzicije, meutim, moe doi do porasta korupcije. ak i u stabilnim demokracijama, korupcija predstavlja kroninu prijetnju kad je u pitanju pruanje mnogih javnih usluga na koje drava tradicionalno ima monopol (pravosue, na primjer).

Izgovor 7 Ne moe se nita uiniti ako su ljudi na vrhu

korumpirani, ili ako je korupcija sistemska. Naravno, borba protiv korupcije e biti uspjenija ako su lideri poteni a korupcija sporadina, a ne uobiajena pojava. Prie o uspjenoj borbi protiv korupcije, meutim, pokazuju da sistemska unapreenja mogu smanjiti mogunosti ubiranja koristi od korupcije svima, ak i politikim snagama. Sistemska korupcija se moe smanjiti.

LIJEENJE I PREVENCIJA KORUPCIJE

Uloga okruenja pri oblikovanju ljudskog ponaanja
Nadamo se da smo vas do sada uspjeli uvjeriti, pobijajui sve izgovore, da se korupciju ipak moe sprijeiti i lijeiti. Ipak ostaje pitanje: kako to izvesti? Kako utjecati na ponaanje ljudi, da djeluju s integritetom i iskrenou. Da bi odgovorili na ovo moramo prvo odgovoriti na jo jedno pitanje: Jesu li integritet i iskrenost naslijeena svojstva ili na njih utjee kontekst u kojem ivimo? Zanimljiv eksperiment proveden u New Yorku3 pokazuje da okruenje4 moe na radikalan nain utjecati na nae ponaanje, i u velikoj mjeri nadii nae naslijeene predispozicije. Istraivai koji su provodili eksperiment ne poriu da na ono to smo mi utjee nain na koji su nas odgojili roditelji, vrsta kole koju smo pohaali, prijetelji koje imamo ili susjedstvo te zemlja u kojoj ivimo. Niti ne poriu ulogu koju nai geni igraju prilikom odreivanja naeg ponaanja. Ali su uvjerljivo demonstrirali da okruenje, u kojem ljudi ive, igra znaajnu ulogu i ima jak utjecaj na oblikovanje njihovog ponaanja. U eksperiment koji je trajao nekoliko mjeseci, bilo je ukljueno 11000 kolaraca, izmeu 8 i 16 godina starosti, na kojima su istraivai primjenili razliite testove sposobnosti, u koli i kod kue, pod stroim ili blaim nadzorom (koji stvara primamljivu priliku za varanje), pod vremenskim pritiskom ili bez njega. Prvi zakljuak istraivaa, bez velikog iznenaenja, bio je da se mnogo vie varanja dogaa kada to okruenje doputa. U nekim sluajevima, rezultati testova na kojima je varanje bilo dozvoljeno bili su i za 50% bolji od onih potenih. Kada su istraivai pokuali pronai uzorak u varanju, neki od pronalazaka bili su jednako oiti: starija djeca varala su vie od mlae djece, pametnija djeca varala su malo manje od manje inteligentnije djece, djevojice i djeaci varali su u istoj mjeri. Ali iznenaujue, istraivai nisu naili na dosljednost: nisu identificirali grupu potene ili grupu nepotene djece, svi su varali kada im je okruenje dopustilo! Glavni i vrlo vaan zakljuak je da integritet i iskrenost nisu naslijeene osobine, steene roenjem, ve osobine koje su formirane i na koje je znatno utjecalo okruenje. Zakljuak koji je logino uslijedio je da bi formiranjem prigodnog okruenja trebali biti u stanju utjecati na nepoteno ponaanje i sprijeiti ga.

Hugh Hartshorne i M.A.May, eksperiment proveden 1920 The Tipping Point Kako male stvari mogu napraviti veliku razliku, Malcom Gladwell

10

Okruenje koji potie korupciju

Knjiga Korumpirani gradovi praktian vodi za lijeenje i prevenciju korupcije, Roberta Klitgaarda, Ronalda MacLean Abaroe i Lindsey Parrisa ima slinu poruku: Korupcija je zloin odreen kontekstom, ne (samo) osobnim/naslijednim svojstvima, to je zloin racionalne ekonomske raunice, a ne neplanirani zloin iz strasti: Ljudi imaju tendenciju odluiti se na korumpirano ponaanje kada misle da e vie dobiti nego izgubiti, kada je nagrada velika, a vjerojatnost da e biti uhvaeni mala, a ak i ako budu uhvaeni, kazne su blage. Ljudi imaju tendenciju odluiti se na korumpirano ponaanje kada rade u organizaciji koja im prua mo Monopola nad isporukom dobara ili usluga, Diskreciju da odluuju hoe li netko dobiti uslugu/dobro ili koliko e dobiti, a ne postoje pravila o Odgovornosti i Transparentnosti, kako bi drugi vidjeli kada i kako se donose odluke. Ovo je kontekst koji potie korupciju. Robert Klitgaard predlae metaforiku formulu kako bi se u organizaciji odredila potencijalno korumpirana podruja: K=M+D-O Korupcija je Monopol plus Diskrecija slubenika minus Odgovornost / Transparentnost. Formula se moe primjeniti na javnim, privatnim ili organizacijama civilnog drutva, u siromanim ili bogatim zemljama, u Europi, Aziji ili Africi. Tono je da e razliiti pojedinci drugaije reagirati na iskuenja koja nudi kontekst, takoer je tono da mnogi javni ili privatni slubenici nee sudjelovati u korumpiranim aktivnostima ak i ako su dovedeni u iskuenje. Ali vana ideja, dokazana u ranije opisanom eksperimentu, je da ako kontekst nudi vie iskuenja vea je vjerojatnost da emo se susresti sa korumpiranim aktivnostima. I ako u organizaciji postoje zatamnjena i nejasna podruja kojima nedostaje transparentnosti i odgovornosti, velika je vjerojatnost da emo tu nai korupciju.

11

UPRAVITELJI, AGENTI, KLIJENTI

Ljudi mogu igrati tri glavne uloge u organizaciji lokalne uprave: Upravitelja gradonaelnik ili voditelj odjela, donosioc odluka ija je glavna odgovornost da isporui uslugu/dobro njihovim Klijentima graanima ili tvrtkama. Ne mogu ispuniti sve svoje odgovornosti sami pa to naprave preko Agenata javnih slubenika na razliitim pozicijama unutar loklne uprave. Koruptivne aktivnosti mogu se odvijati izmeu svih ovih aktera kada kontekst u kojem rade nudi iskuenja: kada imaju mo Monopola nad pruanjem usluga i dobara, imaju Diskreciju nad odluivanjem tko e dobiti to, te nisu Odgovorni i Transparentni jedni prema drugima: Agenti prema Klijentima i Upraviteljima, Upravitelji prema Klijentima i Agentima, pa ak i Klijenti prema Upraviteljima i Agentima.

Gradonaelnici, Voditelji odjela

Agenti, Javni dunosnici, Poreznici

Klijenti, Lokalne tvrtke, Graani

Kako onda dobronamjerni Upravitelji mogu kontrolirati i utjecati na ponaanje Agenata? Na temlju koncepata i formule Roberta Klitgaarda rjeenja bi ukljuivala promjene u kontekstu: Smanjavanje Monopola isporuke javnih dobara i usluga kada god je mogue uvodei natjecanja i trine mehanizme Ograniavanje Diskrecije u procesu donoenja odluka Poveanje Transparentnosti, zajedno sa uvoenjem mehanizama Odgovornosti

Tri pristupa lijeenju korupcije Represivni pristup

Ovim pristupom relevantna tijela uspostavljaju mehanizme kontrole za sprjeavanje koruptivnih aktivnosti, a ako bi se i pojavile tijela primjenjuju mjere kanjavanja. Kljune osobine su: Orijentiranost na prolost Fokusiranost na provoenje zakona kroz korektivne sisteme: procedure kontrole i discipline, revizija, inspekcije, kodovi ponaanja Pretpostavka da su ljudske akcije voene uglavnom osobnim interesima i da ih se mora temeljito nadgledati kako bi se osiguralo valjano ponaanje

12

Menaderski pristup: mijenjanje sustava i procedura organizacije

Ovaj pristup fokusira se na smanjivanje i uklanjanje prilika za koruptivne aktivnosti kroz promjene u sustavu i procedurama organizacije Kljune karakteristike su: Orijentiranost na budunost i prevenciju Fokus na promjeni konteksta organizacije i izgradnji povoljnog okruenja kroz poticaje koji podiu motivaciju zaposlenika. Koristi alate poput treninga, timskog rada i suradnje meu odjelima i uredima Pretpostavlja da ljude u njihovim postupcima vodi preklapanje osobnih i organizacijskih interesa.

Integrirani pristup: izgradnja i konsolidiranje organizacijskog integriteta

Ovaj pristup integrira promjene u organizacijskom sistemu uspostavljajui uinkovitije mehanizme kontrole i gradei etike standarde u organizacijskoj kulturi. Kljune karakteristike su: Kombiniranje prednosti represivnog i menaderskog pristupa, mrkve i tapa Koristi alate koji poveavaju organizacijski integritet, poput vizije, definiranja organizacijskih vrijednosti i principa Pretpostvalja da se zaposlenici vode i osobnim i organizacijskim interesima, kao i etikim principima i vrijednostima

13

PRIMJERI GRADOVA VRBOVCA I ZABOKA

Integrirani pristup strateki participativni pristup
Preporuamo da koristite koncepte opisane u ovoj brouri kroz strateki i participativni proces integrirani pristup, koji ukljuuje dijagnozu za definiranje podruja osjetljivih na korupciju i izradu i implementaciju rjeenja kroz koje e vaa organizacija postati zdrava. Kako bi vas inspirirali, elimo vam predstaviti primjere gradova Zaboka i Vrbovca koji su u suradnji sa strunjacima tvrtke tvrtke CHRONOS Info, i koristei participativni proces razvili Strateki plan za lijeenje i prevenciju osjetljivosti na korupciju, konsolidiranje integriteta i uinkovitosti te transparentnosti i odgovornosti. Prvo elimo jasno definirati znaenje stratekog i participativnog procesa. Proces je strateki kada : Je fokus na promjeni korumpiranog organizacijskog sustava, ne (samo) na korumpiranim individuama Kao prioritet ima definiranje, lijeenje i sprjeavanje najopasnijih oblika korupcije Slijedi logiku svih stratekih procesa planiranja: dijagnoza, razrada rjeenja i implementacija

Proces je participativan kada se: U analizu osjetljivosti na korupciju organizacije ukljuuje njezine menadere i zaposlenike, ak i ako ovo zvui iznenaujue, mogue je dok god vai pretpostavka da je korupcija ne (samo) problem loih ljudi ve loih sustava. U izradu rjeenja ukljuuje vanjske aktere poput graana, poslovnog sektora, NVO-a i ostalih javnih institucija.

14

Ako elimo koristiti ovaj pristup moramo ispuniti dva preduvjeta: Inicijativa mora doi iznutra, iz organizacije, temeljena na volji lidera i na kapacitetu da se s hrabrou prepozna opasnost od korupcije kao i prednosti zapoinjanja procesa promjene Voditelji odjela, izabrani dunosnici i zaposlenici, kao i vanjski akteri, korisnici/klijenti trebali bi biti ukljueni u cjelokupan proces, od dijagnoze i razrade strategije do implementacije Iz takvog stratekog i participativnog pristupa proizai e: Dublje zajedniko shvaanje osjetljivosti sustava na korupciju Plan lijeenja i prevencije, ukljuujui dodatne mjere koje niti jedan vanjski strunjak ne bi bolje razvio Predanost svih kljunih dionika da se planirane promjene implementiraju

Koraci u procesu
ZABOK
Grad Zabok je smjeten na sjeverozapadu Hrvatske uz jugozapadni rub Krapinskozagorske upanije a u njemu ivi 9365 stanovnika. Zabok je danas drugo po veliini prometno sredite eljeznikog prometa u Hrvatskoj. Gradska uprava Grada Zaboka je mala po broju zaposlenika, svega 19, dok je Gradsko Vijee sastavljeno od 15 lanova.

VRBOVEC

Grad Vrbovec nalazi se u sjeveroistonom dijelu Zagrebake upanije, u neposrednoj blizini Zagreba. Trenutno na podruju Grada ivi neto vie od 14000 stanovnika. Gradsko Vijee sastavljeno je od 15 lanova, a Gradska uprava trenutno zapoljava 22 osobe. Grad Vrbovec je viestoljetno administrativno i gospodarsko sredite.

15

Proces

Proces participativnog stratekog planiranja s ciljem lijeenja i prevencije korupcije u ove dvije lokalne samouprave kroz poveanje organizacijskog integriteta, uinkovitosti, odgovornosti i transparentnosti, ukljuivalo je sljedee glavne korake: izmeu lokalnih uprava Zaboka i Vrbovca i Chronos Infa kako bi se utvrdile odgovornosti i dogovorili koraci u procesu te oekivani rezultati

Potpisivanje ugovora

Razraivanje dijagnoze
Generalna dijagnoza koji su izradili voditelji i zaposlenici odjela, kako bi identificirali aktivnosti najosjetljivije na korupciju Odabir aktivnosti najosjetljivijih na korupciju na koje e se strateki plan fokusirati Dubinska dijagnoza aktivnosti najosjetljivijih na korupciju da bi se (1) identificirali i anlizirali uzroci koji su stvorili osjetljivost na korupciju, (2) organizirali uzroci po stupnju sloenosti istiui uzrono posljedinu vezu izmeu njih Miljenje unutarnjih dionika (1) to ih motivira i demotivira u radu u lokalnoj upravi, (2) kako se moe poveati njihova motiviranost da rade uinkovito i sa integritetom

Razrada vizija, ciljeva, strategija i akcijskih planova Implementacija monitoring evaluacija strategija i akcija i

Trening je ugraen u cijeli proces, kako bi se unaprijedila znanja i vjetine u podrujima poput organizacijske kulture, ulaganja voditelja/ lidera u razvoj zaposlenika, stratekog planiranja i upravljanja promjenama, planiranja aktivnosti, identifikacije indikatora uspjeha, monitoringa i evaluacije.

16

Sudionici

Chronos Info facilitatori

Tajnik lokalne uprave, Koordinator procesa

Prva grupa sudionika

Grupa odgovorna za procese u lokalnoj upravi

Voditelji odjela i zaposlenici

Radne skupine

17

Rezultati

Generalna dijagnoza

Individualno, ispunjavajui upitnik, procjenjivana su dva aspekta od 33 aktivnosti/usluge u svakoj od lokalnih uprava: Razina osjetljivosti na korupciju Razina utjecaja na ivote graana, budunost i ugled grada, u sluaju postojanja korupcije Osjetljivost na korupciju identificirana je na temelju indikatora izraunatog po Klitgaardovoj formuli5: Korupcija = Monopol + Diskrecija Transparentnost. Sudionici su zamoljeni da ocjene svaku aktivnost od 1 do 5 (1= vrlo niska do 5= vrlo visoka). Vrijednost indikatora osjetljivosti na korupciju moe varirati od -3 (u sluaju da nema osjetljivosti: minimum monopola = 1 + minimum diskrecije= 1 maksimum transparentnosti ili odgovornosti = 5) do 9 (u ovom sluaju osjetljivost je maksimalna: maksimum monopola = 5 + maksimalna diskrecija =5 minimlana transparentnost ili odgovornost = 1). Utvrdili smo 4 intervala za ovaj indikator izmeu -3 i 9:

-3 0 - nema osjetljivosti 0 3 slaba osjetljivost

3 6 osjetljivost

6 9 ekstremna osjetljivost

Razina negativnog utjecaja u sluaju prisutnosti korupcije ocjenjena je za svaku aktivnost takoer od 1 do 5 (1= vrlo niska razina negativnog utjecaja do 5= vrlo visoka razina negativnog utjecaja).

1 2,5 beznaajan negativan utjecaj

2,5 5 znaajan negativan utjecaj

Korumpirani gradovi - praktian vodi za lijeenje i prevenciju korupcije, Robert Klitgaard, Ronald MacLean Abaroa i Lindsey Parris, 2000

18

U svakoj lokalnoj upravi identificirano je po tri aktivnosti najosjetljivije na korupciju.

Odabir aktivnosti osjetljivih na korupciju

U Zaboku su sudionici identificirali ove aktivnosti kao najosjetljivije na korupciju: Zapoljavanje (upravljanje ljudskim potencijalima gradske uprave) Izdavanje licenci i dozvola (ostalo: radno vrijeme ugostiteljskih objekata, koritenje javnih povrina, tandovi...) Nova ulaganja U Vrbovcu su sudionici identificirali sljedee aktivnosti kao najosjetljivije na korupciju: Zapoljavanje (upravljanje ljudskim potencijalima gradske uprave) Nagraivanje i napredovanje (upravljanje ljudskim potencijalima gradske uprave) Izgradnja novih infrastruktura voda, kanalizacija, ceste, odlagalita... (upravljanje javnim vlasnitvom)

Dubinska dijagnoza aktivnosti osjetljivih na korupciju

Dubinsku dijagnozu sudionici su proveli individualno, ispunjavajui upitnik, za svaku aktivnost osjetljivu na korupciju u svakoj od lokalnih uprava, koji ukljuuje ova pitanja: Koje koruptivne aktivnosti bi se mogle odigrati? Tko dobiva iz tih aktivnosti i to? Tko je pogoen/oteen ovim aktivnostima i kako? Zato: koji su uzroci koji doputaju ove koruptivne aktivnosti? Uzroci su analizirani, strukturirani i organizirani na temelju uzrono-posljedine veze i razine njihove kompleksnosti. Na taj nain su istaknuti uzroci koji se mogu utvrditi kroz razliite strategije i koji su, ini se, izvor problema. Uzroci su takoer strukturirani u dvije glavne kategorije: 1. Uzroci u podruju organizacijskog sustava, na primjer: nepostojanje katastra ili jasne registracije nekretnina, kontrola discipline tokom izgradnje temeljena na rekalmacijama a ne na vlastitu inicijativu, previe zahtjeva vraeno previe puta prije izdavanja graevinske dozvole, nedostatak uinkovite unutarnje revizije, nedostatak delegiranja odgovornosti u pojedinim podrujima, itd. 2. Uzroci u organizacijskoj strukturi, na primjer: nedostatak povjerenja meu zaposlenicima, nedostatak volje za preuzimanjem odgovornosti ili usvajanjem novih znanja, nedostatak volje za uinkovitim radom, strah od suprostavljanja odlukama voditelja, opiranje promjenama, itd.

19

Izrada strategije koja se odnosi na uzroke 1. kategorije bila je jednostavnija. Za uzroke 2. kategorije osmiljeni su treninzi o organizacijskoj kulturi, upravljanju promjenama i upravljanju ljudskim potencijalima kako bi podrali voditelje, zaposlenike i izabrane dunosnike da to bolje razumiju uzroke, analiziraju ih i izrade strategije koje se na njih odnose.

Alati koji se mogu primjeniti: Miljenje vanjskih dionika kvalitativno istraivanje

Kroz socioloko istraivanje klijente/korisnike aktivnosti/usluga osjetljivih na korupciju moe se zamoliti da identificiraju probleme koje oni uviaju prilikom ispostave usluga/ aktivnosti, i da predloe rjeenja za poboljanje. U istraivanje mogu se ukljuiti voditelji odjela i zaposlenici, predstavnici investitora, graevinskih i projektantskih tvrtki, NVO-a.

Treba identificirati slabe i jake toke za svaku aktivnost, istaknuti slabe toke koje stvaraju osjetljivost na korupciju i predloiti rjeenja. Sudei po nekim ve provedenim istraivanjima rjeenja za mnoge identificirane probleme ukljuuju dvije glavne akcije: Finaliziranje zapoetih poslova registracije i katalogizacije gradske imovine Struno usavravanje javnih slubenika, voditelja odjela i zaposlenika

Miljenje unutarnjih dionika kvantitativno istraivanje

Zaposlenike javnih uprava moe se upitati za miljenje: to ih motivira i demotivira u radu u lokalnoj upravi Kako se njihova motivacija da rade uinkovito i s integritetom moe poveati

20

Zakljuak: Zaposlenici lokalnih uprava su visoko kvalificirani, imaju struan potencijal koji treba aktivirati Veina je zadovoljna nainom rada u organizaciji, glavni motivacijski faktor je radno okruenje i kolege Najveim izazovom u poslu smatraju se odnosi izmeu odjela te odnosi s javnou

Stoga moemo zakljuiti da su: Istraivanja ovog tipa uravnoteena jer pokazuju jake kao i slabe strane aktivnosti lokalnih uprava Svi problemi identificirani tokom procesa osobne dijagnoze mogu se potvrditi miljenjem vanjskih dionika Kroz participativni proces osobne dijagnoze ak je vie problema identificirano nego kroz istraivanje, dokazujui tako da insajderi najbolje znaju s im se susreu

21

Vizija i strateki ciljevi

Za lijeenje i prevenciju korupcije kroz poveanje integriteta lokalne uprave, uinkovitosti i odgovornosti, 2010 2012

Vizija
Gradovi Zabok i Vrbovec kao pilot gradovi u ovom projektu predstavljaju model integriteta i uinkovitosti u javnom ivotu, kroz transparentno djelovanje i odgovornost prema interesima graana i budunosti grada.

Ciljevi za postizanje vizije

1.Poboljati odgovorno upravljanje javnim fondovima i javnom imovinom 2.Uvrstiti sustav upravljanja kvalitetom 3.Poveati transparentnost aktivnosti lokalne uprave 4.Uvesti moderni sistem upravljanja ljudskim potencijalima 5.Razviti mehanizme za sprjeavanje zlouporabe slubenog poloaja za osobnu korist

Za svaki cilj, razraena je strategija za postizanje ciljeva, a za svaku strategiju razvijen je akcijski plan za implementaciju ciljeva, ukljuujui tko je odgovoran, s kim e on/ona suraivati, period implementacije i indikatori koji e mjeriti jeli akcija uspjeno provedena. Osim hrvatskih, Vrbovca i Zaboka, i lokalne uprave iz Poljske, Rumunjske, Gruzije, Moldavije, Bugarske, Slovake i Makedonije primjenile su istu metodologiju dijagnosticiranja osjetljivosti na korupciju i razrade promjena kroz participativne procese. Sve su te strategije razvijene uz pomo antikorupcijskih praktiara koji su izgradili svoje kapacitete kroz sloeni program treninga kojeg je osmislila i provela organizacija FPDL u suradnji sa Ronald Mac Lean Abaroa / World Bank Institute.6

Regionalni program Radei zajedno financiran od LGI - Local Government Initiative Instituta Otvoreno Drutvo (OSI)

22

AKO ELITE ZNATI VIE O ...

Ako elite saznati vie o sadraju sadraju stratekog plana prevencije korupcije, kontaktirajte lokalne uprave Vrbovec ili Zabok putem e-maila: vrbovec@zg.t-com.hr ili zabok@zabok.hr ili pogledajte web stranicu: www.anticorruption-see.org.

Ako elite saznati vie o procesu razrade stratekog plana, kojeg su osmislili i u javnim upravama proveli visokokvalificirani facilitatori i strunjci, moete kontaktirati Chronos Info na chronos@chronos.hr ili posjetiti www.chronos.hr.

Ako elite saznati vie o tome kako antikorupcijski praktiari koji su obueni od strane FPDLa - Partners Foundation for Local Development, primjenjuju ovaj strateki i participativni pristup u drugim zemljama Srednje i Istone Europe posjetite web stranicu: www.fpdl.ro, blog i facebook grupu: Corrupt Cities a Network to Cure and Prevent

Iskreno se nademo da e vam ova broura biti zanimljiva, a mi vas nastavljamo uvjeravati da, ako elite zadobili ili povratili povjerenje i potovanje graana, meu prvim koracima trebate analizirati i ograniiti osjetljivost vae organizacije na korupciju.

Ako se odluite napraviti ovaj korak, nemojte se ustruivati kontaktirati nas: Chronos Info Medvedgradska 35 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01-4667-562, 01-4666-977 Fax: 01-4667-059 chronos@chronos.hr www.chronos.hr

23

Ova broura je izraena u okviru projekta Gradovi bez korupcije - Gradovi s budunou, Zabok i Vrbovec pilot gradovi, kojeg je realizirao CHRONOS Info u suradnji sa lokalnim upravama Zaboka i Vrbovca, uz financijsku podrku LGI/OSI, FPDL i BTD. Sadraj ove publikacije nije slubeni stav donatora.