O B R A Z L O E NJ E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOENJE ZAKONA Ustavni osnov za donoenje Zakona o prekrajima sadran je u odredbi lana 16 taka 5 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se zakonom, u skladu sa Ustavom, ureuju i druga pitanja od interesa za Crnu Goru. II. RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA U julu 2007. godine Vlada Crne Gore je usvojila petogodinju Strategiju reforme pravosua za period 2007 2012. Nakon toga, u decembru 2007. godine usvojen je Akcioni plan za implementaciju Strategije reforme pravosua, kojim su definisani konkretni ciljevi i mjere, vremenski rokovi za realizaciju istih, kao i finansijska sredstva koja su potrebna za njihovo sprovoenje. Jedan od glavnih prioriteta Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme pravosua jeste reforma postojeeg prekrajnog zakonodavstva u Crnoj Gori. Takoe, Nacionalnim programom za integraciju Crne Gore u Evropsku uniju u dijelu Demokratija i vladavina prava - Pravosue kao kratkoroni prioritet predvieno je donoenje Zakona o prekrajima. Stoga je Vlada Crne Gore u decembru 2008. godine usvojila sveobuhvatnu Strategiju za reformu prekrajnog sistema u Crnoj Gori kojom je utvren jasan i sveobuhvatan plan, kao i preporuke za reformu prekrajnog sistema, kako bi sistem postao efikasniji, ekonominiji i usklaen sa Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nedavno je izraen Akcioni plan za implementaciju Strategije za reformu prekrajnog sistema koji sadri detaljan pregled prioriteta i aktivnosti koje je neophodno preduzeti u narednom periodu u cilju uspjene reforme prekrajnog sistema. Usvajanju Strategije prethodila je Analiza rada organa nadlenih za voenje prekrajnog postupka koju je, na osnovu godinjih izvjetaja podrunih organa za prekraje, ministarstava, organa uprave i organa lokalne uprave izradilo Ministarstvo pravde. Ova analiza sadri detaljne informacije o prilivu prekrajnih predmeta u 2008. godini, broju predmeta po albama, zaostalom broju predmeta, na osnovu kojih se utvruje aurnost i efikasnost prekrajnih organa i ministarstava u radu po prekrajnim predmetima. Uporeivanjem podataka sa analizama uraenim za 2006. i 2007. godinu, dobila se jasna slika o stvarnom broju prekrajnih predmeta, te potrebnom broju slubenika i sudija koji u tim predmetima odluuju. Prenoenjem stvarne nadlenosti za odluivanje o prekrajima na redovne sudove, to se uvodi novim Zakonom o prekrajima, znaajno e se uticati na rad ministarstava koja su do sada imala odreene nadlenosti u oblasti prekraja, pogotovo na rad slubenika u ministarstvima koji vode prekrajni postupak. U tom smislu, Ministarstvo pravde je izradilo Analizu uticaja novog Zakona o prekrajima na rad ministarstava i drugih organa uprave, zatim Analizu za potrebe racionalizacije sudske mree i Analizu mogunosti uspostavljanja novog pasivnog sistema naplate novanih kazni izreenih za prekraje preko Registra novanih kazni. Potreba donoenja novog Zakona o prekrajima zasniva se na vie razloga. Najvaniji razlozi jesu: proglaenje nezavisnosti Crne Gore, donoenje novog Ustava, usklaivanje sa u meuvremenu od strane Crne Gore potvrenim meunarodnim ugovorima od znaaja za oblast prekraja, naroito sa Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, usklaivanje nacionalnog zakonodavstva Crne Gore sa acquis communautaire Evropske unije, kao i usklaivanje sa u meuvremenu usvojenim Zakonikom o krivinom postupku. Osim toga, novi Zakon o prekrajima rezultat je i daljeg usavravanja postojeih rjeenja, uz uvaavanje stavova savremene teorije i prakse. Vaei Zakon o prekrajima, koji je stupio na snagu 1994. godine, a koji je izmijenjen i

dopunjen 1999. godine, sadri materijalnopravne i procesne odredbe, odredbe koje se odnose na organizaciju organa koji vode prekrajni postupak, kao i na izvrenje prekraja. Tako su Zakonom o prekrajima propisani opti principi prekrajne odgovornosti, sistem sankcija, nadlenost, postupak imenovanja sudija za prekraje, procedure kojima je regulisan prekrajni postupak, postupak izvrenja rjeenja o prekraju, kao i organizacija podrunih organa za prekraje. Podruni organi za prekraje nemaju status sudova i ne smatraju se sastavnim dijelom pravosua, ve vrstom upravnog sistema koji funkcionie odvojeno i nezavisno od sistema redovnih sudova. Podruni organi za prekraje u Crnoj Gori, zbog naina imenovanja sudija za prekraje, nemaju atribute nezavisnog i nepristrasnog suda predviene lanom 6 Evropske Konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koju je u martu 2006. godine, Crna Gora potvrdila i stavila rezervu na njenu primjenu u odnosu na Zakon o prekrajima i preuzela obavezu da izvri reformu svog prekrajnog sistema i da ga uskladi sa odredbama Konvencije. Pojedini prekraji nalaze se i u brojnim zakonima, uredbama i odlukama lokalne samouprave. Donoenjem novog Zakona o prekrajima ujedno se postojei sistem usaglaava sa Ustavom Crne Gore, koji propisuje da niko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego to je uinjeno nije zakonom bilo propisano kao kanjivo djelo, to dalje znai da se prekraji vie ne mogu propisivati podzakonskim aktima, tj. uredbama i odlukama lokalne samouprave, kako je to bilo prema vaeem Zakonu o prekrajima. Jedan od razloga za donoenje novog Zakona o prekrajima je i potreba pojednostavljivanja inae sloenog prekrajnog postupka, koji je za posljedicu do sada imao neefikasnost prekrajnog postupka, na koju ukazuju i godinje analize o radu organa za prekraje, kao i sugestije i primjedbe dobijene od strane strune javnosti na okruglim stolovima odranim u Podgorici i Miloeru tokom 2009. i 2010.godine. Takoe, evidentna je prenormiranost u pogledu propisivanja prekraja to predstavlja dodatne razloge koji su uticali na izmjenu vaeeg zakona, Dobro prekrajno zakonodavstvo je neophodna pretpostavka za efikasnije funkcionisanje sistema za rjeavanje prekrajnih predmeta. Iako e to u velikoj mjeri zavisiti i od njegove primjene, novi Zakon o prekrajima, osim toga to e predstavljati moderan i savremen zakon, omoguie voenje efikasnijeg, ekonominijeg i pojednostavljenog prekrajnog postupka, s jedne strane, a uz potovanje standarda pravinog suenja propisanih Konvencijom, s druge strane. III. USAGLAENOST SA EVROPSKIM ZAKONODAVSTVOM I POTVRENIM MEUNARODNIM KONVENCIJAMA U pripremi teksta Predloga zakona o prekrajima polo se od pribavljenih ekspertiza o usaglaenosti vaeeg Zakona o prekrajima sa meunarodnim standardima i to: - ekspertiza Savjeta Evrope o usaglaenosti Zakona o prekrajima sa Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda; - ekspertiza Savjeta Evrope o Nacrtu zakona o prekrajima i - ekspertiza o mogunosti uspostavljanja novog pasivnog sistema naplate novanih kazni izreenih za prekraje preko Registra novanih kazni. Navedene ekspertize su obezbijeene uz angaovanje meunarodnih eksperata od strane meunarodne organizacije International Menagement Group (IMG) sa kojom sarauje Ministarstvo pravde u procesu reforme pravosua, i to kroz projekat Podrka nezavisnom i efikasnom pravosuu u Crnoj Gori Savjeta Evrope, ija je jedna od osnovnih komponenti pruanje pomoi Ministarstvu pravde u reformi prekrajnog sistema. Pored navedenih ekspertiza koje su pribavljene u pogledu procjene usaglaenosti Zakona o prekrajima sa meunarodnim dokumentima, naroito Savjeta Evrope, i posebno u svijetlu usklaivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnim poretkom Evrospke unije, praena je praktina primjena vaeeg zakona, pa je na okruglim stolovima zatraeno miljenje svih relevantnih 2

domaih institucija u pogledu praktinih problema primjene i sugestija u pogledu izmjena vaeih odredaba sa stanovita olakavanja praktine primjene. Polazei od navedenog ovaj predlog zakona je u najveoj moguoj mjeri usaglaen sa Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ime je otklonjen jedan od glavnih nedostataka postojeeg prekrajnog sistema i razloga za reformu prekraja. Iako u prekrajnoj oblasti nema regulativa i direktiva Evropske unije koje se iskljuivo odnose na prekraje, vodilo se rauna o pozitivnim rjeenjima iz prakse drugih drava korienjem uporedno-pravnog metoda, zatim preporukama Savjeta Evrope koje se prije svega odnose na odredbe o prekrajnom nalogu. Predlog zakona o prekrajima usaglaen je sa najvanijim principima Evropskog komiteta ministara i to: Preporukom R(87)18 koja se odnosi na pojednostavljenje krivine procedure, odnosno na principe koji se tiu prekraja u saobraaju i ostalih masovnih prekraja; Preporukom R(86) 12 o mjerama za sprjeavanje i smanjenje preoptereenosti sudova; Preporukom (2006)13 o pritvoru, uslovima u pritvoru i zatiti od zloupotrebe i Rezolucijom Savjeta ministara 76(10) o odreenim krivinim alternativama zatvoru. IV. OBJANJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA OSNOVNE ODREDBE Najznaajnija novina odnosi se na uvoenje novih sankcija kao to je rad u javnom interesu, kao i uvoenje izriite odredbe da se prekrajni postupak ne moe voditi protiv lica koja uivaju diplomatski imunitet. NAINI IZVRENJA PREKRAJA U ovoj glavi nema znaajnih novina ve se shodno primjenjuju odredbe Zakonika o krivinom postupku o mjestu, vremenu i nainu izvrenja. SUBJEKTI PREKRAJNE ODGOVORNOSTI U odnosu na ranija zakonska rjeenja, iskljuena je odgovornost dravnih organa, organa lokalne samouprave i organa uprave, dok je predviena samostalna odgovornost odgovornog lica u tim organima. Kad je u pitanju odgovornost pravnih lica zadrava se princip objektivne odgovornosti, a u ostalom dijelu se vri usaglaavanje i shodno se primjenjuju odredbe Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivina djela. SANKCIJE U odnosu na ranije zakonsko rjeenje koje se odnosi na vrste sankcija koje se mogu propisati, novim zakonskim rjeenjem nije predviena kumulativna sankcija novana kazna i kazna zatvora. Takoe, novane kazne su propisane u rasponu ili odreenom iznosu, s tim to se visina zaprijeene kazne vie ne utvruje kroz mimimalnu cijenu rada, to je bilo rjeenje vaeeg zakona. Za prekraje propisane zakonom iz oblasti zatite ivotne sredine, zatite konkurencije na tritu, kulturne batine, graevinarstva, javnog informisanja, zatite na radu, javnih prihoda, carinskog, spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja, prometa robe i usluga i prometa hartijama od vrijednosti moe se propisati opti maksimum u dvostrukom iznosu, kao i visina novane kazne u procentu do 10 % godinjeg ostvarenog prihoda za prethodnu godinu okrivljenog pravnog lica, odnosno preduzetnika, sa naznakom posebnog minimuma i maksimuma procenta novane kazne. Rad u javnom interesu je propisan kao nova vrsta sankcije koja se moe izrei uz pristanak lica umjesto kazne zatvora i novane kazne. Razlog uvoenja ove nove vrste sankcije je pronalaenje alternative kazni zatvora i novanoj kazni, s tim to su odreeni opti minimum i maksimum trajanja ove kazne sa odreenjem da se ova vrsta rada smatra drutveno korisnim radom kojim se ne vrijea ljudsko dostojanostvo i koji se ne vri u cilju sticanju dobiti. 3

Ovim predlogom zakona razraen je prekraj u produenom trajanju, za razliku od vaeeg zakona koji sadri samo upuujuu odredbu. MJERE UPOZORENJA Pored ranije mjere upozorenja, opomene, uvodi se uslovna osuda koja se moe izrei umjesto kazne zatvora ime se onemoguava njena preiroka primjena, umjesto novane kazne koja je sama po sebi ve blaa sankcija od kazne zatvora. Uslovna osuda se moe izrei i sa zatitnim nadzorom. ZATITNE MJERE Umjesto jedne ranije zatitne mjere obaveznog lijeenja alkoholiara i narkomana predviene su dvije nove mjere i to: obavezno lijeenje alkoholiara od zavisnosti i obavezno lijeenje narkomana od zavisnosti. Budui da se radi o razliitim oblicima zavisnosti bilo je potrebno izvriti njihovo razdvanjanje. Uvedena je i nova zatitna mjera protjerivanje stranaca iz Crne Gore. Znaajnu novinu predstavlja i mogunost propisivanja drugih zatitnih mjera zakonom. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, REHABILITACIJA, PODACI IZ PREKRAJNE EVIDENCIJE I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE Zakon zadrava ranija rjeenja da niko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu uinjenim prekrajem. U pogledu voenja prekrajne evidencije novina je to e ministarstvo nadleno za poslove pravosua voditi prekrajnu evidenciju i donijeti propis o nainu voenja te evidencije. Jedna od najznaajnih novina je uvoenje Registra novanih kazni koji predstavlja elektronsku bazu podataka u koju se unose podaci o svim izreenim kaznama za prekraje i trokovima postupka, koji ostaju kao dug u bazi podataka dok kanjeni ne plati puni iznos novane kazne i trokova postupka, a najdue etiri godine. Rehabilitacijom se iz evidencije brie osuda i prestaju sve njene pravne posljedice, a osueni se smatra neosuivanim pod uslovima predvienim ovim zakonom. U odnosu na pravne posljedice osude najznaajnija novina je mogunost propisivanja kaznenih bodova za uinioca prekraja koji je pravosnano osuen za tei prekraj protiv bezbjednosti na saobraajnim putevima. ZASTARJELOST Rok zastarjelosti prekrajnog gonjenja je ostao isti, osim u postupku izvrenja gdje je povean sa dvije na etiri godine. MALOLJETNICI Novina u maloljetnikom postupku je da se prema maloljetniku ne moe izrei kazna zatvora, kao i uvoenje naela oportuniteta, tj. da sud moe odluiti da se ne pokrene prekrajni postupak protiv maloljetnika iako postoje dokazi da je uinio prekraj, ako smatra da voenje postupka ne bi bilo cjelishodno s obzirom na prirodu prekraja i okolnosti pod kojima je prekraj uinjen, zatim raniji ivot maloljetnika i njegova lina svojstva. PREKRAJNI POSTUPAK Odredbama ove glave ureuju se pravila kojima se omoguava pravino voenje prekrajnog postupka, zatita ljudskih prava, pravilno utvrivanje injenica i zakonito odluivanje o prekrajnoj odgovornosti, tako da niko nevin ne bude osuen, a da se uiniocu prekraja izrekne kazna ili primijeni druga prekrajna sankcija. Imajui u vidu da prekrajni postupak treba da predstavlja brz i efikasan postupak, vana novina ovog zakona je da se voenje prekrajnog postupka i primjena odredbi o pretresu bitno reduciraju samo na tee prekraje, a da se postupak za lake prekraje vodi, prema odredbama ovog zakona, po skraenom postupku. 4

Postupak pred sudom je detaljnije razraen nego to je to bio u vaeem zakonu. Po pravilu, postupak se zavrava na jednom usmenom pretresu, to ide u prilog efikasnosti i racionalnosti prekrajnog postupka. Predviene su tri nove situacije, i to: proputanje pojavljivanja okrivljenog, proputanje pojavljivanja ovlaenog organa i proputanje pojavljivanja ovlaenog organa i okrivljenog. STVARNA NADLENOST Zakonska novina se ogleda u tome to e prekrajni postupak, za prekraje iz svih oblasti, voditi prvostepeni sudovi, a po albama na sve prvostepene odluke postupae drugostepeni sud. SUBJEKTI PREKRAJNOG POSTUPKA Odredbama ove glave se ureuje ko su stranke i uesnici u postupku, s tim to je u odnosu na ranije zakonsko rjeenje u vezi pokretanja prekrajnog postupka, odreeno da i okrivljeni moe pokrenuti prekrajni postupak zahtjevom za sudsko odluivanje pod uslovima predvienim ovim zakonom. POVRAAJ U PREANJE STANJE U odnosu na raniji zakon gdje je samo okrivljeni mogao podnijeti zahtjev za povraaj u preanje stanje, zbog proputanja roka za izjavljivanje albe iz opravdanih razloga, novim zakonskim rjeenjem je podnoenje zahtjeva za povraaj u preanje stanje omogueno okrivljenom i ovlaenom podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka zbog proputanja pojavljivanja na pretresu. DONOENJE I SAOPTAVANJE ODLUKA U pogledu donoenja odluka u prekrajnom postupku, uvedena je nova vrsta odluke prekrajni nalog, koju izdaju organi uprave i drugi organi odreeni ovim zakonom. DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Na potpuno novi nain ureeno je dostavljanje pismena i razmatranje spisa, kao i usklaivanje sa Zakonom o parninom postupku i Zakonikom o krivinom postupku. Najznaajnije novine su dostavljanje pismena elektronskim putem ili preko lica koje je registrovano za obavljanje dostavljanja pismena elektronskim putem i mogunost pretpostavljanog dostavljanja. Takoe je predviena i obaveza okrivljenog da obavijesti sud o promjeni adrese, u suprotnom dostavljanje e se vriti na oglasnoj tabli suda koji vodi postupak. Dostavljanje prekrajnog naloga vri se i privrivanjem ili ostavljanjem prekrajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu ako je prekraj koji je uinjen vezan za nepropisno parkiranje motornog vozila. Datum uruenja je datum kad je prekrajni nalog ostavljen na motornom vozilu. PREKRAJNI NALOG Svakako najvei reformski potencijal ovog zakona je uvoenje u sistem, na potpuno nov nain, prekrajnog naloga. Osnovna ideja uvoenja prekrajnog naloga jeste da se to vei broj predmeta rijei van suda. Zbog toga je za lake prekraje uveden i obavezni prekrajni nalog koji i de facto predstavlja oblik transfera prvostepene nadlenosti sa sudova na upravne organe i druge organe odreene ovim zakonom, najee na inspekcijske slube. Posebnost postupka za izdavanje prekrajnog naloga predstavlja ponudu ovlaenog izdavaoca prekrajnog naloga uiniocu prekraja da prihvati odgovornost i nalogom izreenu sankciju za taj prekraj, bez sprovoenja postupka pred sudom ili da okrivljeni ne prihvati odgovornost i da podnese sudu zahtjev za sudsko odluivanje. POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA 5

Prekrajni postupak se pokree podnoenjem zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka od strane ovlaenog podnosioca zahtjeva, kao i podnoenjem zahtjeva za sudsko odluivanje od strane okrivljenog, a to je novina ovog zakona. MJERE ZA OBEZBJEENJE PRISUSTVA OKRIVLJENOG I ZA NESMETANO VOENJE PREKRAJNOG POSTUPKA Pored ranijim zakonom predvienih mjera za obezbjeenje prisustva okrivljenog i za nesmetano voenje prekrajnog postupka, novina ovog zakona je uvoenje mjere lienja slobode okrivljenog i njegovo zadravanje, kao i naredbe o zadravanju koju donosi sud. SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE Novina ovog zakona je i sporazum o prihvatanju odgovornosti i sankcije izmeu ovlaenog organa i okrivljenog, koji ima za cilj pojednostavljenje i ubrzanje prekrajnog postupka. PRAVNI LJEKOVI Kada su u pitanju redovni pravni ljekovi novina je zakonsko odreenje da kada je prvostepena odluka jednom ukinuta, drugostepeni sud e na sjednici vijea ili nakon odranog pretresa sam donijeti odluku, to znai da ne moe vie puta biti ukidana prvostepena odluka. U odnosu na vanredne pravne ljekove nema novina, osim to nije predviena mogunost ulaganja ranijeg vanrednog pravnog lijeka zahtjeva za vanredno preispitivanje pravosnanog rjeenja o prekraju. IZVRENJE SANKCIJA U ovoj glavi su unijete brojne novine u odnosu na rjeenja iz vaeeg zakona. Predvien je pasivni sistem izvrenja naplate novanih kazni preko Registra novanih kazni. Sa eliminacijom naplate novanih kazni na licu mjesta i uvoenjem prekrajnog naloga neophodno je da se ustanovi sistem praenja novanih kazni i osiguranja njihovog plaanja. Licima sa neplaenim kaznama nee biti dozvoljeno da registruju vozilo ili da im se izdaju odreeni dokumenti, to smatramo da e podstai veinu ljudi na plaanje novanih kazni. Organ koji je izdao prekrajni nalog ili drugi nadleni organ je odgovoran za praenje i prinudno izvrenje novanih kazni i drugih mjera izreenih konanim i izvrnim prekrajnim nalogom, dok e sud pratiti i izvravati svoje odluke. Posebnu novinu u ovom dijelu predstavlja to da se novana kazna ne zamjenjuje odmah kaznom zatvora ve tek nakon proteka tri godine, u sluaju da se ni pasivnim a takoe ni prinudnim putem ne moe izvriti naplata novane kazne. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE U prelaznim i zavrnim odredbama propisano je da e se prekrajni postupci koji nijesu okonani do poetka primjene novog zakona okonati po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Isto vai i za postupke gdje je izjavljena alba ili je u toku rok za albu. Takoe je regulisan prestanak primjene vaeih zakona i stupanje na snagu novog zakona. Danom stupanja na snagu ovog zakona prvostepeni postupak vodie podruni organi za prekraje po odredbama ovog zakona, a drugostepeni postupak Vijee za prekraje Crne Gore dok se zakonom drukije ne propie. V. PROCJENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA SPROVOENJE ZAKONA Za sprovoenje ovog zakona nijesu potrebna dodatna finansijska sredstva osim za uspostavljanje Registra novanih kazni, koja su obezbijeenja iz donacija Norveke Vlade. Procjena je da e 7. 200, 00 eura biti godinji trokovi koji e se od 2012. godine obezbjeivati iz budeta u cilju produavanja ORACLE licenci za Registar novanih kazni. U 6

okviru budeta oekuju se odgovarajue utede s obzirom na pojednostavljenje naina rjeavanja prekrajnih predmeta, posebno izdavanjem prekrajnog naloga i voenjem skraenog postupka, pri emu napominjemo da ovlaeni slubenici za voenje prekrajnog postupka u ministarstvima i organima uprave nee uestvovati u postupku ve e sve postupke voditi podruni organi za prekraje.
______________________________________________________________________________________ Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skuptina Crne Gore 24. saziva, na sedmoj ednici drugog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 22. decembra 2010. godine, donijela je

ZAKON O PREKRAJIMA DIO PRVI MATERIJALNO PRAVNE ODREDBE Glava I OSNOVNE ODREDBE Predmet lan 1 Ovim zakonom ureuju se uslovi za propisivanje prekraja i prekrajnih sankcija, prekrajna odgovornost, prekrajni postupak i postupak izvrenja prekrajnih sankcija. Odreenje prekraja lan 2 Prekraj je radnja koja predstavlja povredu javnog poretka koja je utvrena zakonom i za koju je propisana sankcija. Zakonitost u odreivanju prekraja i propisivanju prekrajnih sankcija lan 3 Nikom ne moe biti izreena prekrajna sankcija za radnju koja prije nego to je uinjena nije bila zakonom utvrena kao prekraj i za koju nije bila propisana sankcija. Propisivanje prekraja lan 4 Prekrajne sankcije mogu se propisivati samo u skladu sa ovim zakonom. Vrste prekrajnih sankcija lan 5 Prekrajne sankcije su: kazne, mjere upozorenja, zatitne mjere i vaspitne mjere.

Opta svrha prekrajnih sankcija lan 6 Opta svrha propisivanja, izricanja i primjene prekrajnih sankcija je da graani potuju pravni sistem, da se izrazi drutveni prekor uiniocu zbog izvrenog prekraja i da se utie na njega i sva ostala lica da ubudue ne ine prekraj. Sredstva naplaena od novanih kazni lan 7 Sredstva naplaena od novanih kazni koje su izreene za prekraj prihod su budeta drave, izuzev sredstava naplaenih od novanih kazni za prekraje kojima se kre propisi, nad ijom primjenom nadzor vri organ lokalne uprave, koji predstavljaju prihod lokalne samouprave. Vremensko vaenje propisa lan 8 (1) Na uinioca prekraja primjenjuje se propis koji je vaio u vrijeme izvrenja prekraja. (2) Ako se poslije uinjenog prekraja izmijeni propis, primijenie se propis koji je blai za uinioca. Prostorno vaenje propisa lan 9 Za prekraj propisan zakonima Crne Gore kaznie se uinilac ako je prekraj uinjen na teritoriji Crne Gore ili ako je uinjen na domaem brodu ili vazduhoplovu dok se nalazi van teritorije Crne Gore. Diplomatski munitet lan 10 Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti niti voditi protiv lica koje uiva diplomatski imunitet. Znaenje izraza lan 11 (1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: 1) osueni je lice koje je pravosnanom sudskom odlukom oglaeno krivim za odreeni prekraj; 2) kanjeni je lice kome je konanim i izvrnim prekrajnim nalogom odreena sankcija. (2) Izrazi pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu imaju znaenje koje je odreeno lanom 4 stav 1 ta. 1 i 2 Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivina djela. (3) Izrazi odgovorno lice u dravnom organu, organu dravne uprave, organu lokalne samouprave i lokalne uprave, vojno lice i uinilac imaju znaenje koje je odreeno lanom 142 st. 3 i 10 Krivinog zakonika. (4) Svi izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizika lica u mukom rodu obuhvataju iste izraze u enskom rodu.

Glava II 8

NAINI IZVRENJA REKRAJA Izvrenje prekraja lan 12 (1) Prekraj moe biti uinjen injenjem ili neinjenjem. (2) Prekraj je uinjen neinjenjem kad je uinilac propustio da izvri radnju koju je bio duan da izvri. Pokuaj prekraja lan 13 Za pokuaj prekraja uinilac je odgovoran samo ako je to zakonom propisano. Shodna primjena Krivinog zakonika lan 14 Na uinioca prekraja shodno se primjenjuju odredbe Krivinog zakonika o nainu, vremenu i mjestu izvrenja, nunoj odbrani, krajnjoj nudi, sili i prijetnji. Glava III PREKRAJNA ODGOVORNOST Subjekti i uslovi odgovornosti lan 15 (1) Fiziko lice, pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu i odgovorno lice u dravnom organu, organu uprave, organu lokalne samouprave i lokalne uprave (u daljem tekstu: odgovorno lice) i preduzetnik mogu biti odgovorni za prekraj samo kad je to propisano zakonom kojim je propisan prekraj. (2) Dravni organi, organi dravne uprave, organi lokalne samouprave i lokalne uprave ne mogu biti odgovorni za prekraj. Odgovornost fizikog lica lan 16 Fiziko lice je odgovorno za prekraj ako je u vrijeme izvrenja prekraja bilo uraunljivo i prekraj uinilo sa umiljajem ili iz nehata. Odgovornost pravnog lica lan 17 (1) Pravno lice je odgovorno za prekraj ako je do izvrenja prekraja dolo radnjom ili proputanjem dunog nadzora od organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica ovlaenog da postupa u ime pravnog lica. (2) Pravno lice u steaju odgovorno je za prekraj, bez obzira da li je prekraj uinjen prije otvaranja ili u toku steajnog postupka, ali mu se ne moe izrei kazna ve samo zatitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi. 9

(3) Pravno lice moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne za prekraj ako je prekraj otkrio i prijavio organ upravljanja ili drugi organ tog pravnog lica. Odgovornost odgovornog lica lan 18 (1) Odgovorno lice odgovorno je za prekraj ako ga je uinilo svojom radnjom ili proputanjem dunog nadzora i ako je postupalo sa umiljajem ili iz nehata. (2) Zakonom kojim je propisan prekraj moe se odrediti koje je odgovorno lice odgovorno za prekraj. (3) Odgovornost odgovornog lica za uinjeni prekraj ne prestaje zato to mu je prestao radni odnos ili funkcija, niti zato to je u toku steajni postupak ili to je nastala nemogunost kanjavanja pravnog lica zbog njegovog prestanka. (4) Odgovornost odgovornog lica za prekraj ne postoji ako je postupalo po nareenju organa upravljanja ili drugog lica koje mu je nadreeno, pod uslovom da je preduzelo sve radnje koje je, na osnovu zakona, drugog propisa ili opteg akta, bilo duno da preduzme da bi sprijeilo izvrenje prekraja. Odgovornost stranog fizikog, pravnog i odgovornog lica lan 19 (1) Strano fiziko lice, strano pravno lice i odgovorno lice odgovaraju za prekraje kao i domae fiziko, pravno i odgovorno lice. (2) Strano pravno lice i odgovorno lice kaznie se za prekraj uinjen na teritoriji Crne Gore, ako strano pravno lice ima dio, poslovnu jedinicu ili predstavnitvo u Crnoj Gori. Shodna primjena Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivina djela lan 20 Na odgovornost pravnog lica shodno se primjenjuju odredbe Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivina djela kojima su ureeni: granice odgovornosti pravnih lica za krivina djela, odgovornost u sluaju steaja, odgovornost pravnog sljedbenika, produeno krivino djelo, ukoliko nije drukije propisano ovim zakonom. Shodna primjena Krivinog zakonika lan 21 Na uinioca prekraja shodno se primjenjuju odredbe Krivinog zakonika kojima su ureeni: krivica, uraunljivost, umiljaj, nehat, stvarna zabluda, pravna zabluda, saizvrilatvo, podstrekavanje i pomaganje. Glava IV PREKRAJNE SANKCIJE I. KAZNE Vrste kazni lan 22 (1) Za prekraj se moe propisati: 1) kazna zatvora; 2) novana kazna; 10

3) novana kazna ili kazna zatvora. (2) Za prekraj pravnog lica i odgovornog lica moe se propisati samo novana kazna. Kazna zatvora lan 23 (1) Kazna zatvora ne moe se propisati u trajanju kraem od deset ni duem od 60 dana. (2) Kazna zatvora moe se propisati samo za one prekraje ijim bi izvrenjem mogla nastati opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili bi se tee naruio javni red i mir, kao i za prekraje nasilja u porodici. (3) Kazna zatvora izrie se na pune dane. Novana kazna lan 24 (1) Novana kazna moe se propisati u rasponu ili u odreenom iznosu. (2) Novana kazna moe se propisati u rasponu: 1) za fiziko i odgovorno lice u iznosu od 30 eura do 2.000 eura; 2) za preduzetnika u iznosu od 150 eura do 6.000 eura; 3) za pravno lice u iznosu od 500 eura do 20.000 eura. (3) Za lake prekraje moe se propisati novana kazna u odreenom iznosu koja se naplauje na licu mjesta, i to: 1) za fiziko i odgovorno lice u iznosu do 200 eura; 2) za preduzetnika u iznosu do 400 eura; 3) za pravno lice u iznosu do 2.000 eura. (4) Izuzetno od stava 2 ovog lana, za prekraje iz oblasti zatite zdravlja, zatite ivotne sredine, zatite potroaa, zatite konkurencije na tritu, kulturnih dobara, graevinarstva, javnog informisanja, zatite na radu, javnih prihoda, carinskog, spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja i usluga i prometa hartijama od vrijednosti, moe se propisati novana kazna u visini najvie do dvostrukog maksimuma propisanog stavom 2 ovog lana. (5) Za najtee prekraje iz stava 4 ovog lana moe se propisati visina novane kazne i u procentu od 1 do 10% povrijeene zatiene vrijednosti, s naznakom posebnog minimuma i maksimuma procenta novane kazne. (6) Za najtee prekraje iz oblasti sprjeavanja, ograniavanja ili naruavanja konkurencije moe se propisati visina novane kazne u procentu od 1 do 10% od ukupnog godinjeg prihoda uesnika na tritu, za obraunsku godinu koja je prethodila godini kada je prekraj uinjen. (7) Za prekraje iz koristoljublja kojima je ostvarena imovinska korist, uinilac se moe stroe kazniti, a najvie do dvostrukog iznosa propisane novane kazne za taj prekraj. Rok plaanja novane kazne lan 25 (1) U odluci o prekraju kojom se odreuje rok plaanja novane kazne, koji ne moe biti krai od osam dana niti dui od 60 dana od dana pravosnanosti odluke, a u opravdanim sluajevima (zavisno od visine novane kazne i imovinskih prilika okrivljenog), sud moe odrediti da se izreena novana kazna plati u ratama, pri emu rok otplate ne moe biti dui od est mjeseci. (2) Izuzetno od stava 1 ovog lana, u sluajevima propisanim ovim zakonom, moe se odrediti da se izreena novana kazna plati odmah. Rad u javnom interesu 11

lan 26 (1) Umjesto kazne zatvora ili novane kazne uiniocu prekraja moe se izrei kazna rada u javnom interesu, uz njegov pristanak. (2) Rad u javnom interesu je svaki drutveno koristan rad kojim se ne vrijea ljudsko dostojanstvo i ne vri se u cilju sticanja dobiti. (3) Rad u javnom interesu ne moe biti krai od osam asova niti dui od 80 asova, pri emu se ne moe obavljati due od dva asa dnevno, odnosno due od 40 asova u toku jednog mjeseca. . (4) Prilikom izricanja kazne rada u javnom interesu sud e voditi rauna o vrsti i teini prekraja, kao i o linosti uinioca. (5) Ukoliko uinilac ne vri rad u javnom interesu, ova kazna e se zamijeniti kaznom zatvora, tako to e se svaka etiri zapoeta asa rada u javnom interesu zamijeniti sa jednim danom zatvora. Opta pravila o odmjeravanju kazne lan 27 (1) Uiniocu e sud odrediti visinu kazne uzimajui u obzir sve olakavajue i oteavajue okolnosti, a naroito teinu prekraja i njegove posljedice, stepen odgovornosti, pobude iz kojih je i okolnosti pod kojima je prekraj uinjen, raniji ivot uinioca, njegove line prilike i dranje poslije uinjenog prekraja, njegovo imovno stanje, kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca. (2) Ako je prekraj uinjen u povratu, naroito e se uzeti u obzir da li je raniji prekraj iste vrste kao i novi prekraj, da li su oba prekraja uinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranijeg kanjavanja. (3) Prilikom odmjeravanja kazne ne moe se kao oteavajua okolnost uzeti u obzir ranije izreena kazna ako je od dana pravosnanosti odluke o prekraju proteklo vie od dvije godine. Ublaavanje kazne lan 28 Ako sud prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekraj nije tee prirode i da postoje olakavajue okolnosti koje ukazuju da e se i sa blaom kaznom postii svrha kanjavanja, propisana kazna moe se ublaiti tako to e se: 1) izrei kazna ispod najmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekraj, ali ne ispod najmanje zakonom utvrene mjere za tu vrstu kazne; 2) umjesto propisane kazne zatvora izrei novana kazna. Sticaj lan 29 (1) Ako je uinilac jednom radnjom ili sa vie radnji uinio vie prekraja za koje mu se istovremeno sudi, sud e prethodno utvrditi kazne za svaki od tih prekraja, pa e za sve te prekraje izrei jedinstvenu kaznu. (2) Jedinstvena kazna e se izrei po sljedeim pravilima: 1) ako je za sve prekraje u sticaju utvrena kazna zatvora, izrei e se jedinstvena kazna zatvora koja ne moe biti dua od 60 dana; 2) ako je za sve prekraje u sticaju utvrena novana kazna, izrei e se jedinstvena novana kazna koja predstavlja zbir utvrenih novanih kazni, pri emu jedinstvena novana kazna ne moe prei najveu mjeru tih kazni propisanih ovim zakonom; 3) ako je za neke prekraje u sticaju utvrena kazna zatvora, a za druge prekraje novana kazna, izrei e se jedna kazna zatvora i jedna novana kazna u skladu sa ta. 1 i 2 ovog stava; 12

4) ako je za sve prekraje u sticaju utvrena kazna rada u javnom interesu, izrei e se jedinstvena kazna rada u javnom interesu koja ne moe trajati due od 80 asova. Prekraj u produenom trajanju lan 30 (1) Prekraj u produenom trajanju ini vie istih ili istovrsnih prekraja uinjenih u vremenskoj povezanosti od strane istog uinioca, a koji predstavljaju cjelinu zbog postojanja najmanje dvije od sljedeih okolnosti: istovrsnosti predmetnog prekraja, istovjetnosti oteenog, korienja iste situacije ili istog trajnog odnosa, jedinstva mjesta ili prostora izvrenja prekraja ili jedinstvenog umiljaja uinioca. (2) Prekraji upravljeni protiv linosti mogu initi prekraj u produenom trajanju samo ako su uinjeni prema istom licu. (3) Ako prekraj u produenom trajanju obuhvata lake i tee oblike istog prekraja, smatrae se da je prekrajem u produenom trajanju uinjen najtei oblik od uinjenih prekraja. Uraunavanje vremena lienja slobode i zadravanja lan 31 (1) Vrijeme za koje je uinilac prekraja bio zadran, kao i vrijeme lienja slobode, uraunava se u izreenu kaznu zatvora, kaznu rada u javnom interesu i novanu kaznu. (2) Ako je protiv lica osumnjienog za krivino djelo bio odreen pritvor, a krivini postupak je pravosnano okonan obustavom krivinog postupka ili oslobaajuom ili odbijajuom odlukom, a za tu radnju se u prekrajnom postupku utvrdi odgovornost uinioca, vrijeme provedeno u pritvoru uraunae se u izreenu kaznu. (3) Lienje slobode i zadravanje koje je trajalo due od osam, a krae od 20 asova rauna se kao dan zatvora, etiri asa rada u javnom interesu ili 25 eura novane kazne. II. MJERE UPOZORENJA Vrste mjera upozorenja lan 32 Mjere upozorenja koje se mogu izrei u skladu sa ovim zakonom su opomena i uslovna osuda. Svrha mjera upozorenja lan 33 Svrha opomene i uslovne osude, u okviru opte svrhe prekrajnih sankcija, je da se prema uiniocu koji je kriv ne primijeni kazna za prekraje lake prirode, kad to nije nuno za prekrajnopravnu zatitu i kad se moe oekivati da e samo upozorenje (opomena) ili upozorenje uz prijetnju kazne (uslovna osuda) dovoljno uticati na uinioca prekraja da ubudue ne ini prekraje. Opomena lan 34 (1) Kad postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost uinioca, tako da se moe oekivati da e se ubudue kloniti vrenja prekraja i bez izricanja propisane kazne ili ako se radi o naroito lakom obliku tog prekraja, sud moe, umjesto kazne, izrei opomenu. (2) Opomena se moe izrei i kad uinilac prije donoenja odluke o prekraju ispuni propisanu obavezu, odnosno otkloni ili naknadi priinjenu tetu. 13

Uslovna osuda lan 35 (1) Uslovnom osudom sud uiniocu utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se ona nee izvriti ako osueni, za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od tri mjeseca niti due od jedne godine (vrijeme provjeravanja), ne uini novi prekraj ili ispuni drugi uslov koji mu odredi sud. (2) Izuzetno, uslovnom osudom sud moe osuenom utvrditi i zatitnu mjeru zabrane vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti i istovremeno odrediti da se ona nee izvriti ako, za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od tri mjeseca ni due od jedne godine (vrijeme provjeravanja), ne uini novi prekraj ili ispuni drugi uslov koji mu odredi sud. (3) Sud e izrei uslovnu osudu kad ocijeni da se i bez izvrenja kazne moe postii svrha kanjavanja, naroito imajui u vidu odnos uinioca prema tom prekraju ili prema oteenom i da e naknaditi tetu prouzrokovanu prekrajem. Obaveze uslovno osuenog lica lan 36 (1) Uiniocu prekraja, uz izreenu uslovnu osudu, sud moe odrediti jednu ili vie obaveza i to da: 1) naknadi uinjenu tetu; 2) vrati korist koju je pribavio prekrajem; 3) ispuni druge obaveze propisane zakonom koje su primjerene uinjenom prekraju. (2) Rok za ispunjenje obaveze iz stava 1 ovog lana odreuje sud u okviru odreenog vremena provjeravanja. Opozivanje uslovne osude lan 37 (1) Sud e opozvati uslovnu osudu ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedan ili vie prekraja iste vrste i teine ili ako ne ispuni postavljeni uslov. (2) Ako osueni u toku vremena provjeravanja uini neki drugi prekraj, sud e, nakon to ocijeni sve okolnosti koje se odnose na uinjeni prekraj i uinioca, a naroito teinu prekraja i pobude iz kojih je uinjen, odluiti da li e opozvati uslovnu osudu. (3) U sluaju opozivanja uslovne osude, sud e, primjenom odredaba lana 29 ovog zakona, izrei kaznu i/ili zatitnu mjeru za ranije izvreni i za novi prekraj, uzimajui kaznu i/ili zatitnu mjeru iz opozvane odluke kao ve utvrenu. (4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud moe za novi prekraj izrei kaznu ili uslovnu osudu. Ako izrekne uslovnu osudu, sud e utvrditi jedinstvenu kaznu za raniji i novi prekraj, uzimajui u obzir ranije utvrenu kaznu, u skladu sa odredbama ovog zakona o odmjeravanju kazne za prekraje u sticaju i odrediti novo vrijeme provjeravanja. (5) Sud e opozvati uslovnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako osueni u toku vremena provjeravanja ne izvri obaveze koje su mu odreene, a mogao ih je izvriti. U sluaju da se utvrdi nemogunost izvrenja obaveza, sud te obaveze moe zamijeniti drugim obavezama ili osuenog osloboditi obaveza. (6) Uslovna osuda se ne moe opozvati nakon to protekne jedna godina od isteka vremena provjeravanja bez obzira na razloge za opoziv. Uslovna osuda sa zatitnim nadzorom lan 38 14

(1) Sud moe odrediti da se uinilac kome je izreena uslovna osuda stavi pod zatitni nadzor za odreeno vrijeme u toku vremena provjeravanja ako se, s obzirom na njegovu linost, raniji uvot, dranje poslije uinjenog prekraja, a naroito njegov odnos prema oteenom i okolnosti izvrnja prekraja, moe oekivati da e se zatitnim nadzorom potpunije ostvariti svrha uslovne osude. (2) Zatitni nadzor obuhvata zakonom predviene mjere pomoi, staranja, nadzora i zatite. (3) Zatitni nadzor odreuje sud u odluci kojom izrie uslovnu osudu i odreuje mjere zatitnog nadzora, njihovo trajanje i nain njihovog ispunjavanja. (4) Zatitni nadzor vre struna lica organa uprave nadlenog za izvrenje krivinih sankcija. (5) Zatitni nadzor moe trajati za odreeno vrijeme u toku vremena provjeravanja, ali se odlukom suda moe ukinuti i prije, ako su prestali razlozi za odreivanje zatitnog nadzora. Posebne obaveze uz zatitni nadzor lan 39 Zatitni nadzor moe obuhvatiti jednu ili vie od sljedeih obaveza: 1) podvrgavanje lijeenju u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi; 2) uzdravanje od upotrebe alkoholnih pia ili droga; 3) posjeivanje odreenih profesionalnih i drugih savjetovalita ili ustanova i postupanje po njihovim uputstvima; 4) uzdravanje od posjeivanja odreenih mjesta, ugostiteljskih objekata, sportskih manifestacija ili priredbi, ako to moe biti prilika ili podsticaj za ponovno vrenje prekraja. Opoziv uslovne osude sa zatitnim nadzorom lan 40 Na opoziv uslovne osude sa zatitnim nadzorom primjenjuju se odredbe lana 37 ovog zakona. III. ZATITNE MJERE Svrha i propisivanje lan 41 Svrha zatitnih mjera je da se njihovom primjenom otklone stanja ili uslovi koji mogu biti od uticaja da uinilac ubudue vri prekraje. Vrste zatitnih mjera lan 42 (1) Za prekraj se mogu propisati sljedee zatitne mjere: 1) oduzimanje predmeta; 2) zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti; 3) zabrana upravljanja motornim vozilom; 4) obavezno lijeenje alkoholiara od zavisnosti; 5) obavezno lijeenje narkomana od zavisnosti; 6) obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi; 7) obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi; 8) javno objavljivanje odluke; 9) protjerivanje stranaca sa teritorije Crne Gore. 15

(2) Zakonima kojima se propisuju prekraji mogu se odrediti i druge zatitne mjere, uslovi i rokovi za njihovo izricanje. (3) Zatitne mjere propisane ovim i posebnim zakonom mogu se, ako ovim zakonom nije drukije odreeno, propisati i primijeniti u trajanju koje ne moe biti krae od 30 dana niti dui od dvije godine. (4) Zatitna mjera oduzimanja predmeta primjenjuje se trajno. Izricanje zatitnih mjera lan 43 (1) Uiniocu kome je izreena kazna ili mjera upozorenja sud moe izrei jednu ili vie zatitnih mjera. (2) Zatitna mjera moe se izrei i kad prekrajna sankcija iz stava 1 ovog lana nije izreena, samo ako je takva mogunost propisana zakonom. (3) Ako je jednom odlukom za vie uinjenih prekraja potrebno izrei vie zatitnih mjera razliite vrste, sud e izrei sve te zatitne mjere. (4) Ovlaeni organ iz lana 111 stav 2 ovog zakona moe prekrajnim nalogom izrei zatitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u najkraem propisanom trajanju, kao i zatitnu mjeru oduzimanja predmeta. (5) Zatitne mjere iz lana 42 stav 1 ta. 1, 4, 5 i 6 ovog zakona mogu se izrei i kad nijesu propisane za prekraj. Oduzimanje predmeta lan 44 (1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrenje prekraja ili koji su nastali izvrenjem prekraja mogu se oduzeti ako su svojina uinioca. (2) Predmeti iz stava 1 ovog lana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina uinioca, ako to zahtijevaju razlozi bezbjednosti ljudi ili imovine, razlozi morala ili kad i dalje postoji opasnost da e biti upotrijebljeni za izvrenje prekraja, a time se ne dira u prava treih lica na naknadu tete od uinioca. (3) Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog lana, ova mjera moe se izrei ako okolnosti pod kojima je prekraj uinjen, stepen odgovornosti, line prilike i sklonosti uinioca opravdavaju njeno izricanje. (4) Nadleni sud koji donosi odluku ili ovlaeni organ koji izdaje prekrajni nalog oduzete predmete dostavlja organu uprave nadlenom za poslove upravljanja dravnom imovinom, u skladu sa zakonom kojim se ureuje upravljanje privremeno i trajno oduzetom imovinom. (5) Predmeti koji se po zakonu oduzimaju ili se mogu oduzeti, oduzee se i kad se prekrajni postupak ne zavri odlukom kojom se uinilac oglaava krivim, ako to zahtijevaju razlozi bezbjednosti ljudi ili imovine, razlozi morala, kao i u drugim sluajevima propisanim zakonom. (6) Zakonom kojim se propisuje prekraj moe se predvidjeti obavezno izricanje zatitne mjere oduzimanje predmeta. (7) Zakonom se moe odrediti obavezno unitavanje oduzetih predmeta. Zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti lan 45 (1) Zabranom vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti uiniocu prekraja se zabranjuje da obavlja poziv, djelatnost ili dunost koje obavlja na osnovu prijave, odnosno odobrenja ili dozvole nadlenog organa. 16

(2) Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu propisani uslovi za izricanje mjere iz stava 1 ovog lana, ova mjera moe se izrei uiniocu koji je zloupotrijebio poziv, djelatnost ili dunost za izvrenje prekraja, ako se opravdano moe smatrati da bi dalje obavljanje takvog poziva, djelatnosti ili dunosti bilo opasno po ivot ili zdravlje ljudi ili bi bilo tetno za privredno ili finansijsko poslovanje drugih pravnih lica ili za privredu, ako to zahtijevaju razlozi morala ili ako je uinilac za posljednje dvije godine kanjen zbog istog ili slinog prekraja. (3) Sud odreuje trajanje mjere iz stava 1 ovog lana, koje ne moe biti due od est mjeseci, raunajui od dana pravosnanosti odluke o odreivanju te mjere, pri emu se vrijeme provedeno u zatvoru ili u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je izvrena zatitna mjera ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere. (4) Zabranu vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti sud moe izrei ako je uiniocu izreena kazna, uslovna osuda, opomena ili je uinilac osloboen od kazne. (5) Ako je izreena uslovna osuda, sud moe odrediti da se ta prekrajna sankcija moe opozvati, ako uinilac prekri zabranu vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti. Zabrana upravljanja motornim vozilom lan 46 (1) Uiniocu prekraja kojim se ugroava javni saobraaj moe se izrei zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom odreene vrste ili kategorije. (2) Ako zakonom kojim se propisuje prekraj nijesu posebno utvreni uslovi za izricanje zatitne mjere, ta mjera moe se izrei uiniocu prekraja koji je uinio teu povredu propisa o bezbjednosti saobraaja ili ije ranije krenje tih propisa pokazuje da je opasno da upravlja motornim vozilom odreene vrste ili kategorije. (3) Prilikom odluivanja da li e se izrei ova mjera uzee se u obzir i okolnost da li je okrivljeni po zanimanju voza motornog vozila. (4) Sud odreuje trajanje zatitne mjere iz stava 1 ovog lana, koja ne moe biti kraa od 30 dana niti dua od est mjeseci, raunajui od dana pravosnanosti odluke, pri emu se vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno u ustanovi u kojoj se izvrava zatitna ili vaspitna mjera ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere. (5) Licu koje ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom zabrana se izrie za upravljanje motornim vozilom na teritoriji Crne Gore. (6) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti da e se ta osuda opozvati ako uinilac prekri zabranu upravljanja motornim vozilom. Javno objavljivanje odluke lan 47 (1) Zatitnu mjeru javnog objavljivanja odluke sud e izrei ako smatra da bi bilo korisno da se javnost upozna sa odlukom, a naroito ako bi njeno objavljivanje doprinijelo da se otkloni opasnost po ivot ili zdravlje ljudi ili da se zatiti sigurnost prometa roba i usluga ili privreda. (2) Zavisno od znaaja prekraja sud odluuje da li e se odluka objaviti preko tampe, radija ili televizije ili preko vie navedenih sredstava informisanja, kao i da li e se njeno obrazloenje objaviti u cjelini ili u izvodu, pri emu e voditi rauna da nain objavljivanja omogui obavijetenost svih u ijem interesu je treba objaviti. (3) Javno objavljivanje odluke moe se izvriti najkasnije 30 dana od dana njene pravosnanosti. (4) Zakonom kojim se propisuje prekraj moe se propisati obavezno izricanje zatitne mjere javnog objavljivanja odluke. (5) Trokove javnog objavljivanja odluke snosi osueni. Protjerivanje stranaca sa teritorije Crne Gore 17

lan 48 (1) Sud moe stranca koji je uinio prekraj zbog kojeg je nepoeljan njegov dalji boravak u zemlji protjerati sa teritorije Crne Gore za vrijeme do jedne godine. (2) Prilikom ocjene da li e izrei mjeru iz stava 1 ovog lana, sud e uzeti u obzir prirodu i teinu uinjenog prekraja, pobude iz kojih je prekraj uinjen, nain izvrenja prekraja i druge okolnosti koje ukazuju na nepoeljnost daljeg boravka stranca u Crnoj Gori. (3) Vrijeme trajanja protjerivanja rauna se od dana pravosnanosti odluke, pri emu se vrijeme provedeno u zatvoru ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere. (4) Mjera iz stava 1 ovog lana ne moe se izrei uiniocu koji uiva zatitu u skladu sa potvrenim meunarodnim ugovorima. Shodna primjena zakona lan 49 (1) U odnosu na uslove, rokove i nain izricanja zatitnih mjera iz lana 42 stav 1 ta. 4 do 7 ovog zakona shodno se primjenjuju odredbe Krivinog zakonika koje se odnose na mjere bezbjednosti. (2) U odnosu na izvrenje zatitnih mjera iz lana 42 ovog zakona shodno se primjenjuju odredbe Zakona o izvrenju krivinih sankcija koje se odnose na mjere bezbjednosti. Glava V ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, REHABILITACIJA, PODACI IZ PREKRAJNE EVIDENCIJE I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE Osnov oduzimanja imovinske koristi lan 50 (1) Niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu izvrenjem prekraja. (2) Korist iz stava 1 ovog lana oduzee se, pod uslovima propisanim ovim zakonom, sudskom odlukom kojom je utvreno izvrenje prekraja. Uslovi i nain oduzimanja imovinske koristi lan 51 (1) Od uinioca prekraja e se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena izvrenjem prekraja, a ako oduzimanje nije mogue uinilac e se obavezati da plati novani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. (2) Imovinska korist pribavljena izvrenjem prekraja oduzee se i od lica na koje je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja oigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti. (3) Ako je izvrenjem prekraja pribavljena imovinska korist za drugog, ta korist e se oduzeti. (4) Iznos ili vrsta oduzete imovinske koristi e se odrediti u odluci o prekraju. Zatita oteenog lan 52

18

(1) Ako je u prekrajnom postupku usvojen imovinskopravni zahtjev oteenog, sud e izrei oduzimanje imovinske koristi u iznosu koji prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenog. (2) Oteeni koji je u prekrajnom postupku sa imovinskopravnim zahtjevom upuen na parnicu moe traiti da se namiri iz iznosa oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od est mjeseci od dana pravosnanosti odluke kojom je upuen na parnicu i ako u roku od jednog mjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je usvojen njegov imovinskopravni zahtjev zatrai namirenje iz oduzete imovinske koristi. Prekrajna evidencija lan 53 (1) Prekrajna evidencija sadri sljedee podatke: line podatke o uiniocu, podatke o prekraju, podatke o sankcijama i podatke o pravnim posljedicama osude, kasnije izmjene podataka sadranih u evidenciji, podatke o izdravanju kazne zatvora i o brisanju pravnih posljedica osude. (2) Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati sudu, dravnom tuilatvu i ovlaenim podnosiocima zahtjeva kad se radi o prekrajnom postupku protiv uinioca za koga se trae podaci, kao i organu starateljstva ili drugom nadlenom organu kad je to potrebno za vrenje poslova iz njihove nadlenosti. (3) Podaci iz prekrajne evidencije mogu se, na obrazloen zahtjev, dati i drugim dravnim organima, privrednom drutvu, drugom pravnom licu ili preduzetniku ako jo traju pravne posljedice kazne ili zatitne mjere i ako za to postoji opravdan interes zasnovan na zakonu. (4) Ako je odluka o prekrajnoj sankciji brisana, podaci o toj odluci ne mogu se dati nikome osim sudu, nadlenom tuilatvu i ovlaenom podnosiocu zahtjeva u vezi sa prekrajnim postupkom koji se vodi protiv lica ija je odluka brisana. (5) Podatke iz prekrajne evidencije moe, u okviru svojih zakonskih ovlaenja, koristiti organ nadlean za poslove policije. (6) Niko nema pravo da trai od graana da podnesu dokaz o svom kanjavanju ili nekanjavanju za prekraje. (7) Graaninu se na njegov zahtjev mogu davati podaci o njegovom kanjavanju ili nekanjavanju za prekraje, samo ako su mu potrebni za ostvarivanje njegovih prava u drugoj dravi. (8) Prekrajnu evidenciju vodi i nain njenog voenja propisuje ministarstvo nadleno za poslove pravosua. Registar novanih kazni lan 54 (1) Registar novanih kazni je elektronska baza podataka u koju se unose podaci o svim izreenim novanim kaznama za prekraje i trokovima postupka. (2) Sud koji je donio odluku, odnosno ovlaeni organ koji je izdao prekrajni nalog e, bez odlaganja, u odgovarajuoj formi, unijeti u registar novanih kazni podatke o izreenim novanim kaznama i trokovima postupka. (3) Sud koji primi zahtjev za sudsko odluivanje iz lana 150 ovog zakona, taj podatak e, bez odlaganja, u odgovarajuoj formi, unijeti u registar novanih kazni i brisati izreenu novanu kaznu i trokove postupka. (4) Novane kazne i trokovi postupka koji su izreeni na osnovu konanog i izvrnog prekrajnog naloga ili pravosnane i izvrne odluke suda odmah se upisuju u registar novanih kazni kao dug i ostaju u bazi podataka dok osueni, odnosno kanjeni ne plati puni iznos novane kazne i trokova postupka. (5) Ministarstvo nadleno za poslove pravosua rukovodi radom Registra novanih kazni i stara se o njegovom funkcionisanju. 19

(6) Sadraj i nain voenja Registra novanih kazni propisuje ministarstvo nadleno za poslove pravosua. Rehabilitacija lan 55 (1) Rehabilitacijom se iz prekrajne evidencije brie osuda i prestaju sve njene pravne posljedice, a osueni se smatra neosuivanim. (2) Rehabilitacija nastaje, ako: 1) lice koje je oglaeno krivim, a osloboeno je od kazne ili kome je izreena opomena, u roku od jedne godine od pravosnanosti odluke, ne uini novi prekraj; 2) lice kome je izreena uslovna osuda, u toku vremena provjeravanja i u roku od jedne godine po isteku vremena provjeravanja, ne uini novi prekraj; 3) lice koje je osueno na kaznu zatvora, novanu kaznu ili kaznu rada u javnom interesu, u roku od jedne godine od dana kad je kazna izvrena, zastarjela ili oprotena, ne uini novi prekraj. (3) Novana kazna nee se brisati iz prekrajne evidencije dok se vodi kao dug u Registru novanih kazni u skladu sa lanom 54 stav 4 ovog zakona. (4) Novane kazne i trokovi postupka briu se iz Registra novanih kazni po isteku etiri godine od dana kad je prekrajni nalog postao konaan, odnosno odluka o prekraju postala pravosnana i izvrna. (5) Zatitne mjere nee se brisati iz prekrajne evidencije dok se ne izvre ili dok ne istekne rok zastarjelosti. (6) Rehabilitacija ne nastaje ako jo traju zatitne mjere. Pravne posljedice osude lan 56 (1) Pravne posljedice osude koje se sastoje od gubitka ili zabrane sticanja odreenih prava propisuju se zakonom. (2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u sticanju kaznenih bodova propisuju se posebnim zakonom. Propisivanje kaznenih bodova lan 57 (1) Kazneni bodovi kao pravna posljedica osude mogu se zakonom kojim se ureuje bezbjednost saobraaja na putevima propisati za uinioca koji je pravosnano osuen za tei prekraj protiv bezbjednosti saobraaja na putevima. (2) Za jedan prekraj moe se propisati najvie do tri kaznena boda. (3) Ako je osueni, odnosno kanjeni prikupio odreeni broj kaznenih bodova za koje zakon propisuje nastupanje neke pravne posljedice, nadleni organ koji vodi evidenciju o kaznenim bodovima e utvrditi da je osueni, odnosno kanjeni prikupio taj broj kaznenih bodova i donijeti odluku kojom e odrediti pravnu posljedicu osude predvienu posebnim zakonom. (4) Pravne posljedice osude koja se sastoji u sticanju kaznenih bodova nastupaju danom pravosnanosti, odnosno konanosti i izvrnosti odluke iz stava 3 ovog lana. Brisanje iz evidencije o kaznenim bodovima lan 58

20

Kazneni bodovi briu se iz evidencije o kaznenim bodovima nakon proteka dvije godine od dana pravosnanosti, odnosno konanosti i izvrnosti odluke na osnovu koje je uinilac prikupio kaznene bodove. Glava VI ZASTARJELOST Zastarjelost pokretanja i voenja prekrajnog postupka lan 59 (1) Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti niti voditi ako protekne jedna godina od dana kad je prekraj izvren. (2) Zastarijevanje prekrajnog gonjenja ne tee za vrijeme za koje se gonjenje ne moe otpoeti ili nastaviti po zakonu. (3) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi gonjenja uinioca prekraja. (4) Svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee. (5) Zastarjelost prekrajnog gonjenja nastaje u svakom sluaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost gonjenja. Zastarjelost izvrenja kazne ili zatitne mjere lan 60 (1) Izreena kazna ili zatitna mjera ne mogu se izvriti ako je od dana pravosnanosti, odnosno konanosti i izvrnosti odluke o prekraju proteklo dvije godine. (2) Zastarijevanje izvrenja kazne ili zatitne mjere poinje od dana pravosnanosti, odnosno konanosti i izvrnosti odluke o prekraju kojim je izreena kazna ili zatitna mjera. (3) Zastarijevanje izvrenja kazne ili zatitne mjere ne tee za vrijeme za koje se izvrenje ne moe preduzeti po zakonu. (4) Zastarjelost se prekida svakom radnjom preduzetom radi izvrenja kazne i zatitne mjere. (5) Svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee. (6) Zastarjelost izvrenja kazne ili zatitne mjere u svakom sluaju nastaje kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost izvrenja kazne ili zatitne mjere. Glava VII MALOLJETNICI I. MATERIJALNE ODREDBE Odredbe o maloljetnicima lan 61 (1) Prema maloljetnim uiniocima prekraja primjenjuju se odredbe ove glave, a ostale odredbe ovog zakona ukoliko u ovoj glavi nije drukije propisano. (2) Posebne odredbe koje vae za maloljetne uinioce prekraja primjenjuju se pod uslovima predvienim odredbama ove glave i na punoljetna lica kad im se sudi za prekraje koje su uinili kao maloljetnici. Iskljuenje prekrajnih sankcija prema djeci lan 62 21

Prema licu koje u vrijeme izvrenja prekraja nije navrilo etrnaest godina (dijete) ne moe se voditi prekrajni postupak. Prekrajne sankcije prema maloljetnicima lan 63 (1) Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja prekraja navrio 14, a nije navrio 16 godina (mlai maloljetnik) mogu se izrei samo vaspitne mjere. (2) Maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja prekraja navrio 16 godina, a nije navrio 18 godina (stariji maloljetnik) moe se izrei vaspitna mjera ili novana kazna. (3) Maloljetniku se mogu izrei zatitne mjere pod uslovima iz lana 79 ovog zakona. (4) Maloljetniku se ne mogu izrei uslovna osuda i opomena. Svrha prekrajnih sankcija lan 64 U okviru opte svrhe prekrajnih sankcija, svrha maloljetnikih prekrajnih sankcija je da se pruanjem zatite, brige, pomoi i nadzora, kao i obezbjeenjem opteg obrazovanja maloljetnog uinioca prekraja utie na jaanje njegove odgovornosti, vaspitanje, prevaspitanje i pravilan razvoj. Vrste vaspitnih mjera lan 65 (1) Maloljetnom uiniocu prekraja mogu se izrei sljedee vaspitne mjere: 1) mjere upozorenja i usmjeravanja: ukor i posebne obaveze; 2) mjere pojaanog nadzora: pojaan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca, pojaan nadzor od strane organa starateljstva i pojaan nadzor uz dnevni boravak u odgovarajuoj ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje maloljetnika; 3) upuivanje u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa. (2) Radi utvrivanja okolnosti od znaaja za izricanje mjera iz stava 1 ovog lana sud e sasluati roditelje, usvojioca ili staraoca maloljetnika i druga lica koja mogu pruiti potrebne podatke. Izbor vaspitne mjere lan 66 Prilikom izbora vaspitne mjere sud e posebno uzeti u obzir uzrast i zrelost maloljetnika, druga svojstva njegove linosti, teinu prekraja, pobude iz kojih je uinio prekraj, sredinu i prilike u kojima je ivio, ponaanje poslije uinjenog prekraja, a naroito da li je sprijeio ili pokuao da sprijei nastupanje tetne posljedice, naknadio ili pokuao da naknadi uinjenu tetu, kao i druge okolnosti koje mogu biti od uticaja za izricanje mjere kojom e se najbolje postii svrha vaspitnih mjera. Izricanje vaspitnih mjera lan 67 (1) Mjere upozorenja i usmjeravanja izriu se maloljetniku prema kome nije potrebno preduzeti trajnije mjere vaspitanja i kad je takvim mjerama potrebno uticati na linost maloljetnika i njegovo ponaanje ili su te mjere dovoljne da se postigne svrha ovih mjera. (2) Mjere pojaanog nadzora izriu se prema maloljetniku prema kome treba preduzeti trajnije mjere vaspitanja i prevaspitanja, pri emu nije potrebno njegovo potpuno izdvajanje iz dotadanje sredine. 22

(3) Upuivanje u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa izrie se prema maloljetniku prema kome treba preduzeti trajnije mjere vaspitanja i prevaspitanja i njegovo izdvajanje iz dotadanje sredine, a sud ocijeni da se svrha vaspitnih mjera ne moe ostvariti primjenom mjera iz st. 1 i 2 ovog lana. Ukor lan 68 (1) Ukor se izrie ako se iz odnosa maloljetnika prema uinjenom prekraju i njegove spremnosti da ubudue ne ini prekraje moe zakljuiti da e se i samim ukorom ostvariti svrha vaspitnih mjera. (2) Prilikom izricanja ukora sud e ukazati maloljetniku na tetnost njegovog postupka i predoie mu mogunost izricanja tee sankcije ako ponovo uini prekraj. Pojaan nadzor lan 69 (1) Mjera pojaanog nadzora moe se izrei kao mjera pojaanog nadzora od strane roditelja, usvojioca ili staraoca ili organa starateljstva i mjera pojaanog nadzora uz dnevni boravak u odgovarajuoj ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje maloljetnika . (2) Mjeru pojaanog nadzora od strane roditelja, usvojioca ili staraoca sud e izrei ako su roditelji, usvojilac, odnosno staralac propustili da vre potrebnu brigu i nadzor nad maloljetnikom, a u mogunosti su da takav nadzor vre i to se od njih moe osnovano oekivati. (3) Prilikom izricanja mjere iz st. 1 i 2 ovog lana sud e odrediti da organ starateljstva provjerava njeno izvrenje i ukazuje pomo porodici maloljetnika, a licima iz st. 1 i 2 ovog lana sud e naloiti odreene dunosti koje treba da preduzmu radi vaspitavanja maloljenika, njegovog lijeenja i otklanjanja tetnih uticaja na njega. (4) Ako lica iz stava 2 ovog lana nijesu u mogunosti da vre pojaan nadzor, maloljetnik e se staviti pod pojaan nadzor od strane organa starateljstva i za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje ostaje da ivi kod svojih roditelja ili drugih lica koja ga izdravaju, odnosno koja se o njemu staraju, a pojaan nadzor nad njim vri odreeno slubeno lice organa starateljstva ili drugo struno lice koje odredi organ starateljstva. (5) Organ starateljstva brine se o kolovanju maloljetnika, njegovom zaposlenju, izdvajanju iz sredine koja na njega tetno utie, potrebnom lijeenju i sreivanju prilika u kojima ivi. (6) Mjere pojaanog nadzora iz st. 2 i 4 ovog lana mogu trajati najkrae jedan mjesec, a najdue est mjeseci, pri emu sud naknadno odluuje o njihovom prestanku. Pojaan nadzor uz dnevni boravak u ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje maloljetnika lan 70 (1) Vaspitnu mjeru pojaanog nadzora, uz obavezu dnevnog boravka u ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje maloljetnika, sud e izrei ako je uz neku od odgovarajuih vaspitnih mjera pojaanog nadzora potrebno i angaovanje strunih lica u posebnoj ustanovi koja se bavi vaspitavanjem i obrazovanjem maloljetnika. (2) Mjera iz stava 1 ovog lana moe trajati najkrae jedan mjesec, a najdue est mjeseci, pri emu sud naknadno odluuje o njenom prestanku. (3) Za vrijeme trajanja mjera iz stava 1 ovog lana maloljetnik i dalje ostaje kod svog roditelja, odnosno svojih roditelja ili drugih lica koja se o njemu staraju, a u toku dana provodi odreeno vrijeme u ustanovi za vaspitavanje i obrazovanje maloljetnika, ali tako da to ne ometa njegovo kolovanje ili redovni odlazak na posao. U takvoj ustanovi e se odgovarajuim vaspitnim i obrazovnim sadrajima uticati na budui ivot i ponaanje maloljetnika u uoj i iroj socijalnoj sredini. 23

(4) O nainu sprovoenja mjere iz stava 1 ovog lana stara se organ starateljstva. Posebne obaveze lan 71 (1) Sud moe maloljetniku odrediti jednu ili vie posebnih obaveza ako ocijeni da e se njihovom primjenom pozitivno uticati na maloljetnika i njegovo ponaanje. Sud e maloljetniku izrei obavezu da: 1) se izvini oteenom; 2) u okviru sopstvenih mogunosti otkloni ili naknadi tetu koju je prouzrokovao prekrajem; 3) redovno pohaa kolu, odnosno da ne izostaje sa posla; 4) se bez naknade ukljui u rad humanitarnih organizacija ili obavlja poslove humanitarnog, kulturnog, socijalnog, ekolokog sadraja ili druge poslove od javnog interesa; 5) se uzdrava od uivanja alkoholnih pia i opojnih droga ili da se podvrgne odgovarajuem lijeenju; 6) se uzdri od posjeivanja odreenih mjesta i kloni drutva odreenih osoba koje na njega tetno utiu; 7) se ukljui u pojedinani ili grupni tretman u zdravstvenoj ustanovi ili savjetovalitu za mlade; 8) se ukljui u sportske i druge aktivnosti uz pedagoki nadzor u koli ili lokalnoj zajednici. (2) Obaveze iz stava 1 ta. 3 do 8 ovog lana ne mogu trajati due od tri mjeseca i ne smiju ometati kolovanje ili zaposlenje maloljetnika. (3) Prilikom odreivanja obaveze iz stava 1 taka 2 ovog lana sud e odrediti visinu, oblike i nain otklanjanja tete, pri emu rad maloljetnika moe trajati najdue do 20 asova u periodu od mjesec dana i mora biti tako rasporeen da ne ometa redovno kolovanje ili zaposlenje maloljetnika. (4) Sud e prilikom izricanja posebnih obaveza upozoriti maloljetnika da se, zbog neispunjenja te obaveze, one mogu zamijeniti drugom obavezom ili vaspitnom mjerom. (5) Izvrenje posebnih obaveza sprovodi se uz nadzor nadlenog organa starateljstva koji o izvravanju obaveza obavjetava sud. Izricanje posebnih obaveza lan 72 (1) Uz vaspitnu mjeru pojaanog nadzora sud moe maloljetniku izrei najvie dvije posebne obaveze iz lana 71 stav 1 ovog zakona. (2) Prilikom izricanja posebnih obaveza sud e naroito ukazati maloljetniku i njegovim roditeljima, odnosno usvojiocu ili staraocu da se u sluaju neispunjenja ovih obaveza izreena mjera pojaanog nadzora moe zamijeniti drugom vaspitnom mjerom. (3) Na trajanje posebnih obaveza koje se mogu izrei uz mjeru pojaanog nadzora shodno se primjenjuju odredbe lana 69 stav 6 ovog zakona. Upuivanje u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa lan 73 (1) Sud e izrei mjeru upuivanja u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa kad maloljetnika treba izdvojiti iz dotadanje sredine i kad ocijeni da je pojaanim mjerama potrebno uticati na linost i ponaanje maloljetnika uz angaovanje strunih lica. (2) Prilikom primjene mjere iz stava 1 ovog lana vodie se rauna o tome da se maloljetniku obezbijedi nastavak kolovanja. 24

(3) U vaspitnoj ustanovi iz stava 1 ovog lana maloljetnik moe ostati najkrae osam dana, a najdue tri mjeseca, pri emu se svakih mjesec dana razmatra da li postoje osnovi za obustavu izvrenja mjere ili za zamjenu te mjere drugom vaspitnom mjerom. (4) Boravak maloljetnika u ustanovi iz stava 1 ovog lana mora biti ispunjen aktivnostima primjerenim njegovim osobinama i usmjeren na razvijanje osjeanja odgovornosti. Obustava izvrenja i izmjena odluke o vaspitnoj mjeri lan 74 Kad poslije donoenja odluke kojom je izreena vaspitna mjera nastanu okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donoenje drukije odluke, izvrenje izreene mjere moe se obustaviti ili se izreena mjera moe zamijeniti drugom vaspitnom mjerom. Ponovno odluivanje o vaspitnim mjerama lan 75 (1) Ako je od pravosnanosti odluke kojom je izreena vaspitna mjera ili posebna obaveza proteklo vie od est mjeseci, a izvrenje nije zapoeto, sud e ponovo odluiti o potrebi da se izvri izreena mjera ili posebna obaveza, pri emu moe odluiti da se ranije izreena mjera ili posebna obaveza izvri, ne izvri ili da se zamijeni nekom drugom vaspitnom mjerom ili posebnom obavezom. (2) Sud je duan da vodi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika kome je izreena vaspitna mjera. Izricanje vaspitne mjere za prekraje u sticaju lan 76 (1) Ako je maloljetnik uinio vie prekraja u sticaju, sud e cijenei sve uinjene prekraje izrei jednu vaspitnu mjeru. (2) Na nain iz stava 1 ovog lana sud e postupiti i u sluaju kad se poslije izreene vaspitne mjere utvrdi da je maloljetnik, prije ili poslije njenog izricanja, uinio jo neki prekraj. Davanje podataka o izreenim vaspitnim mjerama lan 77 Podaci o izreenim vaspitnim mjerama mogu se dati samo sudu, dravnom tuiocu, organu starateljstva i ustanovi koja se bavi zatitom maloljetnika i to samo ako uinilac nije navrio 21 godinu ivota. Novana kazna lan 78 (1) Novanu kaznu sud moe izrei starijem maloljetniku koji ostvaruje prihode sopstvenim radom ili imovinom ako utvrdi da, s obzirom na prirodu i teinu uinjenog prekraja, treba izrei tu kaznu. (2) Neplaena novana kazna moe se zamijeniti samo posebnom obavezom iz lana 71 stav 1 taka 4 ovog zakona. 25

Izricanje zatitnih mjera maloljetnicima lan 79 (1) Zatitne mjere, osim zabrane vrenja poziva, djelatnosti i dunosti, mogu se izrei maloljetnicima ako im je izreena vaspitna mjera ili novana kazna. (2) Zatitna mjera obaveznog lijeenja narkomana od zavisnosti i obaveznog lijeenja alkoholiara od zavisnosti ne mogu se izrei uz vaspitne mjere upozorenja i usmjeravanja (ukor i posebne obaveze). (3) Zatitna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstenoj ustanovi i obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi izriu se samostalno. Dejstvo punoljetstva lan 80 (1) Ako je maloljetnik postao punoljetan prije donoenja odluke, sud nee izrei vaspitnu mjeru. (2) Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donoenja odluke kojom je bila izreena vaspitna mjera, sud e obustaviti izvrenje te mjere. II. POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA Opta odredba lan 81 Ukoliko ovim zakonom nije drukije propisano, u prekrajnom postupku prema maloljetnicima shodno e se primjenjivati odredbe zakona kojim je propisan krivini postupak prema maloljetnicima. Primjena odredaba prema djeci lan 82 (1) Kad se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvrenja prekraja nije navrio 14 godina, prekrajni postupak e se obustaviti. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana sud e o prekraju koji je uinjen obavijestiti roditelja, usvojioca ili staraoca maloljetnika, kao i organ starateljstva, a po potrebi moe obavijestiti i kolu, odnosno organizaciju u kojoj je maloljetnik smjeten. Zabrana suenja u odsustvu lan 83 (1) Maloljetniku se ne moe suditi u odsustvu. (2) Prilikom sasluanja maloljetnika i preduzimanja drugih radnji kojima maloljetnik prisustvuje postupae se obazrivo, tako da, s obzirom na duevnu razvijenost i lina svojstva, voenje prekrajnog postupka ne teti razvoju njegove linosti. Obaveza svjedoenja lan 84 26

Niko ne moe biti osloboen od dunosti da svjedoi o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi. Razdvajanje i spajanje postupka lan 85 (1) Kad je maloljetnik uestvovao u izvrenju prekraja zajedno sa punoljetnim licima, postupak prema njemu e se razdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave. (2) Postupak prema maloljetniku moe se voditi zajedno sa postupkom protiv punoljetnih lica i sprovesti po optim odredbama ovog zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razrjeenje stvari. (3) Rjeenje o razdvajanju, odnosno spajanju postupka donosi sudija kome je dodijeljen predmet. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba. Prava organa starateljstva, roditelja i staraoca lan 86 U postupku prema maloljetnicima organ starateljstva, roditelji i drugi zakonski zastupnici maloljetnika imaju pravo da se upoznaju sa tokom postupka, da u toku postupka stavljaju predloge i da ukazuju na injenice i dokaze koji su vani za donoenje pravilne odluke. Pozivanje maloljetnika i dostavljanje odluka i pismena lan 87 (1) Maloljetnik se poziva preko roditelja ili drugog zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe da se hitno postupa ili iz drugih opravdanih razloga. (2) Odluke i druga pismena dostavljaju se maloljetniku shodno odredbama lana 133 ovog zakona, pri emu se maloljetniku nee dostavljati pismena isticanjem na oglasnoj tabli suda, niti e se primijeniti odredbe lana 129 ovog zakona. Zabrana objavljivanja toka postupka lan 88 (1) Bez dozvole suda ne smije se objaviti tok prekrajnog postupka prema maloljetniku, niti odluka donesena u tom postupku. (2) Objaviti se moe samo onaj dio postupka, odnosno samo onaj dio odluke za koji postoji odobrenje, pri emu se ne smiju navesti ime maloljetnika i drugi podaci na osnovu kojih bi se moglo zakljuiti o kom je maloljetniku rije. Hitnost u postupanju lan 89 (1) Organi koji uestvuju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i ustanove od kojih se trae obavjetenja, izvjetaji ili miljenja, duni su da hitno postupe kako bi se postupak to prije zavrio. (2) Prije izricanja vaspitne mjere ili kazne maloljetniku pribavie se miljenje nadlenog organa starateljstva, osim ako je u meuvremenu maloljetnik postao punoljetan i ukoliko nema stalno prebivalite ili boravite u Crnoj Gori. Mjesna nadlenost 27

lan 90 Za postupak prema maloljetniku mjesno je nadlean, po pravilu, sud njegovog prebivalita, a ako maloljetnik nema prebivalite ili prebivalite nije poznato, sud boravita maloljetnika. Postupak se moe sprovesti pred sudom boravita maloljetnika koji ima prebivalite ili pred sudom mjesta izvrenja prekraja, ako je oigledno da e se kod tog suda lake sprovesti postupak. Pokretanje prekrajnog postupka prema maloljetniku lan 91 Prekrajni postupak prema maloljetniku pokree se zahtjevom za pokretanje prekrajnog postupka. Iskljuenje javnosti lan 92 U postupku prema maloljetniku uvijek e se iskljuiti javnost. Primjena naela oportuniteta lan 93 (1) Sud moe odluiti da se ne pokrene prekrajni postupak protiv maloljetnika i kad postoje dokazi da je uinio prekraj ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak, s obzirom na prirodu prekraja i okolnosti pod kojima je prekraj uinjen, raniji ivot maloljetnika i njegova lina svojstva. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana rjeenjem e se odbaciti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka sa obrazloenjem zbog ega je zahtjev odbaen, a o uinjenom prekraju obavijestie se roditelj, usvojilac, odnosno staralac maloljetnika i organ starateljstva radi preduzimanja mjera u okviru njihovih ovlaenja. Odluke u postupku prema maloljetnicima lan 94 (1) Sud nije vezan za predlog podnosioca zahtjeva prilikom odluivanja da li e prema maloljetniku izrei kaznu ili vaspitnu mjeru. (2) U izreci odluke kojom se maloljetniku izrie sankcija za uinjeni prekraj navodi se samo koja se sankcija izrie, ali se maloljetnik nee oglaavati krivim za prekraj koji mu je stavljen na teret. U obrazloenju rjeenja navee se opis prekraja i okolnosti koje opravdavaju primjenu izreene sankcije. Odluka o trokovima i imovinskopravnom zahtjevu lan 95 (1) Sud moe maloljetnika obavezati na plaanje trokova prekrajnog postupka i na ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu. (2) Ako je prema maloljetniku izreena vaspitna mjera ili je postupak obustavljen, trokovi postupka padaju na teret budetskih sredstava, a oteeni se radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahtjeva upuuje na parnini postupak. (3) Ako maloljetnik ima prihode ili imovinu, sud moe odrediti da plati trokove postupka i ispuni imovinskopravni zahtjev i kad prema njemu izrekne vaspitnu mjeru. 28

Pravo na albu lan 96 (1) Protiv odluke donesene u prvom stepenu moe se izjaviti alba, u roku od osam dana od dana dostavljanja prepisa odluke, osim ako ovim zakonom nije drukije propisano. (2) albu mogu izjaviti lica iz lana 200 ovog zakona. (3) Blagovremeno izjavljena alba odlae izvrenje odluke. Izvrenje vaspitnih mjera lan 97 Na izvrenje vaspitnih mjera i posebnih obaveza shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje nain izvrenja mjera i posebnih obaveza izreenih prema maloljetniku u krivinom postupku. DIO DRUGI PREKRAJNI POSTUPAK Glava VIII OSNOVNA PRAVILA Pravino voenje postupka lan 98 (1) Pravilima prekrajnog postupka ovog zakona omoguava se pravino voenje prekrajnog postupka, zatita ljudskih prava, pravilno utvrivanje injenica i zakonito odluivanje o prekrajnoj odgovornosti, tako da niko nevin ne bude osuen, a da se uiniocu prekraja izrekne kazna ili da se prema njemu primijeni druga prekrajna sankcija. (2) Prije donoenja pravosnane odluke o prekraju okrivljenom moe biti ogranieno ostvarivanje sloboda i prava samo pod uslovima propisanim ovim zakonom. (3) Ako ovim zakonom nijesu ureena pojedina pitanja prekrajnog postupka, na ta pitanja shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivinom postupku. Pravo na odbranu i druga prava okrivljenog lan 99 (1) Okrivljeni ima pravo da: 1) se u najkraem roku detaljno obavijesti, na jeziku koji razumije, o prekraju koji mu se stavlja na teret; 2) mu se da odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu odbrane; 3) se brani lino ili uz strunu pomo branioca koga sam izabere ili, ako prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane, da mu sud postavi branioca kad to zahtijevaju interesi pravinosti. Okrivljeni e biti upozoren da sve to izjavi moe biti upotrijebljeno protiv njega kao dokaz; 4) mu se omogui da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist; 5) u postupku upotrebljava svoj jezik, odnosno da mu se obezbijedi prevoenje na jezik koji razumije. (2) Za okrivljenog koji nije poslovno sposoban radnje u postupku preduzima zakonski zastupnik. 29

Zabrana ponovnog suenja lan 100 (1) Nikome ne moe biti ponovo sueno za prekraj za koji je pravosnanom odlukom osuen ili osloboen. (2) Zabrana iz stava 1 ovog lana ne sprjeava ponavljanje prekrajnog postupka u skladu sa ovim zakonom. (3) Lice koje je u krivinom postupku pravosnano oglaeno krivim za djelo koje ima obiljeje prekraja nee se kazniti za prekraj. Naelo istine i pravinosti lan 101 Sud je duan da istinito i potpuno utvrdi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonite i pravine odluke, kao i da sa jednakom panjom ispita i utvrdi injenice koje terete okrivljenog, kao i injenice koje mu idu u korist. Slobodna ocjena dokaza i pravno nevaljani dokazi lan 102 (1) Postojanje ili nepostojanje injenica na kojima zasniva odluku sud cijeni po svom slobodnom uvjerenju, pri emu nije ogranien posebnim formalnim pravilima. (2) Sudska odluka se ne moe zasnivati na dokazima koji su pribavljeni povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda zajemenih Ustavom ili potvrenim meunarodnim ugovorima. Pomo neukoj stranci lan 103 Okrivljeno ili drugo lice koje uestvuje u postupku, a iz neznanja bi moglo da propusti neku radnju ili da zbog toga ne koristi svoja prava, sud e pouiti o pravima koja mu po ovom zakonu pripadaju, kao i o posljedicama proputanja radnje. Ekonominost postupka lan 104 Sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i da onemogui svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja uestvuju u postupku. Dvostepenost prekrajnog postupka lan 105 Protiv odluke donesene u prvom stepenu moe se izjaviti alba ako ovim zakonom nije drukije propisano. Glava IX NADLENOST I IZUZEE Stvarna nadlenost lan 106 Sud sudi u granicama svoje stvarne nadlenosti propisane zakonom. 30

Sastav suda lan 107 (1) Prekrajni postupak u prvom stepenu vodi sudija pojedinac. (2) Drugostepeni sud odluuje u vijeu sastavljenom od troje sudija. Izuzee lan 108 Sudija koji uestvuje u postupku izuzee se po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranaka, branioca ili oteenog kad postoji neki od osnova za izuzee. Shodna primjena Zakonika o krivinom postupku lan 109 U odnosu na mjesnu nadlenost, spajanje i razdvajanje prekrajnog postupka, prenoenje mjesne nadlenosti, ocjenu i sukob nadlenosti, izuzee, kao i druga pitanja u vezi sa tim, shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivinom postupku, ako ovim zakonom nije drukije propisano. Glava X SUBJEKTI PREKRAJNOG POSTUPKA Stranke i uesnici u postupku lan 110 (1) Stranke u prekrajnom postupku su: 1) ovlaeni podnosilac zahtjeva; 2) okrivljeni. (2) Uesnici u prekrajnom postupku su: 1) branilac okrivljenog; 2) zakonski zastupnik ili punomonik okrivljenog; 3) oteeni; 4) drugo lice kad je to zakonom odreeno. Ovlaeni podnosioci zahtjeva lan 111 (1) Prekrajni postupak moe se pokrenuti na osnovu zahtjeva ovlaenog organa, oteenog ili okrivljenog (u daljem tekstu: podnosilac zahtjeva). (2) Ovlaeni organi iz stava 1 ovog lana su organi dravne uprave, organi lokalne uprave, ovlaeni inspektori, dravni tuilac i drugi organi i organizacije koji vre javna ovlaenja u iju nadlenost spada neposredno izvrenje ili nadzor nad izvrenjem zakona kojima su prekraji propisani. (3) Oteeni moe pokrenuti prekrajni postupak ako nije izdat prekrajni nalog, odnosno ako nije podnijet zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka u roku od 30 dana od dana isteka roka iz lana 153 stava 1 ovog zakona. (4) Okrivljeni moe pokrenuti prekrajni postupak zahtjevom za sudsko odluivanje pod uslovima propisanim ovim zakonom.

31

Okrivljeni lan 112 (1) Okrivljeni je lice protiv koga se vodi prekrajni postupak. (2) Okrivljeni iz stava 1 ovog lana moe biti: 1) fiziko lice; 2) preduzetnik; 3) pravno lice; 4) odgovorno lice. Okrivljeno pravno lice lan 113 (1) Za okrivljeno pravno lice u prekrajnom postupku uestvuje njegov predstavnik, koji je ovlaen da preduzima sve radnje koje moe preduzeti i okrivljeni. (2) Predstavnik okrivljenog pravnog lica je lice ovlaeno da to pravno lice predstavlja ili zastupa na osnovu zakona, akta nadlenog dravnog organa ili statuta, odnosno drugog opteg akta pravnog lica. (3) Pravno lice moe za svog predstavnika odrediti i drugo lice iz reda svojih lanova ili drugog zaposlenog u tom pravnom licu. (4) Predstavnik okrivljenog pravnog lica iz st. 1 i 3 ovog lana mora da ima pisano ovlaenje (punomoje) organa koji ga je odredio za predstavnika. (5) Predstavnik okrivljenog pravnog lica moe biti samo jedno lice. (6) Pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu koja imaju status okrivljenih u istoj stvari mogu imati svaki svog branioca ili zajednikog branioca. Predstavnik okrivljenog stranog pravnog lica lan 114 Predstavnik okrivljenog stranog pravnog lica je lice koje upravlja dijelom stranog pravnog lica, poslovnom jedinicom ili predstavnitvom koje obavlja djelatnost na teritoriji Crne Gore. Lica koja ne mogu biti predstavnici pravnog lica lan 115 (1) Predstavnik okrivljenog pravnog lica ne moe biti odgovorno lice u pravnom licu protiv koga se vodi postupak za isti prekraj, osim u sluaju ako je to lice jedini lan tog pravnog lica. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana sud je duan da pozove pravno lice da, u roku od osam dana, odredi drugog predstavnika. (3) Sud e u prvom pozivu okrivljeno pravno lice pozvati da pisanim putem odredi svog predstavnika i dostavi dokaz da je to lice u skladu sa ovim zakonom ovlaeno da predstavlja to pravno lice. Pravno lice pisano ovlaenje o licu koje e ga zastupati dostavie sudu prije zapoinjanja postupka ili e predstavnik pravnog lica prilikom preduzimanja prve radnje u postupku sudu predati punomoje. (4) Ako okrivljeno pravno lice ne postupi u skladu sa stavom 3 ovog lana ili sud ocijeni da, u sluaju iz stava 1 ovog lana, postoji sukob interesa izmeu pravnog lica i odgovornog lica, sud e rjeenjem odrediti kao predstavnika drugo lice zaposleno u tom pravnom licu. Ako takvog lica nema, sud e rjeenjem odrediti pravnom licu branioca po slubenoj dunosti, koji e imati sva ovlaenja za predstavljanje pravnog lica. (5) Ukoliko su ispunjeni uslovi za voenje postupka u odsustvu okrivljenog pravnog lica nee se primjenjivati odredba stava 4 ovog lana. 32

(6) Protiv rjeenja donesenog na osnovu stava 4 ovog lana nije dozvoljena posebna alba. Branilac lan 116 (1) Branilac okrivljenog moe biti advokat koga u postupku moe zamijeniti advokatski saradnik ili advokatski pripravnik sa poloenim pravosudnim ispitom. (2) Branilac je duan da prije preduzimanja prve radnje u postupku sudu preda potpisano punomoje od strane okrivljenog, a okrivljeni moe braniocu dati i usmeno punomoje na zapisnik kod suda koji vodi postupak. (3) Prava i dunosti branioca prestaju kad okrivljeni opozove punomoje i o tome obavijesti sud, a u svakom sluaju pravosnanim okonanjem prekrajnog postupka. (4) Branioca okrivljenom, osim ako se on tome izriito ne protivi, mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, brani ili vanbrani suprunik, srodnik u pravoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra ili hranilac. (5) Jedan advokat moe u istom ili odvojenim postupcima biti zajedniki branilac za dva ili vie okrivljenih, samo ako to nije protivno interesima njihovih odbrana. (6) Branilac ne moe biti: okrivljeni, oteeni, brani ili vanbrani suprunik okrivljenog, oteenog, tuioca ili sudije, njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobonoj do etvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena. (7) Branilac ne moe biti lice koje je pozvano kao svjedok, osim ako je po zakonu osloboeno od dunosti svjedoenja i izjavilo da nee svjedoiti, kao i lice koje je u istom predmetu postupalo kao sudija, ili kao neki od drugih ovlaenih podnosilaca zahtjeva. (8) Branilac moe u postupku u korist okrivljenog preduzimati sve radnje koje moe preduzimati i okrivljeni. Oteeni i drugi uesnici u postupku lan 117 (1) Oteeni, u smislu ovog zakona, je lice ije je neko lino ili imovinsko pravo povrijeeno ili ugroeno prekrajem. (2) Oteeni ima pravo da sam ili preko svog zakonskog zastupnika ili punomonika: 1) podnosi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka u sluajevima propisanim ovim zakonom; 2) podnosi dokaze, stavlja predloge i istie imovinskopravni zahtjev za naknadu tete ili vraanje stvari; 3) izjavljuje albu na odluku koja je donijeta povodom njegovog zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka. (3) Oteeni se u postupku moe ispitati kao svjedok. (4) Ako oteeni kao podnosilac zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka umre u toku roka za podnoenja zahtjeva ili u toku postupka koji se vodi po njegovom zahtjevu, njegov brani suprunik, vanbrani suprunik, djeca, roditelji, braa i sestre, usvojilac i usvojenik mogu, u roku od mjesec dana od njegove smrti, podnijeti zahtjev ili dati izjavu da se postupak nastavlja. (5) Uesnik u postupku je i lice koje nije oteeno prekrajem, ali je od njega privremeno oduzet predmet ili se predlae oduzimanje predmeta kao predmeta kojim je uinjen prekraj. Glava XI PODNESCI I ZAPISNICI Predaja podnesaka 33

lan 118 (1) Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, pravni ljekovi i drugi podnesci predaju se u pisanom obliku ili se daju usmeno na zapisnik kod suda. (2) Sud vodi zapisnik o svakoj radnji koju preduzima u toku postupka. Shodna primjena lan 119 Odredbe Zakonika o krivinom postupku o podnescima i zapisnicima shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku, ako ovim zakonom nije drukije propisano. Glava XII ROKOVI Duina roka lan 120 Rokovi propisani ovim zakonom ne mogu se produiti, osim kad to zakon izriito dozvoljava. Ako je u pitanju rok koji je ovim zakonom propisan radi zatite prava na odbranu i drugih procesnih prava okrivljenog, taj rok se moe skratiti ako to zahtijeva okrivljeni pisanim putem ili usmeno na zapisnik kod suda. Shodna primjena lan 121 Odredbe Zakonika o krivinom postupku o rokovima shodno se primjenjuju i u prekrajnom postupku. Glava XIII POVRAAJ U PREANJE STANJE Podnoenje molbe lan 122 Molbu za povraaj u preanje stanje mogu podnijeti: 1) okrivljeni koji je iz opravdanih razloga propustio rok za izjavljivanje albe, kao i u sluaju iz lana 182 stav 2 ovog zakona; 2) okrivljeni i podnosilac zahtjeva koji zbog proputanja prisustva na pretresu nemaju pravo albe na odluku iz l. 183, 184 i 185 ovog zakona. Povraaj u preanje stanje okrivljenog koji je propustio rok za izjavljivanje albe lan 123 (1) Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavljivanje albe na odluku sud e rjeenjem dozvoliti povraaj u preanje stanje radi izjavljivanja albe ako, u roku od osam dana od dana prestanka uzroka zbog kojeg je proputen rok, podnese molbu za povraaj u preanje stanje i ako istovremeno sa molbom preda albu. Poslije isteka jednog mjeseca od dana proputanja roka ne moe se traiti povraaj u preanje stanje. (2) Molba za povraaj u preanje stanje podnosi se sudu koji je donio prvostepenu 34

odluku. (3) Molba za povraaj u preanje stanje, po pravilu, ne zadrava izvrenje rjeenja, ali sud nadlean za rjeavanje molbe moe odluiti da se sa izvrenjem zastane do donoenja odluke po molbi. Odluivanje o povraaju u preanje stanje lan 124 (1) O povraaju u preanje stanje odluuje sud koji je donio prvostepenu odluku koja se pobija albom. (2) Kad sud dozvoli povraaj u preanje stanje zbog proputenog roka za albu, albu sa spisima predmeta dostavie na rjeavanje neposredno viem sudu. (3) Protiv rjeenja kojim se dozvoljava povraaj u preanje stanje nije dozvoljena alba. (4) Kad je okrivljeni izjavio albu na rjeenje kojim se ne dozvoljava povraaj u preanje stanje, sud je duan da ovu albu, zajedno sa albom na prvostepenu odluku, kao i sa svim spisima, dostavi neposredno viem sudu na rjeavanje. (5) Ako neposredno vii sud dozvoli povraaj u preanje stanje zbog proputenog roka za albu, istim rjeenjem e odluiti o albi izjavljenoj protiv prvostepene odluke. Povraaj u preanje stanje zbog proputanja pojavljivanja na pretres lan 125 (1) Okrivljeni koji je oglaen krivim u odsustvu u skladu sa lanom 182 stav 1 ovog zakona, odnosno okrivljeni kome je zbog proputanja da se pojavi na pretresu sud rjeenjem utvrdio da je prekrajni nalog konaan i izvran, u skladu sa lanom 183 st. 1 i 2 ovog zakona, moe podnijeti molbu za povraaj u preanje stanje u roku od osam dana od prijema sudske odluke (dana prestanka razloga zbog kojeg je rok proputen), ali ne nakon proteka roka od mjesec dana. (2) Iz istih razloga i u istom roku kao u stavu 1 ovog lana podnosilac zahtjeva moe podnijeti molbu za povraaj u preanje stanje na rjeenje o obustavi postupka, donesenog u skladu sa lanom 184 stav 1 ovog zakona. (3) Sud e usvojiti molbu za povraaj u preanje stanje ako okrivljeni dokae: 1) da mu nije uruen prekrajni nalog u skladu sa lanom 131 ovog zakona; 2) da je proputanje pojavljivanja na pretresu nastalo zbog opravdanih razloga. (4) Sud e usvojiti molbu za povraaj u preanje stanje podnosiocu zahtjeva ako dokae da je do proputanja pojavljivanja dolo zbog opravdanih razloga. Posljedice podnoenja molbe lan 126 (1) Ako usvoji molbu za povraaj u preanje stanje, sud e: 1) staviti prekrajni nalog ili odluku o prekraju van snage; 2) odrediti dan i vrijeme odravanja novog pretresa i o tome obavijestiti osuenog, odnosno kanjenog i podnosioca zahtjeva. (2) Ako osueni, odnosno kanjeni propusti da se pojavi na dan i u vrijeme odreeno za novi pretres, sud e prvobitni prekrajni nalog ili odluku ostaviti na snazi. (3) Sud e donijeti rjeenje kojim se obustavlja prekrajni postupak, odnosno potvrditi rjeenje o obustavi ili prekrajni nalog staviti van snage, ako je prekrajni postupak pokrenut zahtjevom za sudsko odluivanje, ako se okrivljeni, odnosno osueni pojavi na dan i u vrijeme odreeno za novi pretres, a predstavnik podnosioca zahtjeva propusti da se pojavi, osim ako se na osnovu dostavljenih dokaza ne moe drukije odluiti. Glava XIV IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV I TROKOVI PREKRAJNOG POSTUPKA 35

Shodna primjena lan 127 Odredbe Zakonika o krivinom postupku o imovinskopravnom zahtjevu i trokovima shodno e se primjenjivati u prekrajnom postupku. Glava XV DONOENJE I SAOPTAVANJE ODLUKA Vrste odluka i organi odluivanja lan 128 U prekrajnom postupku sud donosi odluku u obliku rjeenja i naredbe. Saoptavanje odluka lan 129 (1) Odluka se saoptava, po pravilu, odmah nakon donoenja, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. (2) Odluka se saoptava usmeno prisutnim zainteresovanim licima, koja imaju pravo albe na tu odluku, a dostavljanjem ovjerenog prepisa ako su ta lica odsutna. (3) Kad je odluka usmeno saoptena, to e se naznaiti u zapisniku, a lice koje ima pravo na albu potvrdie to svojim potpisom. (4) Odluka koja je objavljena mora se pisano izraditi u roku od osam dana od dana usmenog saoptavanja, a pisani otpravak odluke, odmah, ako se odreuje izvrenje odluke prije pravosnanosti. (5) Ako se stranke odreknu prava na albu, ovjereni prepis usmeno saoptene odluke ne mora imati obrazloenje. (6) Prepisi odluka protiv kojih je dozvoljena alba dostavljaju se sa poukom o pravu na albu. alba izjavljena u korist okrivljenog smatrae se blagovremenom ako je izjavljena u roku navedenom u pouci o pravu na albu i u sluaju kad je i u pouci naveden rok dui od zakonskog roka. Odluke drugostepenog suda za prekraje lan 130 (1) Drugostepeni sud odluke donosi u skladu sa lanom 107 stav 2 ovog zakona. (2) Odluke vijea donose se poslije usmenog vijeanja i glasanja, veinom glasova lanova vijea. (3) Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem, stara se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre i glasa posljednji. (4) Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podijele na vie razliitih miljenja, tako da ni jedno od njih nema veinu, pitanja e se razdvojiti, a glasanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako to e se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pripojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebna veina. (5) lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasao da se okrivljeni oslobodi ili da se odluka ukine i ostao u manjini, nije 36

duan da glasa o sankciji. Ako ne glasa, uzee se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji. (6) Vijeanje i glasanje vri se na nejavnoj sjednici. (7) U prostoriji u kojoj se vri vijeanje i glasanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar. Glava XVI DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA Nain dostavljanja lan 131 (1) Dostavljanje pismena vri se potom, telefaksom, odnosno elektronskim putem ili ga vri organ preko slubenog lica ili preko lica koje je registrovano za obavljanje dostavljanja fizikim ili elektronskim putem. Lice kome pismeno treba da se dostavi moe biti pozvano radi prijema samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje treba uruiti. (2) Dostavljanje prekrajnog naloga vri se i privrivanjem ili ostavljanjem prekrajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu, ako je prekraj koji je uinjen vezan za nepropisno parkiranje motornog vozila. Datum uruenja je datum kad je prekrajni nalog ostavljen na motornom vozilu. (3) Ako okrivljenom koji nema branioca treba dostaviti odluku kojom mu je izreena kazna zatvora, a odluka se ne moe na drugi nain dostaviti, sud moe okrivljenom postaviti branioca po slubenoj dunosti koji e razmotriti spise i po potrebi podnijeti albu. (4) Dostava pravnim licima vri se predajom pismena licu ovlaenom za primanje pismena ili drugom licu koje radi za pravno lice. (5) Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja.

Vrijeme i mjesto dostavljanja lan 132 (1) Dostavljanje se vri svakim radnim danom od 7 do 20 asova u stanu ili na radnom mjestu lica kome se dostava ima izvriti ili u prostorijama nadlenog organa kad se to lice u njima zatekne. (2) Ako se dostavljanje ne moe izviti na mjestu i u vrijeme iz stava 1 ovog lana, moe se izvriti u svako vrijeme i na svakom mjestu. Obavezno lino dostavljanje lan 133 (1) Uiniocu prekraja e se lino dostaviti prekrajni nalog, zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, poziv za pretres i odluka od ijeg dostavljanja poinje da tee rok za albu. (2) Kad se lice iz stava 1 ovog lana ne zatekne u stanu, poslovnoj prostoriji ili na radnom mjestu, a nije utvreno da je to lice odsutno, dostavlja e pismeno vratiti poti, odnosno organu koji ga alje, ukoliko se pismeno ne dostavlja putem pote, a licu kome se pismeno dostavlja e u potanskom sanduetu ili na vratima stana, poslovnog prostora ili na drugom odgovarajuem mjestu ostaviti pisano saoptenje gdje se pismeno nalazi i da ga mora preuzeti u roku od osam dana. (3) Dostavlja je duan da saoptenje iz stava 2 ovog lana potpie i da na pismenu koje vrati poti, odnosno organu, oznai gdje je ostavio saoptenje. 37

(4) Smatra se da je dostavljanje izvreno na dan kad lice kome je pismeno namijenjeno preuzme pismeno. Ako lice u roku od osam dana od dana ostavljanja saoptenja ne preuzme pismeno, smatra se da je dostavljanje izvreno istekom osmog dana od dana ostavljanja saoptenja. Posredno dostavljanje lan 134 (1) Pismena za koja u ovom zakonu nije odreeno da se moraju lino dostaviti dostavljaju se takoe lino, ali takva pismena, u sluaju kad se primalac ne zatekne u svom stanu, mogu se predati nekom od odraslih lanova njegovog domainstva. (2) Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu lica kome pismeno treba dostaviti, a to lice se tu ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti licu koje je zaposleno na istom radnom mjestu, ako ono pristane da primi pismeno. Dostavljanje advokatu moe se izvriti i predajom pismena licu zaposlenom u advokatskoj kancelariji. (3) Dostavljanje u skladu sa st. 1 i 2 ovog lana ne moe se izvriti licu koje u istom postupku uestvuje sa suprotnim interesom. Vraanje pismena organu koji ga je izdao lan 135 Ako se utvrdi da je lice kome dostavljanje treba izvriti odsutno i da mu lica iz lana 134 ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je dostavio, uz naznaenje gdje se odsutni nalazi. Pretpostavljeno dostavljanje lan 136 (1) Ako se dostavljanje ne moe izvriti na nain iz lana 134 ovog zakona, a nije utvreno da je lice kome dostavljanje treba izvriti odsutno, dostavlja e vratiti pismeno organu koji ga dostavlja ili poti, ako se dostavljanje vri potom. U potanskom sanduetu ili na vratima stana, poslovne prostorije ili radnog mjesta lica kome dostavljanje treba izvriti dostavlja e privrstiti pismeno saoptenje o tome gdje se pismeno nalazi pri emu se smatra da je time dostavljanje izvreno. Na saoptenju i na samom pismenu koje je trebalo dostaviti dostavlja e oznaiti razlog takvog dostavljanja, kao i dan kad je saoptenje privrstio na vrata i stavie svoj potpis. (2) O dostavljanju izvrenom na nain iz stava 1 ovog lana obavijestie se organ koji je odredio dostavljanje. Dostavljanje elektronskim putem lan 137 (1) Dostavljanje pismena elektronskim putem obavlja se u skladu sa posebnim zakonom. (2) Smatra se da je dostavljanje izvreno na dan kad lice kome se pismeno dostavlja svojim elektronskim potpisom potvrdi prijem pismena, odnosno istekom osmog dana od dana registrovanja obavjetenja da je pismeno upueno elektronskim putem. Odbijanje prijema lan 138 (1) Ako lice kome je pismeno upueno, odnosno lice koje je za njega duno da primi pismeno, bez zakonskog razloga odbije da primi pismeno, dostavlja e ga ostaviti u potanskom 38

sanduetu ili u stanu ili prostoriji u kojoj je to lice zaposleno ili e pismeno privrstiti na vratima stana ili prostorije. (2) Kad je dostavljanje izvreno na nain iz stava 1 ovog lana dostavlja e zabiljeiti na dostavnici dan, as i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio i smatra se da je time dostavljanje izvreno. (3) Ako lice odbije da primi prekrajni nalog na licu mjesta, ovlaeno slubeno lice e na prekrajnom nalogu zabiljeiti dan, as i razlog odbijanja i smatra se da je dostavljanje izvreno. Promjena prebivalita, odnosno boravita ili sjedita lan 139 (1) Kad okrivljeni u toku prekrajnog postupka promijeni adresu duan je da o tome odmah obavijesti sud koji vodi postupak. (2) Ako okrivljeni ne obavijesti sud o promjeni adrese, a dostavlja ne moe da sazna gdje se odselio, sud e odrediti da se sva dalja dostavljanja za njega vre na oglasnoj tabli suda koji vodi postupak. (3) Dostavljanje se smatra izvrenim po isteku osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu tablu suda koji vodi postupak. Posebni sluajevi dostavljanja lan 140 (1) Vojnim licima, pripadnicima strae u organu uprave nadlenom za izvrenje krivinih sankcija i u ustanovama u kojima su smjetena lica liena slobode i zaposlenim u suvozemnom, rjenom, pomorskom i vazduhoplovnom saobraaju poziv se dostavlja preko njihove komande, odnosno neposrednog starjeine, a po potrebi, mogu im se na taj nain dostavljati i ostala pismena. (2) Licima lienim slobode pismena se dostavljaju u sudu ili preko organa uprave nadlenog za izvrenje krivinih sankcija ili ustanove u kojoj su smjetena. (3) Licima koja uivaju pravo imuniteta u Crnoj Gori, ako meunarodnim ugovorima nije drukije predvieno, pismena se dostavljaju posredstvom ministarstva nadlenog za vanjske poslove. (4) Crnogorskim dravljanima u drugoj dravi, ako se ne radi o zamolnicama domaih sudova za meunarodnu pravnu pomo u krivinim predmetima, pismena se dostavljaju posredstvom diplomatskog ili konzularnog predstavnitva Crne Gore, pod uslovom da se druga drava ne protivi takvom nainu dostavljanja i da lice kome se dostavlja dobrovoljno pristane da primi pismeno. Ovlaeni slubenik diplomatskog ili konzularnog predstavnitva potpisuje dostavnicu kao dostavlja ako je pismeno urueno u samom predstavnitvu, a ako je pismeno dostavljeno potom, potvruje to na dostavnici. (5) Pozivi i odluke koje se donose do zavretka pretresa za lica koja uestvuju u postupku, osim za okrivljenog, mogu se predati uesniku u postupku koji pristane da ih urui licu kome su upueni, ako sud smatra da je na taj nain zajemeno njihovo dostavljanje. (6) Pozivi, osim prvog poziva i pojedina obavjetenja, mogu se uesnicima u postupku saoptiti telefonom, o emu e se sainiti slubena zabiljeka. Shodna primjena Zakona o parninom postupku lan 141 U sluajevima koji nijesu predvieni ovim zakonom dostava se obavlja shodnom primjenom odredaba Zakona o parninom postupku. Razmatranje i prepisivanje spisa predmeta 39

lan 142 (1) Podnosilac zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka, okrivljeni, branilac okrivljenog, predstavnik okrivljenog pravnog lica, oteeni i njegov zakonski zastupnik, odnosno punomonik imaju pravo da razmatraju i prepisuju spise predmeta. (2) Razmatranje i prepisivanje spisa predmeta moe se dozvoliti i drugim licima koja za to imaju pravni interes. (3) Kad je prekrajni postupak u toku, razmatranje i prepisivanje spisa predmeta dozvoljava sudija koji vodi prekrajni postupak, a kad je postupak zavren, razmatranje i prepisivanje spisa predmeta dozvoljava predsjednik suda ili slubeno lice koje on odredi. (4) Razmatranje i prepisivanje spisa predmeta moe se uskratiti samo ako bi se time ometalo pravilno voenje prekrajnog postupka ili ako se iskljui javnost u postupku. (5) Na razmatranje i prepisivanje spisa u prekrajnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivinom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno. (6) Protiv rjeenja o uskraivanju razmatranja i prepisivanja spisa predmeta dozvoljena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. Glava XVII POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA Podnoenje zahtjeva lan 143 Prekrajni postupak se moe pokrenuti na osnovu: 1) zahtjeva za sudsko odluivanje o izdatom prekrajnom nalogu, ili 2) zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka. Prekrajni nalog lan 144 (1) Ovlaeni organ e izdati prekrajni nalog ako je prekraj iz njegove nadlenosti utvren: 1) neposrednim opaanjem od strane ovlaenog slubenog lica prilikom vrenja inspekcijskog nadzora, nadzora i pregleda, kao i uvida u slubenu evidenciju nadlenog organa; 2) na osnovu podataka koji su dobijeni ureajima za nadzor ili mjerenje; 3) pregledom dokumentacije, prostorija i robe ili na drugi zakonom propisan nain; 4) na osnovu priznanja o uinjenom prekraju od strane okrivljenog pred ovlaenim organom na licu mjesta ili u nekom drugom sudskom ili upravnom postupku. (2) Prekrajni nalog se obavezno izdaje pod uslovom iz stava 1 ovog lana kad je kazna propisana u odreenom iznosu. Prekrajni nalog se moe izdati pod uslovima iz stava 1 ovog lana i kad je novana kazna propisana u rasponu ili kad se novana kazna izraunava korienjem matematike formule. (3) Ako je novana kazna propisana u rasponu, ovlaeni organ e prekrajnim nalogom izrei minimum propisane novane kazne. (4) Prekrajnim nalogom uz kaznu se mogu izrei samo zatitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom u najkraem propisanom trajanju i zatitna mjera oduzimanja predmeta, kao i kazneni bodovi. (5) Ako okrivljeni uini vie prekraja u sticaju, ovlaeni organ moe prekrajnim nalogom izrei jedinstvenu novanu kaznu koja je jednaka zbiru svih pojedinanih kazni utvrenih u minimalnom iznosu, a ako je za jedan ili vie izvrenih prekraja propisana zatitna mjera, moe izrei zatitnu mjeru oduzimanja predmeta, odnosno zabranu upravljanja motornim vozilom u najkraem propisanom trajanju. 40

(6) Ako je ovlaeni organ, umjesto izdavanja prekrajnog naloga iz stava 2 ovog lana, podnio zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka za prekraj za koji je propisana kazna u odreenom iznosu, sud e ga rjeenjem odbaciti. Sadraj prekrajnog naloga lan 145 (1) Prekrajni nalog se izdaje u pisanoj formi i sadri: 1) naziv: prekrajni nalog; 2) naziv ovlaenog organa koji ga je izdao; 3) lino ime i svojstvo slubenog lica koje ga je izdalo; 4) identifikacioni broj prekrajnog naloga odreen od strane ovlaenog organa; 5) datum izdavanja i datum uruenja; 6) lino ime okrivljenog fizikog lica, njegovu adresu prebivalita, odnosno boravita, jedinstveni matini broj, mjesto zaposlenja, za strance broj pasoa, odnosno line karte, a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu; 7) naziv i sjedite okrivljenog pravnog lica, kao i njegov jedinstveni identifikacioni broj; 8) injenini opis radnje iz koje proizilazi pravno obiljeje prekraja, kao i vrijeme i mjesto izvrenja prekraja; 9) zakon kojim je propisan prekraj koji treba primijeniti; 10) izreenu sankciju; 11) iznos naknade tete i naknade paualnih trokova za izdavanje prekrajnog naloga, ukoliko se taj iznos moe odrediti cjenovnikom i trokova postupka nastalih utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili sprovoenjem analiza i vjetaenja, ukoliko su isti odreeni u fiksnom iznosu; 12) pouku o nainu plaanja novane kazne, tete i trokova sa odgovarajuim iro raunom i upozorenje o posljedicama neplaanja; 13) potpis i peat slubenog lica ovlaenog organa. (2) Ukoliko je prekraj uinjen u saobraaju, prekrajni nalog sadri i: 1) registarski broj vozila i broj saobraajne dozvole; 2) broj vozake dozvole vozaa, ukoliko je poznat; 3) broj kaznenih bodova koji je zakonom propisan za takav prekraj. (3) Prekrajni nalog sadri upozorenje da okrivljeni ima pravo da podnese zahtjev za sudsko odluivanje, u roku od osam dana od dana uruenja, sa naznakom kojem sudu okrivljeni treba da podnese zahtjev. (4) Prekrajni nalog sadri mjesto za potpis okrivljenog o prihvatanju odgovornosti za prekraj u skladu sa lanom 147 ovog zakona i mjesto za potpis okrivljenog koji zahtijeva sudsko odluivanje u skladu sa lanom 150 ovog zakona. (5) Ovlaeni organ za izdavanje prekrajnog naloga utvruje obrazac prekrajnog naloga koji obavezno sadri podatke iz st. 1 do 4 ovog lana, uz prethodno pribavljeno miljenje ministarstva nadlenog za poslove pravosua. (6) Prekrajni nalog se sainjava u originalu i dvije kopije. Original zadrava ovlaeni organ u svojoj evidenciji. Dvije kopije se uruuju okrivljenom. Ispravke u prekrajnom nalogu lan 146 Ovlaeni organ koji je izdao prekrajni nalog moe ispraviti greke u pisanju ili ostale oigledne greke, po slubenoj dunosti ili na predlog zainteresovane strane u postupku. Prihvatanje odgovornosti lan 147 41

(1) Okrivljeni moe prihvatiti odgovornost za prekraj plaanjem novane kazne i izvrenjem drugih obaveza utvrenih prekrajnim nalogom u odreenom roku ili obavijestiti ovlaeni organ da prihvata sankciju koja je odreena u prekrajnom nalogu. (2) U sluaju prihvatanja odgovornosti okrivljenog u skladu sa stavom 1 ovog lana prekrajni nalog postaje konaan i izvran. Prihvatanje odgovornosti proputanjem lan 148 (1) Ukoliko je prekrajni nalog dostavljen u skladu sa odredbama ovog zakona, a okrivljeni ne podnese zahtjev za sudsko odluivanje o izdatom prekrajnom nalogu, smatrae se da je prihvatio odgovornost proputanjem, a prekrajni nalog e postati konaan i izvran. (2) U sluaju kad je prekrajni nalog uruen u skladu sa lanom 131 stav 2 ovog zakona, ovlaeni organ e vlasniku vozila lino dostaviti obavjetenje da takav prekrajni nalog postaje konaan i izvran po isteku osmog dana od dana prijema tog obavjetenja, ukoliko vlasnik vozila u tom roku ne podnese zahtjev za sudsko odluivanje. Lica koja nemaju prebivalite u Crnoj Gori lan 149 (1) Okrivljenom koji nema prebivalite, odnosno boravite u Crnoj Gori, a kome je izdat prekrajni nalog van radnog vremena banke ili pote ili ako je prekraj uinjen van naseljenog mjesta, moe se ponuditi da plati novanu kaznu na licu mjesta uz izdavanje potvrde, a ovlaeni slubenik e prvog narednog radnog dana uplatiti novac preko banke ili pote. (2) Ako okrivljeni ne plati novanu kaznu, smatrae se da je podnio zahtjev za sudsko odluivanje i odmah e se dovesti pred nadleni sud. (3) Ukoliko nije mogue okrivljenog odmah dovesti pred sud mogu se preduzeti mjere da bi se obezbijedilo njegovo pojavljivanje, u skladu sa lanom 166, odnosno lanom 173 ovog zakona. Podnoenje zahtjeva za sudsko odluivanje lan 150 (1) Okrivljeni moe nadlenom sudu podnijeti zahtjev za sudsko odluivanje o prekrajnom nalogu u roku od osam dana od dana uruenja naloga, u skladu sa lanom 145 stav 3 ovog zakona. (2) Sud je obavezan da odmah po prijemu zahtjeva za sudsko odluivanje obavijesti ovlaeni organ da je okrivljeni podnio zahtjev za sudsko odluivanje. (3) Kad okrivljeni podnese zahtjev za sudsko odluivanje sud e sankcije izreene u prekrajnom nalogu brisati iz Registra novanih kazni. Odustanak okrivljenog od zahtjeva za sudsko odluivanje lan 151 (1) Okrivljeni koji je podnio zahtjev za sudsko odluivanje moe od tog zahtjeva odustati. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana sud e rjeenjem utvrditi da je prekrajni nalog konaan i izvran, a izreenu sankciju i trokove postupka iz prekrajnog naloga e unijeti u Registar novanih kazni . (3) Rjeenjem iz stava 2 ovog lana okrivljeni se moe obavezati da plati trokove postupka koje je prouzrokovao podnoenjem zahtjeva za sudsko odluivanje. Ispitivanje zahtjeva za sudsko odluivanje lan 152 (1) Sud e odbaciti zahtjev za sudsko odluivanje, ako: 42

1) zahtjev nije podnesen u roku koji je odreen zakonom; 2) je zahtjev podnesen od strane neovlaenog lica. (2) Ako u prekrajnom nalogu na osnovu kojeg je podnesen zahtjev za sudsko odluivanje nije preciziran injenini opis radnje iz koje proizilazi pravno obiljeje prekraja, vrijeme i mjesto izvrenja prekraja i druge okolnosti potrebne da se prekraj to tanije odredi, sud e traiti od organa koji je izdao prekrajni nalog da ga u roku od osam dana od dana prijema uredi. Ako ovlaeni organ u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke, sud e staviti van snage prekrajni nalog. (3) Danom pravosnanosti rjeenja kojim sud odbacuje zahtjev za sudsko odluivanje zbog razloga iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana, prekrajni nalog na koji je uloen zahtjev za sudsko odluivanje postaje konaan i izvran, a izreenu sankciju iz prekrajnog naloga sud e unijeti u Registar novanih kazni. Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka lan 153 (1) Kad nije mogue izdati prekrajni nalog, u skladu sa lanom 144 ovog zakona, podnosilac zahtjeva e podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka nadlenom sudu, odmah po saznanju za prekraj i uinioca, a najkasnije u roku od 60 dana. (2) Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosilac zahtjeva dostavlja sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i okrivljene. Sadraj zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka lan 154 (1) Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka sadri: 1) naziv, odnosno lino ime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu; 2) naziv suda kojem se podnosi zahtjev; 3) lino ime okrivljenog fizikog lica, njegovu adresu prebivalita, odnosno boravita, jedinstveni matini broj, mjesto zaposlenja, za stranca broj pasoa, odnosno line karte, a za odgovorno lice i funkciju, odnosno posao koju obavlja, a po mogunosti i broj telefona; 4) naziv i sjedite okrivljenog pravnog lica, kao i njegov jedinstveni identifikacioni broj; 5) injenini opis radnje iz koje proizilazi pravno obiljeje prekraja, vrijeme i mjesto izvrenja prekraja i druge okolnosti potrebne da se prekraj to tanije odredi; 6) zakon kojim je propisan prekraj koji treba primijeniti; 7) predlog o dokazima koje treba izvesti, uz navoenje linih imena, adresa svjedoka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz; 8) potpis i peat podnosioca zahtjeva. (2) Kad zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka podnosi fiziko lice kao oteeni, zahtjev ne mora da sadri zakon kojim je propisan prekraj koji treba primijeniti niti jedinstveni matini broj okrivljenog lica. (3) Fiziko lice u svojstvu oteenog moe podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka i usmeno na zapisnik. Ispitivanje uslova za voenje prekrajnog postupka lan 155 (1) Kad sud primi zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka ispitae da li je nadlean i da li postoje uslovi za voenje postupka i odluie o daljem toku postupka. (2) Ako sud ustanovi da nije nadlean, oglasie se nenadlenim i predmet ustupiti nadlenom organu. 43

(3) Ako zahtjev ne sadri podatke iz lana 154 ovog zakona, bez kojih nije mogue voditi postupak, zatraie se od podnosioca zahtjeva da ga u odreenom roku dopuni. U sluaju da podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrae se da je odustao od zahtjeva i takav zahtjev e se odbaciti. (4) Rok iz stava 3 ovog lana ne moe biti dui od osam dana. Odbacivanje zahtjeva lan 156 (1) Sud e, kad utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekrajnog postupka, rjeenjem odbaciti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, ako: 1) zahtjev nije podnesen u roku iz lana 153 stav 1 ovog zakona; 2) zahtjev nije podnesen od strane ovlaenog organa, odnosno ovlaenog lica; 3) radnja opisana u zahtjevu nije prekraj; 4) je nastupila zastarjelost za pokretanje prekrajnog postupka; 5) postoje okolnosti koje iskljuuju prekrajnu odgovornost okrivljenog; 6) postoje drugi zakonom propisani razlozi zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti. (2) Rjeenje iz stava 1 ovog lana dostavie se podnosiocu zahtjeva, a oteeni e se obavijestiti da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici. (3) Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana podnosilac zahtjeva za pokretanje postupka ima pravo albe u roku od osam dana od dana uruenja rjeenja. Odustanak podnosioca zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka lan 157 Podnosilac zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka moe odustati od zahtjeva sve do donoenja prvostepene odluke. Priprema za odravanje pretresa lan 158 (1) Ukoliko sud ne odbaci zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka ili zahtjev za sudsko odluivanje (u daljem tekstu: zahtjev), donijee naredbu kojom e odrediti vrijeme i mjesto za odravanje pretresa i lica koja je potrebno pozvati na pretres. (2) Naredba sadri oznaenje lica protiv koga se vodi prekrajni postupak i pravnu kvalifikaciju prekraja. Ako je zahtjev podnesen protiv vie lica ili za vie prekraja, u naredbi se moraju navesti sva lica i pravna kvalifikacija za sve prekraje. Naredba se ne dostavlja podnosiocu zahtjeva i okrivljenom. (3) Protiv naredbe alba nije dozvoljena. Pozivanje na pretres lan 159 (1) Na pretres e se pozvati: okrivljeni i njegov branilac, podnosilac zahtjeva, oteeni i njihovi zakonski zastupnici i punomonici. (2) Ako je okrivljeni pravno lice, na pretres se poziva predstavnik pravnog lica. (3) U pogledu sadrine poziva za okrivljenog primijenie se odredbe lana 163 stav 2 ovog zakona. (4) U pozivu, okrivljeni, odnosno podnosilac zahtjeva e se upozoriti na posljedice proputanja pojavljivanja na pretresu iz l. 183, 184 i 185 ovog zakona.

44

(5) Ako za utvrivanje injeninog stanja prisustvo okrivljenog nije neophodno, u pozivu e se naznaiti da e se u sluaju nepojavljivanja okrivljenog na pretresu odluka donijeti bez njegovog sasluanja. (6) Poziv okrivljenom mora se dostaviti tako da izmeu dostavljanja poziva i dana pretresa ostane dovoljno vremena za pripremanje odbrane, a najmanje osam dana. Na predlog okrivljenog, odnosno podnosioca zahtjeva, a po pristanku okrivljenog, ovaj rok se moe skratiti. Shodna primjena Zakonika o krivinom postupku lan 160 Pozivanje lica iz lana 159 st. 1 i 2 ovog zakona vrie se shodnom primjenom odredaba Zakonika o krivinom postupku, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. Obezbjeenje prisustva svjedoka na pretresu i pribavljanje dokaza lan 161 (1) Okrivljeni, odnosno podnosilac zahtjeva duni su da obezbijede pojavljivanje svjedoka na pretresu. Kad nijesu u mogunosti da obezbijede pojavljivanje svjedoka mogu traiti od suda da pozove tog svjedoka. (2) Stranka koja namjerava da podnese neku ispravu kao dokaz mora je donijeti na pretres. Ako isprava nije dostupna stranki koja eli da je podnese kao dokaz, ta stranka moe zahtijevati od suda da pribavi taj dokaz. Zahtjev sudu mora biti podnesen blagovremeno, kako bi se obezbijedile pretpostavke za odravanje pretresa. (3) Teret dokazivanja da je okrivljeni uinio prekraj je na podnosiocu zahtjeva. (4) Pretres nee biti odloen zbog proputanja bilo koje stranke da obezbjedi svjedoke ili isprave, osim kad sud utvrdi da je to proputanje bilo opravdano. Glava XVIII MJERE ZA OBEZBJEENJE PRISUSTVA OKRIVLJENOG I ZA NESMETANO VOENJE PREKRAJNOG POSTUPKA Vrste mjera i opta pravila o njihovoj primjeni lan 162 (1) Mjere za obezbjeenje prisustva okrivljenog i za uspjeno voenje prekrajnog postupka su: poziv, dovoenje, mjere nadzora, jemstvo i zadravanje. (2) Prilikom odluivanja koju e od mjera iz stava 1 ovog lana primijeniti sud e se pridravati uslova propisanih za primjenu pojedinih mjera, pri emu e voditi rauna da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom mjerom. (3) Sud e po slubenoj dunosti ukinuti mjere iz stava 1 ovog lana ili ih zamijeniti blaim mjerama ako su prestali zakonom propisani uslovi za njihovu primjenu ili ako su nastupili uslovi da se ista svrha moe postii blaom mjerom. Pozivanje okrivljenog lan 163 (1) Prisustvo okrivljenog u toku voenja prekrajnog postupka obezbjeuje se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljenom upuuje sud. (2) Okrivljeni se poziva dostavljanjem zatvorenog pisanog poziva koji sadri: 1) naziv suda koji poziva i broj predmeta; 2) lino ime okrivljenog; 3) zakonski naziv prekraja koji mu se stavlja na teret; 45

4) mjesto gdje okrivljeni treba da doe; 5) dan i as kad treba da doe; 6) naznaenje da se poziva u svojstvu okrivljenog i upozorenje na posljedice neodazivanja; 7) slubeni peat i potpis sudije. (3) Kad se okrivljeni prvi put poziva, uz poziv dostavie mu se primjerak zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka, pouie se o pravu da uzme branioca i da branilac moe prisustvovati njegovom sasluanju, kao i da moe sudu dostaviti pisanu odbranu. (4) Pozivanje okrivljenog moe se vriti telefonom i drugim sredstvima elektronske komunikacije. (5) Okrivljenom e se u pozivu naznaiti da na pretres doe sa dokazima za svoju odbranu ili da blagovremeno obavijesti sud koje dokaze nije u mogunosti da prezentira sudu. (6) Prilikom prvog poziva okrivljeni e se pouiti da je duan da do pravosnanog okonanja postupka, odnosno do okonanja postupka izvrenja odluke o prekraju, odmah obavijesti sud o promjeni adrese ili namjeri da promijeni boravite i upozoriti se na posljedice odreene ovim zakonom. (7) Ako se okrivljeni ne moe odazvati pozivu zbog bolesti ili druge neotklonjive smetnje, moe se ispitati u mjestu gdje se nalazi ili se njegovo ispitivanje moe odloiti. (8) Odredbe st. 1 do 4 ovog lana shodno se primjenjuju i u odnosu na okrivljeno pravno lice i njegovog predstavnika. Dovoenje lan 164 Ako se uredno pozvani okrivljeni ne odazove pozivu, a svoj izostanak ne opravda ili ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti oigledno proizilazi da okrivljeni izbjegava prijem poziva, sud moe narediti njegovo dovoenje. Ako sud ocijeni da postoje uslovi za voenje postupka i donoenje odluke i bez sasluanja okrivljenog, naredba za dovoenje se nee izdati. Naredba za dovoenje lan 165 (1) Naredba za dovoenje se izdaje u pisanom obliku i sadri: lino ime okrivljenog koga treba dovesti, kao i druge potrebne podatke koji su poznati, prekraj koji mu se stavlja na teret, uz navoenje odredaba zakona kojim je prekraj utvren, razlog zbog kojeg se nalae dovoenje, slubeni peat i potpis sudije. (2) Naredbu za dovoenje izvrava organ nadlean za poslove policije. (3) Lice kome je povjereno izvrenje naredbe predaje naredbu okrivljenom i poziva ga da poe sa njim. Ako okrivljeni to odbije, dovee ga prinudno. (4) Protiv vojnih lica i pripadnika policije, po pravilu, se nee izdavati naredba za dovoenje, ve e se zatraiti od njihovog pretpostavljenog, odnosno ustanove da ih dovede. Ako je to nuno, s obzirom na okolnosti sluaja, ta e se lica dovesti prema optim pravilima o dovoenju iz st. 1, 2 i 3 ovog lana.

46

Lienje slobode i zadravanje lan 166 (1) Ovlaeni policijski slubenici ili druga slubena lica, kad su ovlaena posebnim zakonom, mogu lice zateeno u vrenju prekraja liiti slobode, ako: 1) nije poznat identitet tog lica; 2) to lice nema prebivalite ili boravite u Crnoj Gori, a postoje okolnosti koje ukazuju da e pobjei ili otii u drugu dravu radi izbjegavanja odgovornosti za prekraj; 3) postoje okolnosti koje ukazuju da e ponoviti prekraj ili dovriti pokuani prekraj; 4) postoji opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze koji su vani za prekrajni postupak. (2) Ovlaena lica iz stava 1 ovog lana duna su da o lienju slobode lica koje je uinilo prekraj saine slubenu zabiljeku, koja sadri vrijeme i mjesto lienja slobode i da to lice, odmah, bez odlaganja, uz zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, privedu u sud. (3) Ako se lice lieno slobode ne moe odmah privesti u sud, a postoje neke od okolnosti iz stava 1 ovog lana, ovlaeni policijski slubenik moe uinioca prekraja zadrati najdue osam asova. (4) Lice lieno slobode mora biti odmah obavijeteno na svom jeziku ili na jeziku koji razumije o razlozima lienja slobode i istovremeno upoznato da nije duno nita da izjavi, da ima pravo da uzme branioca koga samo izabere, da zahtijeva da se o lienju slobode obavijesti lice koje samo odredi, kao i diplomatski, odnosno konzularni predstavnik drave iji je dravljanin, odnosno predstavnik odgovarajue meunarodne organizacije ako se radi o licu bez dravljanstva. Zadravanje okrivljenog lan 167 U prekrajnom postupku okrivljeni moe biti zadran sudskom naredbom ako postoji neki od razloga iz lana 166 stav 1 ovog zakona, ali ne due od 12 asova. Naredba o zadravanju lan 168 (1) O zadravanju okrivljenog sudija koji vodi prekrajni postupak donosi naredbu u kojoj oznaava dan i as kad je nareeno zadravanje, kao i zakonski osnov zadravanja. (2) Naredba o zadravanju saoptava se okrivljenom uz potpis. (3) Okrivljenom koji je zadran dopustie se da, bez odlaganja, o zadravanju obavijesti lice po svom izboru, kao i diplomatskog, odnosno konzularnog predstavnika drave iji je dravljanin, odnosno predstavnika odgovarajue meunarodne organizacije ako je u pitanju izbjeglica ili lice bez dravljanstva ili branioca, ako branilac nije bio prisutan prilikom njegovog ispitivanja. Oduzimanje i zadravanje putne isprave lan 169 (1) Radi obezbjeenja prisustva okrivljenog pred sudom, ovlaeni policijski slubenik ili drugo ovlaeno lice moe, u sluaju iz lana 166 stav 1 taka 2 ovog zakona, od okrivljenog oduzeti putnu ispravu ili drugu linu ispravu, do privoenja pred sud. (2) Sud moe produiti trajanje mjere iz stava 1 ovog lana do izvrenja prekrajne sankcije. 47

Zadravanje putne isprave lan 170 (1) Sud moe zadrati putnu ispravu okrivljenog do izvrenja odluke, ukoliko nae da bi kanjeno lice ije se mjesto boravka nalazi u drugoj dravi moglo osujetiti izvrenje odluke odlaskom sa teritorije Crne Gore. (2) O zadravanju putne isprave izdaje se potvrda. Glava XIX MJERE NADZORA Vrste mjera lan 171 Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao pobjei, sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u drugu dravu ili ometati voenje prekrajnog postupka, sud moe, po slubenoj dunosti, na predlog podnosioca zahtjeva ili oteenog, obrazloenim rjeenjem okrivljenom izrei jednu ili vie mjera nadzora. Shodna primjena Zakonika o krivinom postupku lan 172 U pogledu vrste, sprovoenja i ogranienja mjera nadzora, rjeenja o izricanju i izvrenju mjera nadzora shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivinom postupku. Razlozi za odreivanje jemstva lan 173 (1) Kad je prekrajni postupak pokrenut protiv okrivljenog koji nema stalno prebivalite u Crnoj Gori ili koji privremeno boravi u drugoj dravi, kao i u drugim sluajevima kad postoji opasnost da bi bjekstvom mogao izbjei odgovornost za prekraj, moe se zahtijevati da on lino ili neko drugi za njega prui jemstvo da do kraja prekrajnog postupka nee pobjei, a da sam okrivljeni obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite. (2) Jemstvo se ne moe odrediti prije nego to okrivljeni bude ispitan niti bez njegovog pristanka. Sadrina i visina jemstva lan 174 (1) Jemstvo uvijek glasi na novani iznos koji se odreuje s obzirom na teinu prekraja, line i porodine prilike okrivljenog i imovno stanje lica koje daje jemstvo. (2) Jemstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vee vrijednosti koje se lako mogu unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jemstva na nepokretnoj imovini lica koje daje jemstvo. (3) Visina jemstva se odreuje u iznosu do najvie novane kazne propisane za prekraj za koji se vodi postupak. (4) Ako se protiv istog okrivljenog vodi postupak zbog vie prekraja, jemstvo e se odrediti do visine kazne koja se moe izrei za prekraje u sticaju. (5) U sluajevima iz st. 3 i 4 ovog lana jemstvo moe biti uveano za iznos istaknutog imovinskopravnog zahtjeva oteenog. 48

Jemstvo za sluaj odlaska u drugu dravu lan 175 Ako je prekraj uinilo lice koje nema prebivalite u Crnoj Gori i eli da napusti njenu teritoriju prije pravosnanosti sudske odluke, na predlog okrivljenog moe se odrediti jemstvo bez obzira na uslove iz lana 173 stav 1 ovog zakona. Postupanje sa jemstvom lan 176 (1) Jemstvo se zadrava, po pravilu, do donoenja pravosnane odluke. (2) Ako je doneseno pravosnano rjeenje o obustavi prekrajnog postupka, poloeno jemstvo se vraa. (3) Ako osueni po pravosnanosti sudske odluke ne plati tetu ili trokove prekrajnog postupka, utvreni iznos e se naplatiti iz poloenog jemstva, a ako poloeni iznos nije dovoljan, iz njega e se prvenstveno naknaditi iznos tete. (4) Ako osueni ne plati novanu kaznu, odnosno utvreni iznos oduzete imovinske koristi, po naplati tete i trokova prekrajnog postupka naplatie se novana kazna, odnosno utvreni iznos imovinske koristi. (5) Ako je izreena kazna zatvora, jemstvo se ukida kad kanjeni pone da izdrava kaznu. (6) Ako osueni ne pristupi izdravanju kazne zatvora ili izvrenju zatitne mjere, ostatak jemstva e se u cjelosti zadrati i uplatiti kao prihod budeta Crne Gore. (7) Ako okrivljeni pobjegne ili napusti teritoriju Crne Gore, sud e rjeenjem odrediti da se vrijednost data kao jemstvo uplati kao prihod budeta Crne Gore. Glava XX SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE Zakljuivanje sporazuma lan 177 (1) Kad se prekrajni postupak vodi za jedan prekraj ili za vie prekraja u sticaju ovlaeni podnosilac zahtjeva moe predloiti okrivljenom i njegovom braniocu zakljuivanje sporazuma o priznanju krivice, odnosno okrivljeni i njegov branilac mogu ovlaenom podnosiocu zahtjeva predloiti zakljuivanje takvog sporazuma. (2) Kad se uputi predlog iz stava 1 ovog lana stranke i branilac mogu pregovarati o uslovima priznanja krivice za prekraj, odnosno prekraje koji se okrivljenom stavljaju na teret. (3) Sporazum o priznanju krivice mora biti sainjen u pisanom obliku i moe se podnijeti najkasnije do zavretka prvog roita za odravanje pretresa. (4) Sporazum o priznanju krivice podnosi se sudu. Shodna primjena Zakonika o krivinom postupku lan 178 U pogledu predmeta sporazuma, odluivanja o sporazumu i odluke donesene na osnovu sporazuma o priznanju krivice shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivinom postupku. Glava XXI PRETRES 49

Opta javnost lan 179 (1) Pretres je javan. (2) Pretresu mogu prisustvovati punoljetna lica. (3) Lica koja prisustvuju pretresu ne smiju nositi oruje ili opasno orue, osim uvara okrivljenog koji moe biti naoruan. Iskljuenje javnosti lan 180 Sud moe od poetka do zavretka pretresa iskljuiti javnost po slubenoj dunosti ili po predlogu stranke, ali uvijek po njihovom sasluanju ako je to potrebno radi uvanja tajnih podataka, uvanja javnog reda, zatite morala, zatite interesa maloljetnog lica ili zatite linog ili porodinog ivota okrivljenog ili oteenog. Otvaranje pretresa lan 181 Sudija otvara pretres i objavljuje predmet pretresa, utvruje da li su dola sva pozvana lica, a ako nijesu dola provjerava da li su im pozivi urueni i da li su svoj izostanak opravdala. Donoenje odluke u odsustvu okrivljenog lan 182 (1) Ako na pretres koji je zakazan na osnovu zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka ne doe okrivljeni koji je uredno pozvan i ne opravda izostanak, sud e, na osnovu dokaza dostavljenih od podnosioca zahtjeva, donijeti odluku u odsustvu okrivljenog. (2) Na odluku iz stava 1 ovog lana okrivljeni moe podnijeti molbu za povraaj u preanje stanje. (3) U sluaju iz stava 1 ovog lana okrivljenom se ne moe izrei kazna zatvora. Proputanje pojavljivanja okrivljenog lan 183 (1) Ako na pretres, koji je zakazan na osnovu zahtjeva za sudsko odluivanje, ne doe okrivljeni, smatrae se da je prihvatio odgovornost za prekraj proputanjem. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana sud e rjeenjem utvrditi da je prekrajni nalog konaan i izvran danom donoenja rjeenja, zbog proputanja pojavljivanja okrivljenog. (3) Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana alba nije dozvoljena. Proputanje pojavljivanja podnosioca zahtjeva lan 184 (1) Ako uredno pozvani podnosilac zahtjeva ili predstavnik izdavaoca prekrajnog naloga propusti da se pojavi na pretres, sud e donijeti rjeenje o obustavljanju prekrajnog postupka, osim ako na osnovu dostavljenih dokaza ne moe drukije odluiti. (2) Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana kojim je postupak obustavljen alba nije dozvoljena. 50

Proputanje pojavljivanja podnosioca zahtjeva i okrivljenog lan 185 (1) Ako je prekrajni postupak pokrenut na osnovu zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka, a ne dou ni predstavnik podnosioca zahtjeva ni okrivljeni, sud e donijeti rjeenje o obustavljanju postupka. (2) Ako je prekrajni postupak pokrenut na osnovu zahtjeva za sudsko odluivanje, a na pretres ne dou uredno pozvani predstavnik izdavaoca prekrajnog naloga i okrivljeni, prekrajni nalog e postati konaan i izvran u skladu sa lanom 183 ovog zakona. (3) Protiv rjeenja iz st. 1 i 2 ovog lana alba nije dozvoljena. Tok pretresa lan 186 (1) Pretres poinje objavljivanjem glavne sadrine zahtjeva. Zapoeti pretres zavrie se, po mogunosti, bez prekidanja, na jednom roitu. (2) Sud e traiti od okrivljenog da se izjasni da li prihvata odgovornost za prekraj koji mu se stavlja na teret. Ako okrivljeni prihvati odgovornost, sud e odluiti samo o vrsti, visini sankcije i trokovima postupka. U tom sluaju odluka ne treba da sadri obrazloenje, a u pouci o pravnom lijeku e se navesti da se okrivljeni moe aliti u pogledu sankcije. (3) Ako okrivljeni ne prihvati odgovornost, sud e ga pozvati da iznese svoju odbranu. (4) Ako su okrivljeni pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu, prvo se sasluava predstavnik pravnog lica, a poslije njega odgovorno lice. (5) Nakon sasluanja okrivljenog prelazi se na izvoenje dokaza sasluanjem svjedoka i vjetaka i izvoenju drugih dokaza. (6) Red izvoenja dokaza utvruje sudija. (7) O pretresu vodi se zapisnik u koji se, u bitnom, unosi sadraj rada i cio tok pretresa. Pravo stranaka na pretresu lan 187 Podnosilac zahtjeva, okrivljeni i njegov branilac, predstavnik i punomonik pravnog lica i oteeni imaju pravo da u toku pretresa, pored dokaza dostavljenih u skladu sa lanom 161 ovog zakona, predlau i druge dokaze i daju druge predloge, a po odobrenju sudije koji vodi postupak mogu da postavljaju pitanja licima koja se sasluavaju. Izmjena zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka lan 188 (1) Ako dokazi izvedeni na pretresu ukazuju da se izmijenilo injenino stanje izneseno u zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka, podnosilac zahtjeva moe na pretresu usmeno izmijeniti zahtjev. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana, na zahtjev okrivljenog ili njegovog branioca, ako je to potrebno, sud e obezbijediti dovoljno vremena za pripremanje odbrane, po izmijenjenom zahtjevu. Zavrne rijei lan 189 (1) Poslije zavrenog dokaznog postupka sudija daje rije strankama, oteenom i braniocu. (2) Ako sudija nakon zavrnih rijei stranaka, branioca, oteenog i punomonika oteenog ne odlui da izvede jo neke dokaze, objavie da je glavni pretres zavren. 51

Glava XXII ODLUKE SUDA Donoenje odluke lan 190 Po zavretku glavnog pretresa sud e odmah donijeti odluku. Subjektivni i objektivni identitet lan 191 (1) Odluka se moe odnositi samo na lice protiv koga je podnijet zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka ili na lice koje je podnijelo zahtjev za sudsko odluivanje i samo na prekraj iz podnesenog ili na pretresu izmijenjenog zahtjeva. (2) Sud nije vezan za predlog i ocjenu podnosioca zahtjeva u pogledu pravne ocjene prekraja. Dokazi na kojima se odluka zasniva lan 192 (1) Sud zasniva odluku samo na injenicama i dokazima koji su neposredno izvedeni na pretresu ili su sadrani u zapisnicima, odnosno drugim materijalima koji su, u skladu sa ovim zakonom, na pretresu proitani i na odgovarajui nain izneseni. (2) Sud je duan da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zakljuak da li je neka injenica utvrena. Vrste odluka lan 193 (1) Prekrajni postupak se zavrava donoenjem rjeenja kojim se okrivljeni oslobaa krivice, rjeenja kojim se okrivljeni oglaava krivim ili rjeenja o obustavljanju prekrajnog postupka. (2) Ako se prekrajni postupak vodi zbog vie prekraja, u rjeenju e se navesti za koji se prekraj okrivljeni oglaava krivim, a za koje se oslobaa krivice ili se postupak obustavlja. Rjeenje kojim se okrivljeni oslobaa krivice lan 194 Rjeenje kojim se okrivljeni oslobaa krivice sud e donijeti, ako: 1) djelo za koje se tereti nije prekraj; 2) nije dokazano da je okrivljeni uinio prekraj za koji je protiv njega podnijet zahtjev; 3) ima okolnosti koje iskljuuju prekrajnu odgovornost okrivljenog. Rjeenje kojim se okrivljeni oglaava krivim lan 195 (1) Rjeenje kojim se okrivljeni oglaava krivim za prekraj donosi se kad se u prekrajnom postupku utvrdi postojanje prekraja i odgovornost okrivljenog za taj prekraj. (2) U rjeenju kojim se okrivljeni oglaava krivim sud e u izreci navesti: 52

1) za koji se prekraj oglaava krivim, uz naznaenje injenica i okolnosti koje ine obiljeja prekraja, kao i injenica i okolnosti od kojih zavisi primjena odreene odredbe ovog zakona; 2) naziv prekraja i koje su odredbe zakona o prekraju primijenjene; 3) na koju se kaznu osuuje okrivljeni; 4) odluku o uslovnoj osudi; 5) odluku o zatitnim mjerama i oduzimanju imovinske koristi; 6) odluku o uraunavanju lienja slobode i zadravanja; 7) odluku o trokovima prekrajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu. (3) Ako je okrivljeni osuen na novanu kaznu, u izreci rjeenja e se naznaiti rok u kojem e se novana kazna platiti i nain zamjene novane kazne. (4) Ako je izreena zatitna mjera oduzimanja predmeta, u izreci rjeenja e se odrediti kako e se postupiti sa oduzetim predmetima. Razlozi za obustavljanje postupka lan 196 Rjeenje kojim se obustavlja postupak protiv okrivljenog donijee se kad se utvrdi da: 1) sud nije stvarno nadlean za voenje prekrajnog postupka; 2) je postupak voen bez zahtjeva ovlaenog podnosioca ili zahtjev nije podnesen u roku iz lana 153 stav 1 ovog zakona; 3) je okrivljeni u toku prekrajnog postupka umro; 4) okrivljeni ima diplomatski imunitet; 5) je podnosilac zahtjeva od zapoinjanja do zavretka pretresa odustao od zahtjeva; 6) je okrivljeni za isti prekraj ve pravosnano osuen, osloboen ili je zahtjev protiv njega pravosnano odbijen ili je postupak protiv njega pravosnano obustavljen ili je okrivljeni u krivinom postupku pravosnano oglaen krivim za djelo koje obuhvata i obiljeja prekraja; 7) je nastupila zastarjelost za voenje prekrajnog postupka; 8) postoje i druge okolnosti koje iskljuuju voenje prekrajnog postupka. Sadraj odluke lan 197 (1) Pisano izraena odluka suda mora potpuno da odgovara odluci koja je donijeta. Odluka mora imati uvod, izreku i obrazloenje, osim ako ovim zakonom nije drukije odreeno. (2) Uvod odluke sadri: grb Crne Gore, naziv suda, lino ime sudije i zapisniara, lino ime okrivljenog ili naziv i sjedite okrivljenog pravnog lica, prekraj koji je okrivljenom stavljen na teret, da li je bio prisutan na pretresu, dan odravanja pretresa, da li je pretres bio javan, lino ime podnosioca zahtjeva, branioca, zakonskog zastupnika i punomonika koji su bili prisutni na pretresu i dan objavljivanja, odnosno donoenja odluke. (3) Izreka odluke sadri: line podatke o okrivljenom i odluku kojom se okrivljeni oglaava krivim za prekraj koji mu je stavljen na teret ili kojom se oslobaa od zahtjeva podnesenog za taj prekraj ili odluku kojom je protiv njega postupak obustavljen i odluku o trokovima postupka. (4) Ako je okrivljeni oglaen krivim, izreka mora obuhvatiti i podatke iz lana 195 ovog zakona, a ako je okrivljeni osloboen, izreka mora obuhvatiti opis prekraja koji mu se stavlja na teret i odluku o trokovima prekrajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu ako je podnesen. (5) U obrazloenju odluke sud e iznijeti kratko razloge za svaku taku odluke, tako to e: izloiti nesporne injenice i iz kojih razloga te injenice uzima kao dokazane ili nedokazane, dajui pri tome naroito ocjenu vjerodostojnosti protivrjenih dokaza, iz kojih razloga nije uvaio pojedine predloge stranaka, iz kojih razloga je odluio da se ne saslua neposredno svjedok ili vjetak iji je iskaz, odnosno pisani nalaz i miljenje proitan, kojim razlozima se rukovodio prilikom rjeavanja pravnih pitanja, a naroito prilikom odreivanja da li postoji prekraj i 53

odgovornost okrivljenog i o primjeni odreenih odredaba zakona na okrivljenog i njegovo djelo, kao i o razlozima upuivanja oteenog na parnicu. (6) Ako je okrivljeni osuen na kaznu, u obrazloenju e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Sud e posebno obrazloiti kojim se razlozima rukovodio kad je naao da treba ublaiti kaznu ili okrivljenog osloboditi od kazne ili uslovno osuditi ili da treba izrei zatitnu mjeru ili oduzeti imovinsku korist ili opozvati uslovnu osudu. (7) Ako se okrivljeni oslobaa, u obrazloenju e se naroito navesti razlog iz lana 194 ovog zakona zbog kojeg se to ini. (8) U obrazloenju rjeenja kojim se protiv okrivljenog obustavlja postupak, odnosno odbacuje zahtjev navee se razlozi zbog kojih se obustavlja postupak, odnosno odbacuje zahtjev i zakon na osnovu kojeg je to uinjeno. Ispravka odluke lan 198 (1) Greke u pisanju imena i brojeva, druge oigledne greke u pisanju i raunanju, kao i nesaglasnost pisano izraene odluke sa izvornikom sudija e ispraviti posebnim rjeenjem, na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti. (2) Ako postoji nesaglasnost izmeu pisano izraene odluke i njenog izvornika u vezi podataka iz lana 195 stav 2 ta. 1 do 5 i taka 7 ovog zakona, rjeenje o ispravci dostavie se licima kojima je prije toga dostavljena odluka. (3) U sluaju iz stava 2 ovog lana rok za albu protiv odluke tee od dana dostavljanja rjeenja o ispravci odluke, protiv kojeg posebna alba nije dozvoljena. Glava XXIII ALBA Pravo na albu lan 199 (1) Protiv sudske odluke donijete u prvom stepenu moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja prepisa sudske odluke, ako ovim zakonom nije drukije propisano. (2) Blagovremeno izjavljena alba odlae izvrenje sudske odluke, ako ovim zakonom nije drukije propisano. Podnosioci albe lan 200 (1) albu mogu izjaviti stranke, branilac, zakonski zastupnik okrivljenog i oteeni. (2) U korist okrivljenog albu mogu izjaviti i njegov brani ili vanbrani suprunik, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac i usvojenik, brat, sestra i hranilac. Rok za albu i u tom sluaju tee od dana kad je okrivljenom, odnosno njegovom braniocu dostavljen prepis sudske odluke. (3) Oteeni moe pobijati sudsku odluku samo zbog odluke suda o trokovima prekrajnog postupka ili ako je donesena oslobaajua odluka, kad oteeni moe izjaviti albu zbog svih osnova iz lana 203 ovog zakona. (4) albu moe izjaviti i lice kome je izreena zatitna mjera oduzimanja predmeta ili od koga je oduzeta imovinska korist pribavljena prekrajem. Odricanje i odustajanje od albe lan 201 54

(1) Okrivljeni i podnosilac zahtjeva mogu se odrei prava na albu nakon saoptavanja odluke, a od izjavljene albe mogu odustati do donoenja drugostepene odluke. (2) Odricanje i odustajanje od prava na albu ne mogu se opozvati. Sadraj albe i postupanje po nepotpunoj albi lan 202 (1) alba treba da sadri: 1) oznaenje sudske odluke protiv koje se izjavljuje alba; 2) osnov za pobijanje sudske odluke iz lana 203 ovog zakona; 3) obrazloenje albe; 4) predlog da se pobijana sudska odluka potpuno ili djelimino ukine ili preinai; 5) potpis lica koje izjavljuje albu. (2) Ako je albu izjavio okrivljeni koji nema branioca ili oteeni koji nema punomonika iz reda advokata, a alba nije sastavljena u skladu sa stavom 1 ovog lana, prvostepeni sud e pozvati alioca da u odreenom roku dopuni albu pisanim podneskom ili na zapisniku kod tog suda. Ako se alilac ne odazove ovom pozivu, sud e odbaciti albu ako ne sadri potpis lica koje izjavljuje albu, a albu koja ne sadri oznaenje odluke protiv koje se izjavljuje alba odbacie samo pod uslovom da se ne moe utvrditi na koju se odluku odnosi. (3) Ako je albu izjavio podnosilac zahtjeva, branilac ili oteeni koji za punomonika ima advokata, a alba ne sadri podatke iz stava 1 ovog lana, sud e albu odbaciti. (4) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da navede razloge zato ih ranije nije iznio. Okrivljeni koji je u cjelosti prihvatio osnovanost zahtjeva, u skladu sa lanom 186 stav 2 ovog zakona, moe u albi iznijeti samo one nove injenice i dokaze koji su vani za odluku o sankciji. Prilikom pozivanja na nove injenice alilac je duan da navede dokaze kojima bi se te injenice trebale dokazati, a prilikom pozivanja na nove dokaze duan je da navede injenice koje pomou tih dokaza eli da dokae. Osnovi zbog kojih se odluka moe pobijati lan 203 Sudska odluka moe se pobijati zbog: 1) bitne povrede odredaba prekrajnog postupka; 2) pogrene primjene materijalnog zakona kojim je propisan prekraj; 3) pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja; 4) odluke o sankciji, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu. Bitne povrede odredaba prekrajnog postupka lan 204 (1) Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji, ako je: 1) sud bio nepropisno sastavljen ili je u donoenju odluke uestvovao sudija koji nije vodio pretres ili koji se morao izuzeti od voenja prekrajnog postupka ili je pravosnanom odlukom bio izuzet od istog; 2) pretres odran bez lica ije je prisustvo na pretresu po zakonu obavezno; 3) okrivljenom uskraeno pravo iz lana 99 ovog zakona; 4) suprotno zakonu bila iskljuena javnost na pretresu; 5) zahtjev podnesen od neovlaenog podnosioca; 6) zahtjev prekoraen u smislu lana 191 ovog zakona; 55

7) odluku donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao odluivati u toj pravnoj stvari; 8) odlukom povrijeena odredba iz lana 209 stav 4 ovog zakona; 9) odluka zasnovana na dokazu na kojem se po zakonu ne moe zasnivati, osim ako nije, s obzirom na druge dokaze, oigledno da bi i bez tog dokaza bila donijeta ista odluka; 10) izreka odluke nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima odluke ili odluka nema uopte razloga ili u njoj nijesu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivrjeni ili ako o odlunim injenicama postoji znatna protivrjenost izmeu onoga to se navodi u razlozima odluke o sadrini isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava. (2) Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji i kad sud za vrijeme pripremanja pretresa ili u toku postupka ili prilikom donoenja odluke nije primijenio ili je nepravilno primijenio neku odredbu zakona, a to je bilo od uticaja na zakonito i pravilno donoenje odluke. Povreda materijalnog zakona lan 205 Povreda materijalnog zakona kojim je propisan prekraj postoji ako je isti povrijeen u odnosu na to da li: 1) je djelo za koje se protiv okrivljenog vodi prekrajni postupak prekraj; 2) ima okolnosti koje iskljuuju odgovornost za prekraj; 3) postoje okolnosti koje iskljuuju voenje prekrajnog postupka, a naroito da li je nastupila zastarjelost pokretanja i voenja prekrajnog postupka ili je stvar ve pravosnano rijeena; 4) je dolo do pogrene primjene zakona kojim je propisan prekraj; 5) je odlukom o sankciji ili drugoj mjeri sud prekoraio ovlaenja koja ima po zakonu; 6) su povrijeene odredbe o uraunavanju zadravanja ili drugog oblika lienja slobode u vezi sa prekrajem. Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje lan 206 (1) Sudska odluka se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio. (2) Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi. Pobijanje odluke o prekrajnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima prekrajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu lan 207 (1) Odluka suda moe se pobijati zbog odluke o kazni, uslovnoj osudi i opomeni kad tom odlukom nije prekoraeno ovlaenje iz lana 205 stav 1 taka 5 ovog zakona, ali sud nije pravilno odmjerio kaznu, s obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, osloboenju od kazne, uslovnoj osudi ili opomeni, iako su za to postojali zakonski uslovi. (2) Odluka o zatitnoj mjeri ili oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz lana 205 stav 1 taka 5 ovog zakona, ali je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao zatitnu mjeru ili nije oduzeo imovinsku korist, iako su za to postojali zakonski uslovi. Iz istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima prekrajnog postupka. (3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu moe se pobijati ako je donijeta suprotno odredbama ovog zakona. 56

Podnoenje albe lan 208 (1) alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu odluku u dovoljnom broju primjeraka za sud i za protivnu stranku i branioca. (2) Prvostepeni sud e neblagovremenu i nedozvoljenu albu odbaciti rjeenjem. (3) alba je neblagovremena ako je izjavljena poslije zakonom utvrenog roka. (4) Nedozvoljena je alba ako ju je izjavilo lice koje na to nije ovlaeno ili lice koje se odreklo prava na albu ili koje je jednom odustalo od albe ili ako alba po zakonu nije dozvoljena. (5) Prvostepeni sud moe povodom albe sam donijeti novu odluku ili preinaiti ranije donijetu odluku na osnovu ve izvedenih dokaza. Granice ispitivanja prvostepene odluke lan 209 (1) Drugostepeni sud ispituje odluku u onom dijelu koji se pobija albom, a po slubenoj dunosti mora ispitati da li: 1) je alba blagovremena i dozvoljena; 2) postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka iz lana 204 ovog zakona; 3) je na tetu okrivljenog povrijeen materijalni zakon kojim je propisan prekraj u smislu lana 205 ovog zakona. (2) Ako alba izjavljena u korist okrivljenog ne sadri razloge albe i obrazloenje tih razloga, ispitivanje e se ograniiti na povrede iz stava 1 ta. 2 i 3 ovog lana, kao i na ispitivanje odluke o kazni, zatitnoj mjeri i oduzimanju imovinske koristi. (3) albu iz razloga propisanog u lanu 206 stav 2 ovog zakona alilac moe izjaviti samo ako u albi uini izvjesnim da za dokaze na kojima zasniva albu nije znao u vrijeme odravanja pretresa ili da je na pretresu, odmah im je saznao za odreeni dokaz, predloio njegovo izvoenje, a sudija je to odbio. (4) Ako je izjavljena alba samo u korist okrivljenog, odluka se ne smije izmijeniti na njegovu tetu u pogledu pravne kvalifikacije prekraja i prekrajne sankcije. (5) alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede materijalnog zakona o prekraju izjavljena u korist okrivljenog obuhvata i albu zbog odluke o prekrajnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi iz lana 207 stav 2 ovog zakona. (6) Kad drugostepeni sud povodom albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenog od koristi i za nekog od saokrivljenih koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu postupie po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji. Odluke drugostepenog suda po albi lan 210 (1) Drugostepeni sud na sjednici vijea moe: 1) odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedozvoljenu; 2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi odluku prvostepenog suda; 3) ukinuti odluku prvostepenog suda i vratiti predmet prvostepenom sudu na ponovno odluivanje; 4) preinaiti prvostepenu odluku. (2) O svim albama protiv iste odluke drugostepeni sud odluuje jednom odlukom.

57

Odbijanje albe lan 211 Drugostepeni sud e rjeenjem odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi odluku prvostepenog suda kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se odluka pobija niti povrede zakona iz lana 209 stav 1 ovog zakona. Ukidanje prvostepene odluke i vraanje predmeta na ponovno odluivanje lan 212 (1) Drugostepeni sud e, uvaavajui albu ili po slubenoj dunosti, rjeenjem ukinuti prvostepenu odluku i vratiti predmet na ponovno odluivanje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka koja je bila ili je mogla biti od uticaja na zakonito rjeavanje prekrajne stvari ili ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja treba dopuniti ili sprovesti novi postupak. (2) Drugostepeni sud moe i djelimino ukinuti prvostepenu odluku ako se pojedini djelovi odluke mogu izdvojiti bez tete za pravilno odluivanje. (3) Kad je prvostepena odluka jednom ukinuta drugostepeni sud e na sjednici vijea ili nakon odranog pretresa sam donijeti odluku. Preinaenje prvostepene odluke lan 213 (1) Drugostepeni sud e, uvaavajui albu ili po slubenoj dunosti, preinaiti prvostepenu odluku, kad: 1) utvrdi da je prvostepena odluka zasnovana na bitnim povredama prekrajnog postuka iz lana 204 stav 1 ta. 5, 6 i 8 ovog zakona; 2) je utvrdio drukije injenino stanje nego to je injenino stanje u prvostepenoj odluci; 3) je prvostepeni sud pogreno ocijenio isprave ili druge pisane dokaze, a odluka prvostepenog suda je zasnovana iskljuivo na tim dokazima; 4) je prvostepeni sud iz injenica koje je utvrdio izveo nepravilan zakljuak o postojanju drugih injenica, a na tim injenicama je zasnovana sudska odluka; 5) smatra da je injenino stanje u prvostepenoj odluci pravilno utvreno i da se s obzirom na utvreno injenino stanje pravilnom primjenom zakona ima donijeti drukija odluka ili ako nae da postoje takve povrede zakona koje se mogu otkloniti bez ukidanja prvostepene odluke; 6) nae da prilikom odmjeravanja kazne ili izricanja zatitne mjere nijesu uzete u obzir sve okolnosti koje su od uticaja za pravilno odmjeravanje kazne ili za zakonito izricanje zatitne mjere; 7) okolnosti koje su uzete u obzir nijesu pravilno ocijenjene. (2) Ako drugostepeni sud nae da postoje zakonom propisani uslovi za izricanje opomene, preinaie rjeenjem prvostepenu odluku i izrei opomenu. Obrazloenje odluke drugostepenog suda lan 214 (1) U obrazloenju odluke drugostepeni sud treba da ocijeni albene navode i da navede povrede zakona koje je uzeo u obzir. (2) Kad se prvostepena odluka ukida zbog bitnih povreda odredaba prekrajnog postupka u obrazloenju treba navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se sastoji povreda. 58

(3) Kad se prvostepena odluka ukida zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja navee se u emu se sastoje nedostaci u utvrivanju injeninog stanja, odnosno zato su novi dokazi i injenice vani za donoenje zakonite i pravilne odluke. Vraanje spisa prvostepenom sudu lan 215 Drugostepeni sud vratie spise prvostepenom sudu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke, radi dostavljanja strankama i drugim zainteresovanim licima. Ponovno odravanje pretresa pred prvostepenim sudom lan 216 (1) Prvostepeni sud kojem je predmet upuen na suenje uzee za osnovu raniji zahtjev. Ako je odluka prvostepenog suda djelimino ukinuta, prvostepeni sud e za osnovu uzeti samo onaj dio zahtjeva koji se odnosi na ukinuti dio odluke. (2) Na novom pretresu stranke mogu isticati nove injenice i iznositi nove dokaze. (3) Prvostepeni sud je duan da izvede sve procesne radnje i raspravi sva sporna pitanja na koje je ukazao drugostepeni sud u svojoj odluci. (4) Prilikom donoenja nove odluke prvostepeni sud je vezan zabranom iz lana 209 stav 4 ovog zakona. Glava XXIV VANREDNI PRAVNI LJEKOVI Ponavljanje prekrajnog postupka lan 217 (1) Prekrajni postupak koji je okonan pravosnanom odlukom suda moe se, na zahtjev osuenog, odnosno kanjenog lica ili njegovog branioca, ponoviti samo u sluajevima i pod uslovima propisanim ovim zakonom. (2) Poslije smrti osuenog zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov brani ili vanbrani suprunik, djeca, roditelji ili zakonski zastupnik. (3) O zahtjevu za ponavljanje prekrajnog postupka odluuje sud koji je donio prvostepenu odluku. Ponavljanje prekrajnog postupka u korist okrivljenog lan 218 (1) Prekrajni postupak okonan pravosnanom odlukom moe se ponoviti u korist okrivljenog, ako: 1) je odluka suda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa; 2) je do odluke suda dolo zbog krivinog djela sudije ili drugog ovlaenog lica koje je uestvovalo u postupku; 3) se iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima mogli da dovedu do drukije odluke da su bili poznati u ranijem postupku; 4) se utvrdi da je neko lice za istu radnju ve pravosnano kanjeno u prekrajnom postupku ili prije donoenja odluke o prekraju oglaeno krivim u krivinom postupku za djelo koje obuhvata i obiljeja prekraja; 5) se u sluaju osude za prekraj u produenom trajanju ili za drugi prekraj koji po zakonu obuhvata vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio radnju koja je obuhvaena prekrajem iz osude, a 59

postojanje ovih injenica bi dovelo do primjene blaeg zakona ili bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne; 6) je odlukom Evropskog suda za ljudska prava ili drugog suda osnovanog meunarodnim ugovorom utvreno da su u toku prekrajnog postupka povrijeena ljudska prava i osnovne slobode i da je odluka suda zasnovana na takvoj povredi, a da je ponavljanjem postupka mogue ispraviti uinjenu povredu. (2) U sluajevima iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana mora se pravosnanom odlukom suda dokazati da su pomenuta lica oglaena krivim za krivina djela u vezi navedenih radnji. Ako se postupak protiv tih lica ne moe sprovesti zbog toga to su umrla ili to postoje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, injenice iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana mogu se utvrivati i drugim dokazima. Sadraj zahtjeva lan 219 (1) U zahtjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje prekrajnog postupka i kojim se dokazima potkrijepljuju injenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadri ove podatke, sud e pozvati podnosioca da u odreenom roku zahtjev dopuni. (2) Zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge iz lana 218 ovog zakona, odnosno za odluku Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvreno krenje Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. (3) Zahtjev iz stava 2 ovog lana ne moe se podnijeti po isteku roka od jedne godine od dana pravosnanosti odluke o prekraju, osim u sluaju iz lana 218 stav 1 taka 6 ovog zakona. Odluivanje o zahtjevu lan 220 (1) Sud e rjeenjem odbaciti zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka, ako nae da je neblagovremen, nepotpun ili da je podnesen od strane neovlaenog lica ili da nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka ili da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravosnanom odlukom suda ili da injenice i dokazi oigledno nijesu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje ili da podnosilac zahtjeva nije postupio u skladu sa lanom 219 stav 1 ovog zakona. (2) Ako sud ne odbaci zahtjev, primjerak zahtjeva dostavie se podnosiocu zahtjeva za pokretanje prekajnog postupka da, u roku od osam dana, podnese odgovor na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad istekne rok za davanje odgovora, sud e odrediti da se sprovede izviaj injenica i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev. (3) Poslije sprovoenja izvianja injenica i pribavljanja dokaza iz stava 2 ovog lana sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za ponavljanje postupka. Odluke povodom zahtjeva za ponavljanje postupka lan 221 (1) Sud e, ako ne odredi da se sprovede izviaj injenica i pribave dokazi iz lana 220 stav 2 ovog zakona, zahtjev za ponavljanje prekrajnog postupka uvaiti i dozvoliti ponavljanje postupka ili e zahtjev odbiti. (2) Ako sud nae da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka postoje i za nekog od drugih saokrivljenih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupie po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji. (3) U rjeenju kojim se dozvoljava ponavljanje prekrajnog postupka sud e odluiti da se odmah odredi novi pretres, a moe odluiti da se prekine ili odloi izvrenje odluke o prekraju protiv koje je ponavljanje dozvoljeno. 60

(4) Protiv rjeenja kojim je dozvoljeno ponavljanje postupka nije dozvoljena posebna alba. Pravila ponovljenog postupka lan 222 (1) Na voenje novog postupka na osnovu rjeenja kojim je dozvoljeno ponavljanje prekrajnog postupka primjenjuju se odredbe zakona koje su primijenjene na ranije pravosnano okonan postupak. U novom postupku sud nije vezan ranije donijetom odlukom. (2) Odlukom o prekraju donesenom u novom postupku odredie se da se ranija odluka stavlja van snage u cjelini ili djelimino ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom odlukom sud e uraunati izvrenu kaznu, a ako je ponavljanje odreeno samo za neki od prekraja za koje je osueni, odnosno kanjeni bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu po odredbama ovog zakona. Shodna primjena lan 223 Odredbe Zakonika o krivinom postupku koje se odnose na okrivljenog i ponavljanje postupka kad je suenje obavljeno u odsustvu okrivljenog shodno e se primjenjivati i u prekrajnom postupku. Zahtjev za zatitu zakonitosti lan 224 (1) Protiv pravosnanih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravosnanim odlukama Vrhovno dravno tuilatvo moe podii zahtjev za zatitu zakonitosti, ako je povrijeen zakon. (2) Odredbe Zakonika o krivinom postupku koje se odnose na podizanje zahtjeva za zatitu zakonitosti i odluivanje o njemu na odgovarajui nain e se primjenjivati na zahtjev za zatitu zakonitosti u prekrajnom postupku. (3) Vrhovno dravno tuilatvo ne mora podii zahtjev za zatitu zakonitosti ako smatra da je povrijeen zakon, ali da povreda zakona nije uticala na pravilnost odluke i da se ne radi o pravnom pitanju vanom za jedinstvenu primjenu zakona ili zatitu ljudskih prava i sloboda. Glava XXV POSEBNI POSTUPCI Skraeni postupak lan 225 (1) Skraeni postupak vodi se: 1) za prekraje za koje je kao jedina kazna propisana novana kazna do: - 1.000 eura za fiziko lice; - 10.000 eura za pravno lice; - 1.500 eura za odgovorno lice u pravnom licu; - 3.000 eura za preduzetnika; 2) protiv maloljetnog uinioca prekraja; 3) protiv lica lienog slobode iz lana 166 stav 1 ovog zakona; 4) protiv okrivljenog kome je odreeno zadravanje shodno lanu 167 ovog zakona; 5) po zahtjevu okrivljenog za sudsko odluivanje kome je izdat obavezni prekrajni 61

nalog. (2) Na predlog podnosioca zahtjeva skraeni postupak se moe sprovesti i za prekraje za koje je propisana kazna vea od kazni iz stava 1 taka 1 ovog lana, ali u tom sluaju sud ne moe izrei veu kaznu od kazne iz stava 1 taka 1 ovog lana. (3) Ako se istovremeno vodi postupak protiv pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu, skraeni postupak e se sprovesti samo ako za voenje skraenog postupka postoje uslovi iz stava 1 taka 1 ovog lana i za pravno lice i za odgovorno lice u pravnom licu. Ako protiv odgovornog lica treba sprovesti skraeni postupak na osnovu stava 1 ta. 3 i 4 ovog lana, skraeni postupak e se sprovesti i protiv pravnog i protiv odgovornog lica. (4) Ako se istovremeno vodi postupak protiv vie okrivljenih, skraeni postupak e se sprovesti ako u odnosu na sve okrivljene, odnosno na sve prekraje, postoje uslovi za voenje skraenog postupka u skladu sa stavom 1 taka 1 ovog lana. Ako protiv nekog od okrivljenih treba sprovesti skraeni postupak na osnovu stava 1 ta. 3 i 4 ovog lana, skraeni postupak e se sprovesti protiv svih okrivljenih. (5) Ako se istovremeno vodi postupak protiv punoljetnog i maloljetnog uinioca prekraja, uvijek e se sprovesti skraeni postupak. (6) Ako se vodi postupak protiv okrivljenog koji je neki prekraj uinio kao maloljetnik, a neki kao punoljetno lice, sprovee se skraeni postupak. Voenje skraenog postupka lan 226 (1) Ako odredbama ove glave nije drukije odreeno, na voenje skraenog postupka primjenjivae se ostale odredbe ovog zakona koje se odnose na prekrajni postupak. (2) U voenju skraenog postupka nee se primjenjivati odredbe ovog zakona o pretresu, njegovom zakazivanju i voenju. (3) Sud e u skladu sa odredbama ovog zakona pozivati okrivljenog, svjedoke, vjetaka i ostale uesnike u postupku radi ispitivanja, a kad na osnovu tih i drugih dokaza iz spisa predmeta ocijeni da je stanje stvari u dovoljnoj mjeri razjanjeno donijee odluku o prekraju. (4) U skraenom postupku podnosilac zahtjeva i drugi uesnici u postupku mogu uestvovati na nain propisan ovim zakonom. Postupak za oduzimanje imovinske koristi, prestanak pravnih posljedica osude i rehabilitaciju lan 227 U pogledu oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvrenjem prekraja, prestanka pravnih posljedica osude, rehabilitacije, kao i ostvarivanja drugih prava neosnovano osuenog, odnosno kanjenog, nezakonito ili neosnovano lienih slobode, shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivinom postupku, ukoliko ovim zakonom nije drukije propisano. Glava XXVI IZVRENJE SANKCIJA Izvrenje odluka lan 228 (1) Sudske odluke se izvravaju kad postanu pravosnane i izvrne, ako ovim zakonom nije drukije odreeno, a prekrajni nalog kad postane konaan i izvran. (2) Naredbe se izvravaju odmah.

62

Izvrenje odluka prije pravosnanosti lan 229 (1) Odluku o prekraju sud moe izvriti i prije njene pravosnanosti, ako: 1) okrivljeni ne moe da dokae svoj identitet ili nema prebivalite ili ako odlazi u inostranstvo radi boravka, a prvostepeni sud nae da postoji osnovana sumnja da e okrivljeni osujetiti izvrenje izreene kazne; 2) je okrivljenom izreena kazna zatvora za tei prekraj protiv javnog reda i mira, a postoji osnovana sumnja da e prekraj ponoviti ili ako to interesi bezbjednosti posebno zahtijevaju. (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana u odluci o prekraju odredie se da e se kazna izvriti prije pravosnanosti odluke. (3) Ako osueni izjavi albu protiv odluke kojom je odreeno izvrenje prije pravosnanosti, sud je duan da albu sa spisima predmeta dostavi drugostepenom sudu u roku od 24 asa, raunajui od asa kad je albu primio, a drugostepeni sud je duan da po albi odlui i svoju odluku dostavi prvostepenom sudu u roku od 48 asova od prijema predmeta. Sumnja u doputenost izvrenja sudske odluke lan 230 Ako se pojavi sumnja u tumaenje sudske odluke, odnosno u doputenost izvrenja sudske odluke (odluka je proglaena pravosnanom, a za to nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi i dr.) ili u raunanje kazne ili u pravosnanoj odluci nije odlueno o uraunavanju lienja slobode, zadravanju lica ili ta uraunavanja nijesu pravilno izvrena, odluie o tome posebnim rjeenjem prvostepeni sud, i to po mogunosti sudija koji je donio prvostepenu odluku. alba protiv tog rjeenja ne odlae njegovo izvrenje, osim ako sud nije drukije odredio. Nadlenost za izvrenje lan 231 (1) Prvostepeni sud, odnosno drugi nadleni organ koji je donio odluku o prekraju duan je da, ako sam nije nadlean za izvrenje, ovjereni prepis pravosnane, odnosno konane i izvrne odluke dostavi sudu ili drugom organu koji je nadlean za sprovoenje izvrenja, najkasnije u roku od tri dana od dana kad je odluka postala izvrna. (2) Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvrenju odluke nadleni sud ili drugi organ duan je da preduzme sve potrebne radnje da se izvrenje sprovede bez odlaganja. Izvrenje kazne zatvora lan 232 (1) Za sprovoenje izvrenja kazne zatvora ili zatitne mjere nadlean je prvostepeni sud prema mjestu prebivalita ili boravita osuenog lica. (2) Ako sud koji je donio odluku iz stava 1 ovog lana u prvom stepenu nije nadlean za upuivanje osuenog na izdravanje kazne zatvora, dostavie ovjereni prepis odluke sa klauzulom pravosnanosti sudu nadlenom u skladu sa stavom 1 ovog lana. (3) Za sprovoenje izvrenja kazne zatvora prije pravosnanosti sudske odluke nadlean je prvostepeni sud koji je izrekao kaznu zatvora. (4) Kazna zatvora ne moe se izvriti nad trudnom enom poslije navrena tri mjeseca trudnoe niti majkom djeteta dok dijete ne navri jednu godinu ivota, a ako je dijete mrtvo roeno ili ako je umrlo neposredno poslije poroaja dok ne proe est mjeseci od dana poroaja. 63

(5) Izvrenje i odlaganje izvrenja kazne zatvora vri se shodnom primjenom odredaba Zakona o izvrenju krivinih sankcija i ovog zakona. Izvrnost novane kazne lan 233 Odluka kojom je utvrena novana kazna, trokovi prekrajnog postupka i oduzeta imovinska korist izvrava se kad je, nakon pravosnanosti odluke, istekao rok odreen za njihovo plaanje, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. Izvrenje novane kazne lan 234 (1) Naplata novane kazne moe se izvriti: 1) pasivnim izvrenjem preko Registra novanih kazni u skladu sa lanom 235 ovog zakona; 2) prinudnom naplatom; 3) zamjenom novane kazne kaznom zatvora ili radom u javnom interesu. (2) Radi jedinstvene evidencije naplate novanih kazni u Registru novanih kazni jedinice lokalne samouprave dune su da otvore raun kod Centralne banke Crne Gore na koji e se uplaivati novane kazne za prekraje i trokovi prekrajnog postupka, koji predstavljaju prihod budeta lokalne samouprave. Pasivno izvrenje preko Registra novanih kazni lan 235 (1) Osuenom, odnosno kanjenom za prekraj iz oblasti bezbjednosti saobraaja, dok ne plati sve novane kazne i trokove postupka koji su evidentirani u Registru novanih kazni, nee se dozvoliti: 1) registracija ili produenje vaenja registracije motornog vozila; 2) izdavanje ili produenje vaenja vozake dozvole. (2) Pored zabrane iz stava 1 ovog lana, zakonom se moe propisati zabrana izdavanja ili produenja drugih dozvola, registracije ili izdavanja potvrda iz slubene evidencije, dok osueni, odnosno kanjeni ne plati sve novane kazne i trokove postupka koji su evidentirani u Registru novanih kazni za prekraj iz oblasti na koju se zabrana odnosi, osim onih koje se tiu linih (statusnih) prava ili onih koje slue slobodi kretanja, kao i ostvarivanju prava iz rada, penzijskog i socijalnog osiguranja i drugih linih prava. (3) Zabrana moe trajati sve do plaanja novane kazne ili dok osueni ne stupi na izdravanje kazne zatvora ili rada u javnom interesu, ali ne nakon to je nastupila zastarjelost izvrenja kazne. Postupak prinudne naplate lana 236 (1) Organ koji je izdao prekrajni nalog odgovoran je za praenje izvrenja novanih kazni i drugih mjera izreenih prekrajnim nalogom. (2) Sudovi e pratiti izvrenje novanih kazni, trokova postupka i drugih mjera izreenih odlukom suda. (3) Ako osueni, odnosno kanjeni, na osnovu pravosnane, odnosno konane i izvrne odluke o prekraju, nije u odreenom roku platio u cjelosti ili djelimino novanu kaznu, trokove prekrajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist, kao i kad sud, odnosno drugi nadleni organ utvrdi da na bilo koji nain izbjegava da izvri navedene obaveze, sprovee prinudnu naplatu, i 64

to: 1) od pravnog lica i preduzetnika prenosom novanih sredstava sa njihovog rauna na raun budeta Crne Gore, odnosno budeta jedinica lokalne samouprave, preko Centralne banke Crne Gore; 2) od fizikog lica i odgovornog lica, odbijanjem odreenog dijela zarade, ali ne veeg od jedne treine, preko organa, pravnog lica ili poslodavca kod kojeg je zaposleno osueno, odnosno kanjeno lice. (4) Prinudna naplata od pravnog lica, preduzetnika, odgovornog lica i fizikog lica odreuje se naredbom nadlenog suda, odnosno organa koji je donio odluku o prekraju, koja se, zajedno sa tom odlukom, dostavlja subjektima iz stava 3 ta. 1 i 2 ovog lana. (5) Subjekti iz stava 3 ta. 1 i 2 ovog lana, koji su u skladu sa ovim zakonom obavezni da postupe po naredbi i odluci o prekraju nadlenog suda, odnosno organa, duni su da bez odlaganja obavijeste nadleni sud, odnosno organ o izvrenoj naplati ili o razlozima nepostupanja po naredbi za izvrenje. (6) Ukoliko na raunu pravnog lica ili preduzetnika nema sredstava izvrenje odluke o prekraju sprovee se prinudnom naplatom na imovini pravnog lica, odnosno preduzetnika, shodnom primjenom Zakona o izvrnom postupku. (7) Ako novana kazna nije plaena u ostavljenom roku, a nije se mogla naplatiti pasivnim izvrenjem preko Registra novanih kazni ili prinudnim putem u skladu sa st. 3 i 4 ovog lana, nadleni sud e, osim pravnom licu i maloljetniku, zamijeniti izreenu kaznu radom u javnom interesu ili kaznom zatvora, tako to e se za svakih zapoetih 25,00 eura odrediti dva dana rada u javnom ineteresu ili jedan dan zatvora, pri emu rad u javnom interesu ne moe trajati due od 80 asova, a kazna zatvora ne moe biti dua od 60 dana. (8) Protiv okrivljenog iz lana 149 ovog zakona nee se pokretati postupak prinudne naplate neplaene novane kazne. U tom sluaju, sud koji je donio odluku o prekraju prije pravosnanosti odmah e zamijeniti neplaenu novanu kaznu u kaznu zatvora na nain propisan ovim zakonom. (9) Ako osueni, nakon odluke suda iz stava 7 ovog lana, plati novanu kaznu u cjelini, rjeenje e se staviti van snage i obustaviti dalji postupak izvrenja, a ako djelimino plati novanu kaznu, rjeenje e se preinaiti tako to e se neplaeni dio novane kazne zamijeniti kaznom zatvora, odnosno radom u javnom interesu. (10) Ako u toku izvrnog postupka kod osuenog , odnosno kanjenog nastupi smrt, izvrni postupak e se obustaviti. Trokovi prinudne naplate lan 237 (1) Trokove prinudne naplate novane kazne snosi osueno, odnosno kanjeno lice. (2) Rjeenje o visini trokova iz stava 1 ovog lana donosi prvostepeni sud, odnosno drugi nadleni organ koji je sproveo izvrenje. Odlaganje izvrenja lan 238 Izjavljeni vanredni pravni lijek ne odlae izvrenje, ali prvostepeni sud koji je donio odluku moe, na zahtjev osuenog, odnosno kanjenog lica, odloiti izvrenje do donoenja odluke po vanrednom pravnom lijeku ako nae da bi zbog izvrenja osueno, odnosno kanjeno lice pretrpjelo znatnu materijalnu tetu ili da za to postoje drugi opravdani razlozi. Protiv rjeenja kojim se usvaja zahtjev za odlaganje izvrenja nije dozvoljena alba. Shodna primjena Zakona o izvrenju krivinih sankcija 65

lan 239 Na pitanja izvrenja sankcija koja nijesu ureena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe Zakona o izvrenju krivinih sankcija. Glava XXVII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Zapoeti postupci lan 240 (1) Postupak po zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka koji je podnesen do dana stupanja na snagu ovog zakona okonae se po odredbama Zakona o prekrajima (Slubeni list RCG", br.25/94 i 48/99). (2) Ako je do dana stupanja na snagu ovog zakona donesena odluka protiv koje je, po odredbama Zakona o prekrajima (Slubeni list RCG", br.25/94 i 48/99), bio dozvoljen pravni lijek, a ta odluka jo nije dostavljena ili je u toku rok za izjavljivanje pravnog lijeka ili po izjavljenom pravnom lijeku jo nije odlueno, na pravo na pravni lijek i postupak po pravnom lijeku primjenjivae se odredbe tog zakona. Izvrenje odluka lan 241 Odluke o prekraju donesene, odnosno izreene do stupanja na snagu ovog zakona izvrie se po odredbama Zakona o prekrajima (Slubeni list RCG", br.25/94 i 48/99), od strane nadlenih organa po tom zakonu. Nadlenost organa za prekraje lan 242 (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prvostepeni postupak i postupak izvrenja za koji su nadleni prvostepeni sudovi vodie, u skladu sa ovim zakonom, mjesno nadleni podruni organi za prekraje iz lana 71 Zakona o prekrajima (Slubeni list RCG", br.25/94 i 48/99), a drugostepeni postupak Vijee za prekraje Crne Gore dok se zakonom ne uredi organizacija i nadlenost sudova za voenje prekrajnog postupka. (2) Do ureivanja organizacije i nadlenosti sudova za voenje prekrajnog postupka primjenjivae se Pravilnik o unutranjem poslovanju organa za prekraje (Slubeni list RCG", broj 15/95). Donoenje podzakonskih propisa lan 243 Podzakonski akti predvieni ovim zakonom donijee se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Prestanak vaenja ranijih propisa lan 244 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o prekrajima (Slubeni list RCG", br. 25/94, i 48/99), osim odredaba l. 71, 72 i 81 do 93 koje prestaju da vae nakon stupanja na snagu zakona kojim e se urediti organizacija i nadlenost sudova za voenje prekrajnog postupka i odredbe l. 208 do 290 Carinskog zakona (Slubeni list RCG",br. 7/02, 38/02, 72/02, 105/02, 21/03, 29/05 i 66/06 i Slubeni list CG", broj 21/08). 66

Stupanje na snagu ovog zakona lan 245 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore", a primjenjivae se od 1. septembra 2011. godine. SU-SK Broj 01-852/12 Podgorica, 22. decembra 2010. godine SKUPTINA CRNE GORE 24. SAZIVA PREDEDNIK Ranko Krivokapi

67