Latinska Amerika (iz David Painter: Hladni rat)

Nikaragva - obitelj Somoza na vlasti od 1930-ih koja vlast temelji na Nacionalnoj gardi naoruanoj uz pomo Amerikanaca - kasnih '70. vlasti Anastasia Somoze Debayle suprostavlja se Sandinistika fronta za nacionalno osloboenje (FSLN) - u lipnju 1979. Organizacija amerikih drava (OAS) sprijeila Amerikance da sprijee sandiniste u pobjedi ubacivanjem mirovnih snaga OAS-a - u srpnju 1979. Somoza naputa Nikaragvu - iz Nikaragve stie pomo ljeviarima u Salvadoru pa Reagan reagira - CIA alje bive lanove Somozine nacionalne garde poznatih kao contrarevolucionares ili kontrai (Contras) u Nikaragvu da bi sprijeili slanje oruja salvadorskoj ljeviarskoj gerili - uskoro glavni cilj kontraa postaje svrgavanje nikaragvanske vlade - u svibnju 1984. ameriki Kongres zaustavlja slanje pomoi kontraima no Reagan alje novce zaraene tajnom prodajom oruja Iranu preko privatnih financijskih izvora i vlada drugih drava (razotkriveno potkraj 1986. afera Irangate ili Iran-Contra Affair; ostavke u amerikoj admisnistraciji, Reagan izbjegao optunicu) - izbori u studenom 1984. odrani u kojima pobjeuje FSLN osvajanjem vie od 60 % glasova - oporbeni kandidat na nagovor SAD se povlai - gospodarski embargo SAD-a Nikaragvi od svibnja 1985. i usprkos ekonomskim gubicima sandinisti ostaju na vlasti Salvador - vojni udar reformistikih asnika u listopadu 1979. koji organiziraju "eskadrone smrti" - nekoliko ljeviarskih oporbenih skupina ujedinilo se u Front za osloboenje Farabundo marti (FMLN) nazvanoj prema voi seljakog ustanka iz 1923. - u oujku 1980. "eskadroni smrti" ubili nadbiskupa Oscara Romera dok je sluio misu, a vladine trupe siluju i ubijaju etiri pripadnice amerike anglikanske crkve pa Carter suspendira vojnu pomo vladi Salvadora - ljeviarske grupe kreu u ofenzivu u sijenju 1981. koja ne uspijeva - Carter u meuvremenu obnovio slanje pomoi vladi - SAD pomae organiziranje izbora 1982. te ih i nadzire - na predsjednikim izborima 1984. izabran centristiki kranski kandidat Napoleon Duarte uz veliku potporu SAD-a - nema konane pobjede nad ljeviarima kojima pomo stie iz Nikaragve pa se Ronald Reagan okree opet Nikaragvi Grenada - u oujku 1979. marksistiko-lenjinistika skupina Novi JEWEL (Zajedniki pokuaj blagostanja, obrazovanja i osloboenja naroda) prezima vlast - vlada pod vodstvom Mauricea Bishopa se udaljava od SAD o okree Kubi i SSSRu - sredinom listopada 1983. Bishop ubijen - zabrinutost SAD-a zbog amerikih graana veinom studenata na medicinskom fakultetu pa Reagan alje 25.10. 1983. 1900 vojnika koji zauzimaju karipsku zemlju - Amerikanci organiziraju izbore

Igor Baldassi