PULMAN-smjernice PULMAN Digital Guideline Manuals

Koordinator hrvatskog prijevoda: Gradska knjinica Rijeka 1. izdanje Prijevod na hrvatski jezik: Gorana Tukan Struna savjetnica prijevoda 1. dijela: Koraljka Golub Struni savjetnik cjelokupnog prijevoda: Zoltan Peki Lektura: Gordana Obolt PULMAN-XT koordinator za Hrvatsku Marija egota-Novak Zamjenik PULMAN-XT koordinatora Andreja Sili

Rijeka, studeni 2002.

PULMAN-SMJERNICE

Sadraj Uvod Prvi dio Smjernice socijalne politike Drutvena inkluzija Sudjelovanje graana u novim oblicima samouprave Pristup i usluge za osobe s posebnim potrebama Usluge narodnih knjinica za djecu i kole Usluge narodnih knjinica za obrazovanje odraslih Potpora poduzetnitvu i gospodarstvu Pristup raznolikim kulturnim sadrajima Pristup glazbi i neknjinoj grai Drugi dio Smjernice za upravljanje Mjerenje i vrednovanje radnog uinka Financiranje i financijske mogunosti Suradnja i partnerstva Javni interes u pristupu grai zatienoj autorskim pravima Rjeavanje pravnih pitanja Trei dio Tehnike smjernice Digitalizacija Razvoj integriranih knjininih sustava Pruanje multimedijalnih digitalnih usluga Kanali isporuke Opis, pronalaenje i pretraivanje izvora Prilagoavanje usluga Tehnika rjeenja za pitanja viejezinosti

UVOD
Svrha PULMAN-smjernica Drutveno i gospodarsko okruenje e-Europa Drutvena iskljuenost Digitalna pismenost Cjeloivotno uenje e-uenje Narodne knjinice: na digitalnom raskriju Europske narodne knjinice nalaze se na raskriju mogunosti koje donosi zdrueni utjecaj: drutvenih izazova koje, s jedne strane, obiljeuje visoka razina europskih socijalnih programa a s druge, potencijal koji nudi razvoj informacijske tehnologije (Information Society Technologies IST)1, sve dostupnije u ostvarivanju novih usluga. Kao rezultat toga, narodne se knjinice ubrzano mijenjaju, ali bi se trebale mijenjati jo bre. U pojedinim dijelovima Europe potranja za uobiajenim uslugama narodnih knjinica, poput posudbe beletristike odraslima, u zamjetnu je opadanju. http://www.audit-commission.gov.uk./publications/lfair_libraries.shtml Razlozi su za tu pojavu razliiti pristup informacijama preko Interneta, stalno rastui broj oblika i sadraja kulturnih medija (digitalna televizija, kompjutorske aktivnosti itd.) te porast broja ljudi koji radije kupuju nego to posuuju vei dio knjiga koje itaju. Ipak, narodne knjinice zadravaju vanost u osiguravanju pismenog informacijskoga drutva. Namjena im je podrati itanje i odrati svijest o tiskanoj literaturi: za tu se svrhu moe iskoristiti mo IST-a i WWW-a. To je moda posebice vano za djecu jer ima toliko mnogo konkurentnih podraaja, ali bogatstvo i doseg tiskanih sadraja jo nisu dostupni na Internetu. U dijelovima Europe koji se jo nalaze u ekonomskoj tranziciji, jeftin je pristup itanju tiskanih tekstova koji osiguravaju narodne knjinice od vitalnog znaenja, no uz to postoji potreba za pruanjem pristupa Internetu i on-line uslugama. Stoga se narodne knjinice u tim zemljama istodobno suoavaju i s jednim i s drugim problemom, esto uz znatno manja sredstva. Vjerojatno e poveana dostupnost informacijskih usluga koje se pruaju na daljinu te uporaba Interneta za informacijska pretraivanja dovesti do pada broja fizikih posjeta narodnim knjinicama. Ipak, ostaje znaajna potreba za korisnim i pristupanim on-line uslugama koje odgovaraju potrebama korisnika i dostupne su svima. Narodne knjinice imaju vanu zadau u razvoju i ponudi takvih usluga. Mnoga europska djeca danas odrastaju s dobro razvijenim i intuitivnim znanjem kako se sluiti Internetom i IST-om. No mnogo je odraslih i djece koji nemaju ni pristupa ni vjetine da bi iskoristili takve usluge. Narodne bi se knjinice moda morale jo vie usredotoiti na potrebe takvih skupina. Okruje u kojem e se dogaati partnerstvo izmeu narodnih knjinica i ostalih mjesnih kulturnih ustanova, poput muzeja i arhiva, postupno postaje sve jasnije. Tei se otvaranju, otkrivanju i dostupnosti lokalnih digitalnih sadraja koji se uvaju u arhivima i muzejima, a mogu potaknuti osjeaj za lokalno u preteno globaliziranom svijetu. Interoperabilnou i jednostavnim pristupom tom sadraju, uz postojee sadraje lokalne zajednice dostupne u narodnim knjinicama kao centrima za uenje, mogli bi se postii dodatni uspjesi u budunosti. Jedan je od ciljeva pruanje on-line usluga kojima bi se unaprijedila sposobnost graana da zadovoljenje sadanjih potreba poveu sa svijeu o svojemu povijesnom kontekstu, bilo u

IST Information Society Technologies, tehnologije informacijskog drutva.

obrazovnom, u e-vladi2, rekreativnom, kuanskom ili poslovnom okruenju. ini se da je takav razvoj bitan za razvoj zdravog i uravnoteenog drutva u itavoj Europi. Rjeavanje tih pitanja neizbjeno e otvoriti nova pitanja u sljedeih deset godina, na koja se danas ne moe odgovoriti o prirodi i djelokrugu mree narodnih knjinica, o narodnoj knjinici kao fizikom pogonu i njezinoj prisutnosti u virtualnom okruenju, te o vrsti osoblja i sposobnostima potrebnima za ispunjenje te razvojne uloge. O vanosti i utjecaju narodnih knjinica u drutvu svjedoi 122 milijuna zabiljeenih korisnika narodnih knjinica u 29 europskih zemalja (LibEcon). Da bi se ostvario njihov pun potencijal u informatikom dobu, narodne se knjinice moraju pripremiti za ponudu novih i inovativnih digitalnih usluga koje e omoguiti graanima uspjeno dosezanje osobnih ciljeva u svijetu koji se neprestano mijenja, te njihovo aktivno sudjelovanje u kohezivnom drutvu i uspjenom europskomu gospodarstvu temeljenom na znanju. Svrha PULMAN-smjernica Svrha je ovih smjernica usmjeravanje narodnih knjinica i eksperimentalno njihovih lokalnih kulturnih partnerskih ustanova u novo doba. Te e ustanove nesumnjivo trebati preciznije isplanirati svoje usluge i institucijsku osnovu u nadolazeem desetljeu. Smjernice su zamiljene kao pomo donositeljima odluka i onima koji ih provode u praksi u promiljanju novih strategija koje e njihove usluge podravati i naina na koji ih najbolje ostvariti. U njima se navode vrste usluga koje treba uzeti u obzir te osnovna pitanja kojima treba posvetiti pozornost u razvijanju i obavljanju novih usluga. Naposljetku, smjernice nude mnotvo primjera i veza s ve ostvarenim inicijativama diljem Europe, koje mogu pokazati to se ve radi i to se sve moe napraviti. Tematska e mrea ocijeniti PULMAN-smjernice do travnja 2003. godine. Primjedbe, prijedlozi i ocjene trait e se na vie naina, ukljuujui nacionalne radionice u svakoj zemlji i Strateku konferenciju u Oeirasu, Portugal, u oujku 2003. U meuvremenu, dobrodoli su komentari narodnih knjinica i javnosti preko elektronike pote. Drutveno i gospodarsko okruenje e- Europa Na savjetovanju u Lisabonu 2000. godine, europski su dravnici odredili kao cilj stvaranje najprodornijeg i najdinaminijega gospodarstva u svijetu, temeljenog na znanju. To je poduprto i financijskom obvezom usmjerenom na socijalnu koheziju pola milijarde graana Europske unije i zemalja kandidata, i kao pravo i kao imbenik gospodarske konkurentnosti. http://europa.eu.int/comm/employment_social/news/2001/oct/i01_1395_en.html Plan djelovanja e-Europe, osmiljen kao sredstvo u postizanju tog cilja, ponudio je irok spektar mjera za postizanje tri prvenstvena cilja: jeftiniji, bri, siguran Internet ulaganje u ljude i znanja poticanje sluenja Internetom. Jedna od glavnih akcija kojima bi se omoguio rad u gospodarstvu temeljenom na znanju a koja se izravno odnosi na narodne knjinice jest stvaranje pristupanih PIAP-a3 na javnim mjestima te osnivanje multimedijalnih telecentara u svim zajednicama, koji bi nudili pristup izobrazbi i elektronikom poslovanju. Plan djelovanja prepoznao je narodne knjinice kao najee koriteni ve postojei oblik PIAP-a.

2 3

e-government PIAP Public Internet Access Points Javne toke za pristup Internetu

Od oujka 2000 prodor Interneta u kuanstva zemalja Europske unije vie se nego podvostruio i iznosi 38%; prosjena cijena meugradskih telefonskih poziva znaajno je pala i vie od 90% svih kola zemalja EU-a ima pristup Internetu. Ali jo puno toga treba postii. Na sastanku Europskog vijea u Barceloni 15. i 16. oujka 2002., premijeri 15 zemalja lanica EU-a obnovili su Europski plan za informacijsko drutvo (European Information Society agenda). Sljedeem Europskom vijeu u Sevilli, 21. i 22. lipnja 2002., bit e predstavljen 1A plan djelovanja nove e-Europe 2005 (e-Europe Action Plan 2005). Plan tei rasprostranjenosti pristupa i koritenja irokopojasnih mrea te interaktivnih usluga diljem EU-a. Oekuje se da e se usredotoiti na pitanja kao to su sigurnost mree i informacija, e-vlada, e-uenje, e-zdravlje, e-poslovanje i e-sadraj. Planom e se korisnika morati smjestiti u sredite. Kakvu e zadau imati narodne knjinice u e-Europi i u pristupanju glavnim socijalnim pitanjima s kojima se Europa suoava danas i u razdoblju do 2010. godine? Drutvena iskljuenost U Europskoj uniji danas ivi 60 milijuna (18% stanovnitva) siromanih ili onih na rubu siromatva. Razmjerno siromatvo uvelike varira meu dravama lanicama EU-a od 8% u Danskoj, do 23% u Portugalu. Djeca i mladi, stariji, nezaposleni i obitelji samohranih roditelja izloeni su posebno visokom riziku siromatva. U drutvu se dogaaju velike strukturalne promjene koje, iako pozitivne za veinu ljudi, mogu uzrokovati nova siromatva i drutvenu iskljuenost, posebno ranjivim skupinama. Promjene ukljuuju: promjene na tritu radne snage zbog globalizacije i ubrzana razvoja drutva temeljenog na znanju i IST-u demografske promjene ljudi ive due, broj novoroenih opada rastui trend etnikih, kulturnih i religijskih raznolikosti, kao posljedica poveanih meunarodnih migracija i pokretljivosti stanovnitva unutar EU-a promjene u strukturi kuanstava sve vei broj raspadnutih obitelji deinstitucionalizacija obiteljskog ivota mijenjanje uloga ena i mukaraca. Kohezivna Europa mogla bi mobilizirati bogat ljudski kapital i vjetine koji su sada nedovoljno iskoriteni pa se ini da je EU vie usmjeren interesima krupnog kapitala nego obinim ljudima. Informacijska tehnologija i on-line usluge mogu umnogome pridonijeti ruenju tradicionalnih barijera koje iskljuuju veinu drutveno zakinutih osoba. Nove tehnologije mogu sluiti kreativnijoj i ravnopravnijoj distribuciji znanja, a omoguuju bri i jednostavniji pristup javnim slubama. S razvojem tehnologije, on-line usluge e manje ovisiti o uporabi raunala, otvarajui mogunosti privlaenja novih skupina korisnika. Mobilni telefoni ve se upotrebljavaju vie nego Internet, iako se WAP-tehnologija jo uvijek malo koristi. On-line usluge omoguuju njegovanje kulturnih identiteta i socijalne integracije. IST moe aktivirati kulturne potencijale osoba s posebnim potrebama. Moderne mobilne komunikacije poput 3G i digitalne televizije mogu naglaeno odrediti drutvene mogunosti. Vano je sprijeiti nove opasnosti od iskljuivanja drutveno zakinutih osoba (npr. cijenu), a tome mogu pomoi narodne knjinice pruajui pristup uslugama novim kanalima. Narodne su knjinice snaga u slubi opeg dobra. To su pristupna mjesta otvorena svima kojima su potrebne informacije za suoavanje sa ivotnim izazovima. Obranom i promicanjem sudjelovanja u demokraciji, narodne knjinice su dodatno namijenjene skupinama s posebnim potrebama te ujednaavanju spolne zastupljenosti. Suradnjom s arhivima i muzejima, primjerice tako da graa kulturne batine i obiteljske povijesti budu dostupni javnosti, narodne bi knjinice mogle promovirati drutvenu i kulturnu inkluziju.

Narodne knjinice imaju jedinstvenu kulturu to su dostupna, graanska i ugodna mjesta. Pruaju jedinstvenu kombinaciju izvora i usluga i ve utjelovljuju vrijednosti koje pridonose socijalnoinkluzivnom drutvu to su sigurna mjesta puna razumijevanja, gdje su dobrodoli svi pod jednakim uvjetima, te su ustanove put do znanja i raznolikosti, one su snaga koja omoguuje uenje te katalizator promjena. Digitalno iskljuenje snano se osjea kao zapreka u ivotima ljudi. Taj se izazov ne odnosi samo na IT4 naobrazbu u poslovne svrhe, ve i na osnovno znanje. Opasnosti od digitalnog iskljuenja obino se nastavljaju na druge oblike iskljuenja, a digitalne mogunosti mogu unaprijediti kvalitetu ivota tradicionalno zakinutih skupina. Ljudi u opasnosti od drutvenog iskljuenja te oni koji se boje tehnologije, moraju nauiti sluiti se Internetom. Nedostatak pristupa i naobrazbe najvee su zapreke. No ima i otpora prema Internetu ini se da oko jedne etvrtine stanovnitva EU-a nije svjesno moguih prednosti Interneta u svom ivotu, iako je ta brojka mnogo nia u zemljama naprednog informacijskoga drutva. Digitalna nejednakost nee nestati sama po sebi. Samo trina ekspanzija informacijskog drutva nee biti dovoljna da privue sve graane. Digitalna pismenost ivotno je vana da bi se mogle iskoristiti prednosti e-uenja i nove prilike za zaposlenje u drutvu znanja. Uporaba Interneta raste unutar svih socioekonomskih kategorija, no raste i jaz u pristupu izmeu mukaraca i ena, zaposlenih i nezaposlenih, onih s visokim i onih s niskim prihodima, visokoobrazovanih i nie obrazovanih, starih i mladih. Oni koji nemaju pristup Internetu, proputaju mnoge prilike. Upravo su narodne knjinice pozvane da se suoe s izazovima digitalne nejednakosti unaprjeenjem usluga, zaustavljanjem obrazovne neravnopravnosti i pomoi u suoavanju s demografskim promjenama. Mora se obratiti pozornost i na vee digitalne nejednakosti u zemljama srednje i istone Europe. Einkluzija temeljna je dimenzija Plana djelovanja e-Europe, putokaza za informacijska drutva koji su pokrenule zemlje kandidati u lipnju 2001. godine. Nezaposlenima trebaju podaci o novim mogunostima zaposlenja; mladima trebaju poticajna sastajalita; djeci trebaju napredniji programi koji se temelje na vjetinama koje ue u koli; umirovljenicima treba mjesto gdje mogu proitati novine koje si vie ne mogu priutiti; osobama s posebnim potrebama treba ustanova u kojoj e se prema njima odnositi s dostojanstvom i koja e biti prilagoena njihovu hendikepu. Upravi narodne knjinice pogodne su za ispunjavanje takvih potreba one mogu i moraju postati srce zajednice. (NLP) Cjeloivotno uenje postaje vodee naelo u pruanju obrazovanja i sudjelovanja u obrazovanju u razliitim okrujima uenja. U ovim smjernicama, cjeloivotno se uenje odreuje kao potpun ciklus uenja od djetinjstva, formalnog obrazovanja na svim razinama do samostalnog uenja u odrasloj dobi, ukljuujui uenje na daljinu, s bodovima, certifikatima ili diplomama, ili bez njih. Omoguavanje stjecanje vjetina kljuni je element u politici EU-a za informacijsko drutvo, unutar Europske strategije zapoljavanja (European Employment Strategy) i Plana djelovanja e-uenja (eLearning action Plan). Od sada do 2006. godine, vie od 12 milijuna eura iz socijalnog fonda namijenit e se inicijativama za cjeloivotno uenje, ukljuujui digitalnu pismenost. E-uenje moglo bi imati odluujui utjecaj na drutvenu inkluziju pa je to vitalni dio koncepta cjeloivotnog uenja. E-uenje omoguuje obrazovanje i prua mogunost naobrazbe svima, posebice onima kojima je to je oteano zbog socijalnih, ekonomskih, geografskih ili drugih razloga. U razvijanju novih struktura u obrazovnim sustavima, zemlje EU-a morat e redefinirati obrazovanje u nacionalnom i europskom kontekstu, primjerice tako da se organizacijski promijene od sustava
4

IT Information Technology informacijska tehnologija

usmjerenih na ponudu u sustav usmjeren na zahtjeve, od sustava temeljenog na ustanovama u sustav temeljen na procesu. Zadaa narodnih knjinica u cjeloivotnom uenju odreena je Leuvenskom izjavom jo 1998. godine. Narodne su knjinice kljuna sredita neformalnog obrazovanja, spadaju u najposjeenije ustanove deinstitucionaliziranog uenja jer na jednome mjestu nude sadraj, naobrazbu i podrku svakome graaninu. Narodne knjinice potiu osobni razvoj unutar drutvenog konteksta i blagotvorne su za kvalitetu ivota. Vana uloga narodnih knjinica potpuno je u skladu s kljunim porukama Memoranduma o cjeloivotnom uenju. Uspjean prijelaz prema gospodarstvu i drutvu temeljenom na znanju, mora pratiti i korak prema cjeloivotnom uenju. Programu cjeloivotnog uenja implicitno je ruenje definicija o tome gdje se uenje dogaa. Stoga knjinice imaju kljunu ulogu u podupiranju uenja u najirem smislu i kao formalne aktivnosti u ustanovi i neformalno u zajednici. Pojam cjeloivotnog uenja ukljuuje sposobnost traganja za informacijama te aktivno i samostalno stjecanje znanja. Stoga se uionica i tradicionalni udbenik moraju zamijeniti arhivima, knjinicama i muzejima, ustanovama koje nude irok izbor razliitih medija i struno vodstvo o tehnikama traenja informacija. Povratak na sadraj

PRVI DIO SMJERNICE SOCIJALNE POLITIKE

DRUTVENA INKLUZIJA
SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice opisuju kako narodne knjinice svojim djelovanjem mogu odgovoriti na probleme drutvene iskljuenosti koja pogaa razliite skupine korisnika. PITANJA KNJININE POLITIKE Meu ozbiljnim faktorima rizika od siromatva i drutvenog iskljuenja u Europi, nalaze se: dugotrajna nezaposlenost, dugotrajni ivot s niskim prihodima, niska kvaliteta zaposlenja, slabe kvalifikacije i rano naputanje kole, odrastanje u obitelji podlonoj drutvenoj iskljuenosti, invaliditet, loe zdravlje, zloporaba droga i alkoholizam, ivot u viestruko nepovoljnom podruju, beskunitvo i rasna diskriminacija. Osiguranjem pristupa IST-u i poticanjem narodnih knjinica da slue kao neutralna sastajalita stanovnika, uprave narodnih knjinica mogu umnogome pridonijeti obnovi zajednice. Poticanjem akcija kojima bi doprle do slabo povezanih i loe informiranih graana u svome mjestu djelovanja, narodne bi knjinice mogle ojaati drutvenu kohezivnost svog podruja ili regije. Mnoge europske zemlje uglavnom jo nemaju nacionalne strategije u skladu sa zajednikim europskim dokumentima koji bi ustanovili zadau narodnih knjinica u suzbijanju takvih rizika i promicanju drutvene inkluzije. Unutar samih knjinica postoji potreba za kulturalnom promjenom kako bi se usvojile jasne mjere za drutvenu inkluziju. To ukljuuje prilagodbu i proirenje spektra usluga koje knjinice pruaju, stvaranje novih veza i partnerskih odnosa sa zajednicom, te suprotstavljanje nekim tradicionalnim knjininim vrijednostima i praksama. Takav proces zahtijeva aktivnu podrku zaposlenih u knjinici. Da bi se mogle pruiti usluge svim kategorijama graana, drutveno inkluzivne aktivnosti narodnih knjinica ne smiju se promatrati izolirano, ve moraju biti integrirane unutar irih strategija lokalne uprave o drutvenoj inkluziji te uinkovito povezane s drugim lokalnim slubama i partnerima, poput nevladinih organizacija, kolskih vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Narodne knjinice u Europi ve pruaju usluge iskljuenim kategorijama graana i onima na rubu iskljuenja, iako takvo pruanje usluga nije usklaeno ni zemljopisno ni prema vrsti ni prema kvaliteti usluge. Narodne knjinice mogu pomoi u borbi protiv drutvenog iskljuenja: popularizacijom drutvene inkluzije kao stratekog prioriteta u svim knjininim i informacijskim uslugama stvaranjem specifinih usluga koje bi odgovarale potrebama manjinskih skupina i zajednica u pojedinom podruju savjetovanjem i inkluzijom drutveno iskljuenih kategorija smjetanjem knjinica tamo gdje postoji potreba za njima prihvaanjem fleksibilnoga radnog vremena, prilagoenog potrebama i interesu zajednice tako to e postati jeftina (ili besplatna) mjesta pristupa IST-u i informacijama smjetanjem objekata uz ostale usluge koje pruaju lokalne vlasti stvaranjem partnerskih odnosa s drugim nevladinim organizacijama (NVO) i obrazovnim organizacijama poradi osmiljavanja i ostvarenja usluga. BUDUI ZADACI U mnogim zemljama sada nastaju jasnije nacionalne i lokalne strategije, to bi trebalo pomoi narodnim knjinicama da se uinkovito suoe s problemom drutvenog iskljuenja. Potrebna je usklaenija i rairenija akcija:

10

obrazovnih ustanova kako bi njihovi kolegiji i programi bili primjenjivi u radu narodnih knjinica vezano uz problem drutvene inkluzije istraivakih i financijskih tijela kako bi se bolje razumjele potrebe iskljuenih kategorija vezane uz knjinice te nadgledalo koliko se iskljuene kategorije koriste knjinicama.

Povratak na sadraj

11

DJELOKRUG Ove smjernice obrauju: Faktore rizika od drutvenog iskljuenja Iskljuene kategorije Imigrante, izbjeglice i azilante Pokretne usluge PITANJA KNJININE POLITIKE Meu ozbiljnim faktorima rizika od siromatva i drutvenog iskljuenja nalaze se: dugotrajna nezaposlenost, dugotrajni ivot s niskim prihodima, niska kvaliteta zaposlenja, slabe kvalifikacije i rani prekid kolovanja, odrastanje u obitelji podlonoj drutvenom iskljuenju, invaliditet, loe zdravlje, zloporaba droga i alkoholizam, ivot u viestruko nepovoljnom podruju, beskunitvo i rasna diskriminacija. Osiguranjem pristupa IST-u i poticanjem narodnih knjinica da slue kao neutralna sastajalita stanovnika, uprave narodnih knjinica mogu znaajno pridonijeti obnovi zajednice. Dopiranjem do slabo povezanih i loe informiranih graana u svome mjestu djelovanja, narodne bi knjinice mogle ojaati drutvenu kohezivnost svog podruja ili regije. Mnoge europske zemlje uglavnom jo nemaju nacionalne strategije u skladu sa zajednikim europskim dokumentima koji bi ustanovili zadau narodnih knjinica u suzbijanju takvih rizika i promicanju drutvene inkluzije. Izazov je knjinicama pribliavanje posve razliitih sastavnica zakonodavstva, slubenih stavova i inicijativa koje istiu pitanja jednakosti i inkluzije te njihovo integriranje u knjinine usluge, ukljuujui IST-usluge. U samim knjinicama postoji potreba za kulturalnom promjenom kako bi se usvojile jasne mjere za drutvenu inkluziju. To ukljuuje prilagodbu i proirenje spektra usluga koje knjinice pruaju, stvaranje novih veza i partnerskih odnosa sa zajednicom, te suprotstavljanje nekim tradicionalnim knjininim vrijednostima i praksama. Takav proces zahtijeva aktivnu podrku osposobljenih i motiviranih knjininih zaposlenika. Da bi mogle pruiti usluge svim kategorijama graana, drutveno inkluzivne aktivnosti narodnih knjinica ne smiju se promatrati izolirano, ve moraju biti integrirane u ire strategije lokalne uprave o drutvenoj inkluziji te uinkovito povezane s drugim lokalnim slubama i partnerima poput nevladinih organizacija, kolskih vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Narodne knjinice u Europi ve pruaju usluge nie navedenim kategorijama, iako takvo pruanje usluga nije usklaeno ni zemljopisno ni prema vrsti ni prema kvaliteti usluge:

Osobe s posebnim potrebama Djeca i mladi Umirovljenici Nezaposleni Ovisnici o drogama Beskunici Izbjeglice Zatvorenici Imigranti Etnike i kulturne manjine Osobe koje su rano prekinule kolovanje Informiranje o pravima graana

12

Promicanje cjeloivotnog uenja Ruralno stanovnitvo Siromani

Narodne knjinice mogu pomoi u borbi protiv drutvenog iskljuenja: popularizacijom drutvene inkluzije kao stratekog prioriteta u svim knjininim i informacijskim uslugama razmatranjem specifinih usluga koje bi se prilagodile potrebama manjinskih skupina i zajednica u pojedinom podruju savjetovanjem i inkluzijom drutveno iskljuenih kategorija kako bi se osigurale njihove potrebe i ambicije za organiziranje i odravanje ovih veza potrebno je vrijeme te predan rad svih djelatnika smjetanjem knjinica gdje god postoji potreba za njima, ali, gdje god je to mogue, na temelju postojeih objekata i slubi prihvaanjem fleksibilnoga radnog vremena, prilagoenog potrebama i interesu zajednice tako to e postati vodea lokalna mjesta pristupa IST-u i informacijama (primjerice, o pravu na socijalnu skrb, programima zapoljavanja, usavravanja i obrazovanja) po pristupanim cijenama (ili besplatno) razmatranjem mogunosti smjetanja knjininih objekata uz ostale usluge koje pruaju lokalne vlasti stvaranjem partnerskih odnosa s drugim NVO-ima i obrazovnim organizacijama poradi osmiljavanja i ostvarenja usluga. Nerazvijene gradske etvrti, uz visok postotak stanovnitva niskih prihoda i niskog stupnja obrazovanja, karakterizira i spor prodor Interneta, zbog ega su javno dostupne ustanove posebno vane. Rastua populacija imigranata, izbjeglica i azilanata u Europi esto ima zajednike druge kriterije iskljuenja poput niskih prihoda, jezinih barijera ili ivota u nerazvijenim podrujima. On-line usluge za imigrante, azilante i izbjeglice na njihovu materinskom jeziku mogle bi im pomoi u prilagoavanju u novoj sredini. Budui da je 75% informacija na webu na engleskom jeziku, pripadnicima etnikih i jezinih manjina esto nedostaju on-line sadraji na njihovu jeziku. U Nizozemskoj i Danskoj mnogo se radi na tom podruju za izbjeglice, emigrante i etnike skupine. Poseban je izazov osposobiti gotovo nepismene osobe da se slue Internetom. U nekim zemljama lanicama EU-a, njihov broj iznosi do 10% stanovnitva. Pritom e biti vani jednostavni vizualni naini pristupa kako bi postale dostupne npr. vladine inicijative. No IST moe pridonijeti i opismenjavanju. Uobiajeni proces koji bi mogla prihvatiti uprava svake lokalne knjinice pri osmiljanju svojih strategija i usluga: Prepoznati drutveno iskljuene osobe i njihov geografski razmjetaj; stupiti u kontakt s njima kako bi se ustanovile njihove potrebe. Procijeniti i ispitati sadanju praksu. Razviti strategiju i odrediti prioritete Osmisliti usluge i osposobiti knjinino osoblje za pruanje tih usluga. Provesti i oglasiti usluge. Vrednovati uspjeh, revidirati i unaprijediti usluge. Rezultati i uspjesi knjinine slube trebali bi se redovito vrednovati prema unaprijed odreenim ciljevima, kriterijima uspjenosti i pokazateljima radne uinkovitosti. Time bi se knjinicama omoguilo da pokau kakvu vanost imaju za lokalno stanovnitvo, izvuku pouke i dalje unaprjeuju svoje usluge. Pokretne knjinine usluge

13

Postoji potreba za osiguranjem pristupa Internetu korisnicima koji ne ive u blizini knjinica, primjerice razvijanjem pokretnih knjininih usluga koje ukljuuju IST. Trae se inovativni pristupi pruanju usluga, to moe rezultirati dostupnou kvalitetnih usluga svima pod jednakim uvjetima, posebice gdje vei dio lokalnog stanovnitva ivi u ruralnim podrujima ili malim mjestima. Pokretne knjinice mogu sluiti za pruanje knjininih i srodnih usluga malim zajednicama poput umjetnikih aktivnosti ili informacijskih kampanja. Takve su knjinice sve vie u mogunosti iskoristiti napredak IST-a, npr. beinih mrea. BUDUI ZADACI U mnogim zemljama sada nastaju jasnije nacionalne a potom i lokalne strategije, to bi trebalo pomoi narodnim knjinicama da razviju smjernice i uspostave suradnju kako bi se uinkovito suoile s problemom drutvenog iskljuenja. Potrebna je usklaenija i rairenija akcija: Obrazovne ustanove, posebice informacijski i knjinini studiji, moraju osigurati da njihovi kolegiji i programi budu relevantni za rad narodnih knjinica vezano uz problem drutvene inkluzije. Istraivake ustanove i financijska tijela moraju potaknuti detaljna istraivanja o knjininim potrebama iskljuenih kategorija te potanko statistiki nadgledati koliko se iskljuene kategorije koriste knjinicama. Knjininom osoblju, ne samo onom koje izravno sudjeluje u pruanju usluga, potrebna je konstantna naobrazba kako bi razvili osjetljivost za socijalnu i kulturoloku raznolikost te usvojili visok stupanj brige za korisnike. HIPERVEZE Regionalne Knjinica kao lokalno sredite Objavljivanjem natjeaja za prijedloge 1999., 2000. i 2001. godine, Institut Otvoreno drutvo Program za mreu knjinica utjecao je na knjinice u zemljama srednje i istone Europe da postanu svjesne vane drutvene uloge koju mogu imati u tranzicijskom drutvu, u kojem vlade nisu provele sredstva za izbjegavanje drutvene iskljuenosti mnogobrojnih kategorija stanovnitva pogoenih kolapsom socijalnih slubi. http://www.osi.hu./nlp/ Danska FINFO Informacije za etnike manjine u Danskoj Openiti je cilj FINFO-a ponuditi predstavnicima etnikih manjina bolji pristup informacijama o njihovim pravima, obvezama i prilikama u danskom drutvu. http://www.finfo.dk/

Mrea pokretnih knjinica http://www.filibussen.dk/

Finska Pokretne knjinice U Finskoj su pokretne knjinice sastavni dio svakoga lokalnog knjininog sustava. http://www.minedu.fi/minedu/culture/public_libraries.html http://www.lib.hel.fi/auto/english

Bibliobus opine Muonioo Posjeuje i opine u vedskoj i Norvekoj. http://www.muonio.fi/kirjasto/kirjastoauto.html

14

Neti-Nylsse (Internet bibliobus) Gradska knjinica u Tampereu stavlja web na kotae i vozi ga korisnicima. http://www.tampere.fi/kirjasto/nettinysse/index.htm Informacijska crpka Knjinica u kojoj korisnici mogu pitati bilo to putem bilo ega. http://igs.kirjastot.fi/idex3.html
Irska Grananje Izvjetaj koji je pripremila skupina koju je posebno za tu svrhu imenovao ministar okolia i lokalne uprave, s ciljem revidiranja politike narodnih knjinica u Irskoj. Izvjetaj definira dva kljuna prioriteta: osigurati da Irska ubrzano prihvati mogunosti informacijskog drutva kao potporu gospodarskom i socijalnom napretku te participativnijoj demokraciji; utemeljiti inkluzivno drutvo u kojem svi graani mogu maksimalno sudjelovati u socijalnom i gospodarskom ivotu zemlje. http://www.librarycouncil.ie/branching.html

Pokretne knjinine usluge U ruralnim krajevima, srednjim gradovima i seoskim gospodarstvima. Knjinica okruga Kerry http://www.kerrycountylibrary.com/ Knjinica okruga Mayo http://www.mayococo.ie/library/mobillib.html Knjinice okruga Fingal http://www.iol.ie/~fincolib/ Web Smart program internetskog savjetnika Narodne knjinice grada Dublina zaposlile su internetskog mentora da odri niz praktinih predavanja osobama koje su se kasno upoznale s tehnologijom. Koristei se slobodnim javnim pristupom Internetu koji pruaju sve narodne knjinice, skupine, uglavnom, umirovljenika nauile su osnovne vjetine za uporabu raunala i Interneta. http://www.iol.ie/dublincitylibrary/
Italija Udruenje zatvorskih knjinica Osnovano 2000. s ciljem pruanja potpore svim osobama koje su bilo kako ukljuene ili rade na upravljanju zatvorskim knjinicama. Udruenje je smjeteno u Milanu, pri Dravnom sveuilitu . http://ospiti.cilea.it/abc/index.htm Litva Knjinini ogranci za umirovljenike i osobe s posebnim potrebama Gradska knjinica u Aytusu smjetena je u dijelu grada nastanjenom drutveno zakinutim kategorijama, s naglaskom na inkluziju djece iz drutveno zakinutih obitelji.

Informacijski i obrazovni centar za ene (WITC) Organiziran je pri narodnoj knjinici u Kretingi. Okuplja ene razliite dobi, nacionalnosti, religija i stavova. http://www.women-employment.lt./databases/kmimc.htm
Nizozemska Knjinica u multikulturalnom okruenju Schilderswijk, Haag Nudi posebne teajeve u jutarnjim satima, slobodna raunala za domae zadae u poslijepodnevnim te za lokalne organizacije u veernjim satima. Nude se i predavanja i rasprave o razliitim temama, npr. islamski zakon za ene. http://www.dobdenhaag.nl/

Multikulturalni knjievni kruoci u knjinicama u Flevolandu U pokrajini Flevoland, narodne su knjinice pokrenule multikulturalne knjievne kruoke za itatelje, posebice za ene migrante i izbjeglice. http://bibliotheken-flevoland.nl

15

Norveka EPOS plutajua knjinica Ovaj bibliobrod plovi uza zapadnu norveku obalu s fjordovima i otocima. Brod je zajednika sluba triju okrunih knjinica. http://www.ifla.org/IV/ifla66/papers/141-175e.htm http://www.aa.fylkesbibl.no/pegabuss/ Poljska Lokalna informacijska baza podataka Ova sluba omoguava pristup svim vrstama informacija o pokrajinama Warmia i Mazury, ukljuujui pronalaenje ljudi ili mjesta. http://www.wojewodztwo-wm.pl

Svako dijete moe neto uiniti Opinska narodna knjinica u Dobre Miastu organizira redovite susrete, posebice za djecu iz disfunkcionalnih obitelji tijekom zimskih praznika. http://www.wbp.olsztyn.pl/~mgbpdm
Rusija Javni pravni informacijski centar Regionalna znanstvena knjinica V.D. Fyodorov Kemerovo prua ovu uslugu uz pomo volontera, studenata prava. http://www.rsl.kemsu.ru/proekt/volont_e.htm

Knjinica drutveni centar Sredinja gradska knjinica Rubtsovsk izradila je sustav za pruanje pravnih, socijalnih, regionalnih i drugih informacija graanima, drutvenim organizacijama i lokalnim vlastima. http://www.rubtsovs.ru/~bibl/
Slovaka Informacijski centar za nezaposlene Organiziran u knjinici Hornozemplinska u Vranovu i Toplou. http://www.vranov.sk/kultura/kniznica/projekt.htm Slovenija Informacijski centar za mlade Ova usluga nudi mladima od 15 do 25 godina mjesto gdje mogu uiti, traiti zanimljive podatke ili se jednostavno opustiti, listati asopise i sastajati se s prijateljima. Dobrovoljci pomau u uenju i pisanju domae zadae. Ovaj je centar dio ljubljanske informacijske mree za mlade L'MIT. http://www.lmit.org

Sveuilite za treu dob Sveuilite za treu dob organizirano je u nizu programa za umirovljenike i osobe s posebnim potrebama i pokuava ponuditi produktivno i ugodno provoenje slobodnog vremena, sprijeiti usamljenost i osnaiti pozitivnu sliku osobe. Gradska knjinica Celje http://www.ce.sik.si Narodna knjinica Maribor http://sikmb.mb.sik.si ivot bez predrasuda Narodna knjinica Novo mesto organizira program koji potie meusobno potovanje i razumijevanje izmeu Roma i lokalne zajednice.
Velika Britanija Knjinice za sve: drutvena inkluzija u narodnim knjinicama Odjel za kulturu, medije i sport (DCMS Department for Culture, Media and Sport) izradio je izvjetaj koji postavlja program i navodi izazove knjinicama kako bi poboljale drutvenu inkluziju.

16

http://www.culture.gov.uk/heritage/lib1.html

Drutvena inkluzija i knjinice vodi izvora Izvori namijenjeni strunjacima u narodnim knjinicama, posebice onima koji politiku provode u djelo. Cilj je pruiti pogled u nova izdanja, istraivanja i mrene izvore o drutvenoj inkluziji, koji su primjenjivi u narodnim knjinicama. http://www.la-hq.org.uk/groups/csg/si/si.html Walsall veza za knjinicu Ova je sluba smjetena u Bloxwichu na jednom imanju, uz Slubu kune knjinice i Urbanu pokretnu knjinicu. Sluba posjeuje prihvatilita, stambene kue, domove za njegu, mjesta za dnevni boravak i centre za obrazovanje odraslih diljem Walsalla. http://www.walsall.gov.uk/cultural_services/library/branches/special.htm
Povratak na sadraj

17

SUDJELOVANJE GRAANA U NOVIM OBLICIMA SAMOUPRAVE

SAETAK DJELOKRUG Ove su smjernice namijenjene osvjeivanju vanosti knjinica u promicanju graanskog drutva, podupiranju demokratskih programa i politikog sudjelovanja. PITANJA KNJININE POLITIKE Postoji mnotvo dokaza da graani u Europi misle kako su udaljeni od donoenja odluka. Taj se osjeaj moe oitovati kao apatija, zbunjenost ili ljutnja prema vladama, njihovim ustanovama i politici na europskoj ili nacionalnoj razini. Zabrinjava pad broja glasaa na lokalnim, dravnim i europskim izborima. Ta oita nezainteresiranost uvelike je rairena meu mladima te niim socioekonomskim kategorijama drutva. Openito je priznata potreba za razliitim nainima na koje bi graani mogli pridonijeti boljem upravljanju i radu vlade tako da vide dobrobit svog rada, to je jasno izraeno u Bijeloj knjizi Europske komisije o upravljanju i Laekenskoj deklaraciji iz prosinca 2001. godine. Plan djelovanja e-Europe stavlja naglasak na koritenje IST-a u svrhu boljih i reprezentativnijih oblika upravljanja, i istie potrebu osiguranja on-line pristupa javnim slubama i javnim ustanovama. No sprjeavanje iskljuenja iz e-vlade tek je jedan aspekt tog pitanja. On-line pristup mogao bi podignuti kvalitetu javne slube i njezinih sadraja i uiniti je privlanijom drutveno zakinutima, potiui drutvenu inkluziju. Narodne knjinice oduvijek se bore za intelektualnu slobodu i pravo slobodnog pristupa informacijama. Te ustanove ve djeluju i ire od svoje tradicionalne zadae. Zamisao knjinica kao drutvenih sredita zajednice te pohranitelja duhovnog naslijea zajednice, u mnogim je zemljama ve ostvarena. Kao glavne pristupne ustanove, narodne knjinice mogu i moraju biti aktivno ukljuene u lokalnu socijalnu suradnju i inicijative kako bi osmislile i ponudile nove IST-usluge koje podupiru demokratsko sudjelovanje. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Narodne knjinice moraju razviti svoj sadanji poloaj da bi: djelovale kao mjesta pristupa e-vladi i elektronikom glasanju pruanjem internetskih usluga i poduke poduprle graansko sudjelovanje u novim oblicima upravljanja izlobenim programima, interaktivnim raunalnim uslugama i raspravama ponudile pristup podacima i planovima lokalne i dravne uprave savjetovanjem, ponudom kvalitetnih informacija i prilagodbom novih tehnologija pripremile lanove zajednice da pridonesu odluivanju. BUDUI ZADACI U budunosti e pristup Internetu i e-vladi biti personaliziran i organiziran prema profilima potranje, a ne prema strukturi ponude usluga. Narodne e se knjinice morati odazvati ovoj zadai tako to e pomoi razvoju IST-sustava za personalizirani pristup unutar okvira lokalne uprave. Povratak na sadraj

18

DJELOKRUG Ove smjernice obrauju sljedea pitanja: Borba protiv nesudjelovanja Demokracija i graansko pravo Kljuni pristup PITANJA KNJININE POLITIKE Postoji mnotvo dokaza da graani u Europi misle kako su udaljeni od donoenja odluka, posebice na razini Europske unije. Taj se osjeaj moe oitovati kao apatija, zbunjenost ili ljutnja prema vladama, njihovim ustanovama i politici na europskoj ili nacionalnoj razini. Zabrinjava pad broja glasaa na lokalnim, dravnim i europskim izborima diljem Europe. Ta oita nezainteresiranost uvelike je rairena meu mladima te niim socioekonomskim kategorijama drutva. Taj je problem zamijeen u veini europskih drava. Nesudjelovanje sve vee skupine drutva jasan je izazov. Openito je priznata potreba za razliitim nainima na koje bi graani mogli pridonijeti boljem radu vlade tako da vide dobrobiti svog rada. Potreba za relevantnijim i inkluzivnijim upravljanjem te za veim politikim sudjelovanjem jasno je izraena u Bijeloj knjizi Europske komisije o upravljanju i Laekenskoj deklaraciji iz prosinca 2001. Plan djelovanja e-Europe stavlja naglasak i na koritenje IST-a u svrhu boljih i reprezentativnijih oblika upravljanja.

Informacija se moe definirati kao jednosmjerni odnos u kojem vlada daje informaciju graanima. Suvremeni trendovi pokazuju da je doseg informacija umnogome povean te da je pruanje informacija zajedniki cilj svih zemalja EU-a. Sve zemlje lanice EU-a nude vladine podatke on-line (npr. preko web- stranica i portala), a neke imaju ciljeve i smjernice politike. Ali brojnost, kvaliteta i spektar ponuenih podataka varira, a web-stranice i ponueni podaci gotovo se uope ne vrednuju. Savjetovanje je dvosmjerni odnos u kojem graani daju povratnu informaciju o pitanjima koje je odredila vlada. Savjetovanje je u porastu, ali sporije i s velikim razlikama meu europskim zemljama. Malo zakonodavnih tijela potpuno iskoritava Internet za savjetovanje s graanskim drutvom i graanima. Aktivno sudjelovanje je partnerski odnos u kojem graani aktivno oblikuju politike opcije, ali vlada zadrava odgovornost za konane odluke. Napori da se graani ukljue u kreiranje politike su rijetki i ogranieni na malen broj zemalja, poput Estonije.

Prva procjena javnih slubi u zemljama lanicama EU-a, predstavljena u Benchmarking izvjetaju eEurope5 (e-Europe Benchmarking Report), pokazala je nisku interaktivnost on-line usluga i, u nekoliko sluajeva, nedostatak razumljivih graanskih web-stranica. IST ima potencijala za smanjenje zapreka poput troka, vremena ili udaljenosti, no to ovisi o pristupu graana IST-u (tj. svladavanju digitalne neravnopravnosti) i sposobnosti vlada da se uinkovito koriste IST-om pri kreiranju politike. Narodne knjinice imaju odluujuu ulogu u osiguranju pristupa i informatike pismenosti. Na lokalnoj i dravnoj razini postoje primjeri novih oblika socijalnog partnerstva i savjetovanja u podrujima kao to su zapoljavanje, drutvena inkluzija, obrazovanje i upravljanje openito, to trai vee sudjelovanje iskljuenih kategorija u procesu upravljanja. U nekim sluajevima, statutarne reforme te prepoznavanje potrebe za razmjenom iskustava i doprinosa vratile su ivost lokalnoj upravi, podravajui suradnju zajednice s lokalnim vlastima u participativnijoj lokalnoj demokraciji. Narodne bi knjinice trebale imati vanu ulogu u ovom procesu.

Benchmarking metoda istraivanja.

19

Smanjenje administrativne udaljenosti i izbjegavanje lutanja i guvanja u zgradama javne uprave posebno je vano za ljude ograniene pokretljivosti poput umirovljenika, ljudi koji se brinu o djeci ili osoba s posebnim potrebama. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE U izvjetajima poput onoga Mirje Ryynnen, MEP6, Sad imamo temelj za strategiju knjinica u Europi , narodne knjinice prepoznate su kao kljune ustanove graanske samouprave. Rezolucija koju je usvojio Europski parlament na temelju ovog izvjea, sadri mnoge osvrte na graansko pravo. Kopenhaka deklaracija PubliCA iz listopada 1999. isto je tako prepoznala kljunu ulogu knjinica u demokraciji i graanskom pravu. Narodne knjinice priznaju svoju odgovornost u osposobljavanju graana za aktivno sudjelovanje u zajednici uenjem novih IT-znanja, dostupnou strunog miljenja u raznim oblicima ili pruanjem mjesta za sastajanje i organiziranje. To e dovesti do pozitivnih i vanih doprinosa u upravljanju. Tu bi zadau trebalo jasno odrediti, uobliiti i izraziti kroz nove digitalne usluge te osigurati sredstva za provoenje svih zadaa koje znanje i iskustvo narodnih knjinica zasluuju. Kao kljune ustanove koje pruaju pristup informacijama, narodne knjinice mogu i moraju biti aktivno ukljuene u lokalnu socijalnu suradnju i inicijative kako bi osmislile i ponudile nove IST-usluge koje podupiru demokratsko sudjelovanje. Narodne su knjinice oduvijek bile veoma vane u razvoju informatiki pismene populacije koja, kao informirano graanstvo, moe sudjelovati u demokratskom drutvu. One, isto tako, zagovaraju i brane intelektualne slobode i pravo slobodnog pristupa informacijama. U svakodnevnom radu knjinice ve djeluju i ire od svoje tradicionalne zadae. Koncept knjinica kao drutvenih sredita zajednice te pohranitelja duhovnog naslijea zajednice, u mnogim je zemljama ve ostvaren. Narodne knjinice vane su ustanove za graansko sudjelovanje zbog mnogih razloga, no uglavnom zato to mogu: predstavljati javnost lokalne uprave katkad biti jedine graanske ustanove u lokalnoj zajednici imati radno vrijeme vie prilagoeno korisnicima nego vladini uredi strateki biti smjetene u lokalnim zajednicama kako bi, pruanjem internetskih usluga i poduke, djelovale kao mjesta pristupa e-vladi biti prava mjesta za poticanje graanskog sudjelovanja u novim oblicima samouprave preko izlobenih programa, interaktivnih raunalnih usluga i rasprava ponuditi pristup podacima i planovima lokalne i dravne uprave biti napredne i pokuati predvidjeti potrebe korisnika savjetovanjem, ponudom kvalitetnih informacija i prilagodbom novih tehnologija pripremiti lanove zajednice da sudjeluju u odluivanju. BUDUI ZADACI

Marketing. Knjinice, muzeji i arhivi esto se doivljavaju kao statini i nesuvremeni. Do sada je njihov marketing uglavnom bio lokalnog znaenja i usmjeren na pojedine aktivnosti. U budunosti, marketing e trebati istaknuti pozitivnu ulogu koju knjinice imaju u pribliavanju upravljanja graanima. Strunost. Projektima demokracije esto se pristupa s vladinog stajalita, a da se ne razmotri to se zapravo oekuje od graana. Knjinice mogu pomoi u izbjegavanju tog problema na temelju svoga bogatog iskustva i bliskosti s korisnicima te razmjenom informacija s drugim agencijama, u procesu osmiljavanja usluga.

MEP Member of European Parliament zastupnik Europskog parlamenta.

20

Uinkovitost. Novi naini interakcije sa sreditem vlasti moraju biti uinkoviti. Ako se smatra da poveane mogunosti sudjelovanja ne vode promjeni, graani bi mogli izgubiti vjeru i zanimanje. Knjiniari moraju pokazati dunosnicima i javnosti koliko knjinice mijenjaju na stvari, moraju dokazati da knjinice mogu pridonijeti razvoju graanskog drutva te angairati graane u ivotu zajednice. Personalizacija. U budunosti e pristup Internetu i e-vladi biti personaliziran i organiziran prema profilima potranje, a ne prema strukturi ponude usluga. Narodne knjinice morat e se odazvati toj zadai tako to e pomoi razvoju IST-sustava za personalizirani pristup unutar okvira lokalne uprave.

HIPERVEZE Primjeri koji slijede, prikazuju sadanju praksu u narodnim knjinicama zemalja lanica EU i u zemljama kandidatima za ulazak u EU. U procjeni tih primjera treba imati na umu da se odgovornost i mo lokalnih vlasti razlikuje od drave do drave te da se knjinini sustavi nalaze na razliitim stupnjevima razvoja. Regionalne Program mree knjinica, sredinja i istona Europa i bivi SSSR Program mree knjinica (NLP Network Library Program) pomae u preobrazbi knjinica u mladim demokracijama u istinska javna, usluna sredita. Vidi i Informacijski program. http://www.osi.hu/nlp/ Bugarska Motivacija za izbor: Informacijski centar Sredinje knjinice u Sofiji (Bugarska) Zadatak je ovog projekta stvaranje novih usluga za graane, vanih za IST. http://libsofia.pi.digsys.bg/ Hrvatska Gradska knjinica Zadar Projekt Knjinica kao mjesno obavijesno sredite http://www.gkzd.hr/new/en/html/users/lcc.html Irska Lokalni plan 21 i narodne knjinice u Gradskom vijeu Dublina, Irska Doprinos narodnih knjinica Dublina Lokalnom planu 21 (Local Agenda 21), usmjeren je na vanost knjinice kao posrednika u obrazovanju i postavljanju kljunih pitanja o odrivosti. http://www.iol.ie./dublincitylibrary/la21.htm

Elektroniko glasovanje Irska vlada ispituje elektroniko glasovanje, obraajui posebnu pozornost iskustvima Njemake i Nizozemske. Predlae se da se irske narodne knjinice koriste kao imbenik koji e olakati uvoenje tog sustava u javnost tako to bi ljudima dale priliku da se upoznaju sa sustavom prije nego se zapone slubeno upotrebljavati. http://www.environ.ie/electindex.html
Italija Iperbole, Bologna, Italija Iperbole, graanska mrea Bologne djeluje od 1995. godine i koristi se Internetom za razvoj teledemokracije, transparentnog upravljanja, prava na informaciju, interakcije s graanima te sudjelovanje u donoenju odluka. Knjinice su mjesta s kojih se moe pristupiti Iperboleu. http://www.comune.bologna.it/

21

Litva Zona za mlade Ogranak Antakalnio Gradske knjinice Vilnius utemeljio je Zonu za mlade u knjinici, opremljenu suvremenom IST-opremom i internetskom vezom, a prua i neovisan prostor za razne graanske inicijative te aktivnosti za mlade u dobi od 14 do 21 godinu. Njemaka On-line usluge u Bremenu, Njemaka Bremenska narodna knjinica sudjeluje u projektu koji financira drava, a ukljuuje i dravnu upravu Bremena BOS (Bremen Online-Services). Narodna knjinica djeluje kao mjesto pristupa usluzi te kao mjesto distribucije sigurnosnih ip-kartica za transakcije. http://www.bos-bremen.de/english/index.html Poljska Lokalna informacijska baza podataka (LID) Ova je usluga dostupna preko Interneta. Osigurava jednostavan pristup informacijama o pokrajini. http://www.wojwwodztwo-wm.pl/ Velika Britanija Elektroniko glasovanje U veljai 2002 Vlada Velike Britanije najavila je pilot-planove za elektroniko glasovanje, u to e biti ukljuene i knjinice. http://www.local-regions.detr.gov.uk/egov/modem/

Seamless UK Projekt koji financira Lutrija; prua portal za graanske informacije s jednostavnim pristupom za javnost informacijama provjerene kvalitete o lokalnoj zajednici i lokalnoj upravi, uz podatke na dravnoj razini. Podaci se mogu pretraivati prema predmetu i mjestu. http://muckle.hostedbyfdi.net:8080/seamlessuk.info/index.html UKonline Interaktivni portal za usluge britanske Vlade, ukljuujui i hiperveze na stranice Vlade. http://www.ukonline.gov.uk/
Povratak na sadraj

22

PRISTUP I USLUGE ZA OSOBE S POSEBNIM TJELESNIM I OSJETILNIM POTREBAMA TE ZA OSOBE S OTEANIM ITANJEM TISKANE GRAE
SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju pitanje pristupa informacijama to ga knjinice pruaju osobama s posebnim potrebama i ogranienom sposobnosti da se koriste objektima za iru javnost. U to su ukljuene i osobe koje su privremeno onesposobljene, npr. u nesreama, te osobe sa starosnim hendikepima. PITANJA KNJININE POLITIKE Osobe s posebnim potrebama glavni su cilj e-inkluzije. IST daje mnogo nade takvim osobama jer im pomae u svladavanju njihovih hendikepa. Ipak, iskoritenje toga potencijala ovisi o temeljnom uvjetu: uklanjanju fizikih zapreka za koritenje IT- opreme, tehnikih pomagala, raunalnih programa i web-sadraja. Studije istiu tvrdokornost jaza koji stvara invalidnost. Prodor raunala i Interneta bitno je nii meu osobama s posebnim potrebama, a koritenje on-line usluga nije tako intenzivno. Do danas, nigdje u Europi nema jedinstvene vladine politike koja bi se bavila tim problemom, iako su smjernice Inicijative za dostupnost weba (Web Accessibility Initiative WAI) polazite za usporedbu pristupa osoba s posebnim potrebama s opeprihvaenim naelima pristupanosti. U velikoj veini narodnih knjinica pristup i usluge invalidima nedovoljne su. Korisnici s posebnim potrebama nee se koristiti uslugama narodne knjinice ako nije osiguran primjeren fiziki i intelektualni pristup. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Usluge narodnih knjinica, njihova pristupanost i prikladnost za osobe s posebnim potrebama, mogu se kategorizirati u tri glavna podruja: fiziki pristup (zgradama, pultovima, terminalima, itaonicama, policama itd.) intelektualni pristup (sadraju nositelja informacija, ukljuujui dostupnost grae alternativnih formata, prilagoenih terminala i posebnih raunalnih programa) obrazovanje knjininog osoblja za pruanje usluga osobama s posebnim potrebama. Veina problema koji se i najmanje tiu fizikog pristupa i obuavanja osoblja, jednako vrijede i za muzeje i arhive. Osobe s posebnim potrebama moraju prikladnim strategijama i planovima biti ukljuene kao puni korisnici usluga; moraju imati pravedan pristup i uslugama openito i informacijskim uslugama; moraju moi pristupiti i koristiti se uslugama samostalno, bez posrednika. BUDUI ZADACI Budui da digitalna inkluzija postaje drutveni imperativ, jedna od glavnih odgovornosti i izazova za narodne knjinice u sljedeem desetljeu bit e sprjeavanje stvaranja podreenog sloja informacijski siromanih pruanjem prikladnog pristupa elektroniki obraenim informacijama svim lanovima zajednice. Da bi narodne knjinice ostale konkurentne, od temeljne je vanosti da raunaju na potencijalne korisnike s posebnim potrebama: starenjem europske populacije, vei broj starijih osoba bit e s oslabljenim vidom ili e imati druge smetnje. Ako se ne poduzmu odreeni koraci, narodne knjinice u Europi riskiraju da kao potencijalne korisnike iskljue 10% Europljana. Povratak na sadraj

23

DJELOKRUG Problemi obraeni u ovim smjernicama: Fiziki pristup Intelektualni pristup Posebna oprema Obuavanje osoblja Suradnja PITANJA KNJININE POLITIKE Ove smjernice obrauju probleme pristupa informacijama koji knjinice pruaju osobama s posebnim potrebama i ogranienom sposobnosti da se koriste objektima za iru javnost. U to su ukljuene i osobe koje su privremeno onesposobljene, npr. u nesreama, te osobe sa starosnim hendikepima. Pojam fizikog invaliditeta odnosi se na smanjenu pokretljivost, dohvat, ravnoteu, snagu i/ili visinu. Osjetilni invaliditet odnosi se na oslabljeni vid i/ili sluh. Pojam osobe s oteanim itanjem tiskane grae obuhvaa vizualno, mentalno i fiziki hendikepirane osobe te disleksiare koji imaju potekoa s itanjem obinog tiska. Osobe s posebnim potrebama glavni su cilj svih dimenzija e-inkluzije. IST daje mnogo nade ljudima s potekoama jer im moe pomoi u svladavanju njihovih hendikepa. Ipak, iskoritenje ovog potencijala ovisi o temeljnom uvjetu: uklanjanju fizikih zapreka za koritenje IT-opreme, tehnikih pomagala, raunalnih programa i web- sadraja. Taj se potencijal ne moe realizirati ako si osobe s posebnim potrebama ne mogu priutiti tehnika pomagala ili nije osigurana pristupanost IST-opreme ili web- sadraja. Studije u nekim zemljama lanicama EU (npr. vedska i Portugal) istiu tvrdokornost jaza koji stvara invalidnost. Prodor raunala i Interneta bitno je nii meu osobama s posebnim potrebama, a koritenje on-line usluga nije tako intenzivno. Do danas, u Europi nema jedinstvene vladine politike koja bi se bavila tim problemom (za regionalne, nacionalne i meunarodne dokumente i smjernice vidi Dodatak). Ipak, pokrenut je odreen broj inicijativa koje osobama s posebnim potrebama nude posebne on-line usluge i poticaje za koritenje novih IST-mogunosti zapoljavanja, IST-naina obrazovanja te planove potpore javnom i privatnom IST-pristupu. Pristup internetskim stranicama i njihovu sadraju stvara niz problema osobama s fizikim, osjetilnim ili kognitivnim oteenjima. Primjerice, web-stranice nisu kompatibilne s itaima i drugim tehnikim pomagalima, sadre suvie sloene multimedijalne prikaze ili su teke za snalaenje. Javne webstranice trebale bi biti primjer u pruanju usluga u obliku kojemu svi mogu pristupiti i uinkovito ga koristiti. To je temeljni uvjet za, primjerice, jednako obraanje svim graanima preko e-vlade. Mnoge zemlje lanice EU ve su pokrenule akcije u tom smjeru, no smjernice Inicijative za dostupnost weba (WAI) polazite su za usporedbu pristupa osoba s posebnim potrebama s opeprihvaenim naelima pristupanosti. Ove smjernice, koje je sastavio Konzorcij World Wide Weba (World Wide Web Consortium) uz financijsku potporu Europske komisije, de facto su priznate kao globalni standard za izradu pristupanih web-stranica. Usluge narodnih knjinica, njihova pristupanost i prikladnost za osobe s posebnim potrebama, mogu se kategorizirati u tri glavna podruja: fiziki pristup (zgradama, pultovima, terminalima, itaonicama, policama itd.) intelektualni pristup (sadraju nositelja informacija, ukljuujui dostupnost grae alternativnih formata, prilagoenih terminala i posebnih raunalnih programa) obuavanje knjininog osoblja za pruanje usluga osobama s posebnim potrebama.

24

Veina problema koji se i najmanje tiu fizikog pristupa i obuavanja osoblja, jednako vrijede i za muzeje i arhive. Ipak, kad se radi o intelektualnom pristupu, problemi i mogua rjeenja za muzeje i arhive uvelike se razlikuju od onih za narodne knjinice i ne obrauju se u ovim smjernicama. U velikoj veini narodnih knjinica pristup i usluge osobama s posebnim potrebama nedovoljni su. To se esto opravdava nedovoljnim brojem korisnika s posebnim potrebama. No korisnici s posebnim potrebama nee se koristiti uslugama narodne knjinice ako nije osiguran primjeren fiziki i intelektualni pristup. Narodne knjinice moraju djelovati, a ne reagirati. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Potreba za napretkom Budui da je djelovanje narodnih knjinica iznutra povezano s njihovom drutvenom odgovornou, knjinice e optimalno raditi ako budu imale katalitiku ulogu u ivotima osoba s posebnim potrebama, olakavajui njihovo puno sudjelovanje u drutvu. Da bi narodne knjinice ostale konkurentne, od temeljne je vanosti da raunaju na potencijalne korisnike s posebnim potrebama: starenjem europske populacije, vei broj starijih osoba bit e s oslabljenim vidom ili e imati druge smetnje. Ako se ne poduzmu odreeni koraci, narodne knjinice u Europi riskiraju da iskljue 10% Europljana kao potencijalne korisnike. Podruja koja treba unaprijediti Prvo, fiziki pristup treba biti omoguen svakom lanu svake zajednice, od onih (privremeno) smanjenih sposobnosti kretanja i orijentacije do onih koji se kreu u invalidskim kolicima. Drugo, knjinice moraju jamiti intelektualni pristup ponudom grae alternativnih formata ili posebne tehnike opreme, kako bi tiskane publikacije bile dostupne ljudima s oteenjima vida ili potekoama u itanju i uenju. Tree, mora se razvijati kultura svijesti o invalidnosti, a knjinino osoblje treba razumjeti potrebe osoba s posebnim potrebama. Obuavanje o svijesti o posebnim potrebama korisnika mora biti sastavni dio poetnog obrazovanja knjiniara te element kasnijeg obuavanja osoblja.

Pristup i usluge narodnih knjinica trebaju se temeljiti na tri osnovna naela: inkluzivnost, pravednost i samostalnost. Prikladnim strategijama i planovima, osobe s posebnim potrebama moraju biti ukljuene kao ravnopravni korisnici usluga; moraju imati pravedan pristup i uslugama openito i informacijskim uslugama; moraju moi pristupiti i koristiti usluge samostalno, bez posrednika. Upravitelji koji ne uspiju odgovoriti tom izazovu, mogu iskljuiti osobe s posebnim potrebama iz koritenja knjininih i informacijskih usluga. Strategija i upravljanje knjininim uslugama, prof. Andrew McDonald. Za tri podruja obraena u ovim smjernicama to znai: Fiziki pristup Iako je u mnogim sluajevima uklanjanje svih fizikih zapreka teko, ako ne i nemogue, temeljno je da se zapreke uklone tamo gdje se to moe lako postii. To ukljuuje: ulaze s prikladnim, istim otvorima ili automatskim vratima (preporuena irina vrata 900mm) rampe izvan i unutar zgrade; ako postoje stubita bez otvorenih stuba, s rukohvatima s obje strane; idealno dizala hodnici bez zapreka (bez namjetaja i prostirki na podovima) kontrasti boja na tepisima i zidovima (mogu djelovati i kao upozorenja blizu stuba i vrata) djelotvorna rasvjeta dostupni stolovi, raunala i pultovi (visina i irina stolova, mjesta za okretanje, ergonomske stolice, osvjetljenje) pristupane javne povrine kao to su toaleti i telefonske govornice police idealno bi trebale biti smjetene 7502000mm od razine poda

25

oznake jednostavni tip slova (sans serif7, kao to su Helvetica, Univers ili Arial) na natpisima i web-stranicama pristupano parkiralite alarmni sustavi s vizualnom signalizacijom.

Kune usluge moraju imati istu kvalitetu pristupa informacijama o fondu kao i usluge koje se nude u samoj zgradi knjinice, te jednake mogunosti zahtjeva i rezervacija knjiga. Za pretraivanje kataloga mogu se koristiti laptop-raunala, a mobilni telefoni mogu osigurati brz odgovor na upite. Izvedivost i trokovi tih mjera bit e vrlo razliiti i ovisit e o postojeoj infrastrukturi i sredstvima te demografiji postojeih ili potencijalnih korisnika koji e imati dobrobiti od ovih mjera. U ovim smjernicama ne mogu se sastaviti kontrolni popisi onog to se treba napraviti. Intelektualni pristup Pristup mora biti olakan na raznim razinama te zahtijeva i tehnika i ljudska rjeenja. Dio rjeenja je graa alternativnog formata poput Brailleovog pisma, uveanog tiska, audiokaseta i digitalnih datoteka (detaljan opis vidi: Graa alternativnog formata ; P. Craddock i Wallace M.). Iako je postotak objavljenih djela proizvedenih u alternativnim formatima alosno malen (25% u veini razvijenih zemalja), stabilan napredak digitalizacije otvara nove mogunosti takvim materijalima. Uz pomo posebne opreme (vidi dalje), moe se pristupiti digitalnim dokumentima (npr. e-knjige) i preraditi ih u formate prilagoene individualnim potrebama itatelja, kao to su Brailleovo pismo ili uveana slova. Digitalni dokumenti omoguuju knjinicama da nau, uitaju 8 i reproduciraju grau posebnog formata. Treba obratiti panju na direktivu Europske komisije o autorskom pravu 2001/29/EC, koja bi mogla dovesti do donoenja vanih zakona za poveanje proizvodnje grae alternativnih formata i pristupa za osobe s posebnim potrebama. Posebna oprema potrebna za dostupnost digitalnih dokumenata Openito za raunalni pristup: prilagoene tipkovnice alternativne tipkovnice alternative miu glasovni unos programi za tehnika pomagala. Za slijepe ili slabovidne (mnoga su od ovih rjeenja prikladna i za disleksine osobe i osobe s potekoama u uenju): snimljena graa zatitni filtri za monitore, visoka razluivost i veliki zasloni sistemske mogunosti koje bi dopustile korisniku da promijeni kontrast zaslona, veliinu slova i boje ureaji za uveavanje ispisa programi-itai zaslona ita teksta (ili oprema za pretvaranje teksta u govor) sustav optikog prepoznavanja znakova (pregledava tekst i ima mogunost ponovnog itanja) programi za transkripciju Brailleovog pisma hardver i softver koji omoguuju direktan unos Brailleovog pisma u raunalo. Za detaljne opise pojedinih toaka i cijene vidi http://www.abilityhub.com/ ili http://www.abledata.com/Site2/search.htm. Preporuamo narodnim knjinicama da se savjetuju u svojim nacionalnim knjinicama za slijepe i raspitaju se o tehnikoj opremi i raunalnim programima u svojoj zemlji.

7 8

Sans serif vrsta slova bez crtica, ukrasa i sl. na rubovima, jednostavnih linija. Download uitati (podatke, softver i sl.) u raunalo s Interneta.

26

Svaka knjinica koja rukuje digitalnim dokumentima i/ili prua on-line podatke (npr. katalozi, openite informacije za korisnike) mora biti svjesna da je dostupnost weba od vitalnog znaenja. Time se osigurava da svatko tko se koristi bilo kakvom tehnologijom za pretraivanje Interneta mora moi posjetiti bilo koju stranicu i potpuno razumjeti informacije koje se tamo nalaze, te imati mogunost potpune interakcije sa stranicom. Neprilagoene web-stranice ozbiljan su problem ne samo ljudima s odreenim invaliditetom, posebice s oteenjima vida, ve i onima koji se koriste tekstualnim pretraivaima, imaju spore modemske veze ili nemaju audiovizualne aplikacije. 'Bobby' je dobar alat za brzu i djelotvornu provjeru stupnja pristupanosti pojedinih web-stranica. Obuavanje osoblja Sve osoblje, bez obzira na to gdje radili u knjinici, mora imati osjeaj i temeljna znanja o: razliitim oblicima invaliditeta nainima na koje razliiti uvjeti pogaaju mogunost koritenja uslugama i fizikim okruenjem osmiljenima za iru populaciju. Posebno obrazovanje mora se pruiti kao sastavni dio poetnog obrazovnog programa knjiniara te u obliku povremenih programa za obuku osoblja, i treba sadravati znanja o ophoenju s osobama s posebnim potrebama (posebno s osobama s oteenjima vida, gluhima ili gluhoslijepim osobama), pravila ponaanja, koritenje prikladnog jezika i deskriptivnih tehnika s korisnicima oteena vida. Alternativne komunikacijske vjetine, kao to su znakovni jezik, bile bi velika prednost. Suradnja: Narodne knjinice koje planiraju usavriti bilo koji od navedenih aspekata, moraju razmotriti mogunosti bliske suradnje s lokalnim specijaliziranim ustanovama (udruge invalida, kole za djecu s posebnim potrebama, centri za njegu, posebne interesne skupine itd.). Tako bi knjinice mogle dobiti vrijedne strune savjete o postojeim i oitim fizikim i intelektualnim zaprekama, prikladnom komuniciranju, senzitivnosti itd. Povrh toga, zajedniki prostor, sredstva i osoblje s drugim srodnim ustanovama omoguili bi pokretanje zajednikih projekata koje ne bi mogla organizirati sama knjinica ili ustanove. Oglaavanje: Budui da je cilj privui u knjinicu korisnike s posebnim potrebama, svaki napredak u pristupu ili uslugama te svi organizirani inkluzivni dogaaji moraju se oglasiti, primjerice, u lokalnim dnevnim novinama, na razglasu u knjinici te meu ustanovama i organizacijama poput prije navedenih. Vie podataka o tome vidi u: Stvaranje i prilagodba knjinica i usluga dr. Gilliana Burringtona. Trenutano stanje Da bi se ustanovili stupanj svijesti o invalidnosti te nova poboljanja pristupa i usluga u europskim narodnim knjinicama, PULMAN je proveo anketu u knjinicama 12 zemalja. Uz iznimku ogranienog broja knjinica u kojima su pokrenuti relevantni projekti, jo uvijek nedostaju pristup i usluge za osobe s posebnim potrebama. Ako uzmemo u obzir da oko 10% Europljana svih dobi ima neki postotak invalidnosti, prosjean postotak od oko 1% knjininih korisnika s posebnim potrebama (okvirni prosjek svih popunjenih anketa) jasno pokazuje da narodne knjinice u Europi jo uvijek ne ispunjavaju svoju drutvenu obvezu pruanja prikladnog pristupa i usluga za osobe s posebnim potrebama. Zanimljivo je da se u svim narodnim knjinicama koje su pokrenule posebne usluge za osobe s posebnim potrebama poveao postotak tih korisnika; u nekim ustanovama, primjerice u Pazardzik pokrajinskoj knjinici u Bugarskoj, za ak 600% u etiri godine! Fiziki pristup Veina narodnih knjinica koje su sudjelovale u anketi, zadnjih je godina poboljalo pristup do zgrade i unutar zgrade. U veini sluajeva to znai da su zamijenjena zastarjela okretna vrata ili su ugraena dizala. Sve su knjinice svjesne da i dalje postoje fizike zapreke. Najee se spominju previsoke ili preniske police. Narodne knjinice u Nijmegenu i Ossu u Nizozemskoj poduzele su velik korak u prikupljanju relevantnih podataka putem suradnje. Njihove nove zgrade osmiljene su uz pomo Udruge za

27

integraciju osoba s posebnim potrebama (Werkgroep Integratie Gehandicapten) i Zaklade za drutvenu integraciju osoba s posebnim potrebama (Stichting Integratie Gehandicapten in de Maatschappij). Intelektualni pristup U veini narodnih knjinica pristup sadraju trenutano je ogranien ljudima s oteenjima vida, potekoama u itanju i uenju te onima koji ne mogu pomicati ruke ili ake. Kao posljedica razmjerno malobrojne ciljane skupine i velikih trokova proizvodnje, graa alternativnih formata u veini zemalja dostupna je preko centraliziranih sustava proizvodnje i distribucije. Dok povelik broj knjinica nudi skroman odabir uveanog tiska i zvunih knjiga, malo njih ima u fondu knjige na Brailleovom pismu ili prilagoene terminale. Ipak, u nastojanjima da prevladaju taj jaz, neke knjinice pokazale su domiljatost i kreativnost (vidi Hiperveze). Iako se veina takvih projekata lako moe primijeniti u knjinicama drugih zemalja i regija, treba istaknuti da e digitalizacija imati sve vanije mjesto u slinim inicijativama. Obuavanje osoblja Anketa je pokazala da to nije sredinja briga veine narodnih knjinica, uz iznimku onih koje su pokrenule posebne projekte. Malo knjiniara poznaje alternativno komuniciranje poput znakovnog jezika. U veini zemalja (osim u Maarskoj) ni fakulteti, instituti i sveuilita na kojima se obrazuju knjiniari, ne nude nikakav oblik posebnih programa koji se bave problemima invalidnosti. Pa ipak, mnoge knjinice javljaju da zaposlenici nailaze na probleme u usluivanju osoba s posebnim potrebama, uglavnom u komunikaciji (posebice s gluhim ili mentalno hendikepiranim osobama) ili zbog nedostatka vremena da pomognu korisnicima u kolicima ili slijepim osobama. Danska knjinica za slijepce (DBB) ostvarila je zanimljiv projekt, primjenjiv na narodne knjinice. Projekt se sastojao od pet poludnevnih programa za obuavanje osoblja, na koje je DBB pozvala lijenike, znanstvenike, socijalne radnike i predstavnike raznih korisnikih skupina s razliitim vrstama invalidnosti. Svi su se sudionici sloili da su rasprave o izazovima i promjenama, o eljama i vanim pitanjima, te o znaenju za praksu i ljude, i rjeenjima bile iznimno korisne. K tome, Odjel pristupnosti na Bristolskom sveuilitu (Access Unit, Bristol University) u Velikoj Britaniji planira, uz suradnju mnogih ustanova, napraviti videofilm o iroku spektru invalidnosti namijenjen osvjetavanju knjininog osoblja. BUDUI ZADACI Nastojanja da se povea dostupnost IST-opreme i web-sadraja osobama s posebnim potrebama mora se ubrzati provedbom akcija e-Europe povezanih s prihvaanjem Smjernica inicijative za dostupnost weba (WAI), usklaivanjem zakonodavstva s naelima e-dostupnosti, irenjem ovlasti programa Dizajn za sve (Design for all) i srodnih programa, te objavljivanjem Standarda dizajna za sve (Design-for-all Standards). Pruanje usluga osobama s posebnim potrebama mora se obraditi u kontekstu irenja sudjelovanja, jednakih mogunosti, cjeloivotnog uenja i dopiranja do lokalne zajednice. Budui da se oekuje porast broja potencijalnih knjininih korisnika s problemima pokretljivosti, vida i sluha zbog starenja europskih drutava, prikladne usluge bit e od kljune vanosti za buduu konkurentnost knjinica. Planovi moraju uzeti u obzir tu poveanu potranju za dostupnim objektima i uslugama. Fiziki pristup Iako knjinice moraju dati sve od sebe da osiguraju jednostavan pristup zgradi i unutar zgrade, bit e nemogue stalno rjeavati svaije probleme, a moe doi i do suprotstavljenih zahtjeva. Bitan imbenik u olakavanju fizikog pristupa bit e dovoljan broj osoblja koje e moi posvetiti korisniku dovoljno vremena kada je god takva pomo potrebna. Intelektualni pristup

28

Istraivanje Odjela za knjininu i informacijsku statistiku Sveuilita Loughborough u Velikoj Britaniji pokazalo je da se prosjeno 23% osoba s oteenjima vida u Velikoj Britaniji koristi raunalima za traenje informacija. Postotak korisnika raunala mnogo je vii meu mlaim dobnim skupinama (98% mlaih od 25 godina, 53% od 25 do 64 godine). Treba oekivati ubrzan porast broja korisnika diljem Europe i treba udovoljiti njihovim zahtjevima. Velik porast broja informatiki pismenih osoba s posebnim potrebama (posebice s oteenjima vida) rezultirat e dalekosenim investicijama u digitalizaciju. Budui da se skenirani materijal uz pomo posebne opreme moe pretvoriti u format koji najbolje odgovara potrebama tih korisnika (uveani tisak, Braille, audio itd.), digitalizacija bi knjinice djelomino oslobodila hitne potrebe prilagoavanja politike sastavljanja fonda i dodatnih investicija za nabavku grae alternativnih formata. Poveanje broja elektroniki obraenih informacija nosi i dodatni izazov. Osobe s posebnim potrebama i osobe koje se koriste tekstualnim pretraivaima, imaju spore modemske veze ili nemaju audiovizualne aplikacije u opasnosti su da postanu podreen socijalni sloj iskljuen iz pristupa informacijama i uenju. To je paradoks, pogotovo kad se radi o osobama s posebnim potrebama, jer tehnologija moe olakati njihovu drutvenu integraciju (Erkki Liikanen, lan Europske komisije, Budunost Plana djelovanja e-Europe, veljaa 2002.). Kako digitalna inkluzija bude postajala drutveni imperativ i dunost socijalne drave, jedan od glavnih zadataka i izazova za narodne knjinice u iduem desetljeu bit e sprjeavanje nastajanja podreenog sloja informacijski siromanih pruanjem prikladnog pristupa elektroniki obraenim informacijama svim lanovima zajednice. Obuavanje osoblja Ako narodne knjinice ele ostati konkurentne, od vitalne e vanosti biti stvaranje kulture svijesti o invalidnosti. To je odgovornost i ustanova koje se bave poetnim obrazovnim programima za knjiniare, i samih narodnih knjinica. S obzirom na sve veu vanost raunalne tehnologije, treba se osigurati i redovito obrazovanje osoblja na svim pomagalima i opremi. Ako samo osoblje nije sigurno kako da se koristi opremom, moda nee htjeti ponuditi pomo korisnicima i vjerojatno nee poticati koritenje opreme. Druga pitanja Napredak je mogu, ak i u knjinicama u kojima nedostatak financija sprjeava bilo kakve velike strukturalne ili tehnike promjene. Od udruga osoba s posebnim potrebama, ustanova za brigu o osobama s posebnim potrebama ili kola za djecu s posebnim potrebama mogu se dobiti procjene sadanje fizike pristupanosti i prijedlozi za ostvariva poboljanja. Izvrsni su primjeri jeftinog pruanja posebnih usluga intelektualnog pristupa aktivnosti Regionalne knjinice u Varni i narodne knjinice u Kolumbiji. Prvi je korak prema stvaranju kulture svijesti o invalidnosti bez troka prihvaanje primjera DBB-a u obrazovanju osoblja. Vano je spomenuti da e knjinice koje su fiziki dostupne i senzibilizirane za potrebe osoba s posebnim potrebama, biti pristupanije i jednostavnije za koritenje i svim ostalim korisnicima. HIPERVEZE Kriteriji za uvrtenje bili su: opseg poboljanja fizikog i intelektualnog pristupa, koliina osigurane obuke osoblja te mogunost primjene informacija i zakljuaka projekta u drugim knjinicama. Gdje su god bile dostupne, navedene su i hiperveze. Bugarska Regionalna knjinica Pazardzik Unutar projekta posebno usmjerenog na osobe s posebnim potrebama, 1995. godine pokrenut je Centar za knjinine i informacijske usluge za osobe s posebnim potrebama koji prua jednostavan fiziki pristup, dostupne kataloge, prilagoene terminale, zvune knjige i besplatan pristup Internetu. Devet knjiniara koji rade na posebnim uslugama, sudjelovalo je u dodatnom obrazovanju. Od 1995. broj korisnika invalida esterostruko je povean!

29

Regionalna knjinica u Varni U organiziranju dostave knjiga, knjievnih veeri i foruma s pjesnicima i piscima za osobe s raznim oblicima invalidnosti blisko surauje s Nacionalnim centrom za socijalnu rehabilitaciju i s Centrom za osobe s posebnim potrebama u Varni. http://www.libvar.bg/
Danska Narodna knjinica Ringsted Knjinica u Ringstedu nudi poseban prostor s raunalima i pristupom Internetu mladima, starijima i osobama oteena vida. U prostoru za starije osobe nalazi se i prilagoeni terminal. Knjinica ima i fond alternativne grae. Sve je osoblje obrazovano za pruanje usluga osobama s posebnim potrebama u sklopu projekta Internet za sve, koji se odrao u 2001. godini. http://www.ringstedbib.dk/ Francuska Narodna knjinica Bordeaux Potpuno pristupaan Espace Diderot sastoji se od 4 kabine za itanje s opremom za okretanje stranica, poveanje zaslona, skenerima, posebnim softverom, ureajima za sintezu govora i prilagodljivom rasvjetom. Nudi se i graa alternativnih formata. Osoblje se redovito usavrava, a jedan zaposlenik poznaje znakovni jezik. Knjinica u Bordeauxu preuzela je savjetodavnu ulogu za ostale narodne knjinice u Francuskoj. Grka Knjinica Makedonskog sveuilita, Thessaloniki Intelektualna pristupanost zajamena je prepisivanjem sve grae za uenje u digitalni format i prilagoenim terminalom (ita zaslona, ureaj za sintezu govora, zaslon i Brailleov pisa, ureaj za poveanje zaslona, skener) te pristupanim web-stranicama. Svi su zaposlenici prisustvovali dvama seminarima o svijesti i senzibilitetu i proli su obuku na prilagoenoj opremi. http://www.libuom.gr/english/index.html Kolumbija Posudite nam svoje oi Projekt koji je pokrenula narodna knjinica, a u koji je ukljueno 170 dobrovoljaca koji itaju osobama oteenog vida. Maarska Regionalna knjinica Verseghy Ferenc, Szolnok Od 1998. knjinica je nabavila 1000 zvunih knjiga, katalog na Brailleovom pismu, plan knjinice na Brailleovom pismu, pristup Internetu i raunalo koje tekst pretvara u govor. Organizira se usavravanje za knjiniare koji rade na posebnim uslugama, a zaposlen je i knjiniar koji zna znakovni jezik. Toke pristupa dostupne su osobama u invalidskim kolicima. Cilj je osnovati Centar za visoku kvalitetu knjinica u Szolnoku. Nizozemska Anders Lezen Punten (mjesta Drugi nain itanja) Ova usluga narodnih knjinica u Eindhovenu, Hellendoornu, Maastrichtu i Nijmegenu sastoji se od prilagoene grae za itanje (zvune knjige, novine i asopisi, pomagala za itanje, raunalo s ureajem za sintezu govora i poveanje zaslona). Tim se prostorima sve vie koristi i ira javnost, posebice disleksiari, starije osobe i osobe s kroninim bolestima.

Stadsbibliotheek Haarlem Djeca s potekoama u itanju uskoro e moi uivati u Makkelijk Leze Plein (prostoru za lako itanje), novom projektu koji se pokree.

30

Zeeuwse Bibliotheek Knjinica je pokrenula odjel BEZIG (Knjinica za starije i bolesne osobe te osobe s posebnim potrebama), usmjeren na usluge za osobe s posebnim potrebama, i prua mnotvo grae alternativnih formata. http://www.zebi.nl/
Portugal Nacionalna knjinica Nudi katalog i asopis na Brailleovom pismu, u tiskanom obliku i na disketi, besplatno. vedska Projekt otvoreni mediji/ otvoreno uenje Projekt su sastavili Klinika za slabovidne Gotheborg, Institut za unaprjeenje zapoljavanja, Gradska knjinica Gotheborg, 18 proizvoaa opreme za knjinice i posebne opreme, a cilj mu je stvaranje radnih mjesta za poslovno nesposobne osobe, otvaranje knjinica za osobe s oteanim itanjem tiskane grae i poveanje njihova broja kao korisnika knjinica. U knjinice koje sudjeluju u projektu postavljena je prilagoena oprema, a osobe s posebnim potrebama zaposlene su kao savjetnici za otvorene medije. Nakon obrazovanja, svaka je knjinica zaposlila jednog savjetnika i postavila stol za itanje za osobe oteena vida. http://www.stadsbiblioteket.goteborg.se/avdelning6/openmedia2.html

Regionalna knjinica Hrnsand Potaknuta Nacionalnom knjinicom za djecu s posebnim potrebama u Londonu, Regionalna knjinica Hrnsand stvorila je Jabuku, knjinicu za djecu s posebnim potrebama. Knjinica nudi knjige za slijepe, prilagoene terminale i strunu pomo gluhima, gluhoslijepima itd. http://www.sambiblioteket.bib.mh.se/
Velika Britanija Knjinica okruga Essex Knjinica u Essexu nudi uslugu vraanja posuene grae potom te besplatan pristup zvunim knjigama, videofilmovima i CD-ima za osobe s oteanim itanjem tiskane grae. Osobe oteena vida ukljuuje u Booktalk aktivnosti. Redovito se odravaju kratki sastanci za knjinino osoblje o invalidnosti. Trenutano se u mnoge knjinice uvodi pristupna tehnologija, uz sveobuhvatno usavravanje osoblja. http://www.nlbuk.org/bpm/chapter17.html#17.6

Knjinice u Manchesteru Knjinica ima opremu za pretvaranje teksta u govor i jedinice za osobe oteena vida. Organiziraju se stalni poludnevni programi za obuavanje osoblja o osobama oteena vida, koji obuhvaaju osoblje na svim razinama. http://www.nlbuk.org/bpm/chapter17.html#17.6

31

DODATAK Dravni i meunarodni zakoni, preporuke i smjernice o pristupu i uslugama za osobe s posebnim potrebama: Belgija Informacije o pristupu Vzw Toegankelijkheidheidsbureau, Koorstraat 1, Hasselt Steunpunt Toegankelijkheid Vlaanderen je u pokretanju Bugarska Pravilnik br. 1, 10. sijenja 1995. Odluka o zatiti, rehabilitaciji i drutvenoj integraciji osoba s posebnim potrebama, 1995., dopunjeno 2001. Estonija Odluka o socijalnoj pomoi u Republici Estoniji, Dodatak Zakonskim propisima 94, 1158, 1999. Njemaka Barierrefreies Bauen, DIN 18024-2, studeni 1996. Grka Zakon 2831/2000., http://www.tee.gr/info.htm Razvijanje knjininih usluga za osobe oteena vida vodi za grke knjinice Posebne smjernice Planiranje pristupanog transporta i samostalnog ivota osoba s posebnim potrebama, Ministarstvo okolia, fizikog planiranja i javnih radova 1986.2000. http://www.minenv.gr/1/162/16203/g1620300.html Maarska Zakon iz 1998. (br. 26) Ministarstvo kulture: Zakon o knjinicama iz 1997. Irska Odjel za okoli i lokalnu upravu Grananje: nova usluga narodnih knjinica, prosinac 1998. http://www.environ.ie/press/publib.html Nizozemska NBLC Statuut voor de Openbaare Bibliotheek Prirunik Geboden Toegang, Wijk, M. et al (1995.) http://www.bk.tudelft.nl/darch/dfa/publi.htm Poljska Direktiva Ministarstva prostornog upravljanja i izgradnje od 15. prosinca 1994. tehniki uvjeti zgrada i njihovih lokacija Povelja prava osoba s posebnim potrebama; Odluka Sejma Republike Poljske od 1. kolovoza 1997. Odluka br. 212/99 Uprave javnog fonda za rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama od 26. svibnja 1999. Portugal Zakon 123/97. (22. svibnja), 95/99. (25. kolovoza), 96/99. (26. kolovoza), 97/99. (26. kolovoza) Rumunjska Hitna uredba br. 102, 29. lipnja 1999. Hitna uredba br. 40, 25. travnja 2000. Hitna uredba br. 47, 29. oujka 2001. Naredba 649, 25. travnja 2001. Velika Britanija Resource Vijee za muzeje, arhive i knjinice: Vodi za invalidnost (smjernice za muzeje i galerije o unaprjeenju svojih usluga za sve invalidne osobe) http://www.resource.gov.uk/information/publications/00pubs.asp Resource Vijee za muzeje, arhive i knjinice: Strategija uenja i pristupa (smjernice za muzeje, arhive i knjinice, podrka cjeloivotnom uenju, drutvenoj promjeni i razvoju zajednice) http://www.resource.gov.uk/information/publications/00pubs.asp

32


Wales

Odjel za kulturu, medije i sport (Odsjek za knjinice, informacije i arhive): Sveobuhvatne, uinkovite i moderne narodne knjinice standardi i procjena, 12. veljae 2001. http://www.culture.gov.uk/heritage/libraries_papers.html Zakon o zatiti osoba s posebnim potrebama 1995. http://www.nlbuk.org/bpm/chapter3.html Resource Vijee za muzeje, arhive i knjinice: Knjinine usluge za osobe oteena vida prirunik iz prakse http://www.natlib.co.uk/bpm/ Daleko od oiju, ali ne i od srca. Gledite osoba oteenog vida o knjininim i informacijskim uslugama, LISU Occasional Papers br. 29, studeni 2001.

Narodna skuptina Walesa: Sveobuhvatne, uinkovite i moderne narodne knjinice za Wales. Standardi i nadgledanje, rujan 2001. Reference: EU Uredba 2001/29/EC Europskog parlamenta i Vijea od 22. svibnja 2001. o usklaivanju odreenih stajalita o autorskim i srodnim pravima u informacijskom drutvu http://www.eurorights.org/eudmca/CopyrightDirective.html Kanada Kanadske smjernice o knjininim i informacijskim uslugama za osobe s posebnim potrebama, veljaa 1997. http://www.cla.ca/about/disabils.htm IFLA Smjernice za razvoj sluba narodne knjinice, IFLA Publications Vol. 97, 2001, ISBN 3-59821827-3 SAD Zakon o Amerikancima s posebnim potrebama. P.L. 101-336, 1990., naslovi II. i III. Ulomak 508 Zakona o rehabilitaciji iz 1998 Smithsonian-program dostupnosti, Ured predstojnika: Smithsonian-smjernice za oblikovanje izlobe dostupne osobama s posebnim potrebama. Povratak na sadraj

33

USLUGE NARODNIH KNJINICA ZA DJECU I KOLE

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju IST-aktivnosti i usluge narodnih knjinica koje pomau djeci u razvijanju pozitivnog stava prema uenju, u skladu s ciljem e-Europe, i pridonose razvoju djece kao ljudskih bia koja mogu preuzeti svoje mjesto u drutvu, gradei graansko pravo i osjeaj za zajednicu. PITANJA KNJININE POLITIKE Djeca trebaju usluge koje e pridonijeti njihovu razvoju na razliite naine: intelektualne i emocionalne, jezine, drutvene, obrazovne i motorike vjetine. Narodne knjinice mogu promicati razvijanje vjetina kroz zabavu. Mogu djeci pruiti mogunosti za razvoj drutvenih vjetina, stjecanje osjeaja za lijepo i potaknuti njihovo zanimanje za knjievnost i umjetnost. Kao nove temeljne vjetine na sastanku Europskog vijea u Lisabonu 2000., odreene su: IT-znanja, strani jezici, tehnoloka kultura, poduzetnitvo i drutvene vjetine. Postoji potreba daljnjeg razvijanja IST-usluga namijenjenih djeci, ukljuujui usluge narodnih knjinica, kako bi se razvijao pozitivan stav prema uenju. Za to je potrebna uinkovita suradnja izmeu narodnih knjinica i drugih organizacija na lokalnoj razini. Iako se narodne knjinice, arhivi i muzeji sve vie smatraju dijelom mree za potporu uenju, vee sudjelovanje u raspravi o kolskom programu moglo bi narodnim knjinicama, muzejima i arhivima dati priliku za stvaranje vre strategije suradnje i potpore kolskom obrazovanju. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Usluge se mogu pruati u knjinici, on-line preko web-stranica ili drugih digitalnih mrea. Moe ih osmisliti sama knjinica ili narodne knjinice u suradnji s drugim kulturnim i obrazovnim organizacijama, kako bi se, dijeljenjem zbirki i sredstava, pruila uinkovita potpora formalnom i neformalnom uenju na svim razinama, ukljuujui uenje na daljinu. U korisnike skupine za knjinine usluge za djecu spadaju djeca, roditelji i skrbnici obitelji. Narodne knjinice mogu ponuditi: mjesto sastajanja lokalnih zajednica koje su prirodno povezane sa kolama, obiteljima i ostalim skupinama u zajednici umreeno obrazovno okruenje koje potie i osigurava vjetine za cjeloivotno itanje i uenje te IST-vjetine koje se mogu proiriti na kole, domove i gotovo sva mjesta putem webusluga napredne uvjete za domae zadae modele zajednike zabave za odrasle i djecu, koji ukljuuju knjige, raunala i IST, glazbu, kazaline, filmske i ostale kulturne aktivnosti vaan doprinos razvoju svih vrsta pismenosti, ukljuujui: funkcionalnu pismenost, digitalnu pismenost, vizualnu pismenost i medijsku pismenost potporu drutvenoj inkluziji i jaanju kulturnog identiteta. BUDUI ZADACI Donositelji odluka, profesionalna tijela, narodne knjinice, muzeji, arhivi, kole i ostale kulturne i obrazovne ustanove moraju suraivati u izgradnji sljedeeg stupnja razvoja politike djejih usluga kao pripreme za drutvo temeljeno na znanju i uenju. Povratak na sadraj

34

DJELOKRUG Ove smjernice obrauju: Ponuene usluge Korisnike skupine Djeca s posebnim potrebama PITANJA KNJININE POLITIKE Ove smjernice obrauju IST-aktivnosti i usluge narodnih knjinica koje pomau djeci da razviju pozitivan stav prema uenju, u skladu s ciljem e-Europe, i pridonose razvoju djece kao ljudskih bia koja mogu preuzeti svoje mjesto u drutvu, gradei graansko pravo i osjeaj za zajednicu.

Konvencija o pravima djeteta kae: Dijete mora biti potpuno pripremljeno za samostalni ivot u drutvu... i Dijete ima pravo slobodnog izraavanja; to pravo ukljuuje slobodu za traenjem, primanjem i davanjem svih vrsta informacija i ideja, bez obzira na granice, bilo u usmenom, pisanom ili tiskanom obliku, u umjetnikom obliku ili putem bilo kojeg medija po djetetovu izboru.
Narodne knjinice, kao drutveno inkluzivne ustanove, moraju osigurati pristup djeci, bez obzira na njihovu dob, imovinsko stanje, podrijetlo, spol, rasu, geografski poloaj ili posebne potrebe. Djeca trebaju usluge koje pridonose njihovu razvoju na razliite naine: intelektualne i emocionalne, jezine, drutvene, obrazovne i motorike vjetine. Narodne knjinice mogu promicati razvijanje vjetina kroz zabavu. Mogu pomoi djeci u odrastanju tako to e im pruiti mogunosti za razvoj drutvenih vjetina, stjecanje osjeaja za lijepo i potaknuti njihovo zanimanje za knjievnost i umjetnost. Narodne knjinice imaju vanu ulogu u poticanju itanja meu djecom, u doba kada postoji mnogo konkurentnih podraaja. Openito se smatra da rani doticaj s knjigama pomae djeci da razviju zanimanje za itanje. Mnogi tvrde da su prve dvije godine djetetova uenja presudne. 75% razvoja mozga dogaa se do druge godine ivota djeteta. Znaenje je tih injenica vano za organizacije koje bi trebale suraivati. Na sastanku Europskog vijea u Lisabonu 2000. odreene su nove temeljne vjetine koje bi trebale postati sastavni dio programa svih obrazovnih i kulturnih organizacija. To su: IT-znanja, strani jezici, tehnoloka kultura, poduzetnitvo i drutvene vjetine. Postoji potreba daljnjeg razvijanja IST-usluga namijenjenih djeci, ukljuujui usluge narodnih knjinica, kako bi se razvijanjem informacijskih i interpretacijskih sposobnosti promicao pozitivan stav prema uenju. Poloaj narodnih knjinica kao ustanova koje imaju povlaten odnos s lokalnim vlastima, obrazovnim i kulturnim tijelima, prilika je za veliko unaprjeenje njihove zadae u podupiranju kolskog obrazovnoga sustava i nastavnog programa. Drave, regije i mjesta, posebice ruralne ili izolirane zajednice sa slabim prodorom Interneta, gdje kolskim knjinicama nedostaje sredstava za poticanje uenja i domaih zadaa, mogu bolje iskoristiti narodne knjinice za orijentaciju, stjecanje znanja i pristup informacijama i izvorima znanja koji su inae nedostupni. Kao glavna mjesta kontakta s lokalnim stanovnitvom i mjesta sastajanja, narodne su knjinice pozvane da prepoznaju postojee i potencijalne informacijske i obrazovne potrebe lokalnih zajednica. Narodne knjinice jesu, i oduvijek su bile, pruatelji informacija. Zadnjih godina poele su ulagati u infrastrukturu i usavravanje osoblja, to se moe iskoristiti u razvijanju i poboljanju novih usluga koje potiu obrazovanje na svim razinama. Za to je potrebna uinkovita suradnja izmeu lokalnih narodnih knjinica i drugih organizacija na lokalnoj razini. Vee sudjelovanje strunih tijela u raspravi o kolskom programu moglo bi knjinicama, muzejima i arhivima pruiti priliku za stvaranje vre strategije suradnje i potpore formalnom obrazovanju.

35

Iako su narodne knjinice, arhivi i muzeji ustanove za pohranu i trebali bi biti dio mree poticanja uenja, jo su uvijek osamljeni u svojim stavovima. Potreban je pritisak da se te tri kulturne ustanove priblie kako bi mogle odgovoriti na potrebe nove paradigme: drutva u trajnom uenju. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Zemlje u kojima su trenutano najbolje provedene IST-usluge za djecu, ne podlijeu posebnom geografskom obrascu. Zajedniki su im snaan osjeaj za hitnou suzbijanja nepismenosti, potreba za promicanjem itanja i matovito koritenje postojee IST-infrastrukture. Narodne knjinice u tim zemljama esto su partneri ili koordinatori veih, nacionalnih projekata. Usluge i aktivnosti za djecu mogu se pruati u knjinici on-line, preko web-stranica putem drugih digitalnih mrea. Usluge moe osmisliti sama knjinica ili knjinica u suradnji s drugim kulturnim i obrazovnim organizacijama. Suradnja lokalnih ustanova za pohranu (knjinica, muzeja i arhiva) moe, dijeljenjem zbirki i sredstava i iskoritavanjem prednosti IST-a, pruiti uinkovitu potporu formalnom uenju na svim razinama, ukljuujui obrazovanje na daljinu. Knjinice, arhivi i druge kulturne ustanove koje pruaju usluge na lokalnoj razini, u suradnji s obrazovnim tijelima trebaju uspostaviti i program suradnje, s popisom osnovnih zajednikih usluga i sredstava. Tako osmiljeni interdisciplinarni IST-projekti vjerojatno e lako pronai financijska sredstva jer znae jasno nastojanje da se javnim sredstvima pridoda vrijednost i iskoristi ih se na najbolji nain. Usluge Narodne knjinice mogu ponuditi: mjesto sastajanja lokalnih zajednica koje su prirodno povezane sa kolama, obiteljima i ostalim skupinama u zajednici, i tako omoguiti nastajanje partnerskih odnosa u postizanju smislena pristupa uslugama za djecu i njihove roditelje ili skrbnike

umreeno obrazovno okruenje koje potie i osigurava vjetine za cjeloivotno itanje i uenje te IST-vjetine. Takvo obrazovno okruenje moe se proiriti na kole, domove i gotovo sva mjesta putem web-usluga za djecu, roditelje i skrbnike napredne uvjete za domae zadae modele zajednike zabave za odrasle i djecu, koji ukljuuju knjige, raunala i IST, glazbu, kazaline, filmske i druge kulturne aktivnosti, a poveavaju potencijal za konstruktivnije koritenje slobodnog vremena. Knjinino okruenje mora biti zajedniki ureeno tako da se djeca osjeaju sigurno i sretno vaan doprinos razvoju svih vrsta pismenosti, ukljuujui: - funkcionalnu pismenost putem knjiga i itanja elektronikih formata, kao to su prie na webu - digitalnu pismenost uvoenjem IST-usluga za djecu, npr. snalaenje na webu kako bi se ojaale djeje vjetine pregledavanja i pretraivanja te ocjenjivanja sadraja i vanosti web-stranica - vizualnu pismenost putem plakata, oglasa i raunalnih slika - medijsku pismenost novine, TV i radio, pristup i putem weba. stvaranje sredstava za uenje u suradnji s obrazovnim organizacijama knjinice nude mree za suradnju i WWW popise potrebnih izvora i lokalne obrazovne pakete kao podrku dravnom i/ili lokalnom nastavnom programu

36

potporu drutvenoj inkluziji usmjeravanjem na multikulturalne i multijezine sadraje i aktivnosti, kao i usluge za djecu s posebnim potrebama jaanje kulturne svijesti, stvaranje osjeaja graanskog drutva i kulturnog identiteta promicanjem kulturnih korijena djece.

Skupine korisnika usluga za djecu Djeca su korisnici narodne knjinice, knjinica je odgovorna itavoj lokalnoj djejoj populaciji, ne samo sadanjim korisnicima. Osmiljavanje usluga mora biti odreeno potrebama djece.

Roditelji i skrbnici, odgovorni za odgoj i obrazovanje djece, glavna su ciljana publika za te usluge. Interakcija s njima kljuna je u osmiljavanju usluga istinski usmjerenih prema djetetovim potrebama. Njima se moe pruiti podrka za informiranje i savjetovanje u mrenom okruenju. Za posjet knjinici ili pristup raunalu kod kue mlaoj je djeci potrebna pomo roditelja, skrbnika ili uitelja ako su usluge privlane i jednima i drugima, vjerojatnije je da e biti uspjene i esto koritene. Obitelji su isto tako vana korisnika skupina koja se moe poticati na itanje i pismenost knjinice mogu pruati usluge koje angairaju djecu, roditelje i djedove i bake. Knjinice moraju prepoznati vanost obiteljskog sudjelovanja u djetetovu opismenjavanju. Da bi steklo povjerenje obitelji u knjinine usluge za djecu, knjinino osoblje mora blisko suraivati sa strunjacima za djecu i osigurati usluge primjerene raznim stupnjevima djetetova razvoja i obiteljskih potreba.

Djeca s posebnim potrebama Narodne knjinice mogle bi biti veoma vane u pruanju usluga za djecu s fizikim invaliditetom, potekoama u uenju, drutvenim potekoama i potekoama u ponaanju, specifinim jezinim ili kulturalnim potrebama, obrazovno zakinutu djecu i siromanu djecu, tako to bi pruale IST-usluge u internetskom okruenju, koje bi se koristile u knjinici ili s drugog mjesta. U ruralnim i izoliranim zajednicama te tamo gdje postoji malo, ili nimalo, ustanova za pomo djeci i obiteljima, narodne knjinice mogle bi imati vanu zadau u poticanju razvoja djeteta i usmjeravanja obitelji, tako to bi putem IST-a osigurale pristup izvorima znanja i zabave. BUDUI ZADACI Djelatnici narodnih knjinica moraju obrazovanjem i iskustvom razvijati svoja IST i edukacijska znanja, odgovoriti potrebama djece i suraivati s djejim vrtiima i osnovnim kolama. Knjinice e morati zaposliti osobe s drugim relevantnim strunim obrazovanjem i radnim iskustvom, primjerice uitelje, odgajatelje itd. Trebat e se traiti savjeti roditelja i skrbnika o nainu osmiljavanja i realiziranja knjininih usluga. Investicije IST-industrije u trite za djecu do 6 godina vrlo su niske u usporedbi s drugim dobnim skupinama. Narodne knjinice mogu ispraviti takvo stanje promicanjem IST-znanja. U suradnji sa kolama, knjinice moraju osmisliti sredstva i usluge za djecu. Postoji potreba za revidiranjem usluga za djecu openito te posebno IST-usluga, ukljuujui usluge za djecu s posebnim potrebama ili drutveno zakinutu djecu. Donositelji odluka, profesionalna tijela, narodne knjinice, muzeji, arhivi, kole i druge kulturne i obrazovne ustanove moraju suraivati u izgradnji sljedeeg stupnja razvoja politike djejih usluga kao pripreme za drutvo temeljeno na znanju i obrazovanju. Postoji potreba za kreiranjem nacionalne politike koja potie obrazovno okruenje i opi pozitivan stav prema uenju, temeljen na uslugama

37

narodnih knjinica. Treba se stvoriti zajedniki program s kratko-, srednje- i dugoronim strategijama promicanja uenja i suzbijanja svih oblika nepismenosti. HIPERVEZE Uvrtene su hiperveze na inovativne IST-usluge za djecu do 13 godina. Bugarska Opinska knjinica Dora Gabe Projekt knjinice kojem je cilj predstaviti i usmjeriti djecu na mogunosti WWW-a i istodobno ih zatiti od negativnog utjecaja Interneta. http://www.libdgabe.dobrich.net eka Okruna knjinica Karlovy Vary (DL) www.knihovna.kvary.cz ustanova je koja potie koritenje informacijskih tehnologija (IT). U ekoj PC i Internet kod kue nisu uobiajeni. Opremljenost kola IT-opremom razlikuje se od mjesta do mjesta, stoga je DL odluila ustupiti dobru opremu, posebice hendikepiranim drutvenim skupinama 1. djeci iz obitelji s niskim primanjima, 2. starijim osobama (uglavnom umirovljenicima) koji nemaju prilike nauiti nove IT i posebice Internet, 3. nezaposlenima koji bi IT-znanjem dobili nove prilike, 4. knjiniarima iz malih knjinica koje su tek u postupku kompjutorizacije. Osoba za kontakt: Jitka Banzetova, jbanzetova@email.cz . Irska Knjinica okruga Clare Web-stranica knjinice poziva djecu na itanje i uenje uz pomo hiperveza podijeljenih po temama, ukljuujui knjige, podrku nastavnom programu i zabavu. http://www.clarelibrary.ie/eolas/kids_section/kids_section.htm Nizozemska Narodna knjinica Assen Web-stranica na kojoj se uenici potiu na samostalan rad i pristupanje novim temama primjer uspjene suradnje s obrazovnim ustanovama na potpori on-line nastavnom programu. http://www.bibliotheekassen.nl/jongeren/frkennisnetckv.htm

Narodna knjinica Haag Projekti za djecu koji potiu zanimanje za itanje, mreni rad u projektu Fantazija itd. http://www.mijnstempel.nl http://www.fantasia.nl http://www.leesplein.nl Osnove itanja Metoda Boekenpret uvedena je u mnogim opinama u predkolska i rana kolska okruenja kako bi se unaprijedila temeljne jezine vjetine i sposobnosti uenja, to posebno uinkovito za starosjedilake ili migrantske obitelji koje nemaju naviku ili tradiciju itanja. http://www.lezen.nl NBLC Web-stranica za pomo uenicima, studentima, roditeljima i uiteljima, sa svim vrstama kolskih sadraja. Uspjena suradnja strunoga knjininog tijela, narodnih knjinica i vlade, zapoeta sudjelovanjem 20 narodnih knjinica u vladinom pilot- projektu. http://www.kennisnet.nl Narodna knjinica Rotterdam Web-stranica koja potie i pomae uenicima koje ne privlai itanje primjer suradnje s obrazovnim ustanovama u pomoi uenicima s posebnim potrebama kako bi bili uspjeni u obveznom obrazovanju.

38

http://b-wise.bibliotheek.rotterdam.nl Norveka Troll I ord (Ostvarene rijei) Zajedniki projekt, primjer suradnje narodnih knjinica i zajednice, cilj je promicanje itanja, posebice meu djecom i mladima. http://www.trolliord.org/

Narodna knjinica Austevoll Web-stranica opine Austevoll o lokalnoj povijesti, na kojoj djeca i odrasli mogu saznati vie o svojoj zajednici. http://www.hordaland.org/austevoll/ Narodna knjinica Haram Web-stranica koja pomae uenicima u pronalaenju podataka na Internetu i u pisanju referata; rezultat potrebe udruivanja narodnih i kolskih knjinica kako bi se optimizirali izvori znanja. http://www.haram.folkebibl.no/prosjekt
Njemaka InfoPlanet Virtualna djeja knjinica, dio projekta CHILIAS koji financira program Europske komisije Telematika za knjinice (Telematics for Libraries Programme). http://www.stuttgart.de/chilias Portugal Djeji projekt Roditelji i sinovi grade budunost Cilj je potaknuti itanje, pomoi u razvoju djeje kreativnosti i mate, promicati dobre odnose izmeu roditelja i sinova, poveati vanosti knjinice kao mjesta na kojem se mogu podijeliti informacije i iskustva o temama koje se odnose na djetinjstvo, pomoi u stvaranju dobrih odnosa izmeu roditelja i strunjaka koji rade s djecom, promicati jednake mogunosti. http://www.cm-oeiras.pt

Narodna knjinica Vila Franca de Xira Web-stranica, postavljena uz ograniena sredstva, promie uenje i itanje za mlau djecu i istodobno razvija njihove IST-vjetine. Daje savjete roditeljima i skrbnicima. http://www.bib-municipal-vila-franca-xira.rcts.pt/
Slovenija Pionirska knjinica Web-stranica glavne djeje knjinice u Sloveniji, promie djeju inicijativu za itanje. Na web-stranici djeca mogu razgovarati o knjigama koje su proitali i izmjenjivati miljenja. Primjer zajednike inicijative knjinica i kola. http://www.bralnaznacka.com/

Pionirska knjinica Web-knjievni kviz (dostupan i na drugim medijima) koji potie djecu da ue o slovenskim pokrajinama (zemljopis, povijest, etnologija itd.) dok itaju slovenske knjievne klasike. Dobar primjer koritenja IST-a za promicanje kulturne svijesti uz istodobno razvijanje IST-vjetina, informatike pismenosti, itanja i drutvene inkluzije (npr. za slovenske manjine i djecu slovenskih emigranata). http://www.lj-oz.sik.si/kviz/
vedska Narodna knjinica Kalmar Prva knjinica u vedskoj koja je ponudila IT-obrazovanje za knjiniare, u suradnji s Kalmarskim sveuilitem. http://www.hik.se/

39

Velika Britanija Knjinica i informacijska sluba Birminghama Kooperativna i privlana web-stranica osmiljena da potie radost itanja i pisanja; vodi je nekoliko razliitih knjininih slubi preko kojih djeca mogu itati prie, slati piscima poruke elektronikom potom, pisati kritike ili svoje vlastite prie, igrati igre rijeima i sudjelovati u itateljskim natjecanjima. http://storiesfromtheweb.org

Booktrust Web-stranica koja poziva knjinice na sudjelovanje u dravnoj inicijativi za itanje te potie roditelje da upoznaju svoju djecu s knjigama od najranije dobi. http://www.booktrust.org.uk/bookstart/bookstart.htm Knjinice Croydona Web-stranica knjinice nudi kritike osvrte knjiga za djecu, koje su napisali knjiniari o novim nabavljenim naslovima, s ciljem poticanja ljubavi prema itanju tako to e pomoi djeci, roditeljima i skrbnicima da odaberu najbolju knjigu. http://www.croydon.gov.uk/LEDept/libraries/cr-libchreviews.htm Dravno povjerenstvo za pismenost Web-stranica programa Dravnog povjerenstva za pismenost prua informacije o pismenosti, ukljuujui politiku Vlade, praktine savjete i inicijative, istraivanja, statistike i izvore, podijeljene u podruja kao to su mlaa dob, osnovna kola, roditelji, knjinice itd. http://www.literacytrust.org.uk/ Program New Opportunities Fund Digitisation Ovaj je program jedinstveni model stvaranja inovativnih on-line izvora znanja, stvaranjem partnerskih odnosa predstavnika zajednice i dobrovoljnog sektora lokalne vlasti, knjinica i arhiva, muzeja, daljnjeg i visokog obrazovanja i privatnog sektora. Materijal je namijenjen posebno korisnicima narodnih knjinica putem Javne mree (Peoples Network PN) i kolama putem Dravne mree za obrazovanje (National Grid for Learning NGfL). To je dio ire NOF IST inicijative za obuavanje osoblja narodnih knjinica, kolskih knjiniara i uitelja i pomo u trokovima infrastrukture. http://www.nof-digitise.org/ Blago Irske Web-stranica s interaktivnom igrom, osmiljena za promicanje itanja i istodobno pouavanje raznih IT-vjetina, nastala u Uredu Ujedinjenoga Kraljevstva za knjinine mree (United Kingdom Office on Library Networking UKOLN). http://www.ukoln.ac.uk/services/treasure/ Westminsterske knjinice Web-stranica s hipervezama na usluge koje potiu itanje. http://www.westminster.gov.uk/libraries/children/books.cfm Web-stranica s hipervezama na usluge koje pomau u izradi domae zadae. http://www.westminster.gov.uk/libraries/children/homeworksites.cfm
Povratak na sadraj

40

USLUGE NARODNIH KNJINICA KOJE PODUPIRU OBRAZOVANJE ODRASLIH

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju IST-usluge i aktivnosti narodnih knjinica kojima se podrava obrazovanje odraslih, ukljuujui usavravanje i vie obrazovanje, digitalnu pismenost i uenje na daljinu. PITANJA KNJININE POLITIKE Da bi nale svoje mjesto u e-Europi, narodne knjinice moraju ponuditi nove i inovativne usluge i aktivnosti koje omoguuju graanima uspjeno permanentno obrazovanje, tako to e pomagati u poveanju broja kvalificiranih, obrazovanih i ispunjenih ljudi u Europi, bez obzira na dob, klasu ili spol, ukljuujui osobe koje pohaaju priznate teajeve i osobe koje jednostavno ele unaprijediti svoja znanja u bilo koje doba ivota, zbog bilo kojeg razloga. Koritenje novih IST-alata za cjeloivotno uenje prua nove mogunosti, ali i poveava rizik drutvenog iskljuivanja i digitalne neravnopravnosti u drutvu. Narodne knjinice moraju odigrati kljunu ulogu i osigurati da se Europa ne podijeli na digitalno pismeni i nepismeni dio tako to e omoguiti pristup tehnologiji i posebice Internetu, osobito ljudima koji nemaju osobno raunalo u svom domu ili na poslu. Plan djelovanja e-Europe sadri posebnu akciju poveanja broja javnih mjesta za pristup Internetu (PIAP), to je prvi korak prema Internetu, koji moe biti odskona daska za osobnu nabavku ISTopreme. Narodne knjinice su ve najrairenija i najposjeenija mjesta PIAP-a. Narodne knjinice ve ulau znatna sredstva u obrazovanje i opremu za usluge koje podupiru permanentno obrazovanje. Organizacije kao to su IFLA i EBLIDA pomau u oblikovanju strune i politike rasprave o meusobnoj povezanosti narodnih knjinica i cjeloivotnog uenja. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Narodne knjinice glavna su sredita izvora za uenje. One bi trebale biti lokalno mjesto stjecanja znanja i pobornici samostalnog uenja. Razvijanje njihovih usluga zahtijeva uspostavu i odravanje vrste suradnje s drugim organizacijama. Postoji i zahtjev da se prui pristup i da se uinkovito pripremi vei izbor kvalitetnog, primjenjivog i zanimljivog sadraja lokalnog znaenja, koji e se koristiti unutar novog IST-obrazovnog okruenja. Vaan je izvor tih sadraja graa koja se uva u lokalnim knjinicama, muzejima i arhivima. Pri odreivanju dosega i vrste usluga koje bi narodne knjinice trebale ponuditi, treba obratiti pozornost na postojee razlike u nacionalnim sustavima i konkurentskim okruenjima, a one ukljuuju: pruanje javnog pristupa Internetu pruanje mjesta za uenje i obrazovnog okruenja temeljenih na IST-u otvoreni i/ili strukturirani pristup teajevima za priznate kvalifikacije, kao to je European Computer Driving Licence (ECDL)9 okruenje za e-uenje, npr. kombinacija Interneta, telefona, videokonferencijske veze i TVstanice, oznaen i araniran sadraj i web- usluge mrea referentnih deskova. BUDUI ZADACI Neki knjinini djelatnici jo uvijek nisu dovoljno obrazovani za uinkovito pruanje usluga cjeloivotnog uenja. Potrebno je zahtjevno obuavanje i o tehnologiji i o sadraju. Budui da se nove

European Computer Drive Licence (ECDL) meunarodno priznati program za osposobljavanje za rad na raunalu.

41

tehnologije sve bre razvijaju, vjerojatno e biti potrebna poetna podrka pri koritenju novih tehnologija pa e knjiniari i dalje biti nezamjenljivi u IST-obuavanju. Povratak na sadraj

42

DJELOKRUG Pitanja obraena u ovim smjernicama: Knjinini program podrke usavravanju i viem obrazovanju Digitalna pismenost Obuavanje osoblja Verifikacija PITANJA KNJININE POLITIKE Cjeloivotno uenje odnosi se na potrebe ljudi bez obzira na dob, klasu ili spol, od onih s posebnim potrebama koji su upisani u priznate teajeve jer ele ojaati svoje formalno obrazovanje, do osoba koje nisu upisane ni u kakve teajeve ali ele unaprijediti svoja znanja ili stei kvalifikaciju u bilo koje doba ivota i zbog bilo kojeg razloga. Da bi nale svoje mjesto u procesu u kojem bi Europa trebala postati najkonkurentnije i najdinaminije gospodarstvo u svijetu temeljeno na znanju, narodne knjinice moraju biti spremne ponuditi nove i inovativne usluge i aktivnosti koje omoguuju graanima uspjeno cjeloivotno obrazovanje, tako to e pomagati u poveanju broja kvalificiranih, obrazovanih i ispunjenih graana Europe. Narodne knjinice ne prihvaaju se uvijek kao dio obrazovnog procesa. Donositelje odluka esto treba uvjeravati da su narodne knjinice zapravo kljuni initelji u tom kontekstu. Organizacije kao to su IFLA i EBLIDA pomau u oblikovanju strune i politike rasprave o meusobnoj povezanosti narodnih knjinica i cjeloivotnog uenja. IFLA navodi dobrobiti cjeloivotnog uenja: Tijekom 20. stoljea obrazovanje (i znanje) postali su priznato pravo pojedinca; za pojedinca su obrazovanje i uenje put prema osobnom razvoju i bogatijem ivotu. tovie, openito je vei stupanj obrazovanja nudan preduvjet gospodarskog rasta i zapoljavanja. IFLA Koritenje novih IST-alata za cjeloivotno uenje prua nove mogunosti, ali i poveava opasnosti od drutvenog iskljuenja i digitalne neravnopravnosti u drutvu, posebice tamo gdje nedostaje strunosti i motivacije, ili gdje ljudi nisu naueni na uenje. Za primjenu toga fleksibilnog i individualiziranog obrazovanja potrebna su nova obrazovna okruenja koja ukljuuju e-uenje i povezanost elektronikih i tradicionalnih nastavnih metoda. esto je potreban personalizirani pristup, npr. savjetovanje. U nekim zemljama narodne knjinice ve ulau znatna sredstva u obrazovanje osoblja stjecanje ISTznanja te u opremu, to im omoguava razvijanje usluga koje podravaju cjeloivotno uenje. Knjinice moraju iskoristiti mogunost da se ukljue u proces redefiniranja obrazovanja kako bi imale najvee koristi od tih investicija. e-Europa promie digitalnu pismenost kao temeljnu vjetinu svih europskih graana, jer svaki graanin mora biti osposobljen za ivot i rad u informacijskom drutvu. Narodne knjinice moraju odigrati kljunu ulogu i osigurati da se Europa ne podijeli na digitalno pismeni i nepismeni dio. Zbog smanjenih trokova, rairene dostupnosti i poboljanih tehnolokih mogunosti elektronika ponuda obrazovanja uenicima u narodnim knjinicama postaje vana nadopuna i alternativa kolskom obrazovanju. Narodne knjinice nude pristup tehnologiji, posebice Internetu, osobito ljudima koji nemaju osobno raunalo u svom domu ili na poslu. Knjinini djelatnici, koji sve vie postaju strunjaci u koritenju IST-a, esto daju poduku korisnicima. Plan djelovanja e-Europe sadri posebnu akciju poveanja broja javnih mjesta za pristup Internetu (PIAP) iji su glavni primjer narodne knjinice potrebnih da bi se doprlo do najireg kruga potencijalnih korisnika, ime se potie prvi korak prema Internetu, koji moe biti odskona daska za osobnu nabavku IST-opreme. PIAP-i su osobito korisni ljudima kojima je potrebna pomo, poput poduke na licu mjesta.

43

Trenutano u veini zemalja lanica EU-a gustoa PIAP-a iznosi manje od 1 na 10.000 stanovnika, no njihov se broj iri na razne naine u svim zemljama EU-a. Narodne knjinice najrairenija su i najposjeenija mjesta PIAP-a. Potencijal PIAP-a mnogo je vei. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Narodne knjinice glavna su sredita izvora znanja. One bi trebale biti lokalno mjesto stjecanja znanja i pobornici samostalnog uenja. U opremanju slubi za neformalno i samostalno uenje, knjinice se moraju usredotoiti na potrebe zajednice kao cjeline. Razvijanje njihovih usluga zahtijeva uspostavu i odravanje vrste suradnje s lokalnim, regionalnim, dravnim, obrazovnim ili kulturnim vlastima i ustanovama. Suradnja treba ukljuiti ne samo donositelje odluka, ve i pruatelje obrazovnih usluga kao to su fakulteti i sveuilita, poslovni sektor, lokalne udruge, slube za profesionalnu orijentaciju, istraivaki centri itd. Vidi e-uenje Osmiljavanje obrazovanja budunosti. Postoji i zahtjev da se prui pristup i da se uinkovito pripremi vei izbor kvalitetnog, primjenjivog i zanimljivog sadraja, koji e se koristiti unutar novog IST-obrazovnog okruenja. Vaan potencijalni izvor tih sadraja ini graa koja se uva u knjinicama, muzejima i arhivima, a mogla bi biti podrka, primjerice, nastavnom programu zaviajnih studija, umjetnosti ili ekologije. Prilagoavanje opih pravila stratekom okviru u koji su ukljuene i narodne knjinice znai da se pri odreivanju dosega i vrste usluga koje bi narodne knjinice trebale ponuditi, treba obratiti pozornost na postojee razlike u nacionalnim sustavima i konkurentskim okruenjima, na primjer: Velika Britanija napravila je strategiju koja definira ulogu knjinica u cjeloivotnom uenju, s programima financiranja sadraja, obuke i infrastrukture za primjenu tih usluga. U Portugalu narodne knjinice ve imaju kljunu ulogu u formalnom i neformalnom obrazovanju. Njemaka ima vrlo razvijen sustav ustanova za obrazovanje odraslih. Meu posebnim podrujima razvoja koje bi narodne knjinice trebale razmotriti u poticanju permanentnog obrazovanja, nalaze se nove usluge koje se mogu pruati u knjinici, on-line na webstranicama ili putem ostalih digitalnih mrea. Usluge moe osmisliti knjinica sama ili u suradnji s drugim kulturnim i obrazovnim ustanovama. Minimalni program usluga koje bi narodne knjinice trebale razmotriti ukljuuje: pruanje javnog pristupa Internetu prilagoavanje radnog vremena potrebama korisnika pruanje mjesta za uenje i obrazovnog okruenja temeljenih na IST-u sredstva (tehnologije, zbirke koje prate nastavni program) organiziranje obrazovnih centara: preuzimanje glavne zadae kao obrazovne ustanove, uz odobrenje slubenih ustanova, koja nudi otvoreni i/ili strukturirani pristup teajevima za priznate kvalifikacije pruanje okruenja za e-uenje, npr. kombinacija Interneta, telefona, videokonferencijske veze i TV-stanice, unaprijed oznaene i pripremljene sadraje i web-usluge; virtualni referentni deskovi: moe se napraviti mrea referentnih deskova kao podrka za pitanja koja dolaze elektronikom potom ili na druge unaprijed odreene naine, s mogunou specijalizacije u distribuiranome okruenju. Narodne knjinice moraju se pobrinuti da svoje usluge i sredstva osmiljavaju tako da stvore uinkovite uvjete za cjeloivotno uenje. To ukljuuje: poticajno i kreativno okruenje koje pomae uenju i obrazovanju adekvatna mjesta za uenje osoblje bez predrasuda, spremno pomoi pristupna mjesta za aktivno sudjelovanje u svim vrstama e-aktivnosti

44

poduka i pomo u koritenju IST-a vrednovanje i organizacija informacija otvoren pristup informacijskim medijima i nastavnim sredstvima, i fizikim i virtualnim.

Knjiniari moraju postati napredniji u prilagoavanju i promicanju svojih usluga s obzirom na postojee strategije cjeloivotnog uenja te provesti temeljito istraivanje trita kako bi bolje razumjele potrebe svojih korisnika. Moraju se razraditi pokazatelji koji bi procijenili uinkovitost narodnih knjinica u ovoj ulozi. Verifikacija Dostupnost potvrda o obrazovanju u narodnim knjinicama i drugim obrazovnim centrima omoguuje usporedivost formalnih i neformalnih obrazovnih postupaka, poveava transparentnost postignua i fleksibilnost razliitih obrazovnih smjerova. Potvrde su svakako poticaj uenju i dokaz znanja potrebnih za zaposlenje, posebice ako je potvrda priznata, poput European Computer Drive Licence (ECDL). Obuavanje osoblja i razvoj uloge knjiniara Knjiniari danas moraju kombinirati nove tehnologije s administrativnim i upravnim poslovima, baratajui irokim rasponom sredstava papir i elektronika, te staviti korisnika u sredite svojih usluga i na zahtjev pruiti pomo. Neki knjinini djelatnici jo uvijek nisu dovoljno obrazovani za uinkovito pruanje usluga cjeloivotnog uenja. Potrebno je zahtjevno obuavanje i o tehnologiji i o sadraju. Upravljanje digitalnim sredstvima i uslugama zahtijeva od knjiniara nova struna osposobljavanja, kao to su: znanje o globalnom komunikacijskom sustavu, sposobnost koritenja IST-a sposobnost razumijevanja korisnikih potreba i preobraavanje tih potreba u strategije za otkrivanje novih sredstava. Od posebne je vanosti politika zapoljavanja i obrazovanja koja bi narodnim knjinicama omoguila da ponude prigodna znanja (IST, pedagoka znanja). Obrazovne potrebe moraju biti: dostupne svim djelatnicima kojima su potrebne dovoljno fleksibilne da odgovaraju sve naprednijim obrazovnim potrebama osmiljene i ostvarene prema unaprijed odreenim standardima kvalitete prilagoene i odabrane prema specijaliziranim potrebama djelatnika. BUDUI ZADACI Moda e doi vrijeme kada e veina europskih graana biti digitalno obrazovana pa nee biti potrebne inicijative i teajevi digitalne pismenosti. Ipak, svijet e se sve vie oslanjati na informacije, fleksibilno uenje i razmjenu ljudskog znanja. Takvim e se okolnostima knjiniari morati prilagoditi i postati majstori informacija te jo vie razviti organizaciju, filtriranje i smjetaj informacija. Ipak, budui da se nove tehnologije sve bre razvijaju, moda e ljudima i dalje trebati poetna poduka u njihovu koritenju pa e knjiniari i dalje biti nezamjenljivi u davanju informacija i uenja, posebice ljudima koji su drutveno ili kulturno zakinuti. HIPERVEZE Europa Obrazovanje na daljinu u ruralnim podrujima (DERAL Distance education in rural areas) Ovaj projekt usklauje Kalmar Lns Bibliotek, a financira program Telematika za knjinice Europske komisije, kojemu je cilj potaknuti narodne knjinice da zauzmu sve vanije mjesto u prenoenju informacija, znanja i obrazovanja korisnicima s potekoama u praenju redovnih obrazovnih programa. http://deral.infc.ulst.ac.uk/

45

ISTAR Mree Financirala ju je Uprava Europske komisije za socijalne poslove (DGV) unutar svog programa Regionalne inicijative za informacijsko drutvo (Regional Information Society Initiatives RISI2) 1997. godine. Pilot-projekt, koji se temeljio na narodnim knjinicama, pokrenuo je promicanje svijesti i pruanje obrazovanja i pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji i Internetu za javnost u onim regijama Europe u kojima je slab pristup tritima i mreama (Grka, Sjeverna Irska i Tiringija u Njemakoj). Projekt je zavrio 2000. godine. Obrazovni centri Instituta Otvoreno drutvo Osnovani za programe stalnoga strunog usavravanja knjiniara u 18 zemalja sredinje i istone Europe i bivega Sovjetskog Saveza. Digitalna pismenost sastavni je dio teajeva koje ti centri nude. http://www.osi.hu/
Belgija Sveuilite u Antwerpenu Web-stranice napravljene kao rezultat projekta Interaktivno uenje na webu: modeli i programi. Cilj je izraditi kolegije u obliku prikladnom za WWW. Primjer interaktivnog uenja na webu prilagoenog studentima informacijskih znanosti. http://ibw-wilma.uia.ac.be/ODI/ kolegij s opim uvodom u informacijsku znanost http://ibw-wilma.uia.ac.be/HRM/ kolegij o upravljanju kadrovima u knjinicama Bugarska Web-stranica Bugarskog obrazovnoga centra za permanentno obrazovanje knjiniara http://www.nl.otel.net/uliso/Cntr-for%20cont.ed.htm eka Izvankolsko obrazovanje za knjiniare Cilj je ovog programa pruiti pomo korisnicima diljem eke u radu s IST-om i informacijskim uslugama, obuavanjem knjiniara, ukljuujui i one u malim knjinicama, koji e tako stei nova znanja i vjetine prema ECDL-standardu. http://www.nkp.cz/o_knihovnach/konsorcia/VISK7VISKindex.htm

Informacijske usluge u knjinicama Dio ireg paketa programa iji je cilj omoguiti informatiku pismenost svim knjiniarima u ekoj. http://www.nkp.cz/o_knihovnach/konsorcia/VISK/VISK2.htm
Danska Kraljevska kola knjinine i informacijske znanosti Izrauje teajeve, programe uenja na daljinu i poslijediplomske studije namijenjene knjiniarima. http://www.db.dk/home_uk.htm

VUCiBIB centri za obrazovanje odraslih u narodnim knjinicama Cilj je unaprijediti obrazovnu razinu u regiji Vesthimmerland u sjevernom Jutlandu. http://www.hf-vuc.dk/vuc-bib/english/english.htm
Finska FinELib Nacionalna elektronika knjinica (Finska nacionalna knjinica i Sveuilina knjinica Helsinki) Web-stranica koja ulanjenim organizacijama, ukljuujui narodne knjinice, nudi centralizirana sredstva za podrku pouavanju, uenju i istraivanju. Odlian primjer partnerstva izmeu nacionalne knjinice i obrazovnih knjinica, s ciljem centraliziranja nabave i pregovaranja o licencijama za koritenje izvora za potporu pouavanju, uenju i istraivanju. http://lib.helsinki.fi/finelib/

46

Francuska PAGSI U sijenju 1998. Francuska je usvojila generalni plan za ulazak u informacijsko drutvo, Programme d'Action Gouvernemental pour la Societe de l' Information (PAGSI). Knjinice su se ukljuile u digitalizaciju kulturnog naslijea i pruanje pristupa novim informacijskim tehnologijama. http://www.internet.gouv.fr Irska Equalskills Cilj je to veem broju ljudi omoguiti da iskuse rad na raunalima i Internetu, putem mree lokalnih mjesta pristupa, skupina za podrku i organizacija za obuku. http://www.equalskills.com/ Irska je pokrenula pilot-uslugu vodi za odrasle, koja je usmjerena na urbana i ruralna podruja. Tom inicijativom istrait e se mogunosti izrade nacionalne web-stranice o mogunostima obrazovanja, koja bi se mogla aurirati i kojoj bi se moglo pristupiti lokalno. Osigurale bi se posebne telefonske linije i mjesta za IST-informacije u knjinicama. Italija CREMISI Cilj je bio stvoriti mreu multimedijalnih dvorana u 12 nacionalnih knjinica, osigurati obuku za knjiniare, radnike i graane. Projekt je zavrio 2000. godine. Nastavak projekta CREMISI, projekt ABSIDE upravo je odobren u okviru EQUAL programa. Cilj je projekta provjeriti kako novi modeli obrazovnih knjininih usluga, koji integriraju obrazovanje i popratna sredstva, mogu podrati aktivnosti usmjerene rjeavanju problema diskriminacije i iskljuenja. Projekt je namijenjen i knjiniarima i krajnjim korisnicima. http://www.cremisi.org/

Gradsko vijee Rima Promie IST-teajeve namijenjene knjiniarima. http://217.59.60.53/asp/MAHome.asp?Opr=Cus

Litva Gradska knjinica Klaipeda Napravila je program sustavne digitalne pismenosti. http://www.biblioteka.lt/

Narodna knjinica Plunge Razni projekti za formalno i neformalno obrazovanje u suradnji s lokalnim vlastima, ustanovama za obrazovanje odraslih, kolama, NVO-ima itd. http://www.kf.vu.lt/~btmc/zitos/ndex.html Narodna knjinica Utena U knjinici i u 11 ogranaka korisnicima nudi raunala i pristup Internetu, baze podataka, elektronike izvore, te teajeve digitalnog opismenjavanja i za kolsku djecu i za odrasle. Jedna od prvih knjinica u Litvi koja je postala lokalni informacijski centar. http://www.uvb.lt Narodna knjinica Zarasai Teajevi jezika, besplatna usluga za zajednicu. http://www.is.lt/zarasbiblio
Maarska Okruna knjinica Katona Joszef u Kecskemetu http://www.kjmk.hu/ ne podrava samo slubeno i formalno obrazovanje, ve nudi vrijedne usluge zainteresiranima za izvankolsko obrazovanje ili onima koji namjeravaju samostalno uiti. Osoba za kontakt: Nehz Gyorgyi, gyorgyi@kjmk.hu .

47

Nizozemska NBLC Kennisnet je projekt Ministarstva obrazovanja za stvaranje digitalnog Interneta za obrazovne ustanove i knjinice, sudjeluje 20 lokalnih knjinica. http://ob.kennisnet.nl

NBLC Nizozemsko udruenje narodnih knjinica Pokrenulo je neke pilot-programe o web-obrazovanju, uz teajeve digitalnog opismenjavanja za knjiniare i graane. http://www.nblc.nl/ Narodna knjinica Venlo Web-stranica na kojoj se nalazi digitalni alat za pomo uenicima u obraivanju zadataka za satove knjievnosti. Primjer uloge narodnih knjinica kao savjetnika i proizvoaa digitalnih alata. http://www.leesdossier.nl/
Norveka Regionalna knjinica Hordaland Projekt NELL (Network for Lifelong Learning Mrea za cjeloivotno uenje) potvruje da su narodne knjinice sredita za cjeloivotno uenje. Korisnici su bili i pojedinci i poduzea. Cilj je bio omoguiti odraslima da prate teaja vieg obrazovanja na razliitim stupnjevima i razliitim predmetima, to blie njihovu mjestu stanovanja, te stvoriti regionalne mree. http://www.hordaland.folkebibl.no/NELL

Pokrajinska knjinica Hordaland, Fakultet u Bergenu Projekt Nordijskog vijea ministara. Osmiljavanje pedagokih radionica za samouenje i dodatna obuka sudionika (uglavnom knjiniara) da mogu savjetovati odrasle u konkretnom uenju ili planiranju. Sudionici dobivaju bodove. http://www.hordaland.folkebibl.no/verkstad/index.htm Narodna knjinica Sandnes Novi projekt informacijski centar u knjinici, s posebnom uslugom kojom se pomae korisnicima u odreivanju njihovih kvalifikacija. http://www.sandnes.kommune.no/bibliotek/index.html Narodna knjinica Trondheim Nudi teajeve o koritenju novih tehnologija. http://www.tfb.no
Njemaka Bibweb U sklopu njemake dravne inicijative Bibweb internetsko obrazovanje za narodne knjinice napravljen je alat za uenje Interneta na daljinu kako bi knjinino osoblje usvojilo i razvilo internetsko znanje. http://www.bibweb.de/

Lernende Regionen (Regije za uenje) U ovom projektu, koji financira drava, utemeljit e se mrea ustanova za cjeloivotno uenje. Narodne knjinice u ovom projektu sudjeluju kao toke pristupa cjeloivotnom uenju. http://www.bmbf.de/210_3268.html Medienkompetenzzentren in Bibliotheken (Centri za medijska znanja u knjinicama) Federalni projekt (2000.) za postavljanje pristupa Internetu u oko 1200 narodnih knjinica, uglavnom manjih. www.bdbibl.de/dbv/medienzentren/medienkomprechts.html

48

Narodna knjinica Stuttgart Narodna knjinica Stuttgart zajedno s Njemakim institutom za obrazovanje odraslih (DIE) radi na uspostavljanju koncepta suradnje narodnih knjinica i drugih izvannastavnih ustanova. http://www.die-frankfurt.de/efil/index.htm Web-stranica Narodne knjinice Stuttgart daje dobar pogled na taj problem: http://www.stuttgart.de/stadtbuecherei/druck/opencontent/index.htm
Poljska Narodna regionalna knjinica u Oslztynu Raunalna obuka organizirana izvan grada projekt u podruju Warmia i Mazury koji podupire OSI, Budimpeta. U obuci su sudjelovali korisnici knjiice, knjinino osoblje, nastavnici i predstavnici lokalne samouprave. http://www.osi.hu/ Rumunjska Britanski savjet (The British Council) Web-stranica za IST-teajeve namijenjene knjiniarima. http://www.britcoun.org/romania/infoexch/romcurs.htm Slovenija Narodna knjinica Oton upani U kontekstu cjeloivotnog uenja, knjinica nudi centar za itatelje, razmjenu znanja, centar za samostalno uenje, podatke o zaposlenju i debatni klub. http://www.lj-oz.sik.si vedska Knjinica u Helsingborgu Informacijski posrednici informacije i obrazovanje za malo poduzetnitvo u knjinici. http://biblioteket.helingborg.se/index.asp Velika Britanija Knjinino drutvo (The Library Association) Knjinice i cjeloivotno uenje strategija 2002-4. Usmjerena prema potrebama uenika, znanju knjininog osoblja te pitanjima suradnje i pristupa. http://www.la-hq.org,uk/directory/prof_issues/lls.html

Netskills Netskills nudi teajeve knjininom osoblju (izmeu ostalih) o informacijama na Internetu, od osnovnog uvoda u web do naprednijih teajeva poput programiranja u HTML-u. http://www.netskills.ac.uk/ Skupina za cjeloivotno uenje u Norfolku (Norfolk Lifelong Learning Group) Osnivanje zajednike skupine knjinica, muzeja, obrazovanja odraslih, novih usluga i opina, kako bi se odredili prioriteti za razvoj cjeloivotnog uenja. http://www.lic.gov.uk/publications/policyreports/empower/index.html
kotska Do 2002. sve kole bit e spojene na Internet i svi nastavnici i uenici imat e adresu elektronike pote. Planira se osigurati i pristup Internetu svim podrujima cjeloivotnog uenja.

Cyber projekt za Juni Ayrshire Posveen jednakim mogunostima pristupa IT-u za sve graane. http://www.south-ayrshire.gov.uk/libraries/cybercentre/cybercen.htm

49

Sunderland Pokrenuto je est elektronikih sela dvorana i obrazovnih centara, koji nude razne besplatne ITusluge, meu njima pristup Internetu, obradu teksta i pristup sredstvima za cjeloivotno uenje na Internetu. http://www.sunderland.gov.uk/public/editable/themes/lifelong-learning/electronic-village-halls1.asp Ufi Sveuilite za industriju (University of Industry) Mrea od oko 700 IST obrazovnih centara u Engleskoj, s ciljem poboljanja pristupa IST-u i ISTobrazovanju za odrasle u zaostalijim zajednicama. Tijekom 2002. sve knjinice bit e povezane na mreu cjeloivotnog uenja za cijelu zemlju. http://www.learndirect.co.uk Povratak na sadraj

50

POTPORA PODUZETNITVU I GOSPODARSTVU

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju potporu koju knjinice mogu ponuditi poduzetnitvu bilo digitalno ili tradicionalno. PITANJA KNJININE POLITIKE Politika Europske komisije podrava malo i srednje poduzetnitvo (SME10). Moderni informacijski izvori komercijalne vrijednosti, npr. standardi, istraivanja trita, preskupi su. Stoga je zadatak narodnih knjinica da prue pristup toj vrsti podataka. U nekim zemljama tu podrku poduzetnitvu pruaju trgovake komore i posebne vladine agencije, i to savjetovanjem, a ne informiranjem. Knjinice moraju znati koje agencije rade, kako bi dopunile njihova nastojanja i uputile ih na tone adrese. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Poslovna sluba moe ponuditi usluge pretraivanja strune literature, provjeravanja kredita, traenja natjeaja, izvjetaje poduzea, elektronike potanske liste11 i obuku u koritenju baza podataka itd. za zaposlenike lokalnih kompanija. Izvori se mogu uvati u digitalnom ili papirnom obliku, ovisno o potranji, mjestu koje zauzimaju, trokovima itd. Zahtjevna priroda posla poslovne slube trai obrazovano i iskusno osoblje. Neki bi zaposlenici trebali imati i struno znanje o npr. pravilnicima kompanija, poslovnom pravu, on-line izvorima poslovnih informacija. Informacije koje trae poslovni ljudi raznovrsne su, i nijedna knjinica nee moi pruiti sve traene podatke. Stoga e se poslovna knjinica trebati koristiti mogunostima specijalizirane meuknjinine posudbe i referalnim uslugama, kako bi osigurala strune informacije. Mnoge su zemlje organizirale mree organizacija za pruanje savjeta, obuke i pomoi malom i srednjem poduzetnitvu, koje rado surauju s knjinicama i priznaju da su knjinice strune u podruju traenja informacija, to esto nedostaje poslovnoj zajednici. Takve bi organizacije mogle osigurati novac za specijalizirane usluge za lokalnu poslovnu zajednicu. Uobiajeno je da su poslovne knjinice lanovi konzorcija. Poslovne usluge mogu se slobodno svrstati u usluge koje knjinica moe naplatiti. Neke je usluge skupo osigurati, stoga je naplaivanje korisno kako bi se ograniila potranja i nadoknadili trokovi. BUDUI ZADACI Upotreba elektronike pote, uz softver za komunikaciju uivo, sve e se vie upotrebljavati kao sredstvo komunikacije s korisnicima. Kao rezultat europskih inicijativa za pristup podacima o javnom sektoru, narodne bi knjinice mogle imati priliku integrirati i pruiti pristup jeftinijim informacijama na svojoj web-stranici. Povratak na sadraj

10 11

SME kratica za small and medium sized enterprise malo i srednje poduzetnitvo. Mailing list elektronika potanska lista.

51

DJELOKRUG Pitanja obraena u ovim smjernicama: Izvori poslovne knjinice Usluge Obuavanje osoblja Meuknjinina posudba Suradnja i partnerski odnosi Oglaavanje Naplaivanje PITANJA KNJININE POLITIKE Pruanje pomoi malom i srednjem poduzetnitvu politika je EU-a, vidi CORDIS. Manjim tvrtkama nije isplativo da si same osiguraju sve informacije koje su im potrebne da bi mogle djelovati u modernom gospodarstvu. Dananja poduzea gotovo neprestano trebaju informacije. Neke od tih informacija isplativo je nabaviti, no veinu informacija nije ekonomino osiguravati unutar tvrtke, ve im je potreban pristup s vanjskog izvora, kao to je narodna knjinica. Moderni informacijski izvori komercijalne vrijednosti, npr. standardi, istraivanja trita, preskupi su. Stoga bi narodna knjinica trebala omoguiti pristup toj vrsti podataka. Posebice u ruralnim podrujima, narodne knjinice mogu biti jedini izvor tehnikih, pravnih i ostalih zahtjevnih informacija potrebnih tvrtkama i mogu mnogo pridonijeti lokalnom gospodarstvu. U nekim zemljama, primjerice u Njemakoj, trgovake komore (handelskammer) pruaju poslovne informacije, stoga narodnim knjinicama ne ostaje mnogo toga to bi mogle napraviti za poduzetnitvo. U drugim krajevima, osim narodnih knjinica, moda i nema drugih organizacija ija bi dunost bila pruanje informacija te vrste. ak se i velike kompanije koje imaju svoje istraivake knjinice, za odreene vrste materijala mogu koristiti poslovnom slubom narodne knjinice. Knjinice koje pruaju poslovne usluge, morat e donijeti odluke o rasponu informacija koje e se nuditi: poslovne informacije su informacije za poslovanje i o poslovanju. Poslovne knjinice e usluivati korisnike kojima su potrebne i jedne i druge informacije. Informacije za poslovanje esto su pravna pitanja i tehniki podaci raznih vrsta. Poslovne usluge esto se kombiniraju sa strunim knjinicama. Poslovni ljudi trebaju podatke o pravilnicima za uvoz/izvoz, tarifama, tehnikim standardima, jamstvu proizvoda. Osobe koje trae podatke o tvrtkama esto trae posao; ali studenti ekonomije esto trebaju poslovne informacije sline onima koje trae sami poslovni ljudi. Fakulteti koji organiziraju takve studije ne mogu uvijek pruiti sve izvore potrebne studentima. U nekim sredinama odreene usluge mogu adekvatno pruiti knjinice trgovakih komora, slube za potporu poduzetnitvu, patentni uredi, nacionalni registri kompanija, vladini uredi. Narodne knjinice ne bi trebale duplirati te usluge, osobito ako su to specijalizirane usluge. Knjinice se ne bi trebale meusobno natjecati ili duplirati postojee izvore o javnom troku. Najbolje to poslovne slube knjinice mogu uiniti za korisnike esto je upuivanje na najprikladniji izvor. Poslovna knjinica mora aktivno suraivati s drugim slubama za poslovne informacije, trgovakim komorama, vladinim agencijama itd. kako bi osigurale najiri mogui pristup svojim uslugama. Dostupna je golema koliina podataka o tvrtkama, no veina njih je za prodaju po visokim cijenama. Narodne bi knjinice mogle biti pod pritiskom da nadoknade dio svojih trokova tako to e naplaivati korisnicima. Trebat e se donijeti odluke o politici naplaivanja, ovisno o proraunu knjinice, volji korisnika da plate usluge, administrativnim trokovima i pravilniku prema kojem knjinica radi.

52

SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Izvori Slube narodnih knjinica za poslovne informacije obino nude sljedee vrste grae: Imenici nacionalnih i internacionalnih tvrtki. Imenici mogu sadravati samo podatke za kontakt ili mogu biti opirniji i sadravati popise proizvoda za prodaju i proizvoae (npr. Kompass), istraivanja trita i druge podatke za marketing, npr. slubenu statistiku, kao to su podaci o popisu stanovnitva. Nacionalne i internacionalne zbirke statistika koje su izdala slubena i druga tijela. Tehniki podaci, ukljuujui standarde kao to su DIN, BSI ili ASTM, pravni podaci, kao to su lokalne odredbe i pravila te direktive EU-a. Podaci o patentima, proizvodnji i trgovini. Podaci o kreditnoj sposobnosti tvrtki, lokalnih ili nacionalnih. Novinski izvjetaji o trgovakim i poslovnim subjektima. Popisi organizacija koje mogu koristiti poslovanju, kao to su vladini uredi, trgovake komore, strune organizacije, trgovaka drutva, organizacije lokalnih vlasti itd. Informacije za one koji pokreu novi posao, npr. imena proizvoda, imena kompanija, financijska potpora, registracija itd., te za one koje zanima tehniki aspekt upravljanja postojeom tvrtkom. Podaci o uvozu i izvozu, s carinskim tarifama. Ove jedinice mogu biti ili u tiskanom obliku ili u elektronikom obliku na izbor e utjecati imbenici kao to su: cijena dostupnost predvien stupanj koritenja koliko mjesta zauzima imbenici vezani uz elektroniki format, npr. potrebna obuka osoblja, kolika je vjerojatnost da e se korisnici moi samostalno koristiti tehnologijom ogranienja upotrebe koje trai izdava koliko esto treba aurirati dostupnost raunalnog hardvera. (Vidi primjere elektronikih izvora koje upotrebljava Odjel znanstvene tehnologije i poslovanja Britanske knjinice British Library's Science Technology and Business section) Korisnici koji prvi put dolaze, esto ne znaju nai ono to im treba i moraju zatraiti pomo. Treba paljivo razmotriti vrste i opseg pomoi koju korisnici mogu oekivati od knjininog osoblja i nain pruanja pomoi (npr. elektronikom potom). Usluge Mogu se ponuditi i druge usluge, kao: Pretraivanje literature, ukljuujui traenje relevantnih tehnikih standarda, patenata ili propisa. Provjeravanje kreditne sposobnosti kompanija ili, manje vjerojatno, pojedinaca. Ti su podaci esto dostupni on-line, uz odreenu cijenu, koja se moe naplatiti od korisnika koji zahtijevaju provjeravanje baze podataka. Za primjer takve usluge vidi ICC. Traenje natjeaja u EU. Europska unija oglaava ugovore javnog sektora iznad odreenog iznosa u S-seriji Slubenoga glasnika (S series, Official Journal), koji je dostupan i on-line. Detaljni izvjetaji o zadnjim godinama rada odabranih kompanija, ukljuujui nedavne godinje rezultate, zaposlenike, direktore, kreditnu sposobnost. Ti su podaci dostupni on-line, a trokove moe platiti korisnik. Elektronike potanske liste kompanija, za marketinke svrhe. To mogu biti jednostavno popisi imena i adresa kompanija, ispisani ili poslani elektronikom potom u npr. Excel datoteci, ili u obliku naljepnica koje e se lijepiti na omotnice.

53

Obuka za poslovne ljude o koritenju besplatnih elektronikih izvora informacija, npr. na Internetu. Obuavanje osoblja Rad je poslovne slube sloen i zahtijeva znatan stupanj strunosti osoblja koje vodi slubu i osoblja koje radi neposredno s korisnicima. Ta strunost zahtijeva kombinaciju iskustva i spretnosti. U nekim je zemljama obuavanje o nekim aspektima posla dostupno uz plaanje (vidi Aslib i TFPL). Poslovna knjinica mora znati da e se odreeno vrijeme utroiti na interno obrazovanje, posebice na obuku za koritenje IT-a. Mnogo tehnikih i poslovnih podataka sada je dostupno jedino u elektronikom formatu. Osoblje poslovne knjinice mora, vie nego u drugim odjelima, biti upoznato s koritenjem specijaliziranih elektronikih izvora. Elektroniki izvori informacija neprestano se mijenjaju, kako se proizvodi osuvremenjavaju ili prestaju proizvoditi zbog komercijalnih ili tehnikih razloga, ili se pojavljuju novi proizvodi. Novi proizvodi ne moraju biti direktne zamjene za stare proizvode, to moe dovesti do promjena u preciznosti usluge koja se prua te promjena u vremenu koje je potrebno za obuku nekog od osoblja ili cjelokupnog osoblja. Osoblje mora poznavati besplatne izvore poslovnih informacija na Internetu.

Druga podruja koja osoblje mora poznavati: Autorsko pravo i zakoni o intelektualnom vlasnitvu. Znanje mora biti dovoljno barem za upozorenje korisnicima da ta pravila postoje i da korisnici ne mogu posve slobodno fotokopirati korisne informacije. Znaenje i resursi drugih slubi u tom polju, poput vladinih agencija, patentnih ureda, ureda za registraciju tvrtki, lokalnih i nacionalnih programa za poslovno savjetovanje itd., kako bi se korisnici mogli uputiti na tona mjesta koja im mogu biti od pomoi. Pravo drutava, posebice zakoni koji se odnose na registraciju tvrtke i izvjetaje tvrtke. Poeljno je da osoblje bude upoznato s metodama traenja pravnih informacija, posebice dravnih propisa te propisa i zakona Europske unije. Ogranienje koritenja izvora izvan autorskih prava primijeniti na sve izvore podataka koji se koriste u knjinici. Pravila i uvjeti koji se odnose na naplaivanje raznih usluga korisnicima i cijene usluga. Meuknjinina posudba Obino jedna knjinica ne moe ponuditi sve izvore koje korisnici trae. Ako poslovna knjinica eli ponuditi sveobuhvatnu uslugu, morat e se koristiti meuknjininom posudbom i referalnim uslugama. Openita meuknjinina posudba koju koriste narodne knjinice vjerojatno nee odgovarati potrebama poslovnih korisnika koji esto trae usko specijaliziranu grau u kratkom vremenskom roku. Zahtijeva se pristup specijaliziranim brzim izvorima. Posebice za rjeavanje nie navedenih zahtjeva potrebno je koristiti posebne usluge meusobne posudbe: standardi patenti lanci iz strunih asopisa. Osoblje mora razumjeti nain koritenja vanjskih usluga i izvora informacije koje nude, nain naplate, zahtjeve za arhive itd. Treba donijeti odluke i o opsegu trokova koji e se naplatiti od korisnika. Suradnja i partnerski odnosi Mnoge zemlje organizirale su mree organizacija za pruanje savjeta, obuke i pomoi malom i srednjem poduzetnitvu, koje rado surauju s knjinicama i priznaju da su knjinice strune u podruju traenja informacija, to esto nedostaje poslovnoj zajednici. Takve organizacije mogle bi biti voljne osigurati novac za specijalizirane usluge za lokalnu poslovnu zajednicu. Same knjinice esto udruuju svoje resurse u tom polju (vidi hiperveze).

54

Oglaavanje Poslovna zajednica i ira javnost moda nee odmah prihvatiti knjinicu kao izvor poslovno vrijednih informacija i moda e biti potrebno neko vrijeme oglaavati usluge i ponuene izvore. Poslovna e knjinica u tome morati biti posebno proaktivna, te e trebati: potom obavijestiti potencijalne korisnike usluga pripremiti letke uvrstiti pojedinosti na web-stranicu knjinice objaviti popis fonda posjetiti lokalne kompanije i provjeriti da li znaju za usluge objavljivati glasnik razgovarati sa skupinama lokalnih poslovnih ljudi, npr. lokalnim trgovakim komorama. Poslovna knjinica moe pomoi u reklamiranju podruja koje joj gravitira kao prikladnog mjesta za lokaciju tvrtki. Za takve primjere na Internetu vidi Essex, NYPL, Stoke. Naplaivanje Neke vrste poslovnih informacijskih usluga su skupe i zahtijevaju puno vremena pa bi trebalo razmotriti naplaivanje po usluzi ili uvesti godinju pretplatu. Primjerice, poslovna sluba narodne knjinice moe od tvrtki naruiti pregledavanje baza podataka za traenje odreenih vrsta natjeaja. Naplata usluge moe se odrediti prema pristojbama koje je knjinica morala platiti za pretraivanje baze podataka, uz cijenu za vrijeme koje je struno osoblje u to utroilo. Da bi se od tvrtki ili pojedinaca zatrailo plaanje godinje pretplate za dodatne usluge, potrebno je odluiti to ukljuiti u temeljnu uslugu. Pretplata, npr., ne mora sadravati pristup on-line uslugama koje knjinica skupo plaa. Licencije Zbog trokova u prikupljanju poslovnih informacija, esto postoje pravila o njihovu koritenju u narodnim knjinicama, izvan uobiajene zatite zajamene autorskim pravom. Knjinice e moda morati pristati na razna ogranienja, to e biti uvjet pristupa odreenoj bazi podataka. Knjinica e morati odluiti koji e uvjeti koritenja biti prihvatljivi korisnicima i spojivi s dosadanjom praksom knjinice. BUDUI ZADACI

Knjinice e sve vie primati i odgovarati na upite elektronikom potom. Narodne bi knjinice mogle imati priliku integrirati i pruiti pristup jeftinijim informacijama na svojoj web-stranici, kao rezultat europskih inicijativa za pristup podacima o javnom sektoru, ukljuujui nedavno predloenu Direktivu. http://www.cordis.lu/en/home.html Koritenjem sofisticiranih sustava identifikacije, kao to su lanske ip-kartice, mogao bi se omoguiti pristup skupljim bazama podataka preko web-stranica knjinice. Suradnja izmeu poslovnih knjinica u budunosti bit e olakana softverom za komunikaciju uivo. Pitanja korisnika mogu se prenijeti drugim, specijaliziranijim knjinicama dok su korisnici on-line.

HIPERVEZE Danska BiziGate Internetski portal koji sadri linkove provjerene kvalitete o temama kao to su poslovanje, strategija i upravljanje, organizacija i upravljanje ljudskim potencijalom12, statistika, poslovni jezik, trgovako
12

U originalu: HRM Human Resources Management upravljanje ljudskim potencijalom, tj. kadrovima.

55

pravo, tvrtke i financije. Zajedniki projekt 4 danske istraivake knjinice: Poslovna kola Kopenhagen, Poslovna kola Aarhus, Danska statistika i Sveuilina knjinica June Danske. http://www.bizigate.dk Nizozemska ADIC (Centar za najnovije informacije i dokumentaciju) Informacijska sluba za poslovne subjekte (i vladu) pokrenuta kao inicijativa Narodne knjinice u Apeldoornu, iji je jo uvijek sastavi dio. http://www.adic.nl Njemaka Narodna knjinica Kln Ova knjinica, koja ve 10 godina prua sveobuhvatne informacijske usluge malom i srednjem poduzetnitvu i privatnim osobama, izvrstan je primjer narodne knjinice koja prua poslovne informacije. Neke se usluge naplauju. http://www.stbib-kolen.de/angebote/info.htm Poljska Pomeranijski centri mree za trgovake i pravne informacije Sadri pravne podatke. Visokokvalificirano osoblje (knjiniari, ekonomisti i pravnici) korisnicima daju tradicionalne i elektronike materijale iz ekonomije (bankarstvo, poslovanje, financije, burza vrijednosnica, leasing, novac, Europska unija itd.) i iz djelokruga graanskoga, trgovakog i kaznenog prava. http://www.ksiaznica.szecin.pl/ SAD Narodna knjinica Queensborough, New York Organizira Centar za informacije o zapoljavanju koji ima zbirku specijaliziranih izvora o zaposlenjima i obrazovanju, kao to su knjige, periodika, novine, broure, obrasci i katalozi. Centar izdaje Resurse za traenje posla, on-line vodie za odabrane izvore za popularna zanimanja. http://www.queenslibrary.org/programs/jic/ Velika Britanija Poslovne informacijske usluge u britanskim narodnim knjinicama Britanske knjinice niz godina pruaju besplatne informacijske usluge namijenjene poslovnoj zajednici. Primjeri su dobre prakse slube u Essexu, Westminsteru i Londonskoj poslovnoj knjinici (City Business Library). Poslovna sluba knjinica u Essexu (IBIS) provodi obrazovne teajeve za poslovne ljude o poslovnim informacijama dostupnima na Internetu. Essex www.essexcc.gov.uk/libraries/ibis/index.html Westminster http://www.westminster.gov.uk/libraries/special/business.cfm

The British Library Sluba za patente http://www.bl.uk/services/information/patents.html BROADNET Mrea internetskih usluga za regiju West Midlands, namijenjena podupiranju lokalne poslovne zajednice. Prua niz usluga, od verificiranih on-line obrazovnih programa Sveuilita u Wolverhamptonu do informacija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. http://www.broadnet.co.uk/ Sluba poslovnih informacija Ima jednu od najveih zbirki poslovnih informacija u Velikoj Britaniji http://www.bl.uk/services/information/business.html Hatrics Skupina knjinica i tvrtki, prua poslovne informacije u junoj Engleskoj.

56

http://www.hatrics.org.uk/

Sluba za malo poduzetnitvo (Small Business Service - SBS) Agencija u sklopu Ministarstva trgovine i industrije koja brani interese malog poduzetnitva tako to razvija i odrava slubu za potporu poslovanju, podupire poduzetnitvo, posebice meu nedovoljno zastupljenim i zakinutim skupinama, te umanjuje teret propisa. http://www.sbs.gov.uk/ Businesslink Savjetodavna usluga SBS-a http://www.businesslink.org/ UK on-line za poslovanje Pokrenut kako bi britanskim tvrtkama pruio opiran izvor u kojem mogu saznati kako informacijska i komunikacijska tehnologija mogu unaprijediti konkurentnost. http://www.ukonlineforbusiness.gov.uk/gateway/home/index.jsp
Povratak na sadraj

57

PRISTUP RAZNOLIKIM KULTURNIM SADRAJIMA

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju pruanje pristupa kulturnom sadraju u narodnim knjinicama preko elektronikih izvora, posebice Interneta. Ukljuuju izradu sadraja za web-stranice s informacijama vanim za lokalnu zajednicu, te upravljanje partnerstvom u stvaranju sadraja. PITANJA KNJININE POLITIKE Pruiti pristup kulturnom bogatstvu Europe, politika je Europske komisije i mnogi programi promiu taj cilj. Ustanove se potiu na suradnju izvan nacionalnih granica. Narodne knjinice mogu javnosti ponuditi pristup tim izvorima, no imaju zadau i u stvaranju sadraja. Muzeji, arhivi i druge ustanove koje uvaju batinu, sve vie digitaliziraju svoje zbirke. Sve vie se digitalizacija provodi i na lokalnoj razini. Dostupno je sve vie sofisticiranih metoda pretraivanja slika. U velikim gradovima, mjestima i regijama esto postoje centralizirani odjeli lokalnih vlasti koji sponzoriraju kulturne ustanove i imaju strateki interes u njihovu radu. Narodne knjinice pozvane su pokazati kako imaju znanja da budu predvodnici u ovom polju, u ime lokalne vlasti, te u suradnji s drugim agencijama i lokalnim organizacijama pruiti pristup kulturnoj batini. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Aktivnosti knjinica, arhiva i muzeja moraju se uskladiti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Primjer je dobre prakse Resource u Velikoj Britaniji. Knjinice moraju ostati kljuni kulturni centri u svojoj zajednici, ta je zadaa ve tradicionalna. Narodne knjinice mogu proizvesti i uskladiti razne vrste sadraja, meu njima i informacije o lokalnoj zajednici i izradu digitaliziranih verzija posebnih zbirki. Pristup lokalnim kulturnim i drutvenim informacijama nije dobro rijeen drugim portalima ili opim pretraivaima, stoga su narodne knjinice prava mjesta za kljuni doprinos u tom polju.

BUDUI ZADACI Budunost pristupa kulturnim izvorima ovisit e o razvoju opisa izvora, pruanju pristupa Internetu, napretku u digitalizaciji kulturnih dobara i razvoju multimedije. Digitalizacija kulturnih zbirki nastavit e se dok znatan dio europske kulturne batine ne bude dostupan digitalnim sredstvima. Lokalni sadraji bit e sve vei dio te slike. Muzeji, arhivi, narodne knjinice, drutvene i dobrovoljne organizacije trebat e zajedniki raditi kako bi ta graa bila dostupna. Stvaranje sadraja u knjinicama, kao to su informacije o zajednici, postat e sofisticiranije, ukljuivat e suradnike projekte izvan granica ustanove i stvarat e se sve snanije i bre baze podataka, koje e postati vrijedna drutvena imovina. Povratak na sadraj

58

DJELOKRUG Pitanja obraena u ovim smjernicama: Digitalni sadraj Internet Narodne knjinice i partnerski odnosi Informacije o lokalnoj zajednici i izrada sadraja Proces digitalizacije knjininog fonda obraen je u poglavlju Digitalizacija. PITANJA KNJININE POLITIKE Vidi i glazbu i pitanja viejezinosti. Europska kulturna politika temelji se na potivanju kulturnog identiteta i raznolikosti i podrava aktivnosti koje potiu ouvanje, razvoj i promicanje kulture. To je oito iz inicijativa Europske unije (vidi: Ugovor o Europskoj uniji iz Maastrichta lanak 151. i Vijee Europe). Da bi se primijenili navedeni ciljevi, pokrenute su brojne europske aktivnosti, meu njima: CULTURE 2000 program koji je izglasao Europski parlament 14. veljae 2000., a napravljen je za godine 2000. i 2004. Program promie zajedniku europsku kulturnu zonu suradnjom, kulturnim dijalogom, uenjem o kulturama i povijesti europskih naroda, i tako podrava kulturnu raznolikost, razvija nove oblike izraavanja, omoguuje bolji pristup i sudjelovanje u kulturi najveemu moguem broju graana Europske unije. Program eContent (e-sadraji), pokrenut 2001., usmjeren je na izravnu potporu proizvodnji, distribuciji i koritenju europskih digitalnih izvora (ukljuujui one u knjinicama, muzejima i arhivima), te promicanje jezine raznolikosti u globalnim mreama. Sve je vie kulturnih resursa i informacija dostupno elektronikim putem i na Internetu. Narodne knjinice trebaju ponuditi mnogo iri izbor kulturnih usluga te pomagati njegovanje raznolikosti europskih lokalnih kultura. Narodne knjinice moraju suraivati s drugim ustanovama koje se bave ouvanjem batine, kao to su arhivi i muzeji, kako bi zajedniki izradili nove izvore o lokalnoj povijesti, kulturnim dogaanjima, lokalnome kulturnom sadraju i informacijama o zajednici. Najnaprednije su u tom podruju zemlje sjeverne Europe, posebice Skandinavije. U SAD-u, Irskoj i Velikoj Britaniji, duga tradicija migracija potaknula je zanimanje za obiteljsku povijest i genealogiju. Aktivnosti knjinica, arhiva i muzeja moraju se uskladiti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Primjer je dobre prakse Resource u Velikoj Britaniji. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Narodne knjinice diljem Europe ve dugo sudjeluju u nizu aktivnosti koje podupiru pristup kulturi, a temelje se na promicanju itanja, knjiga i sakupljanju knjievne batine pojedine regije. Tradicionalne aktivnosti, kao to su susreti s piscima, natjecanja, igre, izlobe, prianje pria, namijenjene su uglavnom djeci i osmiljene su kako bi potaknule djecu da zaponu svoju avanturu s knjievnosti i knjigom te da se koriste knjinicom (vidi i djeca). Digitalni sadraj Muzeji, arhivi i druge ustanove koje se bave ouvanjem batine, sve vie digitaliziraju svoje zbirke. Dostupno je sve vie sofisticiranih metoda pretraivanja prikaza.

59

Web-stranice nacionalnih muzeja odnose se na stvarne muzeje, npr. Hermitage u St. Petersburgu, Metropolitan u New Yorku, Tate Modern, Louvre, Pariz, Design Museum, London, Public Record Office, te na virtualne muzeje, npr. Scottish Cultural Resource Network (SCRAN).
Digitalizacija se sve vie provodi u lokalnim ustanovama koje se bave ouvanjem batine. Internet i kulturni resursi Knjiniari moraju biti struni u procjeni ope kvalitete internetskih stranica, ali ne moraju nuno imati struno znanje kako bi procijenili web-stranicu iz odreenoga strunog podruja. Trenutano dostupni pretraivai za traenje kulturnih resursa na Internetu imaju svoje prednosti i mane (vidi Phil Bradley i Searchenginewatch; vidi i pretraivai u smjernicama o opisu izvora informacija). Na WWW-u postoji mnogo kvalitetnih predmetnih vodia. Narodne knjinice trebaju razmotriti kojim podrujima pridonose sastavljanjem vodia za Internet i pritom imati na umu koji su izvori ukljueni, a treba ih aurirati. Pristup lokalnim kulturnim i drutvenim informacijama nije dobro rijeen drugim portalima ili opim pretraivaima, stoga su narodne knjinice prava mjesta za kljuni doprinos u tom podruju. Narodne knjinice i njihovi partneri kulturne ustanove Pristup kulturnim izvorima zahtijeva suradnju narodnih knjinica i drugih ustanova, meu njima ustanova koje se bave ouvanjem batine, knjinica, kulturnih udruenja, kulturnih centara, zaklada, drutvenih udruenja, udruenja umjetnika, povijesnih drutava, religijskih organizacija, drugih NVO-a, kola te lokalnih i dravnih vlasti. Suradnja je vana i na meunarodnoj razini, npr. s ustanovama u podrujima blizu dravnih granica u sluaju pruanja usluga viejezinim zajednicama (vidi pitanja viejezinosti), ili pruanja usluga za etnike skupine ija podruja esto prelaze dravne granice. Informacije o lokalnoj zajednici, vidi i opis izvora informacija Javnost treba najnovije informacije o djelokrugu organizacija civilnog drutva u sve sloenijim i usitnjenijim urbanim podrujima i ruralnim zajednicama s esto niskom razinom usluga u suvremenoj Europi. Ta je vrsta informacija svakako pogodna za digitalizaciju i uobiajeno je da narodne knjinice na svojim web-stranicama ponude podatke o svim vrstama lokalnih organizacija. Narodne knjinice moraju se usredotoiti na lokalne organizacije nacionalne organizacije su dobro obraene u komercijalnim ili sredinjim imenicima. Vrste ponuenih informacija mogu ukljuivati: lokalne dogaaje lokalne dobrovoljne skupine, meu njima i organizacije za razne drutvene manjine kao to su starije osobe, djeca, osobe s odreenom bolesti, dobrotvorna drutva, organizacije stanovnika, sportski klubovi, udruge hobista itd. skupine za samopomo seksualne manjine politike organizacije i grupe za pritisak administrativna tijela politike predstavnike kole i fakultete, privatne uitelje turistike informacije lokalne novine informacije o lokalnoj vlasti, npr. tko to radi u kojem uredu informacije o prijevozu, npr. vozni red autobusa i vlakova popis tvrtki, iako nema potrebe duplirati ute stranice. Baze podataka informacija o lokalnoj zajednici moraju se dati pretraivati prema predmetu, vremenu i imenu organizacije, te trebaju imati hiperveze na druge stranice informacija o lokalnim zajednicama u toj regiji.

60

Pristup informacijama o lokalnoj zajednici sve vie organiziraju konzorciji ili skupine organizacija koje udruuju svoje izvore (vidi i suradnja) i tako osiguravaju ire i pristupanije praenje svih oblika ivota lokalne zajednice. Vrste organizacija koje sudjeluju u tome mogu ukljuivati: odjele za socijalne usluge zdravstvene slube fakultete i sveuilita graanska savjetodavna tijela organizacije etnikih manjina organizacije privatnog sektora, kao to su IT-tvrtke i lokalni mediji organizacije za financijsku potporu. Narodne knjinice trebaju razmotriti i opseg suradnje s takvim organizacijama u pruanju usluga, npr. koordinirano sakupljanje podataka od dobrovoljnih i drutvenih organizacija. U velikim gradovima, mjestima i regijama esto postoje centralizirani odjeli lokalnih vlasti koji sponzoriraju kulturne ustanove i imaju strateki interes u njihovu radu. Narodne knjinice pozvane su pokazati da imaju znanja za preuzimanje prvenstva na ovom polju, u ime lokalne vlasti, te suradnjom s drugim agencijama i lokalnim organizacijama odravati precizne i aurirane informacije, ponuene u obliku koji je kompatibilan dogovorenim standardima. BUDUI ZADACI Budunost pristupa kulturnim izvorima ovisit e o razvoju opisa izvora informacija, pruanju pristupa Internetu, napretku u digitalizaciji kulturnih dobara i razvoju multimedije. Digitalizacija kulturnih zbirki nastavit e se dok znatan dio europske kulturne batine ne bude dostupan digitalnim sredstvima. Lokalni sadraji init e sve vei dio te slike. Muzeji, arhivi, narodne knjinice, drutvene i dobrovoljne organizacije trebat e zajedniki raditi kako bi ta graa bila dostupna. Stvaranje sadraja u knjinicama, kao to su informacije o zajednici, postat e sofisticiranije, ukljuivat e suradnike projekte izvan granica ustanove i stvarat e se sve snanije i bre baze podataka koje e postati vrijedna drutvena imovina. HIPERVEZE Europa CULTIVATE IST-mjera namijenjena pokretanju mree vorova europske kulturne batine, koji bi ukljuili arhive, knjinice, muzeje, galerije i druge kulturne ustanove zainteresirane za interdisciplinarnu suradnju. http://www.cultivate-europe.org

ACTIVATE Projekt koji isprobava upotrebu nove tehnologije u novim otvorenim nainima pristupa kulturnim sadrajima. http://www.librarycouncil.ie/activate.html
Australija Dravna knjinica Queensland multikulturalni most: knjinine informacije na vaem jeziku Povijest, genealogija, kulturni identitet http://www.slq.qld.gov.au/bridge/HomeFlash/HomeFlash.htm

61

Bugarska Projekt Stara Varna Digitalna izloba koja sadri stotine fotografija iz zbirki Povijesnog muzeja u Varni, Javnog arhiva, Narodne knjinice Varna i privatnih zbirki. http://www.libvar.bg Danska Centar za istraivanje prosvijeenosti ivota i kulturnog identiteta Nornesalen provodi istraivanje radom u arhivu i knjinici, vezano uz narodne obiaje, slobodne kole (de frie skoler) i grundtvigovsku tradiciju i povijest. http://www.nornesalen.dk/

CultureNet http://www.kulturnet.dk FINFO 2000 Informacije za izbjeglice i imigrante http://www.aakb.bib.dk/finfo/ Silkeborg Bibliotek http://www.silkeborg.bib.dk/ KulturNaut http://www.kulturnaut.dk
Finska Muisti (Sjeanje) Zajedniki projekt organizacija koje se bave ouvanjem batine. Projekt usklauje Nacionalna knjiica. Cilj je projekta digitalizacija nacionalne batine knjiga, rukopisa, karata i slika. http://www.linnea.helsinki.fi/memory/etusivue.html Francuska Popis digitalnih umjetnikih inicijativa na webu Popis su izradili AEC i lokala agencija Ministarstva kulture. http://www.aecom.org/netart/portail.html

Knjinica Valenciennes Nudi digitalizirane mikrofilmove starih rukopisa. http://www.ville-valenciennes.fr/bib/fondsvistuels/microfilms/accueil.asp Projekt Charette Suradnja izmeu grada Poitiers i Sveuilita Princeton. Multimedijalni digitalni arhiv koji sadri srednjovjekovne rukopise. http://www.princeton.edu/~lancelot/
Irska Umjetnost i knjinica Serija pilot-projekata koji istrauju nove naine promicanja itanja i sudjelovanja u knjievnosti i umjetnosti putem narodnih knjinica. http://www.librarycouncil.ie/projects.html

Knjinica Dundalk U okrugu Louth, koji granii sa sjevernom Irskom, knjinica vodi projekt Knjige preko granice kako bi, poticanjem odraslih na itanje kvalitetne irske beletristike, promicala mir i razumijevanje. http://www.louthcoco.ie/louth/html/initivs.htm Knjinica okruga Waterford Knjinica je sakupila brojne izvore o zaviajnim studijima i obiteljskoj povijesti, ukljuujui maticu umrlih.

62

http://www.familia.org.uk/services/eire/waterford.html Nizozemska Cultuurpunt Breda Temeljem Plana djelovanja kulturnog dosega, Opina Breda eli ukljuiti vie ljudi u kulturne i umjetnike projekte u gradu. U sklopu projekta koji dotira Ministarstvo kulture, knjinica je postavila infodesk za sve kulturne aktivnosti. http://www.cultuur.breda.nl/

Lombok Mondiaal Multikulturalni obrazovni centar u Utrechtu http://www.utrecht.nl/bibliotheek/lombokmondiaal/index.cfm

Norveka Umreenje lokalne povijesti Projekt koji je pokrenula Norveka uprava za narodne knjinice, s ciljem razvijanja suradnje muzeja, knjinica i arhiva te organizacije mree u razvoju narodnih knjinica. http://samson.bibtils.no/Tilskudd/prosjekter/skjerm/about.htm

Kulturnett Norge http://www.kulturnett.no/

Njemaka Narodna knjinica Stuttgart Izvrstan primjer izrade i pristupa raznolikim kulturnim sadrajima knjinica je napravila i stvarni i virtualni knjievni salon koji svojim kreativnim pristupom literaturi nadahnjuje posjetitelje, bilo u knjinici ili na Internetu. http://www.stuttgart.de/stadtbuecherei/kinderbuecherei/ Poljska Beskidy bez granica Knjinica Beskidzka u Bielkso Biali sudjeluje u programu prekogranine suradnje s knjinicama u Frydek-Misteku u ekoj i Zylini u Slovakoj. http://www.um.bilesko.pl/mbp/

Knjinica pod Atlantima u Walbrzychu Organizira itav niz kulturnih aktivnosti, meu ostalim Galeriju pod Atlantima iji je dio i Umjetniki odjel galerija knjiga. http://www.atlanty.walbrzych.pl Pomorska knjinica Izlobena i urednika aktivnost, ukljuuje Knjievni salon i itaonicu ogranka studija budistikih i dalekoistonih kultura, na temelju Projekta poljske budistike knjige. http://www.bbpp.eu.org http://www.ksiaznica.szczecin.pl/ leska knjinica Ima bogate povijesne izvore iz lezije, sa slikama znamenitih osoba iz kulture i umjetnosti na internetskoj stranici knjinice. http://www.bs.katowice.pl/ Narodna regionalna knjinica Olsztyn Projekti http://www.wbp.olsztyn.pl BIL baza podataka lokalnih informacija Sudjeluju lokalne vlasti i narodne knjinice pokrajina Warmia i Mazury, cilj je izraditi Internet bazu podataka, ukljuujui kulturne informacije o regiji. http://www.wojwodztwo-wm.pl

63

Obiteljski vikendi uz kulturu Projekt primijenjen 2000. godine zahvaljujui financijskoj potpori Ministarstva kulture, u suradnji s lokalnim muzejom, drugim knjinicama u Olsztynu i kulturnim ustanovama. PLACCAI Public Libraries as Centres for Culture and Information (Narodne knjinice kao kulturni i informacijski centri) http://www.placcai.pl

Portugal ivotne prie Projekt Narodne knjinice Camilo Castelo Branco i opine Vila Nova de Famalicao, cilj je pridonijeti boljem poznavanju lokalne povijesti i batine. http://212.55.147.59/historias_de_vida/INTRO.html SAD Knjinica za obiteljsku povijest u Salt Lake Cityju Najvea svjetska genealoka knjinica. http://www.familysearch.org vedska Kultunt Sverige http://www.kultur.nu/

Kungsbacka bibliotek Dobar primjer knjinice koja je i kulturni centar. http://www.kungsbacka.se/texter/kultur/bibliotek/starttext.htm

Velika Britanija Cambridgeshirske knjinice Povijest Cambridgeshirea na Internetu zbirka je slika i tekstova koji prikazuju Cambridgeshire s poetka 20. stoljea. http://www.camcnty.gov.uk/library/history/home1.htm

Culture Online Vladino tijelo sa zadatkom proirenja on-line pristupa kulturnim izvorima. http://www.cultureonline.gov.uk/ EdWeb Web-stranica za informacije o zajednici grada Edinburgha. http://www.ebs.hw.ac.uk/faq.html Familia Izvori za obiteljsku povijest koji se nalaze u narodnim knjinicama Velike Britanije i Irske. Pokrenuto pod pokroviteljstvom EARL-a. http://familia.org.uk/main.html Manchester Stranice informacija o lokalnoj zajednici. http://www.mcin.net/ NEMLAC Regionalno strateko razvojno tijelo za muzeje, knjinice i arhive u sjeveroistonoj Engleskoj. http://www.nemlac.co.uk/

64

NOF program digitalizacije Ambiciozan program kojim bi se osiguralo 50 tisua funti za izradu on-line obrazovnih izvora koji bi se objavili preko Javne mree, ukljuujui narodne knjinice. Vaan sastavni dio bit e digitalizacija izvora lokalne batine, pod nazivom Dojam mjesta. http://www.nof-digitise.org/ Phil Bradley Usporeuje mogunosti razliitih internetskih pretraivaa. http://www.philb.com/compare.htm SCRAN Projekt digitalizacije kotskih kulturnih izvora, nudi usluge obrazovnim ustanovama. http://www.scran.ac.uk/homepage/ SeamlessUK Projekt koji financira NOF-projekt digitalizacije kako bi se omoguio izravan pristup nacionalnim i lokalnim informacijama za graane. http://www.seamless-uk.info/
Povratak na sadraj

65

PRISTUP GLAZBI I NEKNJINOJ GRAI

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju pristup glazbi u svim formatima, standardima izvora, osoblju. PITANJA KNJININE POLITIKE Osobno koritenje glazbe i filma preko razliitih fizikih nosaa (CD-ROM, DVD, video itd.) i sve vie preko Interneta, vaan je sastavni dio svakodnevice, slobodnog vremena i obrazovanja veine Europljana. Narodne knjinice vana su sastavnica u ponudi takve grae. Velike su razlike u veliini glazbenog fonda i usluga. Samo jedna europska zemlja (Danska) navodi glazbu u vladinom zakonodavstvu o narodnim knjinicama. Snimanje glazbe i filma odavno je s analognog prelo na digitalno. Internet prua nove naine distribucije. Glazbene datoteke mogu se lako uitati u MP3 formatu. Putem weba dostupno je i mnotvo streaming videoizvora iz Europe i cijelog svijeta. Zbog vee dostupnosti glazbenog materijala na Internetu, veoma je vano da narodne knjinice izrade smjernice kako bi dopustile korisnicima pristup glazbenim materijalima na Internetu, a da ne prekre prava intelektualnog vlasnitva, u sklopu novog europskog i svjetskog zakonodavstva o autorskim pravima. Obuavanje glazbenih knjiniara ogranieno je na samo nekoliko dobrih primjera inovacije i razvoja. POZITIVNA PRAKSA Narodne bi knjinice trebale: iskoristiti prednosti Interneta i pobrinuti se za proizvodnju nacionalnih vodia usluga i on-line kataloga fondova audiovizualne grae pobrinuti se da mogu ponuditi najbolje mogue usluge etnikim manjinama i osobama s posebnim potrebama obratiti posebnu pozornost na probleme traenja informacija u njihovu polju djelovanja. Da bi se odgovorilo na potrebu interoperabilnosti, potrebno je pridravati se postojeih standarda u podrujima bibliografskog opisa i identifikacije primjerka razmisliti o dodavanju novih informacija on-line katalogu, poput zvunih datoteka, te stvaranju vie materijala dostupnog on-line, moda i preuzeti ulogu proizvodnje materijala. BUDUI ZADACI Tehniki, knjinice e uskoro moi pruiti korisnicima usluge bilo kakva snimanja. No raunica je za to sloena, kao i pitanja autorskih prava i naknade za autorska prava. Neku glazbenu i videograu digitalizirat e, isto kao tekst, zvukove i slike, iskljuivo knjinice, muzeji i arhivi, posebice grau koja je nastala u lokalnom ili regionalnom kontekstu. Treba istraiti naine kako poboljati izravno traenje glazbenih izvora na Internetu te izvedivost zajednikog europskog portala za glazbene izvore na Internetu. Treba napraviti i primijeniti potpuniji program tehnikog istraivanja. Trebat e osmisliti paket temeljnih teajeva za glazbeno knjiniarstvo u elektronikom dobu. Povratak na sadraj

66

DJELOKRUG U ovim smjernicama obraena su pitanja: Zakonodavstvo i smjernice koji se odnose na glazbene knjinice Glazbena autorska prava Povezanost s tritem Suradnika nabava Glazba i Internet Posebne usluge Osoblje i obuavanje Pretraivanje PITANJA KNJININE POLITIKE Projekt Harmonica Europske unije mnogo je uinio kako bi dokumentirao glavne probleme glazbe u knjinicama diljem Europe. Osobno koritenje glazbe i filma preko razliitih fizikih nosaa (CD-ROM, DVD, video itd.) i sve vie preko Interneta, vaan je sastavni dio svakodnevice, slobodnog vremena i obrazovanja veine Europljana. Narodne knjinice vana su sastavnica u pruanju takve grae. Audiovizualna graa ini oko 5% fondova europskih narodnih knjinica (vie od 60 milijuna primjeraka). Uglavnom su to glazbene i filmske snimke na CD-u, DVD-u, videokasetama itd. Zakonodavstvo i smjernice. Samo jedna europska zemlja (Danska) navodi glazbu u vladinu zakonodavstvu o narodnim knjinicama. Velike su razlike u veliini glazbenog fonda i usluga; primjerice u Grkoj ima malo glazbenih knjinica, dok su u narodnim knjinicama veine skandinavskih gradova uobiajeni glazbeni odjel ili ak zasebna glazbena knjinica. Smjernice o ponudi glazbe postoje u nekim zemljama na regionalnoj ili lokalnoj razini, no pruanje tih usluga obavlja se prema odredbama lokalnih vlasti. U Francuskoj, na primjer, iako je vladinim statutom odreena ponuda i pristup nacionalnoj i regionalnoj kulturi u knjinicama, konkretan napredak prema tom cilju u mnogim gradovima i regijama tek se mora provesti u praksu. Mnogi glazbeni odjeli u narodnom knjinicama uvaju tiskane muzikalije u obliku knjiga o snimkama, izvoaima, predstavama, stilovima itd. Ne tako esto, takva izdanja opremljena su i vokalnim i instrumentalnim partiturama. Ponegdje postoji napredovanje prema ideji fonoteke ili medijateke, u kojima bi naglasak bio na snimljenoj i multimedijalnoj grai, i gdje nee biti dostupne tiskane muzikalije, ili e biti dostupe u manjem broju. Nacionalno ili regionalno planiranje glazbene ponude u narodnim knjinicama postupno se ukorijenilo u nekoliko zemalja. Tamo gdje se to dogodilo, npr. u Velikoj Britaniji, ve su vidljivi rezultati. Neke zemlje imaju sofisticirane naine posuivanja izvora, dok druge nemaju, a meuknjinina posudba snimljene grae jo je u povojima unato veoj izdrljivosti kompaktnih diskova i ostalih modernih nosaa zvuka i slike. Suradnja i zajedniki dogovori isto se tako razlikuju, posebice na interdisciplinarnim razinama. Financiranje glazbenih usluga knjinice u zadnjem desetljeu openito je umnogome smanjeno, u korist drugih podruja koja financira lokalna vlast ili drugih knjininih usluga i investiranja u tehnologiju. U nekim zemljama tom je procesu pridonio i dojam da su usluge klasine glazbe samo za elitu. Porast audiovizualnih zbirki potaknuo je nadu da bi se one mogle poeti same financirati, posebice ako se naplati iznajmljivanje snimki. U sredinjoj i istonoj Europi, gdje se gospodarstva nalaze u tranziciji, financiranje jednostavno nije bilo mogue u iznosima koji su bili osigurani u prolosti. U drugim zemljama, poput Finske, sve usluge, ukljuujui glazbu i neknjinu grau, nude se besplatno.

67

Obuavanje glazbenih knjiniara ogranieno je na samo nekoliko dobrih primjera inovacije i razvoja. Openito je priznata vanost postojanja meunarodnoga profesionalnog udruenja (Meunarodno udruenje glazbenih knjinica, arhiva i dokumentacijskih centara International Association of Music Libraries, Archives and Documentation Centres) i na meunarodnoj i na nacionalnim razinama. Udruenje slui kao sredite suradnje i strunog napretka. Standardi za glazbeni i neknjini fond, internetske usluge, osoblje i katalogizaciju u nekim su zemljama jasno odreeni, dok drugdje standardi uope ne postoje. Sloenost glazbe, s itavim spektrom razliitih formata i jezika, bezbrojnim aranmanima istog djela ili nekoga njegova dijela, i meunarodni doseg glazbe, znae da je veoma vano drati se standarda, posebice ako se planira razmjena podataka. Vea suradnja u postojeim standardima i vea podjela posla proizvodnje podataka neposredna su budunost. Drutvena inkluzija. Usluge za etnike manjine i osobe s posebnim potrebama razliite su, gdje uope i postoje, uz iznenaujue propuste u ponudi tih usluga u zemljama gdje je manjinska populacija razmjerno brojna. ini se da se o pristupu i pomoi osobama s posebnim potrebama razmilja samo u onim zemljama koje imaju zakone o diskriminaciji. Vidi i drutvena inkluzija. Digitalne tehnologije. Snimanje glazbe i filma odavno je s analognog prelo na digitalno, i tehnologija je sada dostupna kao kuna oprema. Digitalna tehnologija i Internet pruaju nove naine distribucije. Glazbene datoteke mogu se lako uitati u MP3 formatu. Slijedei primjer NAPSTER-a, vei proizvoai mogli bi i sami zapoeti distribuciju tog ili slinih formata, iako ostaju nerijeeni problemi sigurnosti na Internetu i modela e-trgovine. Kad se ti problemi rijee i kad bude dostupna dovoljna brzina veze, vrlo e vjerojatno kupnja preko Interneta izravno od distributera i/ili proizvoaa postati rairena pojava. Autorska prava. Knjiniari i proizvoai slau se oko malo toga u interpretaciji autorskih prava. Zbog vee dostupnosti glazbenog materijala na Internetu, veoma je vano da narodne knjinice izrade smjernice kako bi dopustile korisnicima pristup glazbenoj grai na Internetu, a da ne prekre prava intelektualnog vlasnitva, u sklopu novog europskog i svjetskog zakonodavstva o autorskim pravima. Vidi i autorska prava. Povezanost s tritem. Uloga narodnih knjinica razlikuje se od trinih zakonitosti ponude. Glazbeni fondovi veine narodnih knjinica ne odraavaju stanje prodaje u trinom svijetu. Korisnici narodne knjinice neto su stariji od kupaca u prodavaonici CD-a, te se vie zanimaju za klasinu i posebnu glazbu nego za pop glazbu, kao u komercijalnoj prodaji. Tvrdi se da se neki ljudi koriste fondom narodne knjinice kako bi pregledali ponudu prije nego to se odlue na kupnju. Glazbena industrija skeptina je prema tom argumentu za neke je narodna knjinica mjesto koje nudi grau koja se nelegalno kopira. Narodne knjinice obino kupuju samo odreeni izbor novih izdanja i grau uvaju mnogo due (tj. sve dok se posuuje) nego prodavaonice CD-a. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Politika i zakoni U danskom Zakonu o narodnim knjinicama kae se da bi sve narodne knjinice trebale promicati informacijske, obrazovne i kulturne aktivnosti tako to e ustupiti... snimljenu glazbu Zakon nije samo postavio obvezu knjinicama da osiguraju glazbu i video meu ostalim uslugama, ve je donio i odredbe o financiranju (vidi dalje obrazovanje). Zakon o narodnim knjinicama,1992., revidiran 1998., Talin, Estonija. Estonski zakon opisuje narodnu knjinicu kao opinsku knjinicu koja nabavlja, uva i ustupa tiskanu grau, audiovizualnu grau i druge dokumente... Temeljna pravila za otvaranje kompleksnih odjela u narodnim knjinicama, prema Rezoluciji Odbora za kulturu, 1975. Bugarska pravila za knjinice, ukljuujui i glazbu.

68

Strune povelje za knjiniare u narodnim knjinicama mogu isto tako pomoi, kao npr. u Nizozemskoj, gdje povelja kae: Pojam informacije ovdje ukljuuje sve zabiljeene izraaje kulture, u rijei, slici i zvuku.

Pristup Internet Sve vie pojedinih glazbenih knjinica izrauje svoje web-stranice, ili su spomenute na poetnim webstranicama narodnih knjinica. On-line portali koji vode do zbirki i direktorija osiguravaju mnogo bri pristup odreenim informacijama svim korisnicima, i neprocjenjivi su za korisnike u udaljenim krajevima ili osobe koje su vezane za kuu. Od kljune su vanosti on-line nacionalni popisi fondova, s hipervezama na knjinice. Vane su i on-line hiperveze na usluge i kataloge lokalnih glazbenih knjinica, kako bi lokalni fondovi postali pristupani i na nacionalnoj razini i kako bi lokalno stanovnitvo znalo to jest a to nije lokalno dostupno. Vidi hiperveze i pronalaenje izvora. Putem weba dostupno je i mnotvo streaming videoizvora iz Europe i cijelog svijeta, meu njima emitirani pregledi vijesti, drama, glazba, arhivska televizija (npr. dogaaji i stare serije), obrazovni izvori, parlamentarna i sudska TV, financijske i poslovne usluge, religijske emisije, cjeloveernji komercijalni filmovi ili njihovi kratki isjeci; vidi Ariadne. Za gledanje streaming-videa potreban je poseban softver koji se obino moe besplatno uitati s Interneta. Narodne knjinice mogle bi pruiti pristup onima koji nemaju odgovarajuu vezu u svom domu. Vea dostupnost digitalnih i mrenih tehnologija omoguuje slian pristup zbirkama u samoj zgradi i vanjskom svijetu. Lokalni je katalog jednako dostupan kao i katalozi drugih knjinica na Internetu; lokalne digitalne zbirke jednako su dostupne kao i one daleke. Narodne knjinice trebale bi razmotriti sljedee mogunosti: Dodavanje novih podataka, kao to su zvune datoteke, tradicionalnom katalogu. Grau, novu i staru, ponuditi on-line. Preuzeti stvaranje i objavljivanje grae. Knjinini sustavi (vidi integrirani knjinini sustavi) uglavnom su napravljeni za knjige pa je potrebno malo originalnosti da bi se prilagodili potrebama glazbene i neknjine grae. Sustavi narodnih knjinica trebali bi integrirati elektronike podatke, internetske i metapodatke za sve (fizike i elektronike) dokumente i izvore na istom stupnju pristupa. Glazbeni knjiniari moraju utjecati na dobavljae sustava da ugrade rjeenja koja uzimaju u obzir njihove potrebe. Suradniki planovi nabave mogu unaprijediti ponudu grae i osigurati ekonominost koritenja knjininog prorauna. Organiziranjem mjeovitih zbirki medija, bilo unutar osnovnih zbirki ili preko konzorcija knjinica koje djeluju u srodnim podrujima, moglo bi se izbjei dupliranje i omoguiti meuknjinina posudba grae, kao i dobivanje prava koritenja i licencija za elektroniku (i ostalu) grau. Regionalne knjinice mogle bi biti sredite za nabavu grae i struno vodstvo, kao to je to u sustavu okrunih glazbenih knjinica u Velikoj Britaniji i regionalnim knjinicama u Francuskoj i Njemakoj. Razliite narodne knjinice mogu se usmjeriti na snimke razliitih skupina kompozitora kako bi osigurale najiru moguu dostupnost grae, npr. GLASS Londonski plan audiospecijalizacije (Greater London Audio Specialisation Scheme).

Najbolji primjeri iz prakse ovise o suradnji od predmeta do predmeta. Posebne usluge Tamo gdje se nosai zvuka ne posuuju, vane su usluge sluanja. Knjinice esto mogu imati i mjesta za izvedbu te biti lokalni centri umjetnosti, posebice u udaljenim krajevima. Knjinice mogu ponuditi koritenje klavijatura ili raunala s programima za obradu glazbe (Sibelius ili drugi), koji omoguuju korisnicima stvaranje glazbe.

69

Ponuda osobnih raunala i pristupa Internetu sve je vanija. To je posebno vano za knjinice s malim fondovima jer web omoguuje pristup informacijama o drugim zbirkama te samim informacijama per se. Lokalna knjinica moe biti drutveni centar s multifunkcionalnom dvoranom, s rasporedom rasprava, poezije i glazbe. Takve dogaaje moe organizirati knjinica ili druge ustanove. Narodne glazbene knjinice mogu organizirati koncerte i druge glazbene dogaaje, to se potvrdilo kao vrijedan nain privlaenja korisnika u te ustanove. Glazbene zbirke i usluge trebale bi se ponuditi i prilagoditi interesima etnikih zajednica u svakome mjestu. Resource, Britansko vijee za muzeje, arhive i knjinice, u prosincu 2001. objavilo je rezultate istraivanja o ponudi za korisnike s posebnim potrebama (vidi i osobe s posebnim potrebama). Utvrena je trenutana ponuda, zapreke pristupu, nedavna istraivanja, program primarnih i aktivnih istraivanja te izrada smjernica za praksu. Informacijski standardi, vidi i opis izvora informacija Velik je broj glazbenih naslova za koje ne postoji dobar katalog u elektronikom formatu. Uz to, opa potreba da se automatiziraju glazbeni knjinini katalozi, znai da se moraju dogovoriti standardi kako bi se posao suradniki obavio. Meunarodno udruenje glazbenih knjinica, arhiva i dokumentacijskih centara (IAML) i Meunarodno udruenje zvunih i audiovizualnih arhiva (International Association for Sound and Audiovisual Archives IASA) pripremile su standard za temeljni bibliografski opis. Ensemble, konzorcij glazbenih knjinica u Velikoj Britaniji, na svojoj web-stranici ima svoj nain temeljnoga bibliografskog opisa notnih zapisa, koji se temelji na IAML opisu, ali je prilagoen. Taj projekt ima dogovore za daljnji rad s mnogim narodnim knjiicama. Jedinstveniji standardi katalogizacije unaprijedili bi pristup informacijama u raunalnim katalozima dostupnima na Internetu. Ova tehnologija nudi irok raspon netradicionalnih mogunosti. Tiskana graa i rukopisi mogu se digitalizirati. Za glazbu se nijedna postojea klasifikacija ne moe preporuiti kao idealna. Ekonomski imbenici povezani s reklasifikacijom velikih zbirki stvaraju konkretnu prepreku znaajnijoj promjeni. Unato tome, zahtjevi glazbe se i dalje moraju podvrgavati panji prireivaa klasifikacijskih kataloga i traiti njihovo daljnje usavravanje. Pretraivanje Arhivi i zbirke objavljene grae sve su vie dostupni u digitalnom obliku, uz pridruene metapodatke, vidi i opis izvora informacija. Neke knjinice ve nude zbirke koje kombiniraju, jednako pristupanu, objavljenu grau (npr. snimke) i arhivske dokumente (npr. neobraene snimke glazbenih dogaaja). To omoguuje primjenu naprednijih alata za informacijsko pretraivanje glazbe, analogne uobiajenom pretraivanju tekstualnih informacija, ali s tom razlikom to se glazba ne moe svesti na tekst.

Dublin Core koji sponzorira OCLC, potrebe glazbene katalogizacija tek mora praktino primijeniti (iako se na tome radi), to se odnosi i na XML (extensible mark-up language). U Velikoj Britaniji, projekt Glazbene knjinice on-line napravio je korak da se dokae izvedivost povezivanja kataloga glazbenih knjinica upotrebom ANSI Z39.50 protokola (sada ISO 203950), iako se tek trebaju rijeiti neki problemi minimalnih standarda. Projekt Encore! Donekle je pokazao pristup koji uzima podatke iz brojnih izvora i pokuava ih svrstati u isti format u jednoj bazi podataka. Treba razmotriti izradu digitalnog viejezinoga glazbenog tezaurusa koji bi olakao korisniko pretraivanje.

Autorska prava i dogovori s trgovakim sektorom, vidi i autorska prava. Zakonodavstvo o autorskim pravim umnogome se razlikuje diljem Europe, unato zakonima Europske unije, zbog razliitih tumaenja. Neke zemlje dogovorile su posebne sporazume za prava; druge nisu i

70

prednost daju dobrovoljnim dogovorima. Neke zemlje imaju neformalne dogovore s izdavaima, kao npr. Velika Britanija gdje Music Publishers Association u dogovoru s raznim organizacijama izdaje vodie o kodeksu pravedne prakse.

Iako je Musiopy, nizozemska organizacija, ustanovljena kako bi titila autorska prava vlasnika, ona pomae narodnim knjinicama pruanjem legalnog fotokopiranja i posuivanja tako to plaa kompenzaciju vlasnicima autorskih prava. Njemake drave plaaju naknadu za autorska prava drutvu VG Wort, to osigurava pravo na posuivanje tiskanih i neknjinih djela, ukljuujui notne zapise, ali iskljuujui nosae zvuka. Do sada su pojedine knjinice same morale pregovarati za potpisivanje ugovora.

Za digitalne knjinice temeljno je koritenje standardnih procedura digitalnog oznaivanja13, i standardi se trebaju primijeniti im se definiraju. Osoblje i obuavanje Glazbenu knjinicu treba voditi kvalificirani knjiniar s dobrim poznavanjem glazbe ili glazbenim kvalifikacijama, ili glazbenik s knjininim iskustvom ili kvalifikacijama. U nekim su zemljama glazbeni knjiniari nastojali rijeiti taj problem tako to su osigurali obuku za djelatnike koji rade s glazbenom graom i informacijama u knjinicama, ali nemaju iskustva u tome. Sljedei pristupi su korisni modeli: Posebni teajevi za obuku neglazbenih strunjaka iz knjinica u glazbenom knjiniarstvu; financiranje je posljedica novoga danskog Zakona o narodnim knjinicama, kako bi se poveala strunost. Podaci na samostalnom CD-ROM-u za uenje glazbenog knjiniarstva i program za obrazovanje na daljinu. Vidi i: Ian Ledsham, Obrazovanje na daljinu, teaj za glazbeno knjiniarstvo u Velikoj Britaniji. Fontes Artis Musicae, vol.47/1,2000. http://www.aber.ac.uk/olu/ Godinja izvjea britanskog ogranka IAML-a sadre podatke o obrazovanju o glazbenim knjinicama, koje dobrovoljno provode iskusni glazbeni knjiniari. Obuku muzejskih djelatnika uvelike pomau smjernice o svim aspektima muzejskog rada. BUDUI ZADACI Digitalna distribucija ne smije se ograniiti samo na komercijalne snimke pop zvijezda. Tehniki, knjinice e uskoro moi pruiti korisnicima usluge bilo kakva snimanja. No raunica je za to sloena, kao i pitanja autorskih prava i naknade za autorska prava. Narodne knjinice mogu sluiti kao informacijski kanali koji korisnike vode do glazbe koju trae i potom je ponude na posudbu ili prodaju. To pokree problem konkurencije s trgovcima. No neku glazbu i slike digitalizirat e, isto kao tekst ili zvukove, jedino knjinice, muzeji i arhivi, posebice grau koja je nastala u lokalnom ili regionalnom kontekstu. Promicanje distribuiranog pretraivanja, pregledavanja i personalizacije meu glazbenim i filmskim knjinicama, te omoguavanje specifinih glazbenih upita, unaprijedit e lokalni i daljinski pristup preko mrenih usluga (personalizacije i pregledavanja). Treba istraiti izvedivost zajednikog europskog portala za glazbene izvore na Internetu. Treba napraviti i primijeniti potpuniji program tehnikog istraivanja glazbe koji bi obradio kljuna pitanja, kao to su: automatsko snimanje glazbeno znaajnih osobina s on-line partitura i snimki (melodija, opaajne osobine)
13

U originalu: watermarking oznaivanje vodenim igom; ovdje se radi o digitalnoj zatiti, tj. digitalnom oznaivanju.

71

saeci glazbe, kako bi se omoguio razvoj inteligentnih alata za pretraivanje glazbe alati za prezentaciju, opremljeni za glazbu (prezentacije partitura, analiza, video) simultane prezentacije partitura i snimki itd.

Trebat e osmisliti paket temeljnih teajeva za glazbeno knjiniarstvo u elektronikom dobu, posebice za posrednike za napredno hibridno (fiziko i elektroniko) pretraivanje kao pomo korisnicima. HIPERVEZE Europa WedelMusic IST-projekt WedelMusic pokrenut je u sijenju 2000., obrauje IPR-probleme digitalnog oznaivanja, rjeenja za siguran pristup i obradu/pretraivanje, to su testirali glazbeni izdavai (Riccordi, Suvini, BMG).

MIRACLE Projekt koji financira EU Music Information Resources Assisted Computer Library Exchange, partneri su u Nizozemskoj, panjolskoj, Velikoj Britaniji, vicarskoj, Italiji i Danskoj. Web-stranica nudi hiperveze na knjinice za slijepe u navedenim zemljama. http://www.svb.nl/project/Miracle/miracle.htm
Australija Australska nacionalna knjinica Uz razmjerno skromnije izvore nego u nekim drugim zemljama, australske glazbene knjinice su osmislile projekt slian britanskom projektu Cecilia, ali ireg znaenja, s hipervezama na cjelokupan glazbeni svijet, potpuno prilagoen potrebama korisnika.

Picture Australia Ova web-stranica sadri vie od pola milijuna slika iz muzejskih zbirki, galerija, arhiva, sveuilita, narodnih knjinica i povijesnih drutava. http://www.pictureaustralia.org/
eka Okresni knihovna, Olomouc Jedna od mnogobrojnih narodnih knjinica koje pruaju on-line informacije o svojim glazbenim zbirkama. http://www.ok-olomouc.cz/index.html Danska Knjinica Silkeborg Lako dostupna multikulturalna knjinica koja nudi hiperveze na kulturu i glazbu zbirki mnogih zemalja. http://www.silkeborg.bib.dk/

Roskilde http://www.roskilde.dk/
Finska Imenik glazbenih knjinica Model nacionalnog imenika glazbenih knjinica s hipervezama na pojedine glazbene knjinice. www.kaapeli.fi/~musakir/engdir Helsinki http://www.lib.hel.fi/musko

Meuknjinina posudba

72

Za svu grau, ukljuujui notne zapise, glazbene snimke i ostalu neknjinu grau. Ova web-stranica nudi pristup katalozima knjinica koje su u mrei narodnih knjinica, s mogunou pretraivanja svih kataloga. http://www.publiclibraries.fi/ Francuska AIBM Web-stranica koju ureuju glazbeni knjiniari s dobrim hipervezama na knjinice, bibliografije, glazbenu ikonografiju itd. http://aibm-france.org

Smjernice Francuski zakon osigurava vrste smjernice o tome to organizira vlada, a to se oekuje od lokalnih vlasti. http://www.enssib.fr/autres-sites/csb/csb-charter.html Mediatheque Uzorna multimedijalna web-stranica i portal za izvore snimke, video, glazbene analize i audio isjeci. http://mediatheque.ircam.fr/index-e.html Paris Cit de la Musique http://www.cite-musique.fr/
Litva Classicalmusic Ovaj vodi za glazbene usluge u Litvi nudi drukiji model, s mnogo komercijalnih sadraja, ali ima mnotvo informacija i hiperveze na knjinice. http://www.classicalmusic.lt/ Nizozemska Centrale Discotheek, Rotterdam Sredinja nizozemska sluba za meuknjininu posudbu zvunih snimki u Rotterdamu. Uslugama posudbe esto se koriste druge narodne knjinice u Nizozemskoj. Postoji i elektronika inaica. http://www.muziekweb.nl/

Musica Vodi irokog raspona za glazbu u Nizozemskoj, prvotno ga je pokrenuo glazbeni informacijski centar model za predmetno-glazbeni portal, ukljuuje dobre hiperveze na sve vrste glazbenih knjinica. http://www.musica.nl/html/default.php
Njemaka Narodna knjinica Bremen Nudi neobian on-line vodi kroz svoju umjetniku zbirku, ukljuujui i slikovni sadraj. http://www.graphotek.bremen.de/ Portugal Fonoteka u Lisabonu, jedina takve vrste u Portugalu, nudi portal za mnoge glazbene usluge u Portugalu. http://www.cm-lisboa.pt/fonoteca/ vedska vedska glazbena knjinica http://www.muslib.se/

73

Velika Britanija Backstage Web-stranica koju financiraju akademske ustanove, a koja ve ukljuuje neke zbirke narodnih knjinica i kazalita i nudi opise na razini zbirki te za oko polovicu zbirki opise na razini primjeraka. http://www.backstage.ac.uk/

Birmingham Izjava o poslanju glazbene knjinice ukljuuje usluge za etnike zajednice, a pojedine knjinice dokumentiraju svoj fond te pozivaju lokalne poznavaoce da pomognu u odabiru. http://www.birmingham.gov.uk/epislive/libpages/nsf/docids/9098BB9264465CD08025663D00424584? OpenDocument Cecilia Novi britanski projekt za pokretanje on-line imenika izvora britanskih glazbenih knjinica i ostalih glazbenih izvora, s hipervezama na pojedine knjinice i organizacije. http://www.cecilia-uk.org/ Knjinini i informacijski plan za glazbu u Velikoj Britaniji i Irskoj, IAML (UK). Od objavljivanja plana 1993. godine i njegovih uspjeha u napretku suradnje, priznati su brojni projekti i odobreno im je financiranje. Sluba podataka scenskih umjetnosti (The Performing Arts Data Service) Usmjerena prema visokoobrazovnim ustanovama, nudi portal za digitalne zbirke filmskih, televizijskih i emitiranih izvora, glazbe, kazalita i plesa. Mogla bi se proiriti i ukljuiti vie grae narodnih knjinica i lokalnih arhiva. http://www.pads.ahds.ac.uk/ Kraljevski dravni institut za slijepe (Royal National Institute for the Blind) Ima web-stranicu koja navodi usluge za osobe s oteenjima vida, to ukljuuje informacije i savjete, pitanja obrazovanja, usluge za ponudu muzikalija na Brailleovom pismu te grae i informacija vezanih uz glazbu. Westminster http://www.westminster.gov.uk/libraries/special/music/index.cfm Sluba podataka likovnih umjetnosti (The Visual Arts Data Service) Namijenjena zatiti, ouvanju i promicanju pristupa digitalnim izvorima razliitih zbirki u Velikoj Britaniji. Iako je usmjerena na akademsku zajednicu, postoji i interdisciplinarno sudjelovanje. http://vads.ahds.ac.uk/
Povratak na sadraj

74

DRUGI DIO SMJERNICE ZA UPRAVLJANJE

75

MJERENJE I VREDNOVANJE RADNOG UINKA

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obuhvaaju sljedee teme: statistika u narodnim knjinicama, mjerenje radnog uinka u narodnim knjinicama, nove statistike mjere i druga sredstva za vrednovanje elektronikih usluga, benchmarking-metoda (metrika i procesna), mjerenje vrijednosti i utjecaja, standardizirani upitnici i standardi. PITANJA KNJININE POLITIKE Temeljna pitanja koja treba razmotriti u programima mjerenja radnog uinka knjinica u meunarodnim okvirima jesu: emu slue narodne knjinice? Tko nadzire program rada narodne knjinice? Je li to dravno, regionalno ili lokalno pitanje? Trebaju li narodne knjinice biti ope slube koje pruaju svoje usluge cijelom drutvu, ili pak svoje marketinke aktivnosti trebaju usmjeriti na to da pokau svoju vrijednost za odreene korisnike skupine i svoj utjecaj na njih? Modernizacija otvara pitanja koja se odnose na Internet i elektronike informacije i povezuje programe rada narodnih knjinica s pitanjima kao to su e-vlada, drutvena inkluzija, sloboda informacija, zapoljavanje, obrazovanje i ekonomsko blagostanje. to je dobra narodna knjinica i koliko stoji? Ako se dananja dobra narodna knjinica razlikuje od nekadanjeg koncepta dobre narodne knjinice, potrebne su i nove mjere. Razvojem usluga temeljenih na Internetu, to je postalo neizbjeno. Ako se konkurencija za javnim fondovima poveava, narodnim su knjinicama potrebni argumenti kako bi dobile svoj dio sredstava ili obranile ono to ve troe. Argumentacija je katkad potpuno politika i obino se temelji na dokazima, a tada su potrebni pokazatelji radnog uinka. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Vanjski se promatrai esto iznenade kada uju koliko je rada bilo potrebno za sastavljanje pokazatelja radnog uinka u knjinicama za to ak postoje i slubeni Meunarodni standardi. LibEcon raspolae velikom zbirkom raznovrsnih statistika o knjinicama. Narodne knjinice u Europi uglavnom imaju dobre statistike, ali ovo pitanje ukljuuje: Pravodobnost esto se statistike objavljuju kasno. Potpunost mogu nedostajati zavrni pokazatelji, zbog ega je nemogue pratiti trendove tijekom vremena. Meunarodna standardizacija moe se dogoditi da ne potuju meunarodne standardne definicije. Predstavljanje i pristup mogu biti slabo predstavljene i teko ih je pronai. Svrsishodnost moe se dogoditi da ne pokrivaju teme potrebne zainteresiranim stranama. BUDUI ZADACI Mjerenje utjecaja vano, no iznimno sloeno podruje rada. Nije lako prepoznati doprinos knjinica, ali rani pokazatelji pokazuju da je postignut znaajan utjecaj na politiku temeljnih podruja, kao to je drutvena inkluzija. Stoga se trenutano u mnogim europskim zemljama radi na pronalaenju pouzdanih naina mjerenja utjecaja. Vrednovanje novih usluga temeljenih na IT-u. Tradicionalne pokazatelje radnog uinka, npr. broj izdanih knjiga po jednom stanovniku, treba dopuniti mjerama koje se odnose na usluge temeljene na informacijskoj tehnologiji. Poseban je pritom problem to se mnoge takve usluge isporuuju izvan zgrade knjinice npr. na raunala u kuama. Povratak na sadraj

76

DJELOKRUG Ove smjernice obrauju: Statistika narodnih knjinica Mjerenje radnog uinka u narodnim knjinicama Nove statistike mjere Benchmarking-metoda (metrika i procesna) Mjere vrijednosti i utjecaja Standardizirani upitnici i standardi PITANJA KNJININE POLITIKE Politika na visokoj razini Angaman EU-a Europska unija nema zakonsku osnovu za upletanje u rad narodnih knjinica pa ih dotie samo onoliko koliko knjinice pokazuju svoju vanost za politike inicijative za koje EU ima legalni mandat. Primjeri: E-Europa Zapoljavanje Kultura Istraivanje Meunarodna suradnja Trgovina (npr. prava intelektualnog vlasnitva) Drutveni razvoj Strukturni razvoj Uvod Mjerenje radnog uinka moe biti zanimljivo mnogim stranama: Prikupljanje podataka o radu moe biti vladina politika, kao to je to sluaj u Velikoj Britaniji. Donositelji odluka i financijeri ele znati ostvaruju li narodne knjinice uspjeno svoje ciljeve. Upravitelji knjinica ele iskoristiti sredstva koja su im dodijeljena najbolje to se moe. Javnost i kao korisnici i kao financijeri. Zagovornici narodnih knjinica Istraivai koji rade za jednu ili nijednu od ovih kategorija Ova se problematika moe razmatrati na tri razine: lokalnoj, nacionalnoj/regionalnoj i meunarodnoj. Poslanje i svrha narodnih knjinica Temeljna pitanja u programima mjerenja radnog uinka u meunarodnim okvirima jesu: emu slue narodne knjinice? Tko nadzire program rada narodne knjinice? Je li to dravno, regionalno ili lokalno pitanje? Trebaju li narodne knjinice biti ope slube koje pruaju svoje usluge cijelom drutvu, ili svoje marketinke aktivnosti trebaju usmjeriti na to da pokau svoju vrijednost za odreene korisnike skupine i svoj utjecaj na njih? Modernizacija sa sobom donosi pitanja koja se odnose na Internet i elektronike informacije i povezuje programe rada narodnih knjinica s pitanjima kao to su e-vlada, drutvena inkluzija, sloboda informacija, zapoljavanje, obrazovanje i ekonomsko blagostanje. to je dobra narodna knjinica i koliko stoji? Ako se dananja dobra narodna knjinica razlikuje od nekadanjeg koncepta dobre narodne knjinice, potrebne su i nove mjere. Ako se konkurencija za javnim fondovima poveava, narodnim su knjinicama potrebni argumenti kako bi dobile svoj dio sredstava. Argumentacija je katkad potpuno politika. Obino se ta argumentacija temelji na dokazima i tada su potrebni pokazatelji radnog uinka koji bi trebali predstavljati jezik za voenje racionalne debate.

77

SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Statistika narodnih knjinica Statistika narodnih knjinica ima veliku vrijednost u poboljavanju standarda ili dobivanju financijske potpore. Narodne knjinice u Europi uglavnom imaju dobre statistike, no ipak, ovo pitanje ukljuuje: Pravodobnost (esto se statistike objavljuju kasno). Potpunost (mogu nedostajati zavrni pokazatelji, zbog ega je nemogue pratiti trendove tijekom vremena). Meunarodna standardizacija (moe se dogoditi da ne potuju meunarodne standardne definicije). Predstavljanje i pristup (mogu biti slabo predstavljene i teko ih je pronai). Svrsishodnost (moe se dogoditi da ne pokrivaju teme potrebne zainteresiranim stranama trenutano su problem elektronike usluge). Mjerenje radnog uinka u narodnim knjinicama Mjerenje radnog uinka pomae upraviteljima da statistike podatke samu u smislene pokazatelje stvarnog rada prednost se daje terminu pokazatelj, moda zato jer ispravno sugerira da je u interpretaciji rezultata potrebna procjena. Meutim, da bi bili korisni, pokazatelji moraju imati jainu i smisao. Moraju se precizno odnositi na ciljeve odreene usluge. Ako se upotrebljavaju za meusobnu usporedbu dviju knjinica, treba obratiti posebnu panju na njihovu usporedivost. Konano, trud koji je uloen da bi se prikupili podaci za izraunavanje radnog uinka, mora biti proporcionalan moguim blagodatima koje e proizai iz poboljanog procesa odluivanja. Nove statistike mjere i drugi alati za vrednovanje elektronikih usluga U Europi i drugim dijelovima svijeta radi se na kreiranju pokazatelja za usluge temeljene na informacijskoj tehnologiji. Neke od tih mjera nisu potpuno doraene, ali ipak mogu biti korisne: primjerice, broj javno dostupnih osobnih raunala postavljenih u ograncima narodnih knjinica i broj posjeta web-stranicama. U brojnim projektima ispituju se sofisticiraniji pristupi, uglavnom usmjereni na akademske knjinice. Projekt Europske komisije EQUINOX, dio programa Telematika za knjinice, osmiljen je tako da obradi sve sektore. U SAD-u glavni posao obavljaju McClure i Bertot. Benchmarking-metoda ispitivanja (metrika i procesna) Benchmarking zapravo znai usporedbu s ciljem poboljanja. Dva su tipa te metode: Metrika (statistika usporedba pri kojoj se upotrebljavaju ili postojee objavljene statistike ili podaci prikupljeni posebno za tu svrhu) Procesna (pri kojoj knjinice ispituju kako drugi postiu svoje rezultate). Mjerila se mogu usporediti s drugim narodnim knjinicama ili drugim vrstama organizacija za ispitivanje srodnih funkcija kao to su nabava ili upravljanje kadrovima. U Velikoj Britaniji i Njemakoj postoje primjeri benchmarking-metode ispitivanja na nacionalnoj razini (vidi Hiperveze). Oba bi se modela lako mogla prilagoditi za upotrebu u drugim zemljama. Mjere vrijednosti i utjecaja Mjerenje vrijednosti i utjecaja iznimno je sloeno. Taj je problem najbolje razmotriti kao dio kontinuuma moguih mjera: Ulaz Obrada Izlaz Ishod Utjecaj

Ulaz ukljuuje sva sredstva koja organizacija upotrebljava da bi proizvela odreenu uslugu ili proizvod koji eli prodati (termin prodati upotrebljava se u najirem smislu). To su financije, zgrade, sirovine, strojevi, osoblje i informacije, koje se sve vie smatraju vanim ulaznim podatkom. Mjerenje se uglavnom sastoji od brojanja, iako se sve vea vanost pridaje mjerenju kvalitete. Ne moe se, meutim, pretpostaviti da je knjinica s veim sredstvima nuno i bolja knjinica.

78

Obrada je sve ono to se uini s ulaznim podacima da se napravi neto novo. Obradu obino mjerimo ako elimo vidjeti koliko dobro funkcioniraju procesi. Tako i knjinica moe mjeriti vrijeme obraivanja novih knjiga kada eli provjeriti da li se postupak konani cilj kojega je da graa bude brzo dostupna, tee onako kao to bi trebalo. Izlaz su stvari koje organizacija proizvodi. Primjerice, to su posuene knjige, odgovori na referentna pitanja i zauzeta mjesta u itaonici. Mjerenje se esto sastoji od zbrajanja broja izlaza. Meutim, kvaliteta ponude bit e jednako vana kao i kvantiteta. Ishodi su svi kratkoroni ili dugoroni rezultati primjene izlaza. Broj stvarno proitanih posuenih knjiga moe biti primjer za ishod posuenih knjiga. Utjecaj je uinak ishoda na okruenje u najirem smislu ukljuivanje ljudi i drutva u cjelini i obino je dugoroan. Primjer je utjecaja poveanje pismenosti, kao rezultat itanja knjiga iz knjinice.

Mjerenje utjecaja uvelike oteava mnotvo razliitih imbenika pa je teko izdvojiti samo jedan (npr. doprinos knjinica). Obino se najvie postie kada se korisnici pitaju kakvi su njihovi stavovi i/ili se promatra njihovo ponaanje. Standardizirani upitnici za korisnike Upitnici su sredstvo za ispitivanje trita i imaju veliku potencijalnu vrijednost za narodne knjinice. Smatraju se donekle skupima, a odabir pitanja, izbor uzoraka i obrada podataka trae znanja, to malim knjinicama moe biti pravi izazov. Upotrebom standardiziranog upitnika smanjuju se trokovi, a dodaje vrijednost. U Velikoj Britaniji upotrebljava se PLUS (Public Library User Survey Anketa za korisnike narodne knjinice). Uporabom istog alata knjinice ne samo da tede uloeni trud ve i rezultate unose u zajedniku bazu podataka, to im omoguuje usporedbe meu knjinicama i vremenske nizove (benchmarking). Rezultati se prihvaaju kao pokazatelji radne uinkovitosti za Britanske standarde za narodne knjinice. Trenutano postoje etiri upitnika kojima je obuhvaena osnovna uporaba knjinice, djeja uporaba, miljenja nekorisnika i uporaba elektronikih usluga. Standardi Postoje dva relevantna meunarodna standarda: ISO 2789:1991 Informacije i dokumentacija meunarodna knjinina statistika. Ovaj standard propisuje kako se broje knjinice, knjiniari, knjige, kasete, diskete itd. radi ukljuivanja u statistiku koja se odnosi na djelatnost knjinice. ISO 11620:1998 Informacije i dokumentacija pokazatelji radnog uinka knjinice. Ovaj standard definira skup od 29 pokazatelja razvrstanih u sljedea podruja: a) zadovoljstvo korisnika; b) javne usluge; i c) tehnike usluge. U toku je (2002. godine) revizija obaju standarda. I jedan i drugi standard su mjerodavni, ali nisu dovoljno poznati i ne podravaju dovoljno mjere za elektronike usluge, za vrijednost i utjecaj. Mjerenje upotrebe elektronikih izvora Upotreba licenciranih elektronikih izvora informacija i dalje e se poveavati, a u pojedinim sluajevima postat e jedini ili prevladavajui nain pristupa sadraju. Elektroniko okruenje, izraeno globalnom mreom World Wide Web, prua prigodu za usavravanje mjerenja upotrebe tih izvora. Ima mnogo alata za analizu ukljuivanja na web. Tipini je primjer Analog. Ta stranica sadri i on-line obuku. Preporuuje se da se svi koji razmiljaju o upotrebi statistika sa servera, upoznaju s nekim problemima vezanim uz interpretaciju takvih podataka, npr. Vrijednost web-statistika i Zato su webstatistike (vie nego) besmislene.

79

Nove statistike mjere i drugi alati za vrednovanje elektronikih usluga Razvoj modela prikupljanja nacionalnih podataka za statistiku mree narodnih knjinica i mjerenje radnog uinka Ova studija (2000.2001.) bavi se nainima izrade i primjene nacionalne zbirke podataka, analiza i sustava izvjetavanja za tonu i pravodobnu statistiku i mjerenje radnog uinka mree narodnih knjinica. Temelji se na starijem radu (vidi sljedeu jedinicu) koji je izradio temeljni komplet statistika i mjera radnog uinka za narodne knjinice (vidi dolje). Direktori projekta su J. C. Berlot i C. R. McClure.

Razvoj statistika i mjerenja radnog uinka za nacionalnu mreu knjinica Ova studija razradila je skupinu temeljnih nacionalnih statistika i mjera radnog uinka kojima se knjiniari, istraivai i donositelji odluka mogu koristiti pri opisivanju upotrebe Interneta i web-usluga te izvora u narodnim knjinicama i dravnoj knjininoj mrei.
Mjere za elektronike izvore (E-metrika) Projekt E-metrika ima za cilj istraiti izvedivost prikupljanja podataka o upotrebi elektronikih izvora. Vijee gradskih knjinica (SAD). Utjecaj Interneta na uporabu narodnih knjinica. Istraivanje je obavljeno u proljee 2000. godine telefonskim anketiranjem 3.097 sluajno odabranih odraslih graana iz cijele zemlje. Anketiranje se provodilo na engleskom i panjolskom jeziku. Knjinice se mogu meusobno usporeivati uporabom Alata za usporedbu srodnih narodnih knjinica ili verzije za akademske knjinice. BUDUI ZADACI Ovo je podruje optereeno problemima koje treba rijeiti: Imati najvie standarde za utjecaj stav je koji se mora prihvatiti i primijeniti na nacionalnoj razini. Trokovi prikupljanja i analiziranja podataka vei su nego to si neke knjinice mogu priutiti. Problematika se smatra tekom i nije openito razumljiva. Dobra praksa polako putuje i polako se prihvaa (meu dravama i npr. od akademskih do narodnih knjinica). Mjerenje aktivnosti u mrenom okruenju osobito je teko, no to e svakako biti klju budue upotrebe statistika i mjerenja radnog uinka. Organizacije koje se bave tim pitanjima mogu biti slabe na nacionalnoj razini. Na meunarodnoj razini su vrlo slabe. Pozitivna praksa u ovom podruju uglavnom je malo poznata. Istraivaki napori u Europi raznoliki su i kratko traju (npr. EQUINOX inicijativa Europske komisije da se izrade mjere radnog uinka za elektronike knjinice, financirala se samo dvije godine, no SAD financiraju dugotrajnija istraivanja). Da bi se takvo stanje uistinu promijenilo, bit e potrebna ne samo bolja promidba pozitivne prakse, nego i razvijanje alata i metodologija koje se mogu primijeniti irom svijeta na dobrovoljnoj osnovi. HIPERVEZE Uvod Namjera je ovog poglavlja prikazati pozitivnu praksu, a sadri grau koja je: dostupna jezino i preko weba afirmirana i upotrebljiva (ne mali pilot-programi). Istodobno smo ukljuili: neke projekte za koje smatramo da mogu biti utjecajni grau na ne-engleskim jezicima ako sluba/aktivnost ima znaajan potencijal. Naglasak smo stavili na europsku grau, ali smo ukljuili i drugu vanu grau bez obzira na podrijetlo. Primjerice, stranica Joea Ryana o knjininoj statistici je amerika, ali je izvrstan izvor informacija i mjera za knjinine statistike. Ta stranica sadri hiperveze, opirnu bibliografiju i izvore u statistikama

80

akademskih, muzejskih i kolskih knjinica te brojne hiperveze na europske izvore za knjininu statistiku. Europa LIBECON Stranica za europsku knjininu statistiku za sve vrste knjinica, ukljuujui narodne knjinice. www.libecon.org EQUINOX EQUINOX je bio projekt koji se financirao u okviru programa Europske komisije Telematika za knjinice. Ovim se projektom istie potreba da sve knjinice razvijaju i upotrebljavaju metode za mjerenje radnog uinka u novom umreenom, elektronikom okruenju, usporedno s tradicionalnim mjerenjem radnog uinka, te da ove metode djeluju unutar okvira upravljanja kvalitetom. Projekt je definirao grupu pokazatelja radnog uinka za elektronike knjinine usluge. http://equinox.dcu.ie/

CAMILE Concerted Action on Management Information for Libraries in Europe (Zajedniki pothvat u upravljanju informacijama za knjinice u Europi) CAMILE je bio zajedniki pothvat koji je podrao program Telematika za knjinice, dio programa Europske komisije Telematics Applications (Primjena telematike). CAMILE je osmiljen kako bi diseminirao i promovirao zajednike rezultate etiri projekta koje je financirala Europska komisija: DECIDE, DECIMAL, EQLIPSE i MINSTREL. Cilj svih tih projekata bio je razvijanje modela i alata za pomo u procesu odluivanja u europskim knjinicama te pruanje jedinstvenog uvida u probleme i izazove s kojima se knjiniari u Europi moraju danas suoiti. http://www.dmu.ac.uk/~camile/ ISTAR Standardizirani upitnici za vrednovanje usluga obrazovanja i osvjetavanja koje pruaju narodne knjinice. http://www.istar.org/
Danska Uprava Danske nacionalne knjinice Ova stranica stavlja na raspolaganje (najnovije, besplatne, bez registracije i bez cookies, odnosno biljeenja informacija na raunalu korisnika) saetke nacionalne statistike o narodnim knjinicama. Stranice su na engleskom jeziku. Uzor svima. http://www.bs.dk/index.ihtml Norveka Norwegian Statens Bibliotekstilsyn Statistika narodnih knjinica detaljnija je nego u danskom primjeru. Nema saetka na engleskom jeziku. http://samson.bibtils.no/ Njemaka Njemaka knjinina statistika Postoji nacionalna shema za mjerenje radnog uinka svih vrsta knjinica. Ova statistika shema razmjerno je stara te se kritizira kao neuinkovita i zastarjela. Jo uvijek nije prihvaeno neko drugo rjeenje na nacionalnoj razini. http://www.bibliotheksstatistik.de/

Fundacija Bertelsmann Fundacija je 1999. godine pokrenula praksu benchmarking-usporedbe narodnih knjinica. Uskoro e biti proirena i na istraivake knjinice. http://www.bix-bibliotheksindex.de/ Bertelsmann Stiftung Bix

81

Benchmarking (metriko i procesno) http://www.stiftung.bertelsmann.de/ SAD Na mnogobrojnim web-stranicama obraene su narodne knjinice i druga podruja. http://nces.ed.gov/surveys/libraries/

ARL Statistike stranice Ovo je interaktivna web-stranica na kojoj moete izabrati varijable, redoslijed knjinica, stopu proizvodnje i pokazatelje te grafiki predstaviti podatke. Podaci s te stranice mogu se preuzeti u ASCII formatu. http://fisher.lib.virginia.edu/newarl/ Opisano u lanku Interactive Peer Group Comparison na adresi: http://www.arl.org/newsltr/197/peergroup.html Meunarodna koalicija knjininih konzorcija (ICOLC) Smjernice za statistiko mjerenje upotrebe web-izvora koji su indeksirani, imaju saetke i puni tekst (studeni 1998.) http://www.library.yale.edu/consortia/webstats.html Program knjinine statistike http://www.nclis.gov/libraries/lsp/statist.html NCLIS statistike i ankete http://www.nclis.gov/statsurv/statsurv.html
Velika Britanija CIPFA Chartered Institute of Public Finance and Accountancy (Ovlateni institut za javne financije i knjigovodstvo) Na ovoj stranici pretplatnici mogu pristupiti i uitati statistiku britanskih narodnih knjinica. Upitnici i komentari dostupni su besplatno. http://www.ipf.co.uk/sis/leisure/publiclibraryactuals/default.asp

Standardi za narodne knjinice u Engleskoj Odjela za kulturu, medije i sport Veina standarda za unos mjerit e se s pomou statistika koje se godinje dostavljaju CIPFA-i. Postoje i standardi za izlazne podatke o zadovoljstvu korisnika, koji e se mjeriti redovnim ispitivanjem i diskretnim testiranjem. http://www.culture.gov.uk/PDF/libraries_pls_assess.pdf IPF klub za benchmarking narodnih knjinica Benchmarking (metriko i procesno) http://www.ipf.co.uk/benchmarking LISU Library & Information Statistics Unit (Odjel za knjininu i informacijsku statistiku) LISU izdaje kompilaciju statistikih podataka o knjinicama i za knjiniare. Verzija godinjega statistikog izvjetaja iz 2001., knjinine i informacijske statistike tablice, dostupni su on-line. Obuhvaa narodne, akademske, specijalne, nacionalne i kolske knjinice. Dostupna su i izdanja za 2000., 1999., 1998. i 1997. godinu. http://www.lboro.ac.uk/departments/dils/lisu/lisuhp.html MIEL: Management Information for the Electronic Library (Upravljanje informacijama za elektroniku knjinicu) Prikazani tekui trendovi u razvoju knjinica, relevantna literatura i predloeni pokazatelji radnog uinka za elektroniku, umreenu knjinicu. Jedno poglavlje saima ranije tekstove i prirunike. Uglavnom se temelji na akademskim knjinicama. http://www.ukoln.ac.uk/dlis/models/studies/

82

Mjerenje radnog uinka Ove matrice rezultat su komparativnih ispitivanja mnogobrojnih kljunih dokumenata o pokazateljima radnog uinka za knjinice. Ispitivanje je naruio DECIDE-projekt, a proveo ga je John Sumsion. http://www.staff.dmu.ac.uk/~camile/matrices/intro.htm#top People's Network (Javna mrea) Ovaj projekt e svih 4.300 britanskih narodnih knjinica spojiti na Internet, gdje je to mogue do kraja 2002. godine. Projekt vrijedan 170 milijuna funti, vodi se kao partnerstvo izmeu New Opportunities Fund (NOF) i Resource Vijee za muzeje, arhive i knjinice. Web-stranica sluit e za objavljivanje rezultata dobivenih ispitivanjem. Javna mrea: prie o uspjehu obuke Sada kad su gotovo sve uprave krenule s NOF IST obukom, na ovoj su stranici prikazane povratne informacije, napredak i zanimljive anegdote koje se odnose na ovaj program. http://www.peoplesnetwork.gov.uk/ Standardizirani upitnici PLUS Public Library User Survey (Anketiranje korisnika narodne knjinice) http://www.ipf.co.uk/plus/ VITAL: The Value and Impact of IT Access in Libraries (Vrijednost i utjecaj pristupa IT-u u knjinicama) Postavlja pitanje Kakva je vrijednost i utjecaj pruanja korisnicima usluga temeljenih na IT-u u narodnim knjinicama? Cilj projekta nije bio samo prikupljanje podataka o tome kakvi bi odgovori mogli biti, ve razvijanje prijenosnih metodologija koje knjinice mogu upotrijebiti za procjenu vrijednosti i utjecaja svojih usluga. Zavrni izvjetaj projekta te radni podaci dostupni su na webstranici. http://www.mmu.ac.uk/h-ss/cerlim/projects/vital.html

Vane publikacije Moore, N. Measuring the Performance of Public Libraries: a Draft Manual. Paris, General Information Programme and UNISIST, UNESCO, sijeanj 1989. Ovo je vrijedan i opsean rad; napisan jasnim i razumljivim jezikom. Ward, Suzanne; Sumsion, John; Fuegi, David; Bloor, Ian. Library Performance Indicators and Library Management Tools. Luxembourg, European Commission DG-XIII-E3, 1995 Zavrni izvjetaj o PROLIB-projektu, poznatom i kao Kutija za alat. Cilj je studije raiavanja terena bio (1) ispitati mjerenje radnog uinka u knjinicama diljem Europe, (2) preporuiti prioritete za daljnji razvoj i (3) izraditi alate za mjere i pokazatelje radnog uinka, koji e biti primjenjivi i vani za sve vrste knjinica u Europi. Bertot, J. C., McClure, C. R., and Ryan, J., Statistics and Performance Measures for Public Library Networked Services. Chicago, IL: American Library Association, 2001. Predstavlja problematiku mjerenja radnog uinka u novim elektronikim uslugama. Van House, Nancy A; Lynch, Mary Jo; McClure, Charles R; Zweizig, Douglas L; Rodger, Eleanor Jo. Output Measures for Public Libraries: A Manual of Standardized Procedures. Second edition. Chicago, America Library Association, 1987. Izvrstan i inventivan tekst preko kojega su se upravitelji knjinica diljem svijeta upoznali s mjerenjem rezultata rada. Van House, Nancy A; Weil, Beth T; McClure, Charles R . Measuring Academic Library Performance: A Practical Approach. Chicago, American Library Association, 1990.

83

Ovaj prirunik, koji je izaao godinu dana nakon prirunika za narodne knjinice, izvrstan je i inventivan tekst preko kojega su se upravitelji knjinica diljem svijeta upoznali s mjerenjem rezultata rada. Povratak na sadraj

84

FINANCIRANJE I FINANCIJSKE MOGUNOSTI

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju izvore za financiranje knjinica koje ne spada u osnovno financiranje lokalne ili sredinje vlade. Posebna je panja posveena prikupljanju sredstava, stvaranju prihoda i traenju dotacija za posebne projekte. PITANJA KNJININE POLITIKE to se tie financijskih sredstava, narodne knjinice uglavnom ovise o godinjim dotacijama svojih lokalnih ili sredinjih vlada. U veini zemalja, to se osnovno financiranje zadnjih godina poveava razmjerno polako, u vrijeme kada se ova djelatnost mijenja dolaskom novih medija i Interneta, kao i zahtjeva za raznovrsnijim informacijskim uslugama. Mnoge narodne knjinice smatraju da e teko izai na kraj s poveanim trokovima, oslanjajui se samo na zakonsko financiranje, a da pritom ne rtvuju svoje temeljne ili tradicionalne funkcije. Zbog toga knjinice moraju odluiti da li e traiti dodatno financiranje, gdje e ga pokuati traiti i koliko truda e posvetiti tom traenju. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Osnovni se proraun knjinice moe dopuniti na razliite naine, ovisno o razliitim zakonskim sustavima koji su na snazi u europskim zemljama. Knjinice do novca mogu doi naplaivanjem svojih usluga, natjecanjem za sredstva organizacija koje nude financijske nagrade za realizaciju projekata. Pokuavajui osigurati financiranje, te su vrste knjinice prihvatile razliite strategije, ukljuujui stvaranje partnerskih odnosa i zapoljavanje osoba iji je cjelodnevni posao istraivanje mogunosti za financiranje i pripremanje ponuda za natjeaje. BUDUI ZADACI Nejasno je kakav e dugoroni uinak imati tendencija da narodne knjinice postanu vie ovisne o vanjskom financiranju. Organizacije s dobrim poslovnim rezultatima, iskusnim osobljem i uspostavljenim partnerskim odnosima vjerojatno e i dalje pobjeivati. Moda se ravnotea treba uspostavljati posebnim programima koji e slabijim ponuaima pomoi da odre korak. Meutim, elja jedne lokalne vlasti i knjinice da nadmae uspjeh drugih, moe biti jaka sila koja je u stanju otvoriti blagajnu lokalnih vlasti. Postoji opasnost da bi vlade i lokalne uprave mogle povui sredstva za osnovno financiranje iz knjinica koje su donacijama dobile velika financijska sredstva. S vremenom e trebati ispitati posljedice tog rizika. Povratak na sadraj

85

DJELOKRUG Ove smjernice obrauju sljedee teme: Financiranje iz prorauna javnog sektora Stvaranje prihoda Vanjsko financiranje Partnerstvo Profesionalci koji prikupljaju financijska sredstva Budunost natjeaja PITANJA KNJININE POLITIKE Ove smjernice obrauju izvore financijskih sredstava narodnih knjinica, ukljuujui dravna sredstva (javni sektor), sredstva koja je knjinica zaradila (naplaivanje usluga, lanarina) i vanjske izvore (subvencije, donacije, natjeaji). Ti se izvori financiranja razmatraju u kontekstu: zakonodavnih odredaba koje ureuju pruanje knjininih usluga utvrivanja utjecaja modela financiranja na ponudu usluga razvijanja zadae narodnih knjinica u digitalnom dobu. Narodne knjinice jo uvijek uglavnom ovise o financiranju iz prorauna javnog sektora (lokalna ili sredinja vlada), ali taj se obrazac postupno mijenja. Financiranje iz prorauna javnog sektora, koji se stvara ubiranjem poreza, uglavnom je statino, dok postoji mnotvo prilika za traenje dodatnog financiranja iz dotacija ili naplaivanjem netradicionalnih usluga. Istodobno, narodne se knjinice pozivaju da procijene svoj raison d' tre i usluge koje nude; vidi vrednovanje. U razdoblju od 1991. do 1998. godine poveanje osnovnoga zakonskog financiranja narodnih knjinica u Europi iznosilo je samo 16% (vidi LibEcon). U istom razdoblju: prihod od naplate usluga porastao je za 134% prihod iz posebnih fondova za 133%. Iz ovih je podataka vidljivo koliko se mijenjaju izvori financiranja narodnih knjinica u itavoj Europi. Knjinicama je potreban ustaljen temeljni proraun kako bi mogle planirati svoje osnovne aktivnosti kao to su nabava knjiga, odravanje zgrade i broja zaposlenika. Uobiajeno je da ta financijska sredstva dostavlja sredinja vlada preko lokalne uprave, kao dio ireg financiranja za realizaciju njihovih obveza. Iznos koji se treba potroiti obino ne podlijee nikakvim propisanim standardima, iako se provoenje zakonskih obveza u nekim zemljama nadgleda i provjerava (vidi Audit Commission). Moda je iznos zakonskih financijskih sredstava nekad bio dovoljan za financiranje tradicionalnih usluga, ali zahtjevi se i oekivanja javnosti mijenjaju. Trokovi uvoenja novih informacijskih i neknjinih usluga kao to je pristup Internetu, uveali su trokove u vrijeme kada je osnovni proraun bio statian. Dodatni trokovi izrade web-stranica i digitalnog sadraja poveavali su raspon usluga koje se oekuju od narodnih knjinica, ali i visinu prateih trokova. Narodne knjinice moraju razvijati i implementirati nove programe i usluge kako bi zadovoljile novonastale potrebe zajednica koje opsluuju. To vrijedi i za program socijalne politike, vidi socijalna inkluzija; obrazovanje; participacija; poduzetnitvo; osobe s posebnim potrebama; djeca; npr. cjeloivotno uenje, drutvena inkluzija, a za osmiljavanje usluga za digitalno doba vidi otkrivanje izvora; digitalizacija; multimedija; prilagoavanje. Narodne knjinice moraju ponuditi nove digitalne usluge i osigurati osoblju znanje i sposobnosti za rad u tom okruenju. Narodne knjinice moraju raditi u okviru zakona koji ureuje njihovo osnivanje i definira knjinine usluge. U nekim zemljama narodne knjinice su zakonski obvezne korisnicima besplatno pruati

86

odreene osnovne usluge. Ne postoji propisana, univerzalno prihvaena definicija osnovnih usluga. Zakoni mnogih zemalja napisani su prije digitalnog doba. Knjinice bi trebale razmotriti da li trebaju poveati svoje temeljno financiranje nekim od ovih naina: dotiranje preputanje poslova dobavljaima lobiranje dravnih ili lokalnih dunosnika utjecaj na javno miljenje osnivanje klubova prijatelja narodne knjinice zajednika isporuka usluga stvaranje prihoda ili naplata usluga. LibEcon milenijsko istraivanje ilustrira trendove u ostvarivanju prihoda knjinica. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Stvaranje prihoda Knjinice pruaju svoje usluge javnosti, a katkad i komercijalnim organizacijama, kojima se usluge mogu naplatiti. Usluge kao to su pruanje tehnikih informacija, informacija o tvrtkama, posuivanje odreenih vrsta grae, npr. audiovizualnih izvora, ponekad se naplauju. Zakon ne doputa naplaivanje lanarine, npr., u Velikoj Britaniji i Grkoj, ali doputa, npr., u Njemakoj, Litvi, Nizozemskoj, Slovakoj i Sloveniji. Zemlje koje doputaju naplaivanje lanarine, doputaju i naplaivanje posudbe knjiga, iako su uobiajene iznimke ili popust za osobe s niim primanjima. Ti izvori prihoda rijetko pokrivaju trokove ponude usluga koje se naplauju, ako uzmemo u obzir sve trokove. Veina korisnika vjerojatno ne bi htjela platiti pune trokove neke usluge, npr. posuivanje knjige preko meuknjinine posudbe ili pretraivanje on-line baza podataka. Londonska knjinica, iskljuivo komercijalna, samofinancirajua posudbena knjinica u Londonu, svojim lanovima godinje naplauje 150 (240 EUR). Usporedbe radi, godinja lanarina u narodim knjinicama u Bremenu i Klnu iznosi 20 EUR, odnosno 21 EUR, a obje knjinice nude popust ili besplatno lanstvo raznim kategorijama korisnika kao to su djeca ili studenti. Bremenska knjinica naplauje 3 EUR, a Kln 1,5 EUR za posuivanje audiovizualne grae. Narodne knjinice osnivane su s idealnom zamisli o pruanju besplatnog pristupa knjigama i drugoj grai za itanje, osobito onima koji nemaju novca da ih sami nabave. To i dalje ostaje velika elja mnogobrojnih knjiniara iz narodnih knjinica i demokratski izabranih tijela koja financiraju knjinice. Metode stvaranja prihoda obino obuhvaaju naplaivanje za neke od navedenih vrsta usluga: Naplata za ulanjenje ili godinja pretplata. Naplata za posudbu knjiga. Naplata za posudbu audiovizualne grae ukljuujui videokasete, DVD, itae e-knjiga. Naplaivanje djejih prirunika, postera, mapa, alica, pisaeg pribora, disketa, karata, naoala za itanje itd. Prodaja stare grae. Naplata za fotokopiranje i ispise s raunalnog pisaa. Zakasnina, kazne za izgubljene i oteene knjige. Naplata pristupa internim projektima digitalizacije. Posjet posebnim dogaanjima koje organizira knjinica. Prodaja publikacija, posebice o zaviajnoj povijesti, karata, informacija o lokalnoj zajednici. Iznajmljivanje prostorija i zgrade. Kopije i fotografije iz zaviajnih zbirki. Naplata za poslovne (i druge?) usluge. Pristup Internetu.

87

Naplaivanje meuknjinine posudbe drugim knjinicama. Naplata za hranu i pie, koji se prodaju u prostorijama knjinice.

Preputanje poslova privatnim dobavljaima (npr. internetske obuke i komercijalnih aktivnosti) moe isto tako biti izvor prihoda. Malo je knjinica kojima su dostupne sve te metode stvaranja prihoda. Prepreke mogu biti zakonske prirode ili se mogu odnositi na raspon usluga koje knjinica nudi. Novani iznos tako prikupljen, iako znaajan, mora se usporediti s trokovima pruanja tih usluga. Etika javne slube i postojanje osnovnog prorauna spreavaju knjinice da svojim itateljima naplate pune trokove usluga. Naplaivanje odreenih usluga moe biti i zakonom zabranjeno. Danski zakon o narodnim knjinicama doputa knjinicama da naplauju svoje usluge, ali ih obvezuje da naplauju po trenutanim komercijalnim cijenama i ne doputa im da zloupotrebljavaju svoj poloaj tako to e niim cijenama konkurirati komercijalnim tvrtkama. Knjinicama nije doputeno naplaivati lanarinu ili posuivanje knjiga. Osnovana je Fundacija za trinu knjinicu kako bi pomogla danskim narodnim knjinicama da djeluju u novoj gospodarskoj klimi. Web-stranica Fundacije sadri relevantno poglavlje Zakona o narodnim knjinicama (na engleskom jeziku). Vanjsko financiranje Zadnje desetljee u mnogim je zemljama oivjela kultura natjeaja u knjinicama, muzejima i arhivima. Vlade, Europska unija i druga tijela ili fundacije, odluile su novac usmjeravati preko natjeaja ili podnoenjem ponuda s odreenim prijedlozima za aktivnost, u skladu s uputama koje izdaje tijelo koje financira projekt. Obino se financiranje takvih projekata provodi na temelju natjeaja. Jedna od prednosti takva naina financiranja u tome je to se tako esto mogu dobiti sredstva dovoljna za primjenu politike promjene i razvojnih ciljeva slube, to se ne moe priutiti iz osnovnog prorauna. Vlade smatraju da takvo nadmetanje za novac vodi prema inovativnijoj, vie poduzetnikoj, trinoorijentiranoj kulturi u lokalnoj upravi. Organizacije javnog sektora susreu se s dva problema: prepoznavanje prilika za ponudu i pripremanje valjanih ponuda. Nacionalno istraivanje koje je provelo sveuilite Nothumbria u Velikoj Britaniji 2001. godine, ustanovilo je da: 73% knjinica, muzeja i arhiva podnijelo je ponude za jedan ili dva velika projekta izmeu 1997. i 2000. godine. U istom razdoblju samo 3% knjinica nije podnosilo ponude za projekte vrijedne vie od 150.000 EUR. Mnogi su bili ponukani traiti takav nain financiranja zbog nedostatnosti osnovnog prorauna. Manje organizacije, s ogranienim brojem osoblja i strunosti, mogu se osjeati iskljuenima iz ovog sustava financiranja pa postoji rizik da e zaostati za drugima. Uspjeh u kulturi natjeaja moe ovisiti o kvaliteti upravljanja organizacijom. U planiranju ovih projekata veoma je vana povezanost slube s nadreenom organizacijom (lokalna uprava). Organizacije koje su sudjelovale na natjeajima izjavile su da su pojaale veze s partnerskim organizacijama i unutar sebi nadreene organizacije i izvan nje, iako se istodobno partnerstvo smatra izvorom problema. Organizacije koje su davale ponude, izrazile su zabrinutost zbog nerealnih rokova za podnoenje prijava, kvalitete i strunosti odbora koji obavlja odabir, slabo definiranih kriterija, promjena ciljeva, sloenih obrazaca za prijavu i nedostatka povratnih informacija. Kultura natjeaja openito moe imati tendenciju da oslabi veze izmeu organizacije i tijela koje joj osigurava osnovno financiranje.

88

Prepoznavanje prilika za podnoenje ponuda Ove smjernice ne pokuavaju popisati sve mogue izvore financiranja u svim zemljama Europe. Financiranje je uglavnom nacionalno ili regionalno pitanje, ne meunarodno. Nacionalna udruenja knjinica ili dravna ministarstva koja ih financiraju, trebali bi savjetovati knjinice koje trae izvore financiranja. Vee lokalne uprave imaju urede ili odjele koji su se specijalizirali za traenje izvora financiranja i pripremanje ponuda. Popis hiperveza nalazi se na kraju ovih smjernica. Britansko udruenje knjinica, primjerice, objavljuje web-stranice i programe financiranja Europske komisije. Pripremanje valjanih ponuda Struno usavravanje treba knjiniarima omoguiti da steknu znanja potrebna za pripremanje uspjenih prijedloga za financiranje ili za sklapanje ugovora o financiranju s privatnim sektorom. Prijedlog e se nai u konkurenciji s mnogim drugim ponudama, a na mnoge pozive za dostavljanje ponuda stignu prijedlozi za iznose i do deset puta vee od doputenih sredstava. Da bi ponuda bila uspjena, mora: isticati se meu ostalima jasno i koncizno utvrditi ciljeve opisati kako udovoljava kriterijima navedenima u natjeaju osigurati temeljit plan projekta i pokazati kako e se njime upravljati. Knjinicama koje podnose prijedloge za financiranje ustanovama koje daju dotaciju, mogle bi pomoi sljedee ope smjernice: Pobjedniki prijedlozi uvijek pokazuju da je autor ponude paljivo i temeljito proitao natjeaj. Uspjena ponuda treba pokazati dobre ideje o rjeavanju jednog ili vie kljunih pitanja odreenih u natjeaju. Ta e pitanja uvijek biti razraena do najsitnijih detalja pa se natjeaj za dostavljanje ponuda mora proitati temeljito i paljivo. Prijedlozi projekata ocijenit e se u skladu s kriterijima navedenima u natjeaju. Primjeri kriterija za vrednovanje: Dokaz razumijevanja problema. Prikladnost metodologije i odabranih metoda za vrednovanje. Iskustvo predlagaa. Izvedivost i detaljan plan rada i raspored rokova. Vrijednost za novac. Projekt se prije svega mora temeljiti na dobroj ideji. Treba biti usklaen sa zahtjevima natjeaja, originalan, ponuditi stvarne blagodati za ustanovu i iru ili ciljanu zajednicu ako bude prihvaen, i pokazati dobro poznavanje problematike i drugih poslova koji su ve zavreni. Ocjenjiva mora biti uvjeren da knjinica moe provesti projekt. Prijedlog treba ponuditi skicu plana projekta, s ostvarivim rezultatima. Treba opisati lanove tima, njihovo radno iskustvo i dopunske funkcije, uz predoenje dokaza da e se projektom ispravno upravljati. Upravljanje projektom osobito je vano ako u njemu sudjeluje nekoliko partnera. Koristan e biti dokaz o ranijem uspjenom radu s istim partnerima, ili u slinim konzorcijima. Natjeaj za dostavljanje ponuda moe upuivati na odreene standarde pa se u ponudi mora objasniti kako e se projekt pridravati tih standarda. Neki e natjeaji traiti ponude za velike projekte (vie od 150.000 EUR na godinu) u duim razdobljima (obino do tri godine). Drugi e nuditi skromnije financiranje 10.000 do 15.000 EUR za est mjeseci ili jednu godinu. Trud uloen u pripremanje prijave na natjeaj treba biti proporcionalan raspoloivim financijskim sredstvima. Partnerstvo, vidi i upravljanje Openito, u kulturi natjeaja, njegovanje i odravanje ireg spektra partnerskih odnosa postaje sve vanije za prikupljanje financijskih sredstava. Zajedniki rad s velikim brojem suradnika velika je prednost. Partneri mogu biti iz neprofitnog sektora, privatnog sektora, iz drugih lokalnih uprava ili iz razliitih odjela iste uprave. Knjinice, muzeji i arhivi mogu dobro suraivati u traenju financijskih sredstava, te bi mogli predstaviti strateki i sustavan pristup projektu, to bi moglo ostaviti snaan dojam na tijelo koje daje dotaciju.

89

Partnerstvo zasnovano zbog odreene ponude, treba odrati i ponovno iskoristiti za budue ponude. Njegovanje veza s korisnikim skupinama moe biti korisno jer se time jami da projekt ima pouzdane korijene u potrebama lokalne zajednice. Partnerstvo moe poveati potekoe kada ponude treba predati do tono odreenog roka ili kad treba osigurati sufinanciranje.

Profesionalci koji prikupljaju financijska sredstva U nekim lokalnim upravama zaposleni su strunjaci s punim radnim vremenom, iji je posao otkrivanje prilika za financiranje i pomaganje knjiniarima u pripremanju ponuda. Takvi su strunjaci zadueni za ponude i nadgledanje svih faza postupka podnoenja ponuda. Njihov uspjeh na poslu ovisi o iznosima koje prikupe, a trokove svoga radnog mjesta pokrivaju kada prikupe iznos jednak svojoj plai. Obino prikupe mnogo vie od toga. Ti strunjaci najbolje rade u kontekstu opih napora za prikupljanje sredstava koje ine vlasti u cjelini, a ne samostalan rad knjinica. BUDUI ZADACI Knjinice e se morati pobrinuti da sve budue definicije osnovnih usluga vezanih uz zakonsko financiranje budu prikladne za sadanji i budui koncept digitalne knjinice koja odgovara potrebama zajednice i graana koje opsluuje. Nema univerzalno prihvatljive definicije osnovnih usluga; postojei opisi funkcija narodne knjinice nisu precizni i mogu se odnositi i na digitalne i na tradicionalne izvore. Osnovne usluge u budunosti bit e digitalne usluge. To je ve postala stvarnost u nekim zemljama. U dananje vrijeme, narodne se knjinice posvuda financiraju iz javnog sektora, to e se vjerojatno nastaviti. Bogate zemlje mogu priutiti besplatne narodne knjinice i iriti spektar ponude usluga. Mnogo je tee financirati nove i inovativne usluge u zemljama s niim prihodima. Kad bi se narodne knjinice oslobodile svih zakonskih ogranienja i kad bi im se dopustilo slobodnije prikupljanje novca nego dosad, nije sigurno koliko bi novca mogle prikupiti. Cijena lanarine za potpuno pokrivanje trokova bila bi mnogo via nego to bi mnogi ljudi mogli platiti. Morale bi se odrediti puno vie cijene za mnoge usluge za koje ljudi sada plaaju simboline iznose, npr. za rezervaciju. Mnoge manje knjinice nesumnjivo bi se morale zatvoriti, to bi izazvalo niz posljedica na mnoge lokalne zajednice i rast drutvene iskljuenosti. Narodne knjinice izgubile bi dobru volju i sposobnost da rade za drutvo u cjelini, to sada cijene i korisnici i vlasti. Nije lako predvidjeti da li e se financiranje narodnih knjinica od strane vlasti i poreznih obveznika u budunosti poveati. Mnogo toga ovisit e o utjecaju koji narodne knjinice imaju na drutvene, gospodarske i kulturne probleme i potrebe. Vrlo je vjerojatno da e i u doglednoj budunosti narodne knjinice morati traiti dodatne izvore financiranja. Budunost natjeaja Prije opisana kultura natjeaja ne moe sama po sebi osigurati nain financiranja slube u cjelini. Njezina je temeljna vrijednost u tome to potie promjene kroz posebne projekte. U nekim zemljama natjeaji su tako raireni i predstavljaju golem dio raznih naina financiranja, da to moe imati neoekivane posljedice za slubu narodnih knjinica. Natjeaji nagrauju one koji su dobri u traenju financijskih sredstava, ali im ne dodjeljuje sredstva neposredno, na temelju potreba. Osobito manje uprave moda nemaju sredstava koja bi usmjerile na istraivanje mogunosti, pripremanje ponuda, izvoenje specijalnih projekata i, posebno, sredstava za odravanje projekta nakon prve, izvana financirane, faze. Zavreni specijalni projekti moraju biti odrivi: to znai da oni zahtijevaju financijsko odravanje kada se faza vanjskog financiranja zavri. U kontekstu statikog osnovnoga prorauna, treba paljivo razmisliti o mijenjanju prioriteta i potrebi da se novac preusmjeri s postojeih usluga na odravanje

90

novih. U novije vrijeme, sve vei broj izvana financiranih projekata vjerojatno rezultira prebacivanjem financija s knjiga na IT-usluge. Organizacije s dobrim poslovnim rezultatima, iskusnim osobljem i uspostavljenim partnerskim odnosima vjerojatno e i dalje pobjeivati. Moda se ravnotea treba uspostaviti posebnim programima koji e slabijim ponuaima pomoi da odre korak. Meutim, elja lokalne vlasti i knjinice da nadmae uspjeh drugih, moe biti jaka sila koja je u stanju otvoriti blagajnu lokalnih vlasti. Postoji opasnost da bi vlade i lokalne uprave mogle povui sredstva za osnovno financiranje iz knjinica koje su donacijama dobile velika financijska sredstva. S vremenom e trebati ispitati posljedice tog rizika. HIPERVEZE Europa EBLIDA Odrava web-stranicu koja sadri popis mogunosti za financiranje knjinica u Europi, ukljuujui one koje prua Europska komisija. Http://www.eblida.org/funding/funding.html

Europa Ova web-stranica vodi je za financiranje koje nudi Europska komisija. http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/info_subv/index_en.htm The Gates Foundation Dotira knjinice koje opsluuju ekonomski zakinuta podruja. http://www.gatesfoundation.org/ EUCLID Ova web-stranica sadri vijesti o mogunostima financiranja kulturnih organizacija u Europi. Europski informacijski centri (European Information Centres EIC) svojim bi savjetima mogli pomoi u moguem financiranju i izvorima informacija. http://www.euclid.co.uk/ LIBECON http://www.libecon.org/default.asp LibEcon2000 Millennium Study Knjinina ekonomika u Europi http://www.libecon.org/millenniumstudy/default.asp
Danska Centar za trine knjinine usluge, Aarhus. Fundacija koja pomae knjinicama u Danskoj da svladaju nove ovlasti za naplaivanje svojih dodatnih usluga. http://www.cby.dk/marketablelibrary.htm Finska Izvjetaj o financiranju narodnih knjinica u Finskoj. http://www.minedu.fi/minedu/culture/libraries_gateways.html Njemaka Web-stranica Narodne knjinice Kln, s cjenikom pretplata i posudbe. http://www.stbib-koeln.de/nutzung/mitglied.htm

Web-stranica narodnih knjinica u Bremenu s cjenikom. http://www.stadtbibliothek-bremen.de/service/home.php3?service=preise

91

Velika Britanija Kultura natjeaja i lokalna uprava. Izvjetaj sveuilita u Northumbriji. http://online.northumbria.ac.uk/faculties/art/information_studies/imri/rarea/im/pubsec/bidcul/Bidding Culture Final Report.pdf

The Heritage Lottery Fund financira organizacije kulturne batine i projekte koji mogu ukljuiti knjinice, muzeje i arhive. http://www.hlf.org.uk/ Londonska knjinica Samofinancirajua knjinica u sreditu Londona, s podacima o uslugama i cijenama pretplate. http://webpac.londonlibrary.co.uk/ Program NOF digitise Koristi se dijelom prihoda Nacionalne lutrije za financiranje projekata digitalizacije u Velikoj Britaniji. http://www.nof-digitise.org/ Resource Jedna stranica posveena organizacijama koje se bave dotiranjem. http://www.resource.gov.uk/information/funding/00grants.asp The Wolfson Public Library Challenge Fund. Program koji djelomice financira vlada, a koji financira projekte narodnih knjinica. http://www.resource.gov.uk/action/dcmswolf/00dcmswo.asp
Povratak na sadraj

92

SURADNJA I PARTNERSTVO
SAETAK DJELOKRUG Upravljanje suradnikim sporazumima, konzorciji i partnerstvo s drugim vladinim agencijama, lokalnim upravama i poslovnim organizacijama. PITANJA KNJININE POLITIKE U nekim je zemljama kultura razvijanja partnerskih odnosa postala vaan dio vladine politike. Potreba za razmatranjem javnih potreba u vie holistikom kontekstu, koju podravaju mnoge vlade i EU, znai da narodne knjinice trebaju suraivati s drugim odjelima lokalne uprave, agencijama i lokalnim i regionalnim uredima sredinje vlade, te sa svojim partnerima iz podruja kulture kao to su muzeji i arhivi. Pojava umreenih usluga i priroda digitalnog sadraja u cyber-prostoru jo su jedna jaka sila koja moe ukloniti organizacijske prepreke, a narodne knjinice potaknuti da prihvate otvoren i inovativni pristup suradnji i partnerstvu. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Za ostvarenje razliitih ciljeva korisni su razliite vrste partnerstava, ukljuujui: Strateka partnerstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na regionalnoj razini, partnerstva se mogu sklapati poradi osnivanja razvojne agencije za muzejske, knjinine i arhivske ustanove. Partnerstva izmeu narodnih i drugih knjinica. Partnerstva s neprofitnim sektorom. Partnerstva s industrijom. Vrste partnerstva Nekoliko je vrsta i ciljeva partnerstva: regionalna ili lokalna, kada organizacije iz jednog podruja sklope sporazum o suradnji prema podruju rada, kada grupe ili organizacije specijalizirane za posebno podruje, bez obzira na lokaciju, sklope sporazum o zajednikom radu prema aktivnosti, npr. isporuka usluga, zatita, obuka, razvoj informacijske tehnologije i nabava. BUDUI ZADACI Razvojem digitalne tehnologije knjinice i druge ustanove sve su manje izolirane, a sve vie meusobno ovisne. Budunost partnerstava usko je povezana s budunou financiranja. Mogu se pojaviti novi modeli kao to su regionalni centri za usluge iz kulture, koji e za lokalne kulturne ustanove osiguravati nove programe, rjeenja i usluge. Mora se izgraditi zakonski i administrativni okvir za sklapanje partnerstava i suradnje, unutar kojega e djelovati knjinice i druge kulturne ustanove. Treba uzeti u obzir injenicu da slube lokalne uprave, kao to su narodne knjinice, vie nisu same sebi dovoljne kao to su nekad bile i da su sada dio globalne mree koja ukljuuje javni, privatni i dobrovoljni sektor. Povratak na sadraj

93

DJELOKRUG Teme obraene u ovim smjernicama: Strateka partnerstva Vrste partnerstva Pokretanje partnerstva Organizacija partnerstva Odravanje partnerstva

PITANJA KNJININE POLITIKE U nekim je zemljama kultura razvijanja partnerskih odnosa postala vaan dio vladine politike. Potreba za razmatranjem javnih potreba u vie holistikom kontekstu, koju podravaju mnoge vlade i EU, znai da narodne knjinice trebaju suraivati s drugim odjelima lokalne uprave, agencijama i lokalnim i regionalnim uredima sredinje vlade, te sa svojim partnerima iz podruja kulture kao to su muzeji i arhivi. Sve je vea potranja za uslugama koje u odreenom geografskom podruju ne moe pruiti samo jedna ustanova: potrebna su partnerstva kako bi se na ekonomian nain poveao spektar usluga dostupnih javnosti ili osiguralo odravanje i poboljanje usluga tamo gdje proraun nije dovoljan. Pojava umreenih usluga i priroda digitalnog sadraja u cyber-prostoru jo su jedna jaka sila koja moe ukloniti organizacijske prepreke, a narodne knjinice potaknuti da prihvate otvoren i inovativni pristup suradnji i partnerstvu. Ulaskom u partnerstvo, narodne knjinice mogu nai financijska sredstva za inovacije i razvoj te stei znanja koja nisu uobiajena meu knjininim osobljem. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Partnerstvo je sredstvo za postizanje odreenog cilja. Partnerstva obino nastaju jer ih sudionici vide kao uinkovit nain za unapreenje svojih ciljeva. Partnerstva su uspjena kada svi sudionici od toga imaju koristi i daju svoj doprinos. Za narodne knjinice, uinkovito je ono partnerstvo koje rezultira jasnim i mjerljivim prednostima za njihove korisnike. Potencijalni partneri narodnih knjinica Za realizaciju razliitih ciljeva, korisne su razliite vrste partnerstava: Strateka partnerstva mogu se zasnovati na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na nacionalnoj razini strateka se partnerstva mogu sklapati radi izvoenja vanih nacionalnih programa s odreenim ciljem, npr. People's Network u Velikoj Britaniji projekt je ija je namjera sve narodne knjinice u Velikoj Britaniji spojiti na Internet, u skladu s odlukom vlade da svakoj osobi u Velikoj Britaniji prui mogunost za on-line pristup. Na regionalnoj razini, strateka partnerstva mogu se sklapati za: Osnivanje razvojne agencije za muzejske, knjinine i arhivske organizacije, koja bi unaprijedila razvoj ovog sektora u regiji voenjem, promicanjem, savjetovanjem, traenjem financija, novim natjeajima i oglednim projektima, te isporukom usluga.

Realizaciju ciljeva kao to je stvaranje irokopojasne mree narodnih knjinica; razvoj i isporuka elektronikog sadraja; obuavanje knjininog osoblja; promicanje knjievnosti i kulture itanja, stvaranje prilika za cjeloivotno uenje u lokalnim i regionalnim zajednicama. Predstavljanje interesa tih triju domena (muzeji, knjinice, arhivi) unutar regionalnog i stratekoga konteksta, ostvarujui kontakte sa: vladama i vladinim agencijama; regionalnim politikim i izvrnim tijelima; nacionalnim i regionalnim strunim tijelima; obrazovnim tijelima; lokalnim vlastima; dobrovoljnim udrugama.

94

Da bi bila uspjena, regionalna strateka tijela trebaju raditi u partnerstvu s organizacijama-lanicama i drugim zainteresiranim stranama, uvaavajui prioritete i potrebe individualnih slubi i lokalne autonomije. Partnerstvo izmeu narodnih i drugih knjinica Skupine knjinica, obino narodnih i akademskih, mogu sklopiti sporazum o suradnji u podrujima kao to su zajednika nabava izvora (osobito elektronikih izvora), digitalizacija najvanijih izvora i osiguravanje pristupa preko zajednike web-stranice, portala ili pretraivaa, npr. ujedinjavanjem njihovih kataloga. Partnerstvo s dobrovoljnim udrugama Narodne knjinice mogu imati koristi od partnerstva s dobrovoljnim udrugama i nevladinim organizacijama vezano uz njihovo razumijevanje i angairanost oko potreba posebnih ciljanih skupina, npr. starijih osoba, osoba s posebnim potrebama, lokalnih zajednica i etnikih manjina. Partnerstvo s industrijom Da bi prodali svoje usluge, telekomunikacijske tvrtke moraju upotrebljavati infrastrukturu u koju su investirali i koja e im omoguiti da zarade sredstva potrebna za njihovu odrivu komercijalnu budunost. esto lokalne i regionalne uprave ili konzorciji zakupe odreeni frekvencijski opseg za isporuku raznovrsnih usluga. Treba istraiti mogunost da narodne knjinice i telekomunikacijske tvrtke zajedniki investiraju u takve usluge, na osnovi podjele dobiti i rizika. Vrste partnerstava Nekoliko je vrsta i ciljeva partnerstava:

regionalna ili lokalna, kada organizacije iz jednog podruja sklope sporazum o suradnji prema podruju rada, kada skupine organizacija specijaliziranih za odreeno podruje, bez obzira na lokaciju, sklope sporazum o zajednikom radu partnerstva po aktivnosti ukljuuju:

isporuka usluga zajedniko natjecanje i razvijanje projekata informacijskog drutva, usluga koje podravaju program cjeloivotnog uenja itd. obuka npr. IT-obuka, obuka o upravljanju. Mogu se obuhvatiti: prepoznavanje i implementiranje mogunosti za suradnike pothvate u vezi s obukom i usavravanjem osoblja; rasprava o zajednikim problemima i rjeenjima te promicanje pozitivne prakse; organiziranje zajednikih seminara i mentorskih aktivnosti; prepoznavanje mogunosti za zajedniko koritenje i nabavu izvora znanja; uspostavljanje razmjene kadrova. partnerstva za razvoj informacijske tehnologije mogu unaprijediti niz usluga koje knjinica nudi, npr. zajednikim elektronikim izvorima i ponudom elektronikog pristupa katalozima i bazama podataka radei zajedno u smjeru razvoja virtualne knjinice. partnerstva za nabavu i konzorciji postali su popularni i utjecajni, osobito u sektoru akademskih knjinica. Smatraju se vanim sredstvom kojim se za novac iz knjininih prorauna dobiva vea vrijednost raznim popustima za nabavu na veliko i zajednikim licencijama, osobito za elektronike publikacije. Izdavai i dobavljai isti tako ostvaruju korist od konzorcija utedom na marketingu, osiguranim tritem i predstavljanjem njihovih proizvoda. Pomau u poboljanju politike razvoja zajednikih zbirki i izbjegavanju nepotrebnog usitnjavanja u nabavnoj politici. Konzorciji mogu stupiti u pregovore s dobavljaima s pozicije svoje jaine. Prema djelokrugu mogu biti meunarodni (vidi EIFL). zatita jedinstvene grae, moe se obavljati u suradnji radi ujedinjavanja strunosti i izbjegavanja udvostruavanja rada. Program zatite zahtijeva zainteresirano i obavijeteno

95

osoblje, tone podatke, dostatno financiranje, odgovarajue standarde, strategiju i metode zatite te mehanizme za dijeljenje informacija i pristupa. Vidi i digitalizacija.

partnerstva za projekte esto su potrebna kada se trai vanjsko financiranje preko natjeaja, npr. istraivaki programi Europske komisije koji esto kao uvjet postavljaju minimalni broj partnera koji moraju potjecati iz minimalnog broja lanica ili drava kandidata. partnerstva za financiranje vidi financiranje.

Pokretanje partnerstva Neformalni kontakti i razgovori izmeu donositelja odluka iz potencijalnih partnerskih organizacija esto su prvi korak iza kojega slijede prve rasprave o mogunostima usklaivanja ciljeva svih ukljuenih partnera. Prirodu dogovorene suradnje treba definirati pismeno, te navesti ciljeve i odgovornosti svakog od partnera. Pitanja koja treba razmotriti jesu: financiranje, prostori i oprema, vrijeme, osoblje, publika, marketing i uporaba medija. Izjava o misiji Kada se partnerstvo formalizira, potrebna je i izjava o njegovoj misiji, na primjer: -

da pomae i podrava jedinstvenu ulogu sektora u poboljanju kulturnog, drutvenog, obrazovnog i gospodarskog ivota regije da modernizira, obnavlja i transformira narodne knjinice te da potpuno iskoritava njihove potencijale za uenje, za drutvenu inkluziju, za kreativnost te za gospodarsku i drutvenu obnovu.

Temeljne vidljive aktivnosti Aktivnosti koje partnerstvu daju ivot i vanjsku vidljivost te potencijalno poveavaju njegov utjecaj jesu: Strateki plan koji istie strateke ciljeve. Objavljeni planovi djelovanja za odreena vremenska razdoblja. Radne skupine koje e provesti te planove djelovanja. Glavni izvjetaji i dokumentacija koja pokazuje rezultate planova djelovanja. Organizacija i struktura partnerstva Partnerstvo treba biti odgovorna organizacija. Partnerstva mogu imati formalno-pravni status ili pravni identitet kao to je registrirana tvrtka ili zaklada u slubi javnog interesa. Partnerstvu je esto potreban korporativni identitet, ukljuujui ime, logo itd. Partnerstvo moe odluiti da li e stupiti u drugo partnerstvo kao korporativno tijelo. Partnerstvo treba funkcionirati prema jasnim pravilima upravljanja, npr. pravila za sastajanje odbora i donoenje odluka; za primjer vidi konzorcij Kalifornijska dravna elektronika knjinica. Upravni odbor treba odabrati tako da predstavlja sve ukljuene strane, a moe se izabrati, primjerice, iz lokalne uprave; politikih tijela ili udruenja; akademskog sektora; nezavisnih organizacija; strunih dunosnika iz narodnih knjinica, muzeja i arhiva. U odbor mogu biti ukljueni i promatrai iz nacionalnih i regionalnih agencija i drugih zainteresiranih tijela. Financiranje partnerstva moe se zatraiti iz raznih programa: osnovne dotacije iz nacionalnih i regionalnih programa za financiranje pretplata za lanstvo pomoni fondovi lokalne uprave ostvareni prihod financiranje projekata iz vladinih fondova za inicijative, Europskoga socijalnog fonda i RTDprograma, npr. IST U nekim sluajevima, za odravanje daljnjeg financiranja, partnerstvo e moda trebati pronai vlastiti izvor sufinanciranja.

96

Odravanje uspjenog partnerstva U odravanju uspjenog partnerstva treba rijeiti nekoliko bitnih elemenata: uprava knjinice i lokalna uprava trebaju biti ukljueni u svaki sporazum o partnerstvu iz svake organizacije treba odabrati odgovornog pojedinca odgovarajueg statusa; projekti partnerstva visokog profila mogu ukljuiti najvie rukovodstvo partnerskih organizacija dobro meusobno razumijevanje institucionalnih obiaja partnerskih organizacija, podruja rada i ciljeva realna oekivanja strategija izlaska ugovor za naputanje partnerstva u odreenim okolnostima, koji tono odreuje raspodjelu potraivanja i dugovanja. Treba dogovoriti metodu zakljuivanja partnerstva kada se njegov rad zavri.

BUDUI ZADACI Razvojem digitalne tehnologije knjinice i druge ustanove sve su manje izolirane, a sve vie meusobno ovisne. Mogu se pojaviti novi modeli kao to su regionalni centri za usluge iz kulture, koji e za lokalne kulturne ustanove osiguravati nove programe, rjeenja i usluge. Budunost partnerstava usko je povezana s budunou financiranja. Nepovoljne financijske okolnosti ine partnerstva poeljnima i vanima za odreene svrhe; promjene vrijednosti prorauna ili uvjeta za dobivanje financijskih nagrada utjeu na opstanak konzorcija i partnerstava. Mora se izgraditi zakonski i administrativni okvir za sklapanje partnerstava i suradnje, unutar kojega e djelovati knjinice i druge kulturne ustanove. Treba uzeti u obzir injenicu da slube lokalne uprave, kao to su narodne knjinice, vie nisu same sebi dovoljne kao to su nekad bile i da su sada dio globalne mree koja ukljuuje javni, privatni i dobrovoljni sektor. Povratak na sadraj

97

HIPERVEZE Meunarodne Fundacija Bertelsmann Na ovoj web-stranici nalaze se dva zanimljiva rada. http://www.bertelsmann-stiftung.de/documents/holt6en.pdf

eIFL Electronic Information for Libraries (Elektronike informacije za knjinice) Cilj je knjinicama iz zemalja u tranziciji omoguiti jeftin pristup elektronikim akademskim izvorima. Projekt je zapoeo u listopadu 1999. godine kao zajednika inicijativa Instituta otvoreno drutvo i tvrtke EBSCO Publishing. U originalnom obliku nudi pristup elektronikim asopisima, ponajprije iz drutvenih i humanistikih znanosti te iz ekonomije, u gotovo 40 zemalja u kojima je aktivna mrea Fundacije Soros. http://www.eifl/net/
Danska Bibliotek.dk daje izravan pristup danskim knjinicama. Od kraja 2000. godine bibliotek.dk daje iroj javnosti pristup sredinjemu danskom nacionalnom katalogu. U taj su katalog ukljueni fondovi gotovo svih danskih narodnih knjinica i veine javno dostupnih istraivakih knjinica. http://www.bibliotek.dk

DEFF (Danska elektronika knjinica) Konzorcij za licenciranje koji obuhvaa narodne i istraivake knjinice iz cijele zemlje. http://www.deff.dk/?lang=eng
Finska FinELib, Nacionalna elektronika knjinica, nabavlja finske i meunarodne izvore s ciljem pruanja potpore nastavi, uenju i istraivanju. FinELib sklapa ugovore o licencijama za uporabu elektronikih izvora u ime svojih organizacija lanica. Sveuilina knjinica Helsinki, Finska nacionalna knjinica, odgovorna je za rad i razvoj FinELiba. Nacionalna knjinica surauje sa sveuilitima, fakultetima, istraivakim institutima i narodnim knjinicama i ukljuena je u glavne nacionalne projekte. http://www.lib.helsinki.fi/finelib/english/index.html

Gradska knjinica Helsinki Pitaj to eli ideja za radio program. Knjinica zajedno s malom medijskom tvrtkom razvija ideju o promicanju strunog znanja knjiniara. Osnovni je model odgovaranje na telefonski postavljena pitanja, a tijekom traenja objanjava se zato se upotrebljavaju odreeni izvori informacija u ovom sluaju, a neki drugi u drugom sluaju. Ako se pokae uspjenim, ovaj e program poslije prijei na televiziju. http://www.uwasa.fi/~sukkula/einformation.php3 Viikki, Helsinki Suradnja izmeu narodne knjinice i istraivake knjinice, a obje ustanove su smjetene u istoj zgradi. http://helix.helsinki.fi/infokeskus/english/index.html
Italija ICCU Razvija projekt SBN meuknjinina posudba, u koji je ukljuena 51 knjinica na nacionalnoj razini, pristup bibliografskim katalozima preko WWW-a, on-line SBN- indeks, oko 4,5 milijuna bibliografskih opisa. http://sbnonline.sbn.it/

98

Nizozemska Biblioplaza: praktina i digitalna suradnja u Overijsselu Narodne knjinice udruile su snage u raznim oblicima suradnje, npr. osnivanje upravnih timova te timova informacijskih strunjaka, a mnoge se kulturne ustanove predstavljaju na Biblioplazi, to omoguuje istodobno pretraivanje raznih lokalnih kataloga. http://www.biblioplaza.nl/

Info-chat u Flevolandu Bibliofoon je bila zajednika usluga pokrajinskih knjininih sredita. Posebni telefonski broj poslije je zamijenjen digitalnom uslugom: http://www.probiblio.nl/probiblio/bibliof.htm. Druge knjinice (kao Oss) uvele su svoga vlastitog digitalnog knjiniara. Narodne knjinice u pokrajini Flevoland smjenjuju se u on-line razgovoru s klijentima svakog poslijepodneva. http://www.digitalebibliotheekflevoland.nl/chatten.html Knjinina propusnica u Sjevernoj Holandiji U pokrajini Sjeverna Holandija knjinice surauju od 1992. godine u obliku zajednike knjinine propusnice, pokrajinske lanske iskaznice koja vrijedi u svim narodnim knjinicama u pokrajini. www.nblc.nl Viestruka suradnja u RotterdamNet-u Suradnja knjinica i informacijskih centara nekoliko muzeja koji u mrei RotterdamNet nude 4 milijuna knjiga, 5 tisua asopisa i tisuu elektronikih datoteka o Rotterdamu. http://www.rotterdamnet.nl/ Suradnja po mjeri: projekt Bereau Maatwerk, Haag Poseban ured za projekte Narodne knjinice Haag (Maatwerk = po mjeri) stvara kontakte s multikulturnim skupinama, strunjacima, umjetnicima, nastavnicima, filozofima, autorima, pjesnicima i glazbenicima. Rezultat su te suradnje predavanja i prezentacije u svim knjininim ograncima. http://www.dobdenhaag.nl
Njemaka Augsburg U Augsburgu se svake godine organizira knjievna kampanja, svaki put o drugome piscu. Partneri su Ured za kulturu iz Augsburga, knjinice iz Augsburga, knjiare, kole pa ak i restorani. http://www.augsburg.de/Seiten/augsburg_d/frames/kbuero.shtml (na njemakom jeziku)

BINE (Knjinica + Internet = Navigacija + Indeksiranje) Namjera je ovog projekta bila ukljuiti druge njemake narodne knjinice u izradu virtualne internetske knjinice poput FNG u Danskoj, Internetske narodne knjinice u SAD-u. Novo ime je ILEKS (Internetske usluge predmetnih knjiniara). Uz bremensku, u ILEKS konzorciju je samo jo est drugih narodnih knjinica. http://www.stadtbibliothek-bremen.de/bine/start.html Deutsche Internetbibliothek Ovaj novi projekt, pod nazivom Njemaka Internet knjinica, zapoeo je 1. sijenja 2002. http://www.bertelsmann-stiftung.de/project.cfm?lan=de&nid=581&aid=5383 Digitalna knjinica NRW Pilot-projekt u suradnji s narodnim knjinicama Klna, Dortmunda i Dseldorfa. Te knjinice imaju pristup bazama podataka koje istraivakim knjinicama u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija nudi HBZ (visokokolski knjinini centar), i mogu se njima koristiti u svome referentnom radu. www.hbz-nrw.de/digioeb Dresden Popis projekata u kojima su kao partneri sudjelovale drezdenske knjinice. http://www.bertelsmann-stiftung.de/devision.cfm?lan=en&nId=420 (posebno vidi Training)

99

Phantastische Bibliothek, PB, Wetzlar PB je istraivaka knjinica specijalizirana za bajke, znanstvenu fantastiku, fantaziju i utopiju, a odrava je grad Wetzlar vrlo malim proraunom. Njezin se fond uglavnom temelji na donacijama izdavaa iz tih podruja. http://www.wetzlar.de/phbiblwz/index.html (na njemakom jeziku)
SAD Politika su partnerstva rijetka u Europi, ali ih ima u SAD-u gdje knjinice katkad uivaju mnogo veu neovisnost s obzirom na lokalnu vlast, vidi: kampanju @your library, koju je pokrenulo Ameriko udruenje knjinica, a pokrenuta je u svijetu na bostonskoj konferenciji IFLA-e 2001. godine. Ta je kampanja meunarodni pokuaj da se pomogne knjinicama kako bi postale vidljivije u drutvu. http://www.ifla.org/@yourlibrary/index.htm Institut muzejskih i knjininih slubi Agencija u SAD-u koja osigurava financiranje knjininih aktivnosti i ohrabruje sklapanje partnerstava. http://www.imls.gov/ Narodne knjinice kao partneri u zajednikom pruanju informacija: ovdje se nalazi popis partnerstava amerikih knjinica. panjolska Pitaj knjiniara Cilj je pokretanja usluge Pregunte, Las bibliotecas responden (Pitaj, knjinice odgovaraju) uspostava slube javnih informacija preko Interneta putem elektronike pote i web-stranice koju e zajedniki odravati knjinice raznih autonomnih zajednica, a usklaivati Ministarstvo obrazovanja, kulture i sporta. http://pregunte.carm.es/pregunte/pub06.html Vidi i http://www.ifla.org/VII/s8/annual/country.htm#spain) vedska Seniorski dan za surfanje Prvi ovakav dan organizirali su u vedskoj 1999. godine zajedno 300 narodnih knjinica, nevladine organizacije SeniorNet i nekoliko komercijalnih sponzora. Bilo je oko 30.000 sudionika, a ovaj uspjeni pothvat ponovno je organiziran 2000. i 2001. godine. Danas se sline kampanje organiziraju u svim nordijskim zemljama. (http://www.seniornet.se/browse.jsp?id=01_03&cikkid=401) Velika Britanija Pitaj knjiniara, suradnika usluga upita preko e-pote. http://www.ask-a-librarian.org.uk/before.html

Co-East Konzorcijska uprava 10 narodnih knjinica iz istone Engleske, s ciljem primjene ICT-rjeenja koja e korisnicima omoguiti jednostavan prilaz izvorima informacija iz knjinica u cijeloj regiji, ili preko raunala u knjinicama ili preko Interneta. http://www.co-east.net/ Partnerske knjinice West Midlands (TLP-WM) TLP-WM prua strateko predstavljanje i promicanje, vodi razvojne projekte i djeluje kao komunikacijski centar za sve knjinice, muzeje i arhive u regiji West Midlands, s hipervezama na WM Arts, te druge vane kulturne agencije. Namjera je poboljati pristup uenju, kulturi, podrati poduzetnitvo te izvore informacija. http://www.tlp-wm.org.uk/ Knjinice zajedno: liverpulsko obrazovno partnerstvo. Web-stranica konzorcija pet knjinica u Liverpoolu. http://www.tlp-wm.org.uk/

100

Londonski arhivi, muzeji i knjinice (LMAL) Partnerstvo izmeu Regionalnog vijea londonskih arhiva, Agencije za razvoj londonskih knjinica i Agencije za londonske muzeje. Cilj je LMAL-partnerstva promicanje uinkovite suradnje izmeu muzeja, arhiva i knjinica glavnoga grada Velike Britanije. http://www.lmal.org.uk/ Prakse u upravljanju i modeli za suradnju i partnerstvo u isporuci usluga. Rad u ovom podruju dogaa se pod sponzorstvom Resource koji je proveo istraivanja i objavio izvjetaje o upravljanju muzejima, arhivima i knjinicama u Velikoj Britaniji, pri emu su ustanovljene slabosti u organizaciji i osoblju tih ustanova. Vidi izvjetaj Capacity to Change na web-stranici Resource. http://www.resource.gov.uk/information/policy/captochnge.asp NEMLAC NEMLAC je regionalno strateko tijelo i razvojna agencija za muzejske, knjinine i arhivske organizacije na sjeveroistoku Engleske. http://www.nemlac.co.uk/ Peoples' Network Financira je New Opportunities Fund iz dobiti nacionalne lutrije, a vodi je Resource; vie od 4.000 knjininih centara bit e aktivno ukljueno do kraja 2002. godine.
Povratak na sadraj

101

JAVNI INTERES U PRISTUPU GRAI ZATIENOJ AUTORSKIM PRAVIMA

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice namijenjene su donositeljima odluka u narodnim knjinicama kako bi ustanovili relevantna pitanja i odredili najbolje metode potivanja autorskih prava, te strunim knjininim udrugama kako bi uputile svoje lanove u ovu problematiku i imale argumente kada lobiraju u vladi i uspostavljaju vezu s vlasnicima autorskih prava zbog odgovarajuih promjena. PITANJA KNJININE POLITIKE Pravo na izdavanje ili autorsko pravo (droit dauteur) pravo je intelektualnog vlasnitva koje se daje stvarateljima intelektualnih radova (piscima, umjetnicima itd.) na odreeno vremensko razdoblje tijekom kojega su zatieni od neovlatene uporabe svojih radova. Nacionalni zakoni o autorskim pravima temelje se na naelima sadranima u meunarodnim ugovorima i konvencijama. Mnogobrojni ugovori itd. odnose se na ovu problematiku. Imajui na umu jedinstveno trite, Europska komisija od 1988. godine provodi program usklaivanja zakona o autorskim pravima u zemljama Europske unije, postigavi to da su zakoni o autorskim pravima u zemljama lanicama, iako ne identini, veoma slini. Bitno je, i u javnom je interesu, da knjiniari dobiju iznimno pravo na fotokopiranje kako bi zatitili izvornik, a sauvanu kopiju mogli ustupiti za konzultacije i druge vrste uporabe jednako kao izvorni oblik. Nekomercijalno javno posuivanje nije djelatnost tradicionalno pod kontrolom zakona o autorskim pravima. Vlasnici autorskih prava zabrinuti su to njihovi radovi u digitalnom okruenju nisu potpuno zatieni zakonom. Oni nastoje dodatno zatititi svoje radove s pomou tehnolokih rjeenja.

SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Uspjeh knjinine mree ovisi o sadraju koji je dostupan iroj javnosti. U knjininim fondovima bit e mnogo nedigitaliziranih djela koja se smatraju idealnima za ukljuivanje na mreu. Autorsko pravo u sluaju zatienih radova treba razjasniti prije digitalizacije i umreavanja. Zbog toga knjiniari moraju biti spremni na pregovaranje s vlasnicima autorskih prava. To moe biti izdava, agencija za naplatu autorskih prava, agencija za licenciranje, ili moda sam autor ili autorova ostavtina ako je autor umro. Prije razmatranja javno dostupne mree, bilo bi dobro da se narodne knjinice upoznaju s vaeim i predstojeim zakonodavstvom o autorskim pravima, zatrae pravni savjet i osmisle strategiju za autorska prava, istiui ciljeve svoje slube. Djela za koja knjinica nema autorska prava, morat e se razjasniti prije ukljuivanja u projekt. Jedan od glavnih problema bit e kako nadvladati otpor vlasnika autorskih prava, obino izdavaa, i privoljeti ih da dopuste digitalizaciju tiskanih djela. BUDUI ZADACI Knjinine organizacije trebaju pratiti meunarodno i nacionalno zakonodavstvo kako bi se znale zaloiti za prikladan pristup informacijama za sve graane i dati upute o najboljoj praksi. Europski knjiniari trebaju biti svjesni i drugih pitanja i tema povezanih s autorskim pravima i pravima intelektualnog vlasnitva te spremno reagirati na svaki dogovor ili direktivu koju im uputi EU. Povratak na sadraj

102

DJELOKRUG Pitanja obraena u ovim smjernicama: Upoznajte se sa znaenjem autorskog prava Koja prava postoje? Razlike u pravnoj tradiciji Usklaivanje u Europskoj uniji Autorsko pravo i pristup Autorsko pravo i zatita Autorsko pravo i sustavi tehnike zatite Smjernice za planiranje knjinine mree PITANJA KNJININE POLITIKE Ove smjernice namijenjene su donositeljima odluka u narodnim knjinicama kako bi ustanovili relevantna pitanja i odredili najbolju metodu za potivanje autorskih prava. Namijenjene su i strunim knjininim udruenjima kako bi uputila svoje lanove u ovu problematiku i imala argumente kada lobiraju u vladi i uspostavljaju vezu s vlasnicima autorskih prava zbog odgovarajuih promjena. Mogu posluiti i kao podsjetnik za vlasti da ne zaborave autorska prava pri planiranju mrea narodnih knjinica. To su samo smjernice, ne i pravni savjet, a nisu ni zamiljene kao zamjena za njega. Takvi se savjeti moraju traiti kada i gdje je to potrebno. Autorska su prava sloeno podruje pa je veoma vano da se knjiniari u narodnim knjinicama to bolje upoznaju sa svojim zakonima o autorskim pravima. Kada se koriste radovi iz knjininih zbirki, koji su zatieni autorskim pravima, treba paziti na nekoliko bitnih pitanja. Ta su pitanja istaknuta u ovim smjernicama, uz jo neke toke koja treba uzeti u obzir pri planiranju digitalne knjinine mree. Nedvojbeno je da e formuliranje politike o autorskim pravima biti puno izazova za svaku mreu narodnih knjinica. Upoznajte se sa znaenjem autorskog prava Pravo na izdavanje ili autorsko pravo (droit dauteur) pravo je intelektualnog vlasnitva koje se daje stvarateljima intelektualnih radova (piscima, umjetnicima itd.) na odreeno vremensko razdoblje tijekom kojega su zatieni od neovlatene uporabe svojih radova. Nacionalni zakoni o autorskim pravima temelje se na naelima sadranima u meunarodnim ugovorima i konvencijama. Ugovor koji ini temelj dananjega meunarodnog zakona o autorskim pravima je Bernska konvencija za zatitu knjievnih i umjetnikih djela (Berne Convention for Protection of Literary and Artistic Works). Od svog pojavljivanja, ta se konvencija revidirala nekoliko puta, a postoji jo nekoliko drugih ugovora koji se odnose na druge vrste djela. Godine 1996. prihvaena su jo dva ugovora koji zatitu autorskih prava uvode u digitalno doba Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO Copyright Treaty WCT) i Ugovor o izvedbama i fonogramima Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO Performances and Phonograms Treaty -WPPT). Uz jaanje prava izvoaa i proizvoaa snimki, pojavila su se i nova prava. U WCT-ugovoru dodano je i pravo na javni pristup, poznato i kao internetsko pravo. (Vidi Hiperveze). Koja prava postoje? Autori su dobili niz ekskluzivnih prava da eksploatiraju (prodaju, prenose, licenciraju) kako ele: pravo na reprodukciju, pravo na objavljivanje, pravo na adaptaciju, prava na iznajmljivanje i javno posuivanje, prava na javno izvoenje, emitiranje i stavljanje na raspolaganje javnim mreama. Uz ta, postoje i moralna prava, osobito pravo da se osoba identificira kao autor djela (pravo na autorstvo) i pravo da se djelo ne smije nedolino upotrebljavati (pravo na integritet). Fondovi u narodnim knjinicama u Europi, bilo u tiskanom, analognom ili digitalnom obliku (ukljuujui baze podataka, Intranet i web-stranice) zatieni su zakonom o autorskim pravima.

103

Razlike u pravnoj tradiciji Zemlje u kontinentalnoj Europi slijede graansko pravo, dok Velika Britanija i Republika Irska te ostale zemlje engleskoga govornog podruja (SAD, Australija, Juna Afrika itd.) slijede obiajno pravo. Prema graanskome pravu, autori imaju neotuivo pravo na svoje intelektualno vlasnitvo. Drugim rijeima, to je dio njihovih graanskih prava. Prema obiajnom pravu, autorsko pravo nije apsolutno pravo: dodjeljuje se samo prema zakonu. To je vana razlika i razlog zato usklaivanje autorskih prava u zemljama Europske unije moe biti teko. Britansko i irsko potenje i amerika potena uporaba primjeri su takvih razlika. Zemlje koje slijede graansko pravo nemaju takav koncept. Usklaivanje u Europskoj uniji Imajui na umu jedinstveno trite, Europska komisija od 1988. godine provodi program usklaivanja zakona o autorskim pravima u zemljama Europske unije, postigavi to da su zakoni o autorskim pravima u zemljama lanicama, iako ne identini, veoma slini. Razlike se uglavnom odnose na iznimke i ogranienja (vidi dolje). Svaka drava ima svoju tradiciju kada se radi o dozvoli kopiranja i uporabe. Meutim, nakon primjene Direktive 2001/29/EC Europskog parlamenta i Vijea od 22. svibnja 2001. o usklaivanju odreenih aspekata autorskih i srodnih prava u informacijskom drutvu na kraju 2002.godine, te e tradicije biti ukroene propisanim ogranienjima iznimaka. Autorsko pravo i njegov utjecaj na pristup/iznimke i ogranienja Autorska prava nisu apsolutna prava i veina zemalja u svijetu uvia potrebu da u odreenim okolnostima ogranii ekskluzivna prava autora. Ta ogranienja i iznimke osiguravaju da pristup informacijama kojima je namjena jaanje javnog interesa za istraivanje, obrazovanje i druge vane strateke ciljeve, ne bude podloan nepotrebnim ogranienjima zbog autorskih prava. Knjiniari irom svijeta vjeruju da su odreene iznimke nune kako bi se osigurao ravnopravan i nesmetan pristup informacijama i kulturnoj batini. Vidi IFLA Rasprava o autorskim pravima u digitalnom okruenju. Bez takvih iznimaka, autorsko bi pravo postalo monopol. Samo e uravnoteeni zakoni o autorskim pravima potaknuti napredak drutva u cjelini tako to e autorima i vlasnicima autorskih prava osigurati jaku i uinkovitu zatitu, a korisnicima omoguiti razuman pristup kako bi se potaknula kreativnost, inovativnost, istraivanje, obrazovanje i uenje. Autorsko pravo i zatita Kopiranje radi arhiviranja ili zatite djela u knjininoj zbirci, smatra se odgovornou knjinice i informacijske struke. Bitno je, i u javnom je interesu, da knjiniari dobiju iznimno pravo na fotokopiranje kako bi zatitili izvornik i kako bi sauvanu kopiju mogli ustupiti za konzultacije i druge vrste upotrebe jednako kao izvorni oblik. Direktiva o autorskim pravima EU-a omoguuje zemljama lanicama EU-a da dobiju dozvolu kako bi odreena djela arhivirale i zatitile te stavile na raspolaganje pod strogo odreenim uvjetima. Ako takva iznimka nije ukljuena u nacionalni zakon o autorskim pravima, mora se traiti odobrenje. (Vidi lanak 5.3n Direktive o autorskim pravima, op. cit.). Vidi i digitalizacija. To bi moglo izazvati potekoe u nastojanju da se sauva nacionalna kulturna batina jer bi traenje takve dozvole moglo biti administrativno neugodno i skupo. Autorsko pravo i njegov utjecaj na javno posuivanje Nekomercijalno javno posuivanje nije aktivnost tradicionalno pod kontrolom zakona o autorskim pravima. Javno posuivanje oduvijek je bilo osnova za pruanje pristupa kulturi i obrazovnoj grai koja treba biti dostupna svima. Informacije u svim formatima bile su i postat e dijelom fonda za posudbu. Meutim, nakon Direktive o iznajmljivanju i posuivanju EU-a, europske se knjinice ravnaju prema pravilima o posuivanju. (Vidi Direktiva Vijea 92/100/EEC o pravima na iznajmljivanje i posuivanje te o odreenim pravima koja se odnose na autorsko pravo u podruju intelektualnog vlasnitva). Ta pravila odreuju da graa koju posuuju narodne knjinice treba biti odobrena ili licencirana. To znai da za odreenu grau autori mogu zahtijevati naknadu. Autorsko pravo i sustavi tehnike zatite Vlasnike autorskih prava zabrinjava to to njihovi radovi u digitalnom okruenju nisu potpuno zatieni zakonom pa nastoje dodatno zatiti svoje radove s pomou tehnolokih rjeenja. Tehnika zatita, ija je svrha kontrola ili sprjeavanje kopiranja i/ili pomicanja njihovih radova, moe biti sustav upravljanja digitalnim pravima (DRM) ili sustav upravljanja elektronikom kontrolom (ECMS).

104

U Direktivi o autorskim pravima EU-a (lanak 6.) tim sustavima tehnike zatite dana je zatita od nezakonita izbjegavanja. Meutim, to izaziva zabrinutost onih koji ele kopirati rad prema odredbama o zakonskom izuzeu. Primjerice, ako izuzee doputa da osobe oteena vida mogu izmijeniti format djela kako bi ga mogli itati, to e biti nemogue ako je djelo zatieno s pomou sustava ECMS koji spreava svaki oblik kopiranja i promjene formata bez dozvole. U tom sluaju izuzee postaje bezvrijedno. To je istaknuto u Direktivi tako to se vladama doputa posredovanje kod takvih problema. Knjiniari i druge korisnike skupine morat e pratiti uinke ove Direktive. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE

Smjernice za planiranje knjinine mree Uspjeh knjinine mree ovisi o sadraju koji je dostupan iroj javnosti. U knjininim fondovima bit e mnogo nedigitaliziranih djela koja se smatraju idealnima za ukljuivanje na mreu.
Vano je uoiti da iako knjinica moe biti jedini vlasnik djela u materijalnom obliku, ne mora nuno imati i autorska prava. Malo je vjerojatno da e zakon dopustiti iznimku knjinicama da digitaliziraju tiskana djela kako bi ih stavile na raspolaganje korisnicima na javno dostupnoj mrei. Autorsko pravo u sluaju zatienih radova treba razjasniti prije digitalizacije i umreavanja. Zbog toga knjiniari moraju biti spremni na pregovaranje s vlasnicima autorskih prava. To moe biti izdava, agencija za naplatu autorskih prava, agencija za licenciranje ili moda sam autor ili autorova ostavtina, ako je autor umro. Knjiniari e isto tako morati pregovarati o nabavi pristupa postojeim djelima u digitalnom obliku. Stoga je poznavanje ugovora i zakona o autorskim pravima poeljno da bi obje strane pregovarale na istoj razini. Mnogo je zamki na koje bi knjinice mogle naii kad se radi o ugovorima i licenciranju, a koje ih mogu izloiti riziku od skupih parnica pa je nuno da se pregovarai iz knjinica upoznaju s predloenim uvjetima i trokovima. Vidi Giavarra, Licensing Digital Resources: How to avoid the legal pitfalls 2nd ed. 2001. (Licenciranje digitalnih izvora: Kako izbjei pravne zamke).

Prije razmatranja javno dostupne mree, bilo bi dobro da narodne knjinice: Upoznaju vaee i predstojee zakonodavstvo o autorskim pravima i zatrae pravni savjet. (Ope informacije o autorskom i srodnim pravima mogu se nai na web-stranicama WIPO, www.wipo.int, a pojedinosti o nacionalnim zakonodavstvima o autorskom pravu, koji pokrivaju veinu zemalja, mogu se nai na web -stranicama UNESCO-a. Vidi i Direktiva o autorskim pravima EU-a) Osmisle strategiju za autorska prava istiui ciljeve svoje slube. Ti e ciljevi pokazati koju vrstu upotrebe treba dopustiti. Npr. utvrditi tko e imati pristup i za koju svrhu, odluiti o sigurnosti mree i kako e se nadzirati kopiranje i upotreba. Hoe li to biti sustav tehnike zatite ili e pristup biti praen kontrolom identifikacije, registracije i lozinkom? Hoe li se ponuditi daljinski pristup zatienim djelima? Odlue o sadraju koji e se ukljuiti i utvrde tko je vlasnik autorskih prava na zatienim djelima. Za djela za koja knjinica nema autorska prava, morat e se traiti dozvola. Moda su neka djela ve objavljena u digitalnom obliku pa e biti potrebna dozvola izdavaa za davanje pristupa preko hiperveze. Odrede mehanizme plaanja i pregovaraju o licenciji, ako je potrebno. Ako je mogue, ukljuiti pravne savjetnike. Uzmu u obzir pregovaranje o pristupu postojeim elektronikim djelima preko konzorcija. Ako udrue informacije i znanje te osnuju konzorcij, knjiniari e biti bolje pripremljeni za dogovor s

105

izdavaima. U licenciranju za konzorcije mnoge knjinice vide odgovor na mo izdavaa i drugih vlasnika autorskih prava. U nekim zemljama uspjelo se nagovoriti vladu da financira takve konzorcijske ugovore. Mnoge grupacije nacionalnih konzorcija udruuju snage da bi podijelili podatke o licenciranju i izradili skup naela licenciranja. Vidi ICOLC izvjetaj i IFLA Naela licenciranja pod Relevantna dodatna objanjenja meunarodna.

Izdavai su naviknuli da rade s konzorcijima, ali su oprezni zbog licencija po modelu. Unato tome, takve licencije postoje. Vidi LIB-LICENCE i NESLI u hipervezama. Treba znati da e jedan od glavnih problema biti kako nadvladati otpor vlasnika autorskih prava, obino izdavaa, i privoliti ih da dopuste digitalizaciju tiskanih djela. Treba ih uvjeriti da se njihova djela nee zloupotrebljavati ili upotrebljavati u pogrene svrhe te da nee biti financijski oteeni. Autor ili izdava teko e dati neogranieno ovlatenje da djelo bude elektroniki dostupno ako ne dobije odreena jamstva da se nee zloupotrebljavati ili poslati mreom tamo gdje bi (oni se boje) moglo biti dostupno i zemljama s neodgovarajuom zatitom autorskih prava. Stoga treba dobro promisliti o svim tim problemima i tek tada razmiljati o upotrebi mree. Primjerice, ako se dopusti daljinski pristup web-stranici, treba razmisliti kako e se to nadzirati. Dobar je primjer SCRAN. Vidi u hipervezama o najboljoj praksi u Velikoj Britaniji. Vidi i TECUP-projekt, u hipervezama o najboljoj europskoj praksi. Treba imati na umu ugovorna ogranienja i odgovornost knjinice. Ugovori mogu zabraniti odreen oblik koritenja. U ugovoru esto moe stajati da je doputeno samo kopiranje za nekomercijalnu upotrebu. Ako se knjinica sloi s tim, treba paljivo razmotriti kako e se pridravati tih uvjeta i koji su rizici nepridravanja. Onima koji rade u komercijalnom sektoru, katkad e zatrebati pristup knjininoj mrei, ili u samoj knjinici ili iz daljine. Hoe li tada biti lako napraviti razliku izmeu komercijalne i nekomercijalne upotrebe? Bilo bi idealno da knjinica bude jedini vlasnik autorskog prava na web-stranicu knjinice. Ako stranicu izrauje trea osoba ili organizacija, iznimno je vano da knjinica od njih pribavi sve relevantne dozvole (prijenos prava ili licencije za radove zatiene autorskim pravima) prije aktiviranja web-stranice. Tada se knjinica moe slobodno koristiti njihovim autorskim pravima. Svaka digitalizirana knjinina zbirka ujedno e biti i baza podataka, i bit e zatiena autorskim pravom i pravima koja se odnose na baze podataka, a bit e u vlasnitvu knjinice, bez obzira na prava na sadraje koji su ve zatieni autorskim pravima koja mogu, ali i ne moraju, pripadati knjinici. Vidi Direktiva Europskog vijea br. 96/9/EC o zakonskoj zatiti baza podataka.

Povratak na sadraj BUDUI ZADACI Knjinine organizacije trebaju pratiti meunarodno i nacionalno zakonodavstvo kako bi se znale zaloiti za prikladan pristup informacijama za sve graane i dati upute o najboljoj praksi. Europski knjiniari trebaju biti svjesni i drugih pitanja i tema povezanih s autorskim pravima i pravima intelektualnog vlasnitva te spremno reagirati na svaki dogovor (zelena knjiga) ili direktivu koju im uputi EU. Primjerice, vjerojatno e biti nekih aktivnosti povezanih s uinkovitou agencija za naplatu autorskih prava, sa sustavima upravljanja digitalnim pravima (DRMS) i upotrebom informacija javnog sektora. Knjiniari iz narodnih knjinica trebali bi se pripremiti za prikupljanje dokaza o sluajevima u kojima ogranienja zbog autorskih prava postaju prepreka za obavljanje njihove djelatnosti, te o tome izvijestiti svoja nacionalna knjinina udruenja i ustanove. Direktive Europske unije revidiraju se i mogu se (teoretski) izmijeniti ako za to postoji valjan razlog.

106

Treba ohrabriti svaku inicijativu koja potie knjiniare i vlasnike autorskih prava da se sastanu i zajedniki rijee sporna pitanja, kao to su ECUP i TECUP-projekti. Vidi hiperveze Europa. Donosioci odluka u narodnim knjinicama trebaju podrati i uspostaviti vezu s EBLIDA-om (Europski ured knjininih, informacijskih i dokumentacijskih udruenja osnovan je 1992. godine kao nevladina, neprofitna krovna organizacija koja predstavlja knjinice na europskoj razini i zalae se da zakonodavstvo o autorskim pravima ne utjee negativno na ciljeve europskog informacijskoga drutva). EBLIDA ima dobro organiziranu skupinu strunjaka za autorsko pravo, u koju sainjavaju predstavnici iz veine zemalja Europske unije.

HIPERVEZE Meunarodne ICOLC Izvjetaj o sadanjoj perspektivi i praksama koje se preporuuju za odabir i nabavu elektronikih informacija Meunarodne koalicije knjininih konzorcija (ICOLC), 1988. http://www.library.yale.edu/consortia/statement.html

IFLA Korisna su i IFLA-ina Naela licenciranja. http://www.ifla.org/V/ebpb/copy.htm LIBLICENSE Projekt koji financira ameriko Vijee za knjinine i informacijske izvore (CLIR), zapoet 1996. s ciljem da informira i obrazuje lanove lanca dobavljanja informacija kako uspjeno sklopiti ugovore za elektronike informacijske izvore. Web-stranice sadre model licencije, pojmove iz ugovora s objanjenjima, inicijative za nacionalnu licenciju i popis adresa. LIBLICENSE Koalicija za umreene informacije (Coalition for Networked Information CNI) Amerika organizacija koja prua potporu umreenoj informacijskoj tehnologiji za napredak akademske komunikacije i obogaenje intelektualne produktivnosti. Ukljuuje i nacrt za sklapanje ugovora za umreene informacije i licencije projekta Pravo na elektroniki pristup i isporuku informacija. http://www.cni.org/ Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (WIPO) Ope informacije o svim aspektima intelektualnog vlasnitva, uz tekstove i potpisnike Bernske konvencije i drugih konvencija o pravima intelektualnog vlasnitva. www.wipo.int UNESCO Informacije o aktivnostima u vezi s autorskim pravima, ukljuujui hiperveze za pristup zakonima o autorskim pravima UNESCO-vih lanica. http://www.unesco.org/culture/copyright
Europa Direktiva o autorskim pravima EU-a Direktiva 2001/29/EC Europskog parlamenta i Vijea od 22. svibnja 2001. o usklaivanju odreenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom drutvu. Vidi i pojedinosti te lobiranje na webstranicama EBLIDA.

Europska platforma za korisnike autorskih prava (ECUP) arite autorskih prava takoer TECUP (Probna primjena ECUP-okvira). Cilj je ovog projekta bio analizirati praktine mehanizme za distribuciju, arhiviranje i upotrebu elektronikih proizvoda razliitih vrsta vlasnika sadraja i razliitih vrsta knjinica.

107

http://www.eblida.org/ecup/ http://gdz.sub.uni-goettingen.de/tecup/ TECUP Memorandum o razumijevanju 2001 (TECUP projektni izvjetaj D6.4) http://gdz.sub.uni-goettingen.de/tecup/mou.pdf Frankfurtski forum za skupni konsenzus za akademske i istraivake informacije nastavak je TECUPprojekta. http://www.sub.uni-goettingen.de/frankfurtgroup/

Profesor Thomas Dreier Prema konsenzusu o elektronikoj upotrebi publikacija u knjinicama strateka pitanja i preporuke. 2001 (TECUP projektni izvjetaj D6.6). http://gdz.sub.uni-goettingen.de/tecup/towacons.pdf Vijee Europe/EBLIDA Smjernice o knjininom zakonodavstvu i politici u Europi. http://culture.coe.fr/books/eng/ecubook%20r.3.htm
Emanuella Giavarra, Licensing Digital Resources: How to avoid the legal pitfalls 2nd ed. 2001 http://www.eblida.org/ecup/publica/ Francuska Primjeri ugovora potpisanih s izdavaima kako bi se olakalo posuivanje i upotreba digitaliziranih dokumenata u knjinicama. http://www.addnb.org/fr/docs/convent2.htm Primjeri konkretnih rjeenja za posudbu licencirane grae i popis informacija o pravima i posudbi: http://www.addnb.org/fr/docs/pretlogi.htm http://www.abf.asso.fr/dossiers/droitdepret/ http://www.addnb.org/fr/docs/borzeix.htm Nizozemska FOBID NBLC se bavi i prijenosom novinskih isjeaka na CD-ROM, proizvodnjom CD-ROM-ova o knjievnicima, obrazovanju o kulturi itd. Zajedno s akademskim knjinicama pod okriljem FOBID-a, pravne komisije, analizira i radi na povoljnim ugovorima za knjinice. http://www.surfbureau.nl/fobid/home.html

Kranetenbank Dosadanji je rezultat dostupnost baze podataka s izvorima iz est dnevnih novina u narodnim knjinicama. Pokrajinska knjinina sredita mogu ugovarati pristup IT- proizvodima za knjinice povezane na njihovu mreu. www.krantenbank.nl NBLC Primjer komisije za ugovaranje i nabavu licencija i sadraja na novim medijima po nioj cijeni. www.nblc.nl
vedska vedski arhivi Rad koji opisuje utjecaj Direktive EU-a na vedske arhive nalazi se na www.dik.se Velika Britanija NESLI National Electronic Site Licensing Initiative (Nacionalna inicijativa za licenciranje webstranica) Program za dostavljanje nacionalnih elektronikih asopisa zajednici za visoko obrazovanje i istraivanje. NESLI potie izdavae da prihvate standardni model nacionalne licencije.

108

http://www.nesli.ac.uk/

PA/JISC smjernice Rezultat sporazuma izmeu britanskog sektora visokog obrazovanja i izdavaa o tome to je prihvatljivo za elektroniko kopiranje, a da se ne mora dobiti dozvola potena upotreba. NESLI. http://www.ukoln.ac.uk/services/elib/papers/pa/clearance/study.doc SCRAN (Mrea za pristup kotskim kulturnim izvorima) Projekt iji je cilj stvaranje umreene multimedijske izvorne osnove za pouavanje i velianje ljudske povijesti i materijalne kulture u kotskoj. Korisnici moraju imati licenciju i prihvatiti stroge uvjete upotrebe. http://www.scran.ac.uk
Povratak na sadraj

109

RJEAVANJE PRAVNIH PITANJA U TEHNIKOM OKRUENJU

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju niz temeljnih pravnih pitanja, npr. zatita podataka i privatnosti; kodiranje; elektronika trgovina, autorizacija i digitalni potpisi, upotreba softvera za filtriranje; prava intelektualnog vlasnitva u metapodacima. PITANJA KNJININE POLITIKE Ova podruja zahtijevaju dodatno obrazovanje i publicitet. Ta je potreba osobito izraena u odreenim podrujima kao to je softver za filtriranje, gdje e narodne knjinice neizbjeno biti uvuene u sukobe izmeu onih koji ele cenzurirati i onih koji ele slobodan protok informacija, te politika kriptografije, gdje tenzije izmeu vlada koje ele imati ovlatenje za deifriranje kodiranih materijala i onih koji trae privatnost, postaju sve napetije. To su politika pitanja pa knjinice moraju razviti svoju strategiju da bi mogle braniti svoj poloaj. Prazninu na tritu mogle bi popuniti narodne knjinice, to jest mogle bi ui kao trea povjerljiva strana u ime onih koji se koriste kodiranim komunikacijama. Razvoj elektronike trgovine i digitalnih potpisa vjerojatno e uskoro poeti utjecati na narodne knjinice, stoga knjinice trebaju uhvatiti korak s tehnikim i komercijalnim implikacijama takva razvoja. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE U sektoru narodnih knjinice u Europi prepoznato je svega nekoliko inicijativa, kodeksa slube ili primjera najbolje prakse. SAD, Kanada i Australija nude neke uzore i korisne smjernice, ali zbog razlika u zakonodavstvu i kulturi, trebalo bi ih nadopuniti kako bi se mogle koristiti i u Europi. BUDUI ZADACI Potrebno je obrazovati knjinino osoblje, osobito u podrujima kao to su zatita podataka, tehnologija i politika kodiranja, autorizacija i digitalni potpisi, direktive za e-trgovinu i njihove implikacije, alternative softveru za filtriranje i prava intelektualnog vlasnitva u metapodacima. Treba vriti pritisak na vlade kako bi izmjene u zakonodavstvu uzele u obzir i potrebe knjinica. Upravitelji knjinica trebaju biti svjesniji mnogobrojnih odgovornosti koje proizlaze iz upotrebe novih tehnologija, i to se tie korisnika i to se tie zaposlenih. Knjiniari u narodnim knjinicama moraju pratiti sve inicijative koje se odnose na zatitu manjina i drugih ranjivih graana od tetnih sadraja na Internetu. Narodne knjinice mogu iskoristiti trinu priliku pruanjem usluge tree povjerljive strane korisnicima ifriranih komunikacija. Potrebno je napraviti model ugovora za zajednike razvojne poslove koji obuhvaaju stvaranje metapodataka. Narodne bi knjinice trebale razmjenjivati primjere najbolje prakse u ovim podrujima, prije svega o softveru za filtriranje. kole za knjiniare trebaju obraditi sva pitanja postavljena u ovim smjernicama. EBLIDA ili druge odgovorne organizacije trebaju organizirati savjetovanja i seminare, objaviti primjere najbolje prakse iz Europe i drugih dijelova svijeta i pruati referalne usluge i usluge auriranja o novim postignuima. Narodne knjinice koje pokreu inicijative ili imaju razvijene kodekse slube, trebale bi ih podijeliti sa svima. Povratak na sadraj

110

DJELOKRUG Obraena pitanja: Politika Europske komisije Zatita podataka i privatnost Kodiranje i autorizacija Softver za filtriranje Prava intelektualnog vlasnitva u metapodacima

PITANJA KNJININE POLITIKE itatelji trebaju imati na umu da gotovo nema objavljenih primjera najbolje prakse ili strategija iz ovih podruja, unato tome to su to veoma vani problemi. O tome e biti rijei i na kraju ovog izvjetaja. EU je usvojila velik broj direktiva kako bi podrala razvoj informacijskog drutva. Uz to, EU je objavila rasprave i organizirala niz konferencija i vanih sastanka. Vanost inicijativa EU-a ne moe se podcijeniti. U svakom pogledu, EU prednjai u svijetu u stvaranju zakonodavnog okvira za informacijsko drutvo, a mnoge od tih inicijativa vane su za narodne knjinice. Direktiva o e-trgovini Direktiva o e-trgovini 00/31/EC navodi da e drave lanice osigurati da njihovi pravni sustavi dopuste sklapanje ugovora elektronikim putem. Direktiva isto tako ograniava obveze dobavljaa internetskih usluga (ISP Internet Service Providers) pod odreenim okolnostima, gdje ISP djeluje samo kao prenositelj i nema kontrolu nad sadrajima poslanih poruka. Direktiva se moe primijeniti na sve vrste e-trgovine, te je stoga primjenjiva u svim sluajevima kada knjinica sudjeluje u komercijalnim aktivnostima s treom stranom elektronikim putem. To ukljuuje, primjerice, pruanje usluga elektronikog dostavljanja dokumenata te primanje narudaba za dokumente i drugu grau preko elektronike pote. Pravila ISP-a imat e veliku vanost one narodne knjinice koje odravaju svoje web-stranice. Direktiva e utjecati na mnoge knjinice, ali nije ope poznata. Direktiva je trebala biti primijenjena u dravama lanicama EU-a do sijenja 2002. Mnoge drave su ve usvojile tu direktivu.

Kljuni politiki uspjeh Vlade su odlune podrati dodatno zakonodavstvo i inicijative za podrku etrgovini.
Direktiva o elektronikom potpisu Direktiva o elektronikom potpisu (Direktiva 1999/93/EC) stupila je na snagu u sijenju 2000. Sve drave lanice trebale su je primijeniti do 19. srpnja 2001. Svrha je direktive olakati uporabu epotpisa i pridonijeti njihovu zakonskom priznavanju. Odreuje minimum standarda za autorizaciju prije nego to e-potpisi budu zakonski prihvaeni. Prema tim standardima, potpis je: vezan iskljuivo za potpisnika moe se identificirati potpisnika izraen sredstvima koja potpisnik moe drati iskljuivo pod svojom kontrolom povezan s podacima na koje se odnosi tako da se svaka sljedea promjena tih podataka moe otkriti. U praksi, to se moe postii jedino metodom kriptografije javnog kljua. Malo je knjinica koje se trenutano koriste takvim metodama. Zato je malo vjerojatno da e Direktiva o elektronikom potpisu odmah imati uinka. Prema toj direktivi, elektroniki potpisi imaju istu zakonsku vrijednost kao i tradicionalni rukom pisani potpisi u svim zemljama lanicama. Strahuje se da bi sigurnost mogla biti ugroena u svim vrstama

111

poslovanja, ali strunjaci tvrde da je mnogo tee krivotvoriti elektroniki potpis nego rukom pisani. Vidi i prilagoavanje usluga.

Kljuni politiki stav prema odluci vlada, elektroniki potpis treba imati isti status kao i rukom pisani potpis.
Zatita podataka Vjeruje se, opravdano ili ne, da vlade i mnoge organizacije privatnog sektora rutinski prikupljaju podatke o pojedincima za razliite svrhe, od slubenih do zlonamjernih. Mnogi od tih podataka prikupljaju se lako i jednostavno s pomou elektronikih sredstava. Zakonodavstvo o zatiti podataka bavi se rukovanjem svih podataka o pojedincima. Rukovanje takvim podacima moe se obavljati u raunalnom ili kojem drugom obliku, kao to su sustavi runog arhiviranja, magnetofonsko snimanje, snimanje internom televizijom i slino. Zakon o zatiti podataka primjenjuje se na podatke o pojedincima, bilo da su potpuno bezopasni, kao to su autorske odrednice u knjininim katalozima, umjereno osjetljivi podaci kao to su kuna adresa i broj telefona, ili vrlo osjetljivi podaci poput kriminalne, medicinske ili seksualne prolosti ljudi. Direktiva EU-a o zatiti podataka odredila je iznimno stroga pravila za rukovanje osjetljivim osobnim podacima. Zakonodavstvo o zatiti podataka nalae da se organizacije koje nadziru evidencije s osobnim podacima o ivim osobama koje se mogu identificirati, moraju registrirati kod mjerodavne vlasti. Prema zakonu, osobama koje su predmet takvih baza podataka, doputeno je znati koji dosjei o njima postoje i kakav je njihov sadraj. Bit e i iznimaka koje e vladi i njezinim tijelima doputati da obrauju takve podatke poradi spreavanja kriminala, nacionalne sigurnosti, naplaivanja poreza itd., a da ne moraju o tome obavijestiti graane. Nasuprot EU, koji je uputio Direktivu (Direktiva EU 95/46/EC) koja zahtijeva zatitu podataka, SAD se razlikuje po tome to ima samo ogranienu zatitu na saveznoj razini. EU Direktiva zahtijeva: Korisnici podataka moraju se registrirati ako upotrebljavaju osobne podatke. Osoba na koju se odnose podaci ima pravo znati da postoje podaci o njoj i provjeriti koji su to podaci. Osoba na koju se odnose podaci moe podnijeti tubu zbog tete prouzroene netonim podacima. Korisnici podataka moraju se pridravati odreenih opih naela i kodeksa slube. Postoje iznimke za sluajeve kada se radi o spreavanju kriminala, nacionalnoj sigurnosti itd. Mora biti osiguran sustav za spreavanje neovlatenog pristupa, brisanja ili ispravljanja podataka. Korisnici podataka moraju traiti dozvolu od osoba na koje se podaci odnose prije no to se ponu koristiti njihovim osobnim podacima. Osobe na koje se podaci odnose mogu u odreenim okolnostima traiti brisanje podataka o sebi. Odredbe se odnose na rune i na raunalne sustave. Osobe na koje se podaci odnose imaju pravo znati kome se prenose podaci o njima. Nikakve odluke o osobama na koje se podaci odnose ne smiju se donositi oslanjajui se samo na podatke iz osobnih dosjea. Direktiva Europske unije trebala je biti provedena u svim zemljama lanicama do 24. listopada 1998. godine, iako to neke lanice nisu uinile. Ova direktiva zabranjuje prenoenje osobnih podataka u zemlje izvan europskoga gospodarskog podruja, koje nemaju odgovarajui stupanj zatite. Tako je Direktiva EU-a prisilila zemlje izvan europskoga gospodarskog podruja da prihvate standarde za privatnost sline europskim standardima. To osobito vrijedi za SAD koji, praktino, nema nikakvo zakonodavstvo o zatiti podataka. Iz ovoga proizlaze dva pitanja to je prijenos i u emu se sastoji odgovarajui stupanj zatite?

Prijenos je ili iznoenje podataka ili dozvola pristupa podacima osobama iz drugih drava. Stavljanjem osobnih podataka na Internet, osobama izvan europskoga gospodarskog podruja doputa se da pristupe podacima. Putovanje administrativnog osoblja iz Velike Britanije u zemlje izvan europskoga

112

gospodarskog podruja, ili intranetske mree pojedinih tvrtki koje doputaju pristup korisnicima izvan europskoga gospodarskog podruja, jednako su problematini kao i uoljiviji oblici prijenosa. Mogu se izdvojiti tri kljuna elementa koji e vjerojatno upozoriti na postojanje odgovarajueg stupnja zatite. To su: Postojanje zakona o zatiti podataka. Pravo osoba na koje se podaci odnose da pregledaju dosjee, zatrae ispravke i podnesu tubu zbog tete prouzroene netonim podacima. Postojanje nadzornog tijela. Jo uvijek nije jasno kako e se, uz ta tri osnovna elementa, definirati odgovarajui stupanj zatite. Procjena e vjerojatno ovisiti o specifinom statusu podataka koji se prenose. SAD sada nemaju savezni zakon o zatiti podataka. Da bi se prebrodio taj problem, razvila se ideja o sigurnim lukama u zemljama izvan europskoga gospodarskog podruja (a osobito u SAD-u). To su tvrtke koje se pridravaju naela privatnosti. Svaki preneseni podatak pohranjuje se u sigurnoj luci i ne smije se prenijeti ni na koje drugo mjesto u toj dravi. Sigurne luke dobrovoljno prihvaaju obvezna pravila zatite podataka, koje je odobrila Europska unija, i onda sklapaju ugovore s kontrolorima podataka unutar Europske unije. Osobni podaci ne mogu se prenijeti iz tih sigurnih luka ako nije provedena i potvrena posebna zatita. Zbog svega toga, narodne knjinice moraju biti veoma oprezne kada se radi o grai koju postavljaju na Internet.

Kljuni politiki stav rasprava izmeu SAD-a i Europske unije znai da knjinice koje imaju svoju web-stranicu moraju biti veoma oprezne ako na nju stavljaju osobne podatke.
Kodiranje i autorizacija Budui da se danas svakodnevne transakcije obavljaju elektronikim putem, ljudi moraju vjerovati da njihove privatne komunikacije nee biti prekinute ili izmijenjene dok se kreu kroz globalnu mreu. Ako se ljudi ne budu mogli pouzdati u povjerljivost i autentinost elektronikih informacija, moda e se vratiti tradicionalnijim metodama komunikacije i poslovnih transakcija, a tada se pun potencijal informacijskog drutva moda ne bi mogao postii. Na ovakvoj pozadini, nove i usavrene kriptografske tehnike sve su prihvaenije. Kriptografija se upotrebljava za sakrivanje ili ovjeravanje sadraja elektronikog dokumenta te za zatitu datoteka od neovlatenog pristupa, promjena i krae. Kodiranje podrazumijeva ifriranje teksta tako da se ne moe proitati ako naie na zapreku. Upotrebljava se kada podatak treba ostati povjerljiv. Meutim, kodiranje se moe primijeniti i u nezakonite svrhe. Ta je mogunost prisilila zakonodavne ustanove da zatrae ogranienja nad iframa koje se ne mogu razbiti. Oni koji zagovaraju privatnost i poslovne interesne skupine, opiru se pokuajima ogranienja kodiranja tvrdei da bi se tako kompromitirala privatnost pojedinaca i ugrozio razvoj informacijskog drutva. Vidi i prilagoavanje usluga. SAD se tradicionalno opire izvozu kriptografskog softvera i zahtijeva da savezne agencije dobiju pravo pristupa kljuevima potrebnima za deifriranje komunikacija. Protivljenje SAD-a da se kriptografijom koristi trea strana, postalo je jo ee nakon teroristikih napada na Washington i New York 11. rujna 2001. godine. Autorizacija je elektronika potvrda da vi jeste osoba za koju tvrdite da jeste. Odobrenje je potvrda da primljena poruka nije bila ni na koji nain modificirana na putu od poiljatelja do primatelja. Graani danas moraju znati da se mogu upustiti u elektronike transakcije s istim stupnjem povjerenja koje imaju i transakcije na papiru. Kriptografija javnog kljua (Public Key Cryptography PKC) upotrebljava dva kljua ope dostupan javni klju i drugi privatni klju poznat samo osobi, aplikaciji ili slubi koja posjeduje kljueve. Javni klju moe se prenositi nekodiran kroz sigurne linije, ali privatni se klju mora uvati u tajnosti. Tako je distribucija kljueva uvelike pojednostavnjena.

113

Glavni predmet politikih rasprava su pitanja vezana uz pravo vlada da trae kljueve od njihovih vlasnika kako bi mogli deifrirati poruke, organiziranje treih povjerljivih strana koje e rukovati kljuem u ime tree strane i njihov zakonski poloaj. Opa pozadina pitanja o kodiranju. Autorizacija ne mora ukljuivati kriptografiju. Uspjean sustav ATHENS, proizveden u Velikoj Britaniji, temelji se na identifikacijskim znakovima i lozinki. Uskoro bi trebao biti poboljan kao novi sustav i u naelu bi se njime mogla koristiti svaka knjinica.

Kljuno politiko pitanje tenzije oko prava na deifriranje poruka izmeu vlada i graana koji zagovaraju naelo slobodne volje. Koji stav e zauzeti narodne knjinice?
Softver za filtriranje Narodne su knjinice zabrinute jer bi korisnici s internetskog terminala mogli ili primati ili slati sadraje koji se smatraju neprikladnima. Ta se zabrinutost odnosi prije svega na pornografski sadraj, ali i na druge sadraje kao to su rasna mrnja, slike nasilja, poticanje uzimanja droga, proteroristika propaganda itd. EU je objavio niz izjava koje se odnose na zatitu maloljetnika i drugih ranjivih kategorija graana od zloupotrebe Interneta. Ovaj se problem moe rijeiti na vie naina, no najveu pozornost privlai upotreba softvera za filtriranje. Takav softver (a vie je takvih programa na tritu) odbija sve pokuaje da se prikau ili prime web-stranice koje sadre odreene neprihvatljive rijei ili, u nekim sluajevima, odreene vrste slika (to se temelji na koliini tonova ljudskog tijela). Brojne knjinice postavile su takve programe u nastojanju da otklone pritisak kojem su izloene zbog pristupa neprikladnim sadrajima. Na alost, istraivanja (neka od njih financirao je EU) su pokazala da svi postojei programi nisu dovoljno usavreni; zbog odreenih rijei upotrijebljenih u tekstu, odbijaju stranice koje su potpuno prihvatljive, a prihvaaju mnoge neprikladne stranice jer sluajno u njihovim tekstovima nisu upotrijebljene problematine rijei. U svijetu je ve bilo sluajeva, i slubenih sudskih sluajeva i neformalnih odluka, koji se odnose na odgovornost narodnih knjinica u pogledu pruanja pristupa Internetu. Zabrinute skupine ili pojedinci ili su tuili narodne knjinice sudu ili su vrili pritisak ako su narodne knjinice nudile slobodan pristup Internetu pa su korisnici mogli vidjeti neprikladne sadraje. U nekim se sluajevima trailo ili da se potpuno ogranii pristup ili da se naredi primjena softvera za filtriranje sadraja. Ameriko knjinino udruenje osobito je energino u obrani narodnih knjinica od takvih pritisaka, i vrlo je uspjeno u tom nastojanju. Vidi i multimedija. Pravni poloaj narodnih knjinica ovisi o pravnoj tradiciji pojedinih drava i spremnosti knjinica da se energino odupru svakom pokuaju vanjske cenzure. EU razvija strategije koje se odnose na sigurnu upotrebu Interneta, pa je veoma vano da se narodne knjinice ukljue u razvoj i primjenu takvih strategija. Ta je tematika osobito problematina, pa bi narodne knjinice trebale meusobno suraivati na razvijanju strategija i procedura.

Kljuno politiko pitanje tenzije izmeu onih koji ele cenzurirati i onih koji ele slobodan protok informacija. Narodne knjinice nalaze se na vatrenoj liniji.
Pravo intelektualnog vlasnitva i metapodaci Opa pitanja prava intelektualnog vlasnitva raspravit e se u drugom poglavlju. U naelu, metapodaci su u Europskoj uniji zatieni u sklopu prava na zatitu baza podataka i/ili autorskim pravom. Prema Direktivi o bazama podataka, baza podataka sadri sistematinu zbirku podataka ili druge grae, od kojih je svaki individualno dostupan elektronikim ili kojim drugim putem. Svaka zbirka metapodataka nesumnjivo je baza podataka. Zatita koja se daje toj bazi podataka ovisi o tome ima li u njoj intelektualnog ili kreativnog rada. Ako je osoba koja je provela indeksiranje upotrijebila svoje iskustvo i znanje kako bi oznaila metapodatke u dokumentu, tada i metapodaci trebaju biti zatieni autorskim pravom. ak iako bi sud odluio da metapodaci ne mogu dobiti takvu zatitu, zbog ljudskih i financijskih ulaganja u oznaivanje, metapodaci bi bez sumnje uivali pravo na zatitu baza podataka. Prema tome, narodne knjinice se prema metapodacima moraju odnositi kao prema svakome drugom djelu zatienom autorskim pravima, a ako su knjinice izradile svoje vlastite metapodatke, imaju pravo tuiti treu stranu koja bez doputenja kopira znaajne dijelove materijala. Vidi metapodaci.

114

Kljuno politiko pitanje ovo je zanemarena tematika, ali moe izazvati ozbiljne probleme u budunosti ako se prava ne razjasne prije poetka zajednikih razvojnih projekata.
SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Glavne aktivnosti narodnih knjinica obraene u ovim smjernicama: Zatita podataka i privatnost Problemi nastaju osobito u vezi s odravanjem i upotrebom zapisa o korisnikoj posudbi i praenjem njihove upotrebe elektronikih izvora. To su esto osjetljiva pitanja pa je katkad ak i policija traila od lokalnih narodnih knjinica da odredi itateljske navike odreenih pojedinaca. Drugo je problematino podruje prosljeivanje podataka o itateljima komercijalnim organizacijama. Manje je problematino odravanje zapisa o autorima u knjininim katalozima, ili objavljivanje podataka o knjininom osoblju na web-stranici knjinice. Etiki kodeks ili kodeks slube za osoblje narodne knjinice trebalo bi usavriti tako da osoblje ima smjernice za ponaanje u sluaju da se pojavi kakav specifian problem. Treba potraiti i pravni savjet o zakonskoj odgovornosti u vezi sa zatitom podataka i privatnosti. Kodiranje Trenutano se narodne knjinice ne bave puno prijenosom ili primanjem kodiranih poruka. No kako raste vjerojatnost da e se financijski poslovi knjinice, npr. naruivanje knjiga, prije ili poslije obavljati metodom e-trgovine, narodne e knjinice morati tome prilagoditi. Vano je znati da zakon prua slab okvir za kodiranje i da primjena najboljih i najpouzdanijih dostupnih tehnika ovisi jedino o knjinici. Kodiranje se primjenjuje u transakcijama od tvrtke prema klijentu (B2C Business to Customer), od klijenta prema klijentu (C2C Customer to Customer) i od tvrtke do tvrtke (B2B Business to Business), a u budunosti se mogu primijeniti razliita pravila za razliite vrste komunikacija. Narodnim je knjinicama najvanija komunikacija B2C, jer se problemi javljaju ponajprije u komunikaciji s korisnicima elektronikim putem. Vano je uvidjeti da kodiranje ima znaajne politike konotacije i da bi se narodne knjinice mogle nai na elu rasprava u korist odobravanja kodiranja. Danas europske narodne knjinice nemaju jednaku tradiciju politikog lobiranja kao to ga ima Ameriko knjinino udruenje. To e se u budunosti moda morati promijeniti. Vidi i prilagoavanje usluga. Postupak s nezakonitim djelima Mnogi korisnici Interneta ne znaju za zakon o autorskom pravu ili druge srodne zakone, ili se prema njima odnose neprijateljski. To uglavnom ovisi o individualnim sluajevima, ali openito, ako su odgovorni znali za nezakonita djela, ili su trebali znati, moe se traiti njihova odgovornost. Openito, poslodavci su odgovorni za nezakonita djela koja poine njihovi zaposlenici, ak iako je nezakonito djelo poinjeno samovoljno. Stoga knjinice moraju znati to njihovo osoblje radi i na Internetu. Meutim, to vrijedi samo ako je djelo bilo jedno od onih za koje se i oekuje da ih zaposlenici obave u okviru svojih dunosti. Tako, ako je zaposlenik, primjerice, zaduen za slanje elektronike pote u ime svog poslodavca, i to redovito radi, odgovornost za svaku nezakonitu poruku moe snositi i knjinica i zaposlenik. Slino tome, ako se od zaposlenika oekuje da se koristi softverom, a on se koristi piratskim softverom na raunalu poslodavca, i poslodavac i zaposlenik smatraju se odgovornima. Budui da je poslodavca (obino) lake identificirati, a ima i vie novca za kaznu, on e najvjerojatnije biti meta oteene strane. Knjinice se stoga moraju pobrinuti da prue prikladno obrazovanje i obuku. Moraju imati i jasno odreenu poslovnu politiku o nelegalnom sadraju, uza sankcije za krenje te politike. U takvoj poslovnoj politici treba, primjerice, navesti da korisnici ili zaposlenici ne smiju slati ili pregledavati nelegalne sadraje. Osoblje i korisnici trebaju se upozoriti da se sve vrste poruka trebaju poslati samo primateljima kojima su i namijenjene. Treba ih upoznati s postupkom koji trebaju provesti ako prime nelegalnu ili neprikladnu poruku.

115

Podrazumijeva se da upravitelji knjinica moraju brzo djelovati ako od tree strane prime slubenu albu zbog nelegalnog djela tree strane. Odmah moraju ustanoviti injenino stanje i zatraiti pravni savjet prije nego to odgovore. Ako se pokae da postoji bilo to potvruje navode, knjinica treba odmah pristupiti rjeavanju problema, primjerice brisanjem uvredljivog materijala i/ili zabranom pristupa opremi odreenim zaposlenicima ili korisnicima. Ako se tako ne postupi, odgovornost knjiniara bit e znatno vea. Sve dokaze treba kopirati i pohraniti na sigurno mjesto. Prema Direktivi Europske unije o e-trgovini, tamo gdje je pruena usluga pohranjivanja informacija koje je pribavila trea strana, drave lanice EU-a moraju pruatelju usluge pohranjivanja osigurati da NE bude odgovoran za sadraj informacija pohranjenih na zahtjev tree strane, pod uvjetom da: pruatelj usluge ne zna za nelegalne aktivnosti ako je primio pritubu na sadraj, a nema injenica ili detalja koji su mu potrebni kako bi tono utvrdio to je nelegalno ako, nakon pribavljanja potrebnih injenica, brzo djeluje na uklanjanju uvredljive informacije, ili onemoguavanju pristupa takvoj informaciji. Autorizacija i digitalni potpisi Jasno je da e se knjiniari trebati upoznati s kriptografijom i njezinim implikacijama. Danas malo knjinica ima iskustva u upotrebi kriptografije, a kriptografija e vjerojatno biti u irokoj upotrebi u zemljama lanicama Europske unije u sljedeih nekoliko godina. Narodne knjinice moraju prepoznati sva temeljna tehnika, upravljaka i pravna pitanja povezana s kriptografijom. Narodne knjinice meu graanima uivaju veliko povjerenje i blagonaklonost. Narodne knjinice imaju priliku da se pojave na tritu kao povjerljive tree strane, koje e u ime drugih organizacija uvati kljueve, ako nacionalne vlade budu inzistirale da se javni kljuevi moraju pohraniti kod povjerljive tree strane prije nego to se budu mogli upotrijebiti. Rijetkost je da narodne knjinice mogu profitabilno iskoristiti mjesto na tritu koje je nastalo mijenjanjem zakonskog okruenja, a zbog primjene informacijske tehnologije. Vidi i prilagoavanje usluga. Autorizacija je vana za narodne knjinice jer veina elektronikih izdavaa nee knjinicama davati licencije za svoju grau ako nisu sigurni da e pristup njihovoj grai biti doputen samo autoriziranim korisnicima. ini se da su elektroniki izdavai zadovoljni razinom autorizacije koju nudi ATHENS, ali moda e u budunosti traiti jo vie standarde. Taj je problem osobito akutan za udaljene korisnike koji knjininoj grai ele pristupiti iz daljine pa ih se mora pravilno autorizirati. Jedan od razloga zbog kojih elektroniki izdavai trenutano ne ele dopustiti pristup korisnicima iz daljine jest strah izazvan problemom autorizacije; zato e visoki standardi pomoi u intenzivnijem razvoju digitalnih izvora u narodnim knjinicama. Softver za filtriranje Iako se veina sluajeva vezanih za sporove izmeu narodnih knjinica i predstavnika javnosti oko uporabe ili neuporabe softvera za filtriranje dogaa u SAD-u, nekoliko je takvih sluajeva bilo i u Europi. Vano je da narodne knjinice izbjegnu besmislenu akciju da bi se zadovoljila glasna manjina. Trenutano nema softvera za filtriranje koji bi osigurao takvu vrstu zatite koju zabrinuti graani ele, a da se ne eliminiraju neduni sadraji. Svakako, dunost je narodnih knjinica osigurati otvoren pristup grai koju graani trae; knjinice se ve tradicionalno opiru zahtjevima za cenzuru. Uz softver za filtriranje, postoji jo nekoliko strategija za ovakve sluajeve: Prihvatljiva politika upotrebe: moe se zabraniti upotreba knjinine opreme korisnicima koji se ne pridravaju utvrenih pravila. Vidi i prilagoavanje usluga. Zahtijevati da svi roditelji potpiu izjavu kojom e potvrditi kako znaju da njihova djeca mogu pristupiti neprikladnom sadraju dok se koriste knjininom opremom, te da prihvaaju taj rizik. Ako roditelji odbiju potpisati, njihovoj djeci ne treba dopustiti pristup raunalima. Koristiti se sustavima ocjenjivanja, kao to je dobro poznati PICS- sustav, kako bi se odluilo to je pristupano. Upozoriti korisnike da e se njihova uporaba Interneta provjeravati i traiti od njih pristanak za to (kao to zahtijeva zakon o zatiti podataka). Pravo intelektualnog vlasnitva u metapodacima, vidi i opis izvora

116

Glavno je pitanje obuiti knjinino osoblje kako bi potpuno razumjeli svoja prava i dunosti prema odredbama zakona o autorskom pravu i pravu baza podataka. Izrada metapodataka koju zajedno obavlja vie knjinica, posebno je teak problem. Takav je oblik rada sve uobiajeniji i esto zapoinje bez jasna razumijevanja implikacija. Vlasnitvo nad tako zajedniki stvorenom kolekcijom, ostaje pri razliitim partnerskim ustanovama. To znai da se nijedna knjinica ne moe koristiti tim materijalima bez pristanka ostalih partnera. U takvim sluajevima najbolje je sklopiti partnerski ugovor prije nego to zajedniki rad zapone. I to je stvar obrazovanja, i to osoba koje upravljaju takvim projektima. Jo jedno vano pitanje je zatita metapodataka koje je izradila knjinica. Ovisno o vanosti i vrijednosti zbirke metapodataka, to moe zahtijevati aktivnu strategiju upravljanja Internetom. Brojni komercijalni servisi nude te usluge za druge organizacije, uz naplatu. U veini sluajeva, metapodaci nisu dovoljno vrijedni ili vani da opravdaju takav pristup, ali tada se mora znati da stavljanjem metapodataka na neku javnu domenu, knjinica riskira da tree strane iskoriste te metapodatke za svoje vlastite svrhe. Malo se radilo na razvoju modela ugovora za odnos prema pravima intelektualnog vlasnitva u metapodacima, iako je u nekim prethodnim istraivanjima ustanovljeno da taj problem postaje sve vei. Vidi metapodaci. BUDUI ZADACI Jasno je da postavljena pitanja treba razliito rjeavati, a mogu se saeti ovako: Potrebno je obrazovati knjinino osoblje, osobito vezano za zatitu podataka, tehnologiju i politiku kodiranja, kodiranje javnog kljua za autorizaciju i digitalne potpise, direktive za etrgovinu i njihove implikacije, alternative softverima za filtriranje i prava intelektualnog vlasnitva u metapodacima. Obrazovanje mora biti i tehniko, kako bi knjinino osoblje znalo to je danas mogue, socijalno, kako bi se upoznalo s onim to je danas popularno i to e moda postati popularno, te pravno, kako bi znalo to se smije a to ne smije raditi i koja su njegova prava i odgovornosti. Treba vriti pritisak i na vlade kako bi izmjene u zakonodavstvu uzele u obzir i potrebe knjinica. Upravitelji knjinica trebaju biti svjesniji mnogobrojnih odgovornosti koje proizlaze iz upotrebe novih tehnologija, i to se tie korisnika i to se tie zaposlenih. Knjiniari u narodnim knjinicama moraju pratiti sve inicijative koje se odnose na zatitu maloljetnika i drugih ranjivih graana od tetnih sadraja na Internetu. Te inicijative mogu biti novi softver, novi zakoni, novi kodeksi slube te novi klasifikacijski sustavi. Treba razmotriti trine mogunosti koje proizlaze iz ovog razvoja, osobito za treu povjerljivu stranu. Narodne knjinice bi trebale iskoristiti veliku blagonaklonost i ugled koji uivaju kod vlade i u javnosti. Ameriko knjinino udruenje izradilo je korisne smjernice o softveru za filtriranje te strategije koje se mogu prilagoditi uporabi u europskim narodnim knjinicama. Potrebno je napraviti model ugovora za zajednike razvojne poslove koji obuhvaaju izradu metapodataka. Potrebno je utemeljiti smjernice za najbolju praksu u mnogima od ovih podruja. Paul Sturges izrauje takve smjernice za narodne knjinice u ime Vijea Evrope. Te e smjernice biti izvrsno polazite. Narodne knjinice trebale bi razmjenjivati primjere najbolje prakse iz svih navedenih podruja, a softver za filtriranje trebao bi postati prioritet.

117

kole za knjiniare trebaju obraditi sva pitanja postavljena u ovim smjernicama. EBLIDA ili druge odgovorne organizacije trebaju nastaviti organizirati savjetovanja i seminare, objaviti primjere najbolje prakse iz Europe i iz drugih dijelova svijeta. Na taj e nain narodne knjinice iz EU-a slijediti najbolju praksu iz drugih krajeva Ipak, nadamo se da e mnoge inovativne ideje nastati unutar EU-a, i da e ostatak svijeta kopirati EU, a ne obrnuto. EBLIDA i druge odgovorne organizacije trebale bi i dalje pruati referalne usluge i aurirane podatke o napretku u tim podrujima.

Veoma je vano sjetiti se da se tehniki i komercijalni razvoj iznimno brzo dogaa pa sve te aktivnosti treba ee preispitati. Najbolji je nain da EBLIDA ili pojedina knjinina udruenja postignu napredak izrada nunih kodeksa slube, i/ili vrenje pritiska na vlade kada je to potrebno. U nekim je podrujima potrebno istraivanje, a treba se pribliiti i ustanovama koje omoguuju financiranje, ali u veini podruja potrebno je razvijati svoju praksu i uiti iz najbolje prakse. Istraivanja vezana za ovaj rad pokazala su da narodne knjinice nisu objavile gotovo nita o pozitivnoj praksi u ovim podrujima. Moda je stoga najvanija poruka ohrabriti narodne knjinice da pokreu inicijative ili da ve razvijene kodekse slube podijele sa svima. HIPERVEZE Meunarodne Centar za privatnost elektronikih podataka (EPIC Electronic Privacy Information Center) Kriptografija i sloboda 2000: meunarodno ispitivanje politike kodiranja 2000. Procjena nacionalnih i meunarodnih politika kodiranja iz perspektive graanskih sloboda. http://www2.epic.org/reports/crypto2000/

Meunarodni savez knjiniarskih drutava i institucija (IFLA) Izjava o knjinicama i intelektualnoj slobodi. Izjava krovne organizacije za knjiniarsku struku navodi naela intelektualne slobode. Oslanja se na Deklaraciju o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. http://www.ifla.org/V/press/pr990326.htm Meunarodni savez knjiniarskih drutava i institucija (IFLA) Stav IFLA-e o autorskom pravu u digitalnom okruenju. Kolovoz 2000. Odreenija izjava, s pojedinostima o stavu IFLA-e o autorskom pravu u digitalnom okruenju. Sadri i skup naela koji slue kao smjernice. http://www.ifla.org/V/press/copydig.htm OECD Smjernice za zatitu potroaa u kontekstu elektronike trgovine. Primjer meunarodnih smjernica koje su rezultat suradnje izmeu privrede i potroakih skupina. Upotrijebljene kao osnova za neke nacionalne smjernice (vidi prije). Dokument je dostupan u pdf-formatu na vie razliitih jezika. http://www.oecd.org Politika privatnosti OECD- a. Temelji se najveim dijelom na poslovnom aspektu. http://www.oecd.org/oecd/pages/document/displaywithoutnav/0,3376,EN-document-589-17-no-2117091-0,00.html Politika kriptografije: Smjernice i pitanja. Jedna od starijih (1997.) meunarodnih strategija kriptografije namijenjena globalnim organizacijama. OECD je preporuio ove smjernice koje mogu biti koristan temelj za politiku. http://www.epic.org/crypto/OECD/

118

UNCITRAL Komisija UN-a za Zakon o meunarodnoj trgovini (UNCITRAL). Model zakona o elektronikoj trgovini s uputom za ozakonjenje. Godine 1996. Uputa UN-a za zakonodavstvo o e-trgovini. Zanimljiv primjer globalne politike o tom pitanju. Model zakona zaista je vrlo jasan. http://www.uncitral.org/english/texts/electcom/ml-ec.htm Model zakona o elektronikim potpisima. 2001. Kao gore, ali ovaj put o elektronikim potpisima. http://www.kisa.or.kr/policy/sub3/data/pdf/PD_00_01_UNCITRAL.pdf
Europa Vijee Europe Smjernice za javni pristup i slobodu izraavanja u umreenim informacijama: Smjernice za europsku kulturnu politiku. Jedan od najvanijih dokumenata u ovom poglavlju. Primjer meunarodnih smjernica namijenjenih ustanovama kao to su knjinice, muzeji i arhivi. http://www.coe.int/T/E/Cultural_Cooperation/Culture/Resources/Reference_texts/Guidelines/freedom_expression.asp/

Vijee Europe/EBLIDA. Smjernice za knjinino zakonodavstvo i politiku u Europi. Studeni 1998. Doprinos mnogih zemalja, ukljuujui Veliku Britaniju, Francusku, Maarsku, Nizozemsku i Norveku. arite je na slobodi izraavanja, pristupu i autorskom pravu. http://www.coe.int/T/E/Cultural_Cooperation/Culture/Resources/Reference_texts/Guidelines/ecubook_R3.asp INDECS (Interoperabilnost podataka u sustavima e-trgovine). Saetak zavrnog izvjetaja. Kolovoz 2000. Dobar primjer projekta o metapodacima koji je financirala Europska komisija. Cilj mu je razvoj metapodataka na nain koji doputa automatsku e-trgovinu u podruju intelektualnog vlasnitva u mrenom okruenju. http://www.indecs.org/project.htm#finalDocs Potpuni koncept upravljanja knjinicom (TOLIMAC). Ureen zavrni izvjetaj. Dobar primjer sadanjih istraivanja o sigurnim knjininim sustavima. TOLIMAC je bio istraivaki projekt koji je financirala EU, a cilj mu je bio razvoj sustava knjininog upravljanja koji omoguuju sigurnu razmjenu elektronikih informacija izmeu korisnika knjinice i dobavljaa informacija preko Interneta. http://tolimac.ulb.ac.be/
Irska Irsko knjinino udruenje Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima iz 1999. godine. Izjava o politici autorskih prava (najnovija na web-stranici) s obzirom na zakonodavne inicijative u Irskoj i Europskoj uniji. http://www.libraryassociation.ie/policy/copyright.htm Velika Britanija Knjinino udruenje (Velika Britanija) Upute strunih organizacija o problemima e-trgovine u knjinicama. Korisni opi temelji iz ovog podruja, ali bez stvarnih uputa. http://www.la-hq.org.uk/directory/prof_issues/ity2525.html

Knjinino udruenje (Velika Britanija) Savjeti o upotrebi softvera za filtriranje u knjinicama. Kratke upute istiu dunosti i obveze knjinica pri upotrebi softvera za filtriranje. Obuhvaa zakonodavnu situaciju u Velikoj Britaniji, povjerljivost i privatnost, obrazovanje korisnika, djecu, radni prostor knjinica, odgovornost koja proizlazi iz upotrebe softvera za filtriranje.

119

http://www.la-hq.org.uk/directory/prof_issues/filter2.html

Knjinino udruenje (Velika Britanija) Upotreba softvera za filtriranje u knjinicama. Kratak izvodi iz stava Knjininog udruenja o upotrebi softvera za filtriranje. http://www.la-hq.org.uk/directory/prof_issues/filter.html Knjinino udruenje (Velika Britanija) Intelektualna sloboda i cenzura, 1998. Opirna izjava o nezavisnosti knjiniara u odreivanju zbirke informacija i pristupu informacijama. Korisno kao pogled britanske knjiniarske struke na to pitanje. http://www.la-hq.org.uk/directory/prof_issues/ifac.html Knjinino udruenje savez za autorsko pravo (Library Association Copyright Alliance LACA) Stav organizacije LACA o autorskom pravu u digitalnom okruenju. Glavno britansko tijelo koje utjee na knjiniarsku, informacijsku i arhivsku struku i njihove korisnike kako bi potovali autorska prava. Snano se oslanja na stav IFLA-e o autorskom pravu u digitalnom okruenju. http://www.cilip.org.uk/committees/laca/laca.html Nacionalno vijee potroaa titi osobnu privatnost smjernice za prikupljanje i upotrebu osobnih podataka ljudi. Lipanj 2001. Smjernice je napravila skupina potroaa, a namijenjene su svima koji prikupljaju, obrauju i upotrebljavaju osobne podatke od poslovnih organizacija do vladinih odjela i izravnih marketinkih organizacija. Vrijedi proitati i moe pomoi. http://www.ncc.org.uk/pubs/personal_privacy.htm Nacionalna knjinica Walesa Politika zatite podataka. Detaljna i promiljena politika zatite podataka za ovu malu nacionalnu knjinicu, uklapa se u britanski Zakon o zatiti podataka iz 1998. To bi mogao biti dobar model za razne vrste knjinica. http://www.llgc.org.uk/gwyb/dpa/dp_policy.pdf Ured e-izaslanika E-vlada: okvir za autorizaciju. Prosinac 2000. Dio strategije britanske vlade za informacijsko doba, ovaj dokument uspostavlja okvir za autorizaciju on-line poslova s pruateljima javnih usluga. http://www.e-envoy.gov.uk/publications/frameworks/authentication/authentication.htm Tribe, A. UKOLN prezentacija: web-stranice narodnih knjinica i Zakon o zatiti podataka iz 1998. Obrauju se pitanja najbolje prakse koja trebaju imati na umu voditelje weba u narodnim knjinicama kako bi osigurali usklaenost sa zakonom. http://www.ukoln.ac.uk/public/events/managing/tribe/plwmw2000/ Sveuilite Leicester, Sveuilina knjinica. Izjava o zatiti podataka. 20. veljae 2001. Primjer pristupa akademske knjinice zatiti podataka uz uvaavanje britanskog Zakona o zatiti podataka iz 1998. Prilino mala, ali dobra polazna toka za model. http://www.le.ac.uk/li/libservices/dataprot.html
Povratak na sadraj

120

TREI DIO TEHNIKE SMJERNICE

121

DIGITALIZACIJA
SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obuhvaaju pitanja vezana uz digitalizaciju, ukljuujui: inicijative koje proizlaze iz politike vlade, planiranje, prava intelektualnog vlasnitva, formate datoteka, raunalnu opremu i programe, opis izvora, zatitu prikaza, proces rada, trokove, kadrovska pitanja, sustave za dostavljanje dokumenata, vrednovanje, optiko prepoznavanje znakova. PITANJA KNJININE POLITIKE Digitalizacija tradicionalne grae tiskane, slikovne itd. proces je koji potpomae sveeuropske napore da se obuhvati i stvori digitalna kulturna batina i, u tom smislu, bitno pridonosi e-Europi. U suradnji s drugim ustanovama za pohranu kao to su muzeji i galerije, knjinice sve vie rade na stvaranju digitalne grae i njihovoj irokoj dostupnosti korisnicima. Od toga mogu imati koristi sve kategorije stanovnitva. Razvojem programa digitalizacije narodne e knjinice moi privui graane koji se moda prije nisu koristili njihovim uslugama, ohrabrujui ih da postanu aktivni i obueni sudionici u iskoritavanju prednosti umreenog svijeta u kojemu ivimo. Moe se zakljuiti da su vlasnitvo nad sadrajem i vjetine stvaranja novih sadraja temelji za napredak u novom svijetu. Zbog pitanja kao to su sloenost, skalabilnost (masovna uporaba) i odrivost (dugorona odrivost i, u skladu s tim, isplativost investicije), postaje sve oitije da e u budunosti biti prijeko potrebno osmisliti i odravati mrene informacijske usluge, barem na nacionalnoj razini. Planiranje takvih usluga veoma je razvijeno u nekim zemljama (Danska, Velika Britanija, npr.). Osnovno je osigurati javnim knjinicama potpuno sudjelovanje u tom razvoju; zbog njihove vanosti, svojim e digitaliziranim fondovima iznimno pridonijeti nacionalnome digitalnom bogatstvu. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Proces digitalizacije naoko je jednostavan jer je za stvaranje digitalnog primjerka bilo kakva dokumenta potrebno samo jeftino osobno raunalo, skener i standardni raunalni program. Ali kada se razmotre pitanja kao to su kvaliteta nastalog prikaza, format u kojem e se snimiti, njegov opis, namjena i zatita, proces postaje mnogo sloeniji. Sama jednostavnost osnovnog procesa moe navesti donositelje odluka i neiskusne praktiare na pogreno uvjerenje da e program digitalizacije biti jednostavan i jeftin. Ali nee biti ni jedno ni drugo. Program digitalizacije mora ponajprije biti pravilno planiran i struno voen od poetka do kraja. Digitalna graa moe se krajnjim korisnicima dostavljati donekle izravno jer su razvoj Interneta i World Wide Weba osigurali potrebnu infrastrukturu, softver i tehnike standarde. Pa ipak, sama jednostavnost pristupa webu prikriva neke osnovne tekoe. Primjerice, ako digitalni prikazi nisu besplatni, potrebne su sloene procedure i softver za prikupljanje naknada za uporabu i zatitu od krenja prava intelektualnog vlasnitva. tovie, im broj prikaza postane velik, organizacija digitalne zbirke postaje glavni problem kao to knjinica mora osigurati da knjige na policama budu svrstane prema nekom redu, tako i digitalizirani prikazi moraju biti kategorizirani i sustavno opisani uz uporabu standardne terminologije, kako bi korisnici mogli pronai odreeni prikaz. BUDUI ZADACI Budui zadaci oko digitalizacije u narodnim knjinicama uvelike e ovisiti o akcijama koje e se poduzeti kao odgovor na pitanja knjinine politike. Konkretno, suradnja bi trebala rezultirati irim usvajanjem standarda koji e omoguiti praktinu interoperabilnost izmeu zbirki. Idealna situacija bit e ona u kojoj e krajnji korisnik moi traiti bilo koji digitalizirani prikaz, pregledati ga, uitati i koristiti se njime, a da ne mora znati gdje se nalazi fond niti mora raditi bilo kakve prilagodbe na svom raunalu. Uz usvajanje tehnikih standarda, to podrazumijeva i usklaivanje pitanja raznih prava. Povratak na sadraj

122

DJELOKRUG Pitanja obraena u ovim smjernicama: Inicijative vladine politike Planiranje Prava intelektualnog vlasnitva Formati datoteka Hardver i softver Opis izvora Tijek rada PITANJA KNJININE POLITIKE Digitalizacija tradicionalne grae - tiskane, slikovne itd. je proces koji potpomae sveeuropske napore da se obuhvati i stvori digitalna kulturna batina. U ovim smjernicama naglasak je na digitalizaciji prikaza (ukljuujui prikaze teksta), ali veina reenog odnosi se i na druge digitalizirane oblike informacija (kao to su zvune datoteke). Inicijative vladine politike Europa se usuglasila da digitalizacija prua strateke prilike i da je treba energino provesti. Europska je komisija objavila da e djelovati kao usklaiva za tu aktivnost od vitalnog znaenja. Primjerice, reeno je: Digitalizacija je temeljni prvi korak prema stvaranju digitalnog sadraja koji e tvoriti temelj potpuno digitalne Europe. Digitalizacija je osnovna aktivnost u ouvanju kolektivne europske kulturne batine, graanima je, zahvaljujui njoj, poboljan pristup toj batini, unaprijeeno obrazovanje i turizam te razvoj industrije e-sadraja. Presudna zadaa digitalizacije priznata je i u Planu djelovanja e-Europe (eEurope 2002 Action Plan), koji su na Europskom vijeu u Feiri, u lipnju 2000., poduprle drave lanice Europske unije. Digitalizacija se postavlja kao sredinje postignue u konceptu e-Europe. Opisan je poseban niz aktivnosti vezano uz digitalni sadraj. Glavni dogaaj bio je sastanak odran u Lundu, vedska, u travnju 2001., na kojem je dogovoreno da je usklaivanje nacionalnih aktivnosti poeljno i nuno. Reeno je da digitalizacija nudi temeljni mehanizam za uporabu jedinstvene europske batine i potporu kulturnoj raznolikosti, obrazovanju i stvaranju industrije sadraja. Iako su drave lanice ve ulagale u pristup svojoj kulturnoj batini, jo je mnogo prepreka do kratko- i dugoronijeg uspjeha tih inicijativa. Prepreke ukljuuju raznolikost pristupa digitalizaciji, rizike zbog uporabe neodgovarajue tehnologije i standarda, izazove koje postavljaju dugotrajno ouvanje i pristup digitalnim objektima, nedostatak dosljednog pristupa pravima intelektualnog vlasnitva (Intellectual Property Rights IPR) te nedostatak zajednikog djelovanja kulturnih i novih tehnolokih programa. Na sastanku u Lundu zakljueno je da se te prepreke trebaju svladati te da se drave lanice mogu okoristiti ciljevima Plana djelovanja e-Europe ako: osnuju stalni forum za koordinaciju podre europsko stajalite o politici i programima razviju mehanizme za promicanje pozitivne prakse i dosljednosti u napretku prakse i znanja budu suraivale kako bi digitalizirana kulturna i znanstvena batina Europe postala vidljiva i pristupana. Naela dogovorena u Lundu i drugi pratei dokumenti dostupni su na CORDIS, slubenim webstranicama Europske komisije. Postoje i nacionalne stranice s dodatnim izvorima informacija, primjerice The People's Network. Toke koje treba uzeti u obzir: Svim ustanovama za pohranu (knjinice, muzeji, arhivi, galerije, uredi u kojima se uvaju razliiti dosjei itd.) zajedniko je zanimanje za digitalizaciju.

Digitalizacija bi trebala biti vaan imbenik u planiranju nacionalne i meunarodne informacijske infrastrukture. Narodne knjinice trebat e paziti da ne prekre propise o autorskim pravima digitalizacijom grae za koju nemaju prava, ali isto tako trebaju zatititi i svoja ulaganja. Vidi autorska prava. Treba rijeiti pitanje obveznog primjerka digitalizirane grae. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Proces digitalizacije naoko je jednostavan jer je za stvaranje digitalnog primjerka bilo kakvog dokumenta potrebno samo jeftino osobno raunalo, skener i standardni raunalni program. Ali kad se razmotre pitanja kao to su kvaliteta nastalog prikaza, format u kojem e se snimiti, njegov opis, namjena i zatita, proces postaje mnogo sloeniji. Sama jednostavnost osnovnog procesa moe navesti donositelje odluka i neiskusne praktiare na pogreno uvjerenje da e program digitalizacije biti jednostavan i jeftin. Ali nee biti ni jedno ni drugo. Digitalna graa moe se krajnjim korisnicima dostavljati donekle izravno jer su razvoj Interneta i World Wide Weba osigurali potrebnu infrastrukturu, softver i tehnike standarde. Pa ipak, sama jednostavnost pristupa webu prikriva neke osnovne potekoe. Primjerice, ako digitalni prikazi nisu besplatni, potrebne su sloene procedure i softver za prikupljanje naknada za uporabu i zatitu od krenja prava intelektualnog vlasnitva. Vano je istaknuti da se pod digitalizacijom esto razumijeva samo izrada digitalnih prikaza originala. Mogu se upotrijebiti i mnogo sloeniji procesi koji tee obuhvaanju znaenja teksta (ili slike, ili bilo kojega drugog oblika) kao to je optiko prepoznavanje znakova (Optical Characters Recognition OCR) i to se ukratko razmatra u daljnjem tekstu. Planiranje Nuno je najprije razjasniti zato se digitalizacija smatra potrebnom, te definirati precizne kriterije odabira i ciljanu publiku. Iako nisu strogo tehnika, ta su pitanja bitna za uspjean projekt. Ona vode do odluke o tome to bi se trebalo digitalizirati. Vidi i raznoliki kulturni sadraji. Kao primjer kriterija odabira, vidi web-stranicu Kalifornijskog sveuilita, Selection criteria for digitization. Lee (vidi dolje) saima nuna pitanja i predlae upotrebu matrice odluivanja. Coletovo Planning an Imaging Project isto e tako biti korisno. Opseg projekta treba paljivo razmotriti lako je podcijeniti napore koje zahtijeva digitalizacija tradicionalne grae, a gotovo je neizbjena injenica da se mogu obraditi samo dijelovi fonda. Na te odluke utjecat e trokovi, kadrovska i druga pitanja (vidi dolje). Prava intelektualnog vlasnitva, vidi i autorsko pravo Dva su aspekta tih prava: Ima li knjinica prava za izradu digitalnih primjeraka? Bude li potrebno osigurati prava na grau, to e neizbjeno biti dugotrajan i vjerojatno skup proces. Kakva prava knjinica namjerava polagati na digitalne prikaze? Hoe li svi prikazi biti dostupni besplatno, ili e se na web postaviti pregledni prikaz, a za primjerke vee razluivosti naplaivati nadoknada? Formati datoteka Rezultat je digitalizacije prikaz ili druga informacija u digitalnom obliku. Ipak, u upotrebi je mnogo razliitih formata pa treba paljivo odabrati odgovarajui format. Imajte na umu da je uobiajeno uvati i matricu i primjerke za dostavljanje, a prikladno je da budu u razliitim formatima. U procesu digitalizacije obino se upotrebljava TIFF (za visokokvalitetne matrice) te JPEG ili GIF format (za primjerke koji se dostavljaju), ali pripazite na razliite inaice svih tih formata. Treba razmotriti sljedee kriterije (prema: C. V. Brown i B. J. Sheperd, Graphics File Formats, References and Guide. Greenwich, Connecticut, SAD, Prentice Hall, 1995., kao to je opisano u: Franziska Frey, File Formats for Digital Masters, u amerikoj zbirci Guides to Quality in Visual Resource Imaging).

124

Iako postoji velik broj razliitih formata, u praksi e izbor vjerojatno biti bitno ogranien. Preporuuje se usvajanje iskustva drugih projekata i strunih savjeta. Hardver i softver Openito, izbor hardvera svodi se na: Skenere. Treba spomenuti da obini horizontalni flat-bed skeneri nisu pogodni za uvezane sveske te mogu prouzroiti prilina oteenja. Ako se original moe razdijeliti na pojedinane stranice, koristan e biti feeder jer moe ubrzati proces i poboljati preciznost. Za digitalizaciju dijapozitiva i mikrooblika postoje posebni skeneri. Don Williams je napisao vodi za izbor skenera u amerikoj zbirci Guides to Quality in Visual Resource Imaging. Digitalne fotoaparate. Ako se knjiga ne moe posve rastvoriti, ili ako je graa osjetljiva, fotoaparat je mnogo prikladnije rjeenje jer se izbjegava fiziki dodir izmeu opreme i originalnog predmeta. U tom sluaju trebalo bi nabaviti postolje za knjigu te osigurati odgovarajuu hladnu rasvjetu. Za nevizualnu grau, kao to su zvune snimke, moe se nabaviti oprema za digitalni izlaz iz analognog medija. Softver koji se upotrebljava za digitalizaciju, isto tako treba paljivo odabrati. Treba uzeti u obzir tri procesa: snimanje, obradu i dostavljanje ovaj posljednji obraen je posebno dalje u tekstu. Program za snimanje esto dolazi zajedno s opremom, i to moe biti dobro rjeenje. Program mora podravati uobiajene standarde (npr. TWAIN) te ponuditi osnovne mogunosti za rukovanje snimljenim materijalom, kao to je preliminarni pregled to osigurava obavljanje prilagodbi prije samog skeniranja. Program, naravno, mora podravati odabrane formate datoteka. Program za obradu prikaza moe varirati od jednostavnog do vrlo sofisticiranog, ovisno o planiranoj namjeni datoteke. Neki projekti ne moraju uope zahtijevati obradu slika. Drugi e projekt, moda, odrediti da se prikazi oiste od ogrebotina ili mrlja koje se pojavljuju na originalu, da se runo prilagodi ravnotea boja itd. Izbor odgovarajueg hardvera i softvera odredit e i niz drugih imbenika kao to su trokovi nabave i odravanja, jednostavnost upotrebe (hoe li biti potrebna posebna obuka), zahtjevi sustava, prilagodljivost i mogunost proirivanja, kapacitet (kvaliteta i izbor izlaznih proizvoda), usklaenost sa standardima, pouzdanost i tako dalje. Opis izvora informacija Iznimno je vano pravilno katalogizirati digitaliziranu grau te uiniti dostupnima metapodatke. Knjiniari moraju biti svjesni i kataloke tradicije drugih struka (kao to je upotreba Encoded Archival Description (EAD) Kodirani arhivistiki opis u arhivistici), i rastuega broja razliitih pristupa pitanjima metapodataka u elektronikom okruenju (osobito Dublin Core). Lee posveuje velik prostor tim pitanjima, a postoje i smjernice u britanskim Tehnikim standardima i smjernicama uz NOFprojekt. Vidi i opis izvora informacija. Uz opisne metapodatke, vjerojatno e trebati razviti ili preuzeti sheme za jezik, geografsku lokaciju, prava, procjenjivanje, inaice i obrazovnu razinu. Zatita prikaza U ovom ulomku treba razmotriti dva glavna pitanja: Dugorona zatita prikaza, ili digitalno ouvanje. O tome postoji obilje literature. Polazite bi trebalo biti European Comission on Preservation and Access. Zatita prava na prikaz, da bi se, primjerice, sprijeila neovlatena upotreba prikaza. Za to postoji mnotvo tehnika, kao to je digitalno oznaivanje (watermarking) ili kodiranje. Postoji mnogo komercijalnih sustava, kao to je Digimarc, a postoji i objanjenje ove tehnologije. Vidi i autorska prava. Tijek rada Unutar ustanove ili vanjski suradnici? Osnovno pitanje u vezi s tijekom rada jest da li projekt treba realizirati unutar ustanove ili bi trebalo angairati vanjske suradnike. Odluku esto diktiraju lokalni uvjeti, ali treba obvezno razmotriti sljedee:

125

Prednosti rada unutar ustanove: Potpuna kontrola nad graom i obradom. Izbjegnuta opasnost od oteenja grae u prijenosu. Brza procjena kvalitete izlaznog proizvoda. Brza povratna informacija o procjeni vrijednosti formatiranja (vidi dolje). Moe biti jeftinije, ali je teko izvesti precizan trokovnik. Osoblje ustanove razvija svoju strunost. Vlasnitvo nad hardverom i softverom. U sluaju potekoa, nema ugovorne obveze prema treoj strani. Prednosti vanjskih suradnika: Detaljno upravljanje procesom obveza je druge ugovorne strane. Nije potreban hardver, softver i prostor unutar ustanove (osim onoga to je potrebno za prikazivanje digitalizirane grae). Oslanjanje na iskustvo i strunost izvritelja. Uteda vremena za obuku osoblja. Trokovnik je jasan od samog poetka. Uporaba najmodernijeg hardvera i softvera. Ako ustanova odlui razmotriti angaman vanjskih suradnika, postoji sveobuhvatan adresar: Document Management Guide and Directory : a comprehensive guide to document management and a comprehensive directory of products and services for imaging and document management , 11. izdanje, 2000. ISBN 0-9537954-0-3, ISSN 1366-6584. Opi tijek rada Tijek rada za postupak digitalizacije mora biti paljivo isplaniran. Lee se detaljno bavi ovom temom. Trokovi Nemogue je dati bilo kakvu opu procjenu trokova zato to ima mnogo razliitih imbenika koji na to utjeu. Gould i Ebdon su u svojem svjetskom pregledu iz 1999. izraunali da je prosjeni troak digitalizacije po stranici iznosio 7,72 USD (varirao je od 0,12 USD do 15 USD), po knjizi je bio 70,66 USD (od 28 USD do 154 USD), a po serijskoj publikaciji 14 USD (od 14 USD do 14 USD). lanak o trokovima S. Tannera i J. Lomax-Smitha nudi korisne savjete. Osoblje Neke knjinice su sretne to imaju na raspolaganju iskusno osoblje, ali u mnogim drugima poslovi digitalizacije tek se trebaju nauiti. Sustavi za dostavljanje dokumenata Danas je najrasprostranjeniji sustav za dostavljanje dokumenata World Wide Web. Knjinice mogu odravati vlastite web-stranice, mogu ih za njih odravati lokalne vlasti ili im tu uslugu moe pruiti trea strana. Obino je najbolje prikaze uvati u bazi podataka. Za vee zbirke, ili tamo gdje su metapodaci ili drugi zahtjevi sloeni, moda je najbolje rjeenje profesionalni programski paket. (Za primjer, vidi InVisage, proizvoaa iBase, koji trenutano na tritu zastupa dobavlja knjininih sustava Talis.) Vrednovanje Procjena kvaliteta prikaza (i ekvivalenta za nevizualne medije) jo je jedno vrlo sloeno pitanje koje zahtijeva miljenje strunjaka. Preporuuje se da se proui neki struni izvor, kao to je Measuring Quality Of Digital Masters Franziske Frey, u amerikoj zbirci Guides to Quality in Visual Resource Imaging. Optiko prepoznavanje znakova (OCR) Mnoge se knjinice koriste optikim prepoznavanjem znakova za digitalizaciju katalokih zapisa, te primarnog sadraja. Moderni raunalni programi mogu tono interpretirati ak i originale loe kvalitete, iako je jo uvijek nuna ljudska provjera. Oito, ako je potrebno sauvati osobine predloka kao to

126

je, na primjer, odnos izmeu dijelova teksta ili teksta koji je uoblien u tablice program ima sloeniji zadatak. Meu tipinim su programskim paketima za optiko prepoznavanje znakova OmniPage Pro, proizvoaa Scansoft i TypeReader Pro, tvrtke ExperVision. Trenutano stanje u narodnim knjinicama je raznoliko. Neke su pokrenule, i nastavljaju provoditi, vrlo sloene programe digitalizacije. Druge nemaju nikakva iskustva u tome. Stoga postoji velik broj mogunosti za razmjenu strunosti i primjera dobre prakse. Narodne knjinice ukljuile su se u rasprave na europskoj razini i sudjeluju na savjetovanjima i radionicama o knjininoj politici. Najvie su se financirale aktivnosti u okviru DGXIII programa i programa kulturne batine. Manje je primjera zajednikog angamana knjinica iz razliitih krajeva Europe, u kojima je panja usmjerena na druga podruja (kao to je obrazovanje). U cijelom svijetu dogaaju se velike aktivnosti vezane uz digitalizaciju. Knjinice u SAD-u vrlo su aktivne u tome (vidi Hiperveze). BUDUI ZADACI Budui zadaci vezani uz digitalizaciju u narodnim knjinicama uvelike e ovisiti o akcijama koje e se poduzeti kao odgovor na pitanja knjinine politike. Konkretno, suradnja bi trebala rezultirati irim usvajanjem standarda koji e omoguiti praktinu interoperabilnost izmeu zbirki. U idealnoj situaciji krajnji e korisnik moi traiti bilo koji digitalizirani prikaz, pregledati ga, uitati i koristiti se njime, a da ne mora znati gdje se nalazi fond niti mora raditi bilo kakve prilagodbe na svom raunalu. Uza usvajanje tehnikih standarda, to podrazumijeva i usklaivanje pitanja raznih prava. Tehniki razvoj u ovom podruju vjerojatno e se koncentrirati oko (a) jo sofisticiranijih skenera i digitalnih fotoaparata, uz pad cijena, i (b) meunarodnih dogovora o standardima (kao to je opisano na drugome mjestu u ovom dokumentu) kako bi se olakala interoperabilnost. U organizacijska pitanja spadaju: razvoj formalnih spremita (koja mogu biti koncentrirana u narodnim knjinicama pohraniteljima za lokalnu zajednicu) i, u vezi s tim, suradnja na ouvanju digitalnih objekata. (Digital Preservation Coalition primjer je takva pristupa). Jo nema prihvatljivog dogovora o prikladnom trajnome mediju za dugotrajno ouvanje, ali to bi se trebalo rijeiti u srednjeronom razdoblju. HIPERVEZE Meunarodne UNESCO-ov Memory of the World program. http://www.unesco.org/webworld/mdm/index_2.html

UNESCO-ov Memory of the World program. Skladitenje i pristup podacima: Rjeenja za sloene dokumente http://www.unesco.org/webworld/mdm/czech_digitization/doc/intro.htm Bibliotheca Universalis Ovom inicijativom, pilot-projektom G-7 za stvaranje globalnog informacijskoga drutva, popisane su najvanije nacionalne projekte digitalizacije http://www.kb.nl/gabriel/bibliotheca-universalis/digit.htm IFLA Aktivna je u dva programa: Program za zatitu i konzervaciju (Preservation and Conservation PAC) i Program za univerzalnu dostupnost publikacija (Universal Availability of Publications UAP)

127

Osnovne nacionalne studije U skladu s dogovorom iz Lunda (vidi gore), sve drave lanice Europske komisije pripremaju pregled nacionalnih i regionalnih politika i programa digitalizacije kulturnog i znanstvenog sadraja. Primjeri iz drava lanica Danska Danske Billeder Zbirka starih fotografija Danske. http://www.danskebilleder.dk/ Francuska Lion Projekti digitalizacije lionske narodne knjinice i opis realizacije tog posla. http://www.addnb.org/fr/docs/numlyon.htm Putokazi i zadaci za projekte digitalizacije u http://www.addnb.org/fr/docs/numproj.htm http://www.culture.gouv.fr/culture/mrt/numerisation/fr/f_04.htm http://www.culture.fr/culture/mrt/numerisation/fr/dll/index.htm knjinicama, na francuskom:

Njemaka Ulm Web-stranica narodne knjinice iz Ulma s pristupom digitaliziranim dokumentima. http://www.stadtbibliothek.ulm.de/ Velika Britanija Postati digitalan: pitanja digitalizacije u narodnim knjinicama. http://www.ukoln.ac.uk/public/earl/issuepapers/digitisation.htm

Gould, Sara i Ebdon, Richard IFLA/UNESCO Survey on Digitisation and Preservation (Ispitivanje digitalizacije i ouvanja) http://www.unesco.org/webworld/mdm/survey_index_en.html Lee, Stuart D. Digital imaging: a practical handbook, London: Library Association Publishing, 2000. (Digitalni prikazi praktini prirunik) ISBN 1-85604-353-3 Leeds Zbirka povijesnih zaviajnih fotografija http://www.leodis.org/ Program nof-digitise http://www.nof-digitise.org/ i njegovi tehniki standardi i smjernice http://www.ukoln.ac.uk/nof/support/manual/ Powys Projekt digitalne povijesti http://history.powys.org.uk/

Povratak na sadraj

128

RAZVOJ INTEGRIRANIH KNJININIH SUSTAVA

SAETAK DJELOKRUG Funkcije dostupne u modulima integriranih knjininih sustava i utjecaj nove tehnologije na osnovne funkcije. PITANJA KNJININE POLITIKE Upravitelji knjinica moraju razmotriti trokove usavrenih vrsta integriranih knjininih sustava u odnosu na ostale trokove iz prorauna. Nova je tehnologija skupa, osobito u ranim fazama, ali moe umanjiti trokove za osoblje. Moda e tehnologija koja se sada upotrebljava, ubrzo zastarjeti. Integrirani knjinini sustavi u mnogim dijelovima Europe nisu novost. Moduli koji se sada najee upotrebljavaju jesu: javno dostupni elektroniki katalog podaci o cirkulaciji, ukljuujui bazu podataka o korisnicima katalogizacija i normativna kontrola evidencija nabave. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Inovacije u podruju integriranih knjininih sustava odnose se na razvoj funkcija koje idu dalje od osnovnih modula, kao to su: telefonsko produavanje zaduenja i automatizirana telefonska razmjena poruka kruenje fonda i razmjena automatizirano skladitenje i pretraivanje meuknjinina posudba i dostava dokumenata upravljanje lokalnim podacima pretraivanje OPAC-a s pomou Z39.50 protokola sustavi za upravljanje informacijama. Knjiniari bi trebali biti svjesni tehnolokog razvoja u podruju identifikacije s pomou radiofrekvencije (Radio Frequency Identification RFID), to bi moglo radikalno utjecati na osnovne funkcije integriranih knjininih sustava i drugih rutinskih knjiniarskih poslova, kao to su: nabava izdavanje i vraanje publikacija spreavanje krae pronalaenje primjeraka koji nedostaju. Ove inovacije prvi put omoguuju korisnicima da uzmu i vrate knjigu bez pomoi slubenika. To moe utjecati na obrasce zapoljavanja i odabira osoblja u narodnim knjinicama, ali uvoenje ove tehnologije jo je na toliko ranom stupnju da se ne mogu davati kvantitativne procjene. BUDUI ZADACI Nova se tehnologija dalje razvija i vjerojatno e u bliskoj budunosti postajati sve jeftinija i monija. Ima mogunost da utjee na mnoge aspekte knjininog rada, uz ve navedene. Moe se, na primjer, kombinirati s tehnologijom ip-kartica kako bi se ubrzalo plaanje manjih dugova i knjinice se rijeile tekoa s identifikacijom i utvrivanjem statusa itatelja.

Povratak na sadraj

129

DJELOKRUG U ovim se smjernicama obrauje: Telefonsko produavanje zaduenja i automatizirana telefonska razmjena poruka Upravljanje fondom Sustavi za automatizirano skladitenje i pretraivanje Meuknjinina posudba i nabava dokumenata Upravljanje digitalnim podacima o lokalnoj zajednici Istrauje se i primjena RFID u tradicionalnim modulima. PITANJA KNJININE POLITIKE U ove su smjernice ukljuena pitanja odravanja djelovanja knjinica, a uglavnom nisu predmet nacionalne vladine politike ili politike koju oblikuju meunarodne organizacije, kao to je Europska unija, osim onoliko koliko je glavna dunost svih tijela koja se financiraju iz prorauna kako bi osigurala najbolju vrijednost za novac koji im je dodijeljen za pruanje javnih usluga. Vezano uz to, knjinice se suoavaju s tekim izborima: Najnoviji integrirani knjinini sustavi jesu uinkoviti, ali i skupi za uvoenje i uporabu. Kada se jednom pokrenu, vjerojatno e utedjeti trokove za osoblje, ali to oekivanje moe biti i pretjerano nisu uvedeni u dovoljnom broju knjinica da bi se sa sigurnou znali njihovi potencijali. Knjinini sustav mora biti vei od odreenog minimuma kako bi se iskazale prednosti barem nekih modula koji se sada nude kao dio paketa integriranoga knjininog sustava. Knjinice esto imaju skuen manevarski prostor. Mogu birati izmeu razliitih komercijalnih sustava, ali imaju malo utjecaja na to to e se proizvoditi. Tehnoloki razvoj pokreu potrebe trgovine, a ne knjinica. Knjinice se, kao imbenici bez utjecaja, obino koriste samo minimalno prilagoenim sustavima koji su prvobitno proizvedeni za potrebe sasvim razliitih organizacija. Knjinice ne mogu sprijeiti zastarijevanje tehnologije, primjerice barkodova, ak iako ona odgovara njihovim potrebama. Komercijalne organizacije procjenjuju da li je neka tehnologija prikladna na osnovi njezine profitabilnosti ili kako drukije; kojim bi se kriterijima trebale koristiti knjinice? Koncept integriranoga knjininog sustava nije nov, neke se knjinice njime slue ve drugu ili treu generaciju sustava, no moda e kratak pregled ovdje biti koristan. U integriranom sustavu postoji jedan zapis za knjigu, koji se stvara kada se knjiga narui, a proiruje se pri katalogizaciji. Kada se ta knjiga posudi, zapis o korisniku povezuje se sa zapisom o knjizi. Obino se smatra da su osnovni moduli sustava sljedei: Javno dostupan elektroniki katalog. Evidencija cirkulacije, ukljuujui bazu podataka o korisnicima. Katalogizacija i normativna kontrola. Evidencija nabave. Ovakav sustav ima mnoge prednosti: Nije potrebno kreirati i aurirati viestruke zapise za isti primjerak. Smanjuje se broj pogreaka. Korisnici sustava, osoblje i javnost na jednome mjestu imaju sve informacije koje su im potrebne. Ove smjernice obradit e neka pitanja vezana uz skoro veliko poboljanje u integriranim knjininim sustavima. Iako su dostupni na tritu, ti su sustavi jo uvijek u razvojnoj fazi. To se odnosi na: dodatne module koji se mogu dodati integriranom knjininom sustavu

130

radikalna tehnoloka poboljanja koja utjeu na tradicionalne module kao to je identifikacija s pomou radiofrekvencije (RFID).

SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Tradicionalne funkcije integriranoga knjininog sustava istaknute su prije, ali mnoge knjinice sada trae i oekuju sljedee dodatne module: Web OPAC. Telefonsko produavanje zaduenja i automatiziranu telefonsku razmjenu poruka. Upravljanje fondom. Sustave za automatizirano skladitenje i pretraivanje. Meuknjininu posudbu i nabavu dokumenata. Kontrolu periodikih publikacija. Upravljanje lokalnim podacima u digitalnom obliku. Pretraivanje OPAC-a s pomou Z39.50 protokola. Sustave za upravljanje informacijama.

Web OPAC Veina integriranih knjininih sustava ima OPAC (javno dostupni elektroniki katalog) modul, a ako jo ne postoji, njegova bi nabava trebala biti prioritet. Mnoge knjinice omoguile su pristup svojim katalozima preko weba za daljinsko pretraivanje, a veina dobavljaa integriranih knjininih sustava nudi takav modul. Vidi i opis izvora informacija.
Telefonsko produavanje zaduenja/automatizirana telefonska razmjena poruka Napredak u podruju telefonije, uporaba snimljenih poruka i povezanost telefona i raunala, znai da telefoni sada mogu davati i primati poruke od korisnika bez ljudske intervencije. Ulaznim pozivima moe upravljati sustav za telefonsko produavanje zaduenja. Korisnici primaju snimljenu poruku koja od njih trai da za odreene opcije pritisnu odgovarajue tipke na svojim tonskim telefonima. Na taj nain sustav ih vodi kroz postupak kojim se produuje zaduenje i trai od njih da, u odgovarajuim fazama postupka, utipkaju identifikacijski broj posuenog primjerka te vlastiti identifikacijski broj. Izlaznim porukama za itatelje upravlja sustav automatizirane telefonske razmjene poruka. Taj sustav obavlja redovito skeniranje modula za cirkulaciju grae kako bi odredio korisnike koje treba kontaktirati. Sustav poziva telefonski broj korisnika i isporuuje odgovarajuu snimljenu poruku, primjerice, moe se upotrijebiti za obavijesti o primjercima kojima je isteklo vrijeme zaduenja ili rezerviranim primjercima. Izlazne telefonske poruke upuivat e se s osobnog raunala koji e biti povezan s mreom knjinice i onoliko telefonskih linija koliko je potrebno. Ako bi pri takvoj isporuci poruka dolo do kanjenja, morala bi postojati mogunost automatskog slanja poruke potom. Zbog zakonodavstva koje se odnosi na zatitu osobnih podataka, katkad se korisnici knjinice trebaju izjasniti hoe li biti korisnici takvog sustava. Postoji kratak prikaz jednoga takvog sustava koji se ve upotrebljava. Primjeri komercijalnih sustava s modulom te vrste jesu: Galaxy, proizvoaa DS Ltd., Dynix, proizvoaa Epixtech, i Talismessage. Upravljanje fondom Moderni integrirani knjinini sustavi prikupljaju podatke o performansama fonda, tj. o posudbi; tako se moe ustanoviti da li fond knjiga postie predvieni stupanj posudbe tijekom svog ivota na policama. Vidi i mjerenje radnog uinka.

131

Informacije se mogu poredati prema odreenim granama ili tematici, to omoguuje detaljni uvid u koritenje odreene publike, na odreenim mjestima. To uvelike smanjuje subjektivnost koja je prije bila neizbjena u nabavi i upravljanju fondovima. Moe se vidjeti koji se fond esto upotrebljavao, a koji se nedovoljno upotrebljava te se prema tome mogu poduzeti odgovarajue aktivnosti.

Da bi se osigurala najvea mogua uporaba fonda, moda e biti potrebno rotirati ili izmijeniti fond u ograncima. Bolje je da se knjige ve pri narudbi prepoznaju kao odgovarajue za posudbu, iako se to, naravno, moe uiniti u bilo kojoj fazi. Bilo bi dobro da se dio financijskih sredstava namijenjenih nabavi knjiga odredi za nabavu fonda koji e se posuivati. Katkad se knjinice spajaju, ili se napravi krug cirkulacije tako da se za taj krug kupi samo jedan primjerak knjinine jedinice koji e se poslije razmjenjivati. Uobiajeno se smatra da je dovoljno da knjiga u knjinici provede est mjeseci prije nego to krene u razmjenu. Ograncima se alju izvjetaji i savjetuje im se to e se od fonda povui s polica i preseliti. Primjerci koji su trenutano posueni, preusmjeruju se po povratku u knjinicu. Integrirani knjinini sustavi komercijalnih proizvoaa veinom imaju i modul za upravljanje fondom kako bi se omoguila identifikacija knjiga koje pripadaju fondu koji krui i olakao ovaj proces koji katkad moe biti naporan. Na primjer, softver za kontrolu cirkulacije sustava Galaxy ima modul za kruenje fonda, kao i Dynix. Sustavi za automatizirano skladitenje i pretraivanje (ASRS) 14 Korisnici trae primjerak u on-line katalogu, robot ga pronalazi u automatiziranom skladitu i donosi korisniku u knjinicu; itav je proces automatski i trebao bi biti vrlo brz. Ti su sustavi slini mehanizmima za automatizirano skladitenje i traenje proizvoda u supermarketima i skladitima. Identifikacija s pomou radiofrekvencije (RFID) moe ih pretvoriti u stvarnost. Imaju sljedee prednosti: Budui da osoblju i korisnicima nije potreban pristup spremitu, temperatura, vlanost i tlak zraka mogu se vie prilagoditi knjigama i dokumentima nego ljudima. Nepotrebni su: rasvjeta, zidne obloge i sputeni stropovi. ASRS moe vraati knjige na odgovarajua mjesta bre nego osoba koja radi u spremitu. Sustav biljei uporabu pojedinanih svezaka, to je korisno upravljanje fondom; malo rabljeni svesci mogu se otpisati, a esto rabljeni mogu se vratiti u otvoreni pristup. Ovakav bi sustav bio koristan knjinici s velikim fondom, a neke su narodne knjinice dovoljno velike da bi takav troak bio opravdan. Raspravu o prednostima ovakva sustava vidi na adresi www.ala.org/acrl/kirsch.pdf. Ne treba posebno isticati primjenjivost ASRS-a u arhivima. Meuknjinina posudba i nabava dokumenata Meuknjinina posudba, ili posudba ili nabava knjiga ili druge grae, postupak je kojima se knjinice slue da bi dole do grae koju ne posjeduju. Veina knjinica koristi se ovim postupkom na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili meunarodnoj razini. Standard ISO 10160 navodi specifikacije za meuknjininu posudbu, zahtjeve, slanje zahtjeva, slanje i obavjetavanje, otpremu, uvjetni odgovor, otkazivanje itd. Taj je standard dopunjen kako bi regulirao i elektroniko dostavljanje dokumenata. Integrirani knjinini sustavi komercijalnih proizvoaa esto sadre i modul koji upravlja meuknjininom posudbom, primjerice Galaxy, proizvoaa DS Ltd., ili Talis. Kontrola periodikih publikacija Kontrola ulaza periodikih publikacija moe se ubrzati. Sustavi na tritu obrauju predvianje obrazaca, slanje zahtjeva i konverziju valute. Otkrivanje nerealiziranih narudaba obavlja se automatski, a evidencija primljenih ili zaostalih primjeraka dostupna je i on-line.
14

Automated Storage and Retrieval Systems ASRS.

132

Komercijalni prodavai integriranih knjininih sustava za kontrolu periodikih publikacija, kontrolu sve vie temelje na MARC21 formatu za fondove. Knjinice se moraju upoznati tim formatom i razumjeti kako slui njihovim potrebama za predvianje sljedeeg oekivanoga broja, slanje zahtjeva i unoenje zapisa u OPAC i sredinji katalog. Informacije o lokalnoj zajednici Vidi i raznoliki kulturni sadraji Integrirani knjinini sustavi trebali bi podravati sustave informacija o lokalnoj zajednici, namijenjene javnoj uporabi, moda preko web-stranica. Pristup sustavu treba se osigurati i za osoblje i za javnost; to je korisno za knjinine usluge koje odgovaraju na telefonske upite. Sustavi trebaju imati mogunost pretraivanja, ukljuujui pretraivanje s pomou indeksa, rijei prirodnog jezika, predmeta ili lokacije. Automatsko pisanje pisama i poruka elektronike pote osobama koje trae aurirane podatke iz baze podataka. Zastarjele informacije trebale bi se brisati automatski. Pretraivanje OPAC-a s pomou Z39.50 protokola Z39.50 protokol omoguuje pretraivanje bilo kojega kataloga ili bibliografske datoteke, a da se ne moraju poznavati razliita suelja za pretraivanje, koja nude razni proizvoai softvera. Taj je dodatak potreban knjinicama koje su lanice suradnikih skupina. Vidi opis izvora informacija Sustavi za upravljanje informacijama Sada postoji mogunost da integrirani knjinini sustavi ukljue i module za upravljanje podacima. Modul generira izvjetaje na temelju podataka zabiljeenih u sustavu. Upravljanje informacijama moe se odravati usporedno s glavnim serverom, a glavna baza podataka preslikana je na bazi podataka za upravljanje informacijama, ime je omogueno da se sloena pretraivanja obave u realnom vremenu, bez utjecaja na vrijeme odgovora. Mogu se odrediti razliite dozvole za pristup korisnika. Vidi i mjerenje radnog uinka. Utjecaj novih tehnologija na tradicionalne module integriranih knjininih sustava Najnovija je tehnologija u ovom podruju RFID identifikacija s pomou radiofrekvencije. U knjinicama se primjenjuje tek odnedavno. RFID-sustav sastoji se od tri osnovne komponente: Naljepnice ili etikete koja se stavlja unutar svakoga knjininog primjerka. Naljepnica ima ugraviranu antenu i maleni ip s bibliografskim podacima te jedinstveni broj koji odreuje svaki primjerak. Antene koja stvara polje radiofrekvencije. itaa koji napaja antenu energijom. ita dekodira podatke pohranjene na ipu i alje ih osobnom raunalu ili serveru. Neke se naljepnice mogu reprogramirati, neke ne. Neke se naljepnice ne mogu upotrijebiti u sigurnosne svrhe, a neke mogu. Naljepnice imaju razliite koliine memorije. to naljepnica ima vie memorije, vea je i cijena. Kupci trebaju znati koliko im memorije treba. Sustavi temeljeni na bar-kodu koji su trenutano u upotrebi, prouzrokuju kanjenja jer zahtijevaju pravilno pozicioniranje bar-koda na liniju pogleda optikog itaa bar-koda. Sami po sebi, bar-kodovi ne skladite nikakvu informaciju o primjerku, ve se moraju povezati s bazom podataka. RFID-naljepnice imaju sljedee prednosti: Naljepnice skladite oko 90 bita podataka o svakom primjerku. Neke naljepnice imaju memoriju koja se moe nadograivati. Mogu se oitati kroz korice knjiga, u pokretu, nekoliko istodobno te dok su nekoliko centimetara udaljene od antene.

133

RFID-sustavi trebali bi biti kompatibilni s raunalnim katalozima koji se sada upotrebljavaju, ali to ni u kojem sluaju nije sigurno, pa treba obaviti provjere.

Uz to, korisnike iskaznice mogu biti ip-kartice koje bi biljeile i automatski aurirale podatke. Kad korisnik s karticom proe pored antena, knjige bi se razduivale ili zaduivale, izraunavali bi se iznosi zakasnina i nadoknada za rezervacije. Svi ti podaci nalazili bi se na korisnikim iskaznicama, a ne u bazi podataka kao to je sada sluaj. Meu poslovima koji se s pomou RFID-a obavljaju bre i uinkovitije nego prije, nalaze se: Nabava. Vjerojatno e izdavai stavljati vlastite RFID-naljepnice na sve nove knjige, iako se trenutano raspravlja o tome koliko podataka treba staviti na naljepnice.

Podaci pohranjeni na naljepnicama izdavaa trebaju biti pogodni i za uporabu u knjinicama jer bi se time utedjelo vrijeme i sredstva za obradu. RFID-naljepnice izdavaa trebaju biti nenametljive, na njima bi se moda mogao nalaziti izdavaev logotip. Naljepnica bi djelovala kao jedinstveni identifikator svakog primjerka, pa bi se s pomou nje mogle obraivati fakture. Zahvaljujui sposobnosti RFID-a da istodobno radi s vie primjeraka, umnogome bi se ubrzala obrada knjiga prije no to se pojave na policama knjinice.

Samostalno zaduivanje, vraanje i ubacivanje knjiga. Budui da lako moe rukovati veim brojem primjeraka istodobno i ne zahtijeva da knjige budu na odreenim mjestima, RFID je idealan za samoposluivanje. Korisnici mogu vratiti zaduene primjerke tako to e ih ubaciti u predvien sandui ili ih staviti na pokretnu vrpcu. Korisnici se mogu sami zaduiti na aparatu koji se moe postaviti na bilo koje mjesto u knjinici, ne nuno pored izlaza. RFID e, naravno, identificirati sve rezervirane primjerke. Spreavanje krae. RFID-tehnologiji i tehnologiji koja se sada upotrebljava zajedniko je to to korisnici moraju proi kroz izlaz koji se zvukovno oglaava ako je neto nelegalno izneseno. RFID djeluje ak iako je korisnik sam sebe zaduio, deaktiviranjem alarma protiv lopova ako je knjiga pravilno zaduena. Kada se alarm ukljui, osoblje zna ne samo da se neki primjerak nedoputeno iznosi, ve i o kojem je primjerku rije. Pronalaenje primjeraka koji nedostaju ili su neispravni. U opremi knjinice koja se koristi RFIDom, nalazi se tapi koji skenira naljepnice dok se njime prolazi du polica ili naslaganih knjiga. tapii se mogu opremiti identifikacijskim brojevima nestalih ili traenih primjeraka, a knjige se mogu pretraiti mnogo lake nego prije i s veom vjerojatnou da e se stvari pronai ako su zaista prisutne. Kada tapi skenira traeni identifikacijski broj, oglaava se zvuk. Mnoge tvrtke nude proizvode namijenjene knjininom tritu integriranih sustava: Texas Instruments, 3M, Checkpoint Systems and Gemplus.

BUDUI ZADACI RFID Ova se tehnologija jo uvijek ubrzano razvija pa se moe oekivati da e u doglednoj budunosti postati jo monija, snanija, svestranija i jeftinija. Naljepnice se ve sada mogu itati s priline

134

udaljenosti, vjerojatno vee nego to je potrebna u zatvorenom prostoru zgrade knjinice, ovisno o snazi odailjaa i naljepnice. Ova tehnologija nesumnjivo e preobraziti knjinice. Ako izdavatvo bude u svaku novu knjigu ugraivalo RFID-naljepnice koje e sluiti kao jedinstveni identifikatori, knjinice e se vjerojatno morati prikloniti ovoj tehnologiji, osobito stoga to je laserska tehnologija koja se trenutano upotrebljava zastarjela i moda je proizvoai nee razvijati unedogled. Te e promjene pogoditi obrasce zapoljavanja u knjinicama, bit e manje posla za nekvalificirane radnike i promijenit e se mnogi rutinski poslovi koji oduzimaju puno vremena. Novoj je tehnologiji potrebno vrijeme da se ustali; knjinice koje je sada isprobavaju, pioniri su u tome.

HIPERVEZE Meunarodne Ova web-stranica nudi hiperveze do najveih prodavaa programa za automatizaciju knjinica. http://www.libraryhq.com/automation.html Nizozemska Narodna knjinica Hoogezand-Sappemeer Ova je knjinica isprobavala RFID tijekom est mjeseci, zakljuno s prosincem 2001. Isprobavao se sustav 3M. http://www.mikro-vayla.fi/did/hoogezand.html Singapur Nacionalni odbor za knjinice Primjena RFID-a u narodnim knjinicama. http://carl.org/news/nlblive.html

Povratak na sadraj

135

PRUANJE MULTIMEDIJALNIH DIGITALNIH USLUGA

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obuhvaaju knjinine usluge koje ukljuuju multimedijalne digitalne izvore informacija. PITANJA KNJININE POLITIKE Politikom Europske unije i nacionalnih vlada sve se vie osigurava snano okruje knjinicama kako bi to bezbolnije prihvatile digitalizaciju i multimedijalne usluge. Donositelji odluka i upravitelji narodnih knjinica diljem Europe moraju procijeniti u kojem e opsegu pruati multimedijalne usluge koje se djelomino ili potpuno elektroniki isporuuju u dom korisnika, te u skladu s tim razviti strategije. Knjinice moraju iznai nain kako uklopiti nove formate u tradicionalni model knjininih usluga, jer ti formati nisu fizike jedinice pa se, primjerice, ne uklapaju u postojee modele nabave ili cirkulacije. Osoblju e biti potrebna dodatna obuka i trebat e se osmisliti novi modeli za upravljanje sredstvima. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Podruja u kojima se postavljaju pitanja pozitivne prakse ukljuuju: internetske izvore i njihovu porabu elektronike knjige i periodiku te softver za njihovu proizvodnju streaming-video videokonferencije sustave za zemljopisne informacije. BUDUI ZADACI Elektronike knjige i drugi elektroniki izvori informacija potpuno e se integrirati u uporabu knjinice, bit e jednostavniji korisnicima za uporabu, a knjinicama za provjeravanje. Narodne knjinice e moda primijetiti da njihovi korisnici sve manje posjeuju mjesta na kojima se pruaju usluge i sve manje kontaktiraju s osobljem. Velik postotak usluga posudbe automatizirat e se i dogaati se jedino preko kataloga. Poput banaka, knjinice e uvidjeti da takva automatizacija namee potrebu za racionalizacijom i ponovnim planiranjem.

Povratak na sadraj

136

DJELOKRUG Ove smjernice obrauju: Filtriranje i blokiranje Chat-linije Elektronike knjige Elektronika periodika Streaming-video Videokonferencije Sustavi zemljopisnih podataka

PITANJA KNJININE POLITIKE Program Tehnologija informacijskog drutva (IST) eksplicitno podrava pomak prema uslugama koje su visokokvalitetne, imaju pristupane cijene i od opeg su interesa, a Plan djelovanja e-Europe promie pristup takvim uslugama. Izvjetaj Radne grupe Europske komisije za obrazovni softver i multimediju sadri i preporuku da sve narodne knjinice trebaju ponuditi slobodan pristup multimedijalnim izvorima informacija, tako da graani imaju koristi od informacijskih usluga, umjetnikih i kulturnih aktivnosti te mogunost za obrazovanje i obuavanje. Ovaj je pristup prihvaen i primjenjuje se kroz pojedinane nacionalne strategije, kao to je People's Network u Velikoj Britaniji. Narodne knjinice imaju jaku modernu tradiciju u pruanju pristupa neknjinoj grai. Milenijski pregled LibEcon2000 pokazuje da je 1998. kompletan fond audiovizualne grae u europskim narodnim knjinicama imao 1,233 milijuna primjeraka (5,2% od ukupnog fonda). Otada se ravnotea izmeu tiskanog i multimedijalnog fonda i pristupa izvorima na Internetu ubrzano mijenja, postavljajui pitanja o buduoj zadai knjinica u osiguravanju i upravljanju vie virtualnim nego fizikim izvorima. Pomak prema digitalnim sadrajima utjecat e i na prostorni raspored u knjinicama jer e korisnicima trebati osobna raunala i druga oprema kako bi se tim sadrajima mogli koristiti na licu mjesta. Donositelji odluka i upravitelji narodnih knjinica diljem Europe moraju procijeniti u kojem e opsegu pruati multimedijalne usluge koje se djelomino ili potpuno elektroniki isporuuju u dom korisnika te u skladu s tim razviti strategije. Narodne knjinice, muzeji i arhivi i sami uvaju i stvaraju digitalne i multimedijalne sadraje, esto u posebnim zbirkama koje mogu sadravati novine, fotografije, zemljopisne karte, rukopise, zvune zapise (tzv. usmenu povijest), lokalne umjetnike zbirke te filmske i videozapise. Za smjernice o digitalizaciji vidi digitalizacija. Zbirke virtualnih internetskih izvora (npr. o lokalnim temama ili tematski sortiranih) mogu se oblikovati i predstaviti uz niske trokove. To je jedan od naina za proirivanje uobiajenih funkcija knjinice (za vie informacija o tome vidi poglavlje 2.1). Zemljama s velikom, dugotrajnom i bogato dokumentiranom kulturnom batinom moe biti zanimljivo usmjeriti se na stvaranje zbirki koje ne podlijeu autorskim pravima, jer bi se time potreba za rjeavanjem problema vezanog uz prava intelektualnog vlasnitva svela na minimum. Svakako, ako e se narodne knjinice, muzeji i arhivi dugorono natjecati kao dobavljai sadraja pruanjem usluga preko irokih mrea, morat e uspostaviti potpunu suradnju s vlasnicima prava u vezi s dobivanjem licencija i ponovne uporabe i preoblikovanja sadraja koji podlijeu autorskim pravima (vidi i autorsko pravo i pravna pitanja).

137

Knjiniar ima vanu zadau kao izbornik i organizator multimedijalnih izvora i kao savjetnik korisnicima. Dio zadae knjiniara u narodnim knjinicama bit e ureivanje bogatog nereda Interneta, osmiljavanjem i stvaranjem kvalitetnih usluga koje se mogu upotrijebiti na daljinu. Knjinice e morati iznai nain kako uklopiti nove formate u tradicionalni model knjininih usluga, jer ti formati nisu fizike jedinice i tako se, primjerice, ne uklapaju u postojee modele nabave ili cirkulacije. Osoblju e biti potrebna dodatna obuka i trebat e se osmisliti novi modeli za upravljanje sredstvima. Narodne knjinice e moda primijetiti da njihovi korisnici sve manje posjeuju mjesta na kojima se pruaju usluge i kontaktiraju s osobljem. Velik postotak usluga posudbe automatizirat e se i dogaati samo preko kataloga. Poput banaka, knjinice e uvidjeti da takva automatizacija namee potrebu za racionalizacijom i ponovnim planiranjem. Naplata multimedijalnih usluga vidi financiranje

SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Veoma je vano osigurati pristupanost multimedijalnih izvora svim korisnicima, ukljuujui osobe s posebnim potrebama, vidi osobe s posebnim potrebama. Narodne knjinice moraju osigurati upotrebljivost izvora, ukljuujui jednostavnu navigaciju, pretraivanje, upute i ispravne hiperveze. Infrastruktura Da bi narodne knjinice mogle pruati uinkovite multimedijalne usluge, potrebna je suradnja s telekomunikacijskim tvrtkama jer se time osigurava odgovarajua propusnost veza i pruanje usluga. Vidi kanali isporuke. Knjinice moraju osigurati odgovarajui broj osobnih raunala, pisaa i druge opreme kako bi omoguile korisnicima pristup multimedijalnim izvorima unutar knjinice. Formati i standardi Odreivanje i primjena standarda podruje je od temeljne vanosti. Standardi za digitalizaciju postoje ili se razvijaju u mnogim podrujima, npr. tehniki standardi za unos i uvanje podataka, standardi za opis, katalogizaciju i indeksiranje, standardi za metapodatke, za interdisciplinarno otkrivanje izvora te standardi za zatitu. Vidi opis izvora informacija i digitalizacija (ukljuujui formate datoteka za digitalne prikaze). Potpunu obradu relevantnih standarda daje Sluba za difuziju (Diffuse service) ISTprograma. U multimedijalne usluge koje bi knjinice mogle pruiti spadaju: Internetski izvori Internet prua multimedijalno okruenje za zabavu, razonodu i umjetnost, razvijanje mate i istraivanje ideja te za uporabu informacija, novosti i obrazovnih izvora. Internet ima to ponuditi svakoj slubi u narodnoj knjinici, ne samo referentnoj i informacijskoj. Otkako su knjinice poele nuditi javni pristup Internetu, suoavaju se s mnogobrojnim operativnim problemima: Tradicionalno su knjinice izbjegavale nuditi grau pornografskog ili rasistikog sadraja. Knjinice moraju biti svjesne opasnosti da djeca mogu naii na takve sadraje na Internetu. Filtriranje ili blokiranje postupak je spreavanja pristupa odreenim web-stranicama. Softver za filtriranje upotrebljava se u knjinicama kako bi se korisnicima onemoguio pristup pornografskim ili drugim uvredljivim stranicama te kako djeca ne bi mogla sluajno naii na takve stranice. Internet Services: the range available to library users. Filtering. Dobar pregled svih postupaka filtriranja i ocjenjivanja stranica nalazi se na web-stranici slube Diffuse. Na tritu ima mnogo komercijalnog softvera za filtriranje. Mnoge web-stranice sadre popise takvih proizvoda, vidi npr. http://www.electronic-school.com.%20netprotect/, projekt za izradu programa za filtriranje sadraja i na drugim jezicima, uz engleski.

138

Prema pravnoj regulativi nekih zemalja, oglaavanje uporabe programa za filtriranje ukljuuje ugovor izmeu knjinice i korisnika, prema kojemu korisnici, a osobito njihova djeca, nee biti izloeni tetnim ili uvredljivim sadrajima na Internetu. Ni jedan knjiniar ne moe to jamiti pa se korisnicima terminala na kojima je takav program instaliran, trebaju razjasniti njegovi nedostaci. S druge strane, neki pravni sustavi u Europi, slino nekima u SAD-u, ne doputaju cenzuriranje Interneta. Politika prihvatljive uporabe (Acceptable Use Policy AUP) daleko je od toga da obrauje ta pitanja u vezi s knjinicama; ta politika mora biti poznata i osoblju i publici, te treba biti u skladu s postojeom politikom na nacionalnoj razini, kao to je ona koju odreuje nacionalno knjiniarsko udruenje. Vidi Earl issue paper: Politika prihvatljive uporabe Interneta. Uitavanje s Interneta Uitavanje grae s weba na hard-diskove raunala pokree pitanja sigurnosti, npr. opasnosti od virusa. Mnoge knjinice doputaju samo snimanje na diskete koje prodaju i koje su prethodno formatirane i provjerene na viruse, ili zahtijevaju od korisnika da svoje diskove podvrgnu provjeri na viruse. Ispis Mnoge knjinice naplauju ispis sa svojih javno dostupnih osobnih raunala. Najlaki nain za kontrolu ispisa i naplatu nadoknade jest ugradnja neke vrste softvera na serveru za ispis te ograniavanje ispisa na pisae koji su pod nadzorom osoblja. Softver Za neke usluge, kao to je uitavanje sadraja ili raunalne igre, moda e biti potreban dodatni softver. Takvi su dodaci, primjerice, Acrobat, Flash, Macromedia, VRML i Real Audio. Neki od njih moraju se esto aurirati novim inaicama, drugi, osobito oni koji slue za uitavanje zvunih i video sadraja, optereuju kapacitete veze i esto ih treba dugo uitavati. Ako je doputeno uitavanje zvunih datoteka, potrebno je osigurati slualice. Predbiljeba Veina knjinica morat e primijeniti nekakav sustav predbiljebi. Treba razmotriti duinu trajanja termina, broj dnevnih/tjednih termina za koje se moe predbiljeiti jedna osoba, sustav predbiljebi unaprijed te ustanoviti tko je ovlaten za predbiljebe. Pomo Podrazumijeva stupanj pomoi koji e knjinica ponuditi korisnicima raunala. Knjinice se mogu odluiti za pakete za otvoreno uenje, za javno postavljene on-line udbenike, za pruanje uvodnih uputa za poetak, ili za organiziranje potpunih teajeva, bilo besplatnih, bilo uz plaanje. http://www.istar.org. Elektronika pota Elektronika pota vano je sredstvo za traenje informacija i uspostavu kontakata, na primjer osobama koje su ukljuene u cjeloivotno uenje. Ako se korisnicima dopusti otvaranje osobnih korisnikih rauna elektronike pote, to pokree administrativna i financijska pitanja. Kako bilo, mnoge knjinice doputaju pristup besplatnim uslugama elektronike pote na webu, kao to je Hotmail.

Chat -linije Te linije rade u stvarnom vremenu. Poruke primaju i na njih odgovaraju ljudi koji su istodobno prisutni na Mrei, na chat-kanalima. Te linije mogu biti koristan izvor informacija, iako se katkad povezuju s potencijalno tetnim materijalima i ovisnou o raunalu, to poveava potrebu za kontrolom kvalitete ili posredovanjem na linijama za razgovaranje. Slina razmatranja mogu se primijeniti i na pristup raunalnim igrama na Internetu.
Elektronike knjige

139

E-knjiga je termin kojim se opisuje tekst ili knjiga dostupna u elektronikom obliku, primjerice roman objavljen na nekoj web-stranici, ili kratka pria koja se moe uitati kao datoteka kojega od programa za obradu teksta. E-knjige objavljuju mnoge organizacije, poznati, ali i novi izdavai specijalizirani za elektroniko izdavatvo. Knjige koje su dostupne u elektronikom obliku variraju od besplatnih do onih ija je cijena jednaka cijeni tiskane knjige. Knjige se mogu kupiti kod velikih on-line prodavaa knjiga kao to su Amazon i Barnes & Noble. Termin e-knjiga sve vie se posebno odnosi na tekstove za koje je potreban neki ita elektronikih knjiga, oprema iskljuivo za tu namjenu. Trenutano su na raspolaganju tri velike grupe itaa:

Prijenosni itai. Za itanje e-knjiga mogu se koristiti neki tipovi prijenosnih raunala, osobni digitalni asistenti (Personal Digital Assistents PDA), vidi kanali isporuke, te palmtop-raunala. itai namijenjeni iskljuivo itanju e-knjiga. Napravljeni su samo za itanje e-knjiga, npr. http://www.ebook-gemstar.com/. Elektronike knjige za takve itae kupuju se on-line i njihov sadraj se prebacuje na ita preko osobnog raunala ili samog itaa. Svaka kupljena knjiga moe se itati samo na itau za koji je registrirana. S poveanjem njihova prodora na trite, cijena e takvih itaa vjerojatno padati. Zaslonski itai. To je softver koji pretvara standardno stolno ili prijenosno raunalo u ita elektronikih knjiga. Takvi su programi Glassbook i Microsoft Reader.

Svaki od ovih tipova itaa e-knjiga rabi razliite tehnike standarde. Zbog toga se e-knjige sada objavljuju u veem broju razliitih formata. Otvoreni forum e-knjige http://openbook.org/ bavi se ovim pitanjem i pokuava razviti univerzalni standard za e-knjige. Jedan je od naina da se korisnicima knjinice ponudi pristup elektronikim knjigama uporaba itaa e-knjiga koji sadre odreen broj tekstova katalogiziranih u OPAC-u, vidi integrirani knjinini sustavi i prilagoavanje usluga. itai e-knjiga imaju rok zaduenja u kojem se moraju vratiti. Korisnik knjinice ne moe sam uitavati knjige s Interneta na ita, niti na svom osobnome itau itati knjige koje su u vlasnitvu knjinice. Kako itai e-knjiga budu postajali sve dostupniji, knjinice e jednostavno iznajmljivati e-knjige koje e korisnici itati na svojim itaima. Korisnici moda vie nee morati posjetiti knjinicu da bi zaduili ili vratili knjigu. Model koji je sve vie u upotrebi, model licenciranja izmeu izdavaa i knjinice, vidi i pravna pitanja, temelji se na naelu jedna kupnja, jedno iznajmljivanje: e-knjiga moe se posuivati mnogo puta, ali samo jedan itatelj moe posuditi jedan primjerak u odreenom trenutku. Narodne knjinice esto veinu knjiga kupuju za svaki sluaj. Zbirka e-knjiga mogla bi dovesti do prelaska na pravodobni model, prema kojemu se itateljevim zahtjevima udovoljava za nekoliko minuta. Druge su mogue prednosti vjerojatno smanjenje trokova, jer e izdavai utedjeti na distribuciji i materijalnim trokovima, to e se odraziti na nie cijene za knjinice. Za razliku od tiskanih, e-knjige ne moraju se istodobno kupovati i u tvrdom i u mekom uvezu, ne moraju se nabavljati posebna izdanja s uveanim tiskom i ne moraju se zamjenjivati dotrajali primjerci. No e-knjige su jo u povojima. Mnoge knjinice koje su ih isprobale, nalaze ih problematinima te je mogue da su e-knjige primjer tehnologije koja nije zanimljiva iroj publici. Ponuda e-knjiga moe izazvati i probleme vezane za zatitu privatnosti, vidi pravna pitanja. Elektronika periodika Elektronika periodika moe se definirati vrlo iroko kao svaki asopis, revija, e-zine, Webzine, bilten ili elektronika serijska publikacija dostupna preko Interneta. E-periodika ve je dio fonda narodnih knjinica preko slobodnog pristupa novinama i asopisima objavljenima na webu te preko pristupa publikacijama u punom tekstu koje postoje na CD-ROM-u ili su objavljene na webu, a za iju se uporabu plaa nadoknada. Trenutano postoje dva glavna oblika:

140

E-periodika dostupna preko elektronike pote; najee se koriste obinim tekstom i esto se zovu bilteni. Korisnici se na biltene pretplauju putem poruke elektronike pote, a bilten im se dostavlja izravno u elektroniki potanski sandui. Periodika na webu. Trenutano, najvei broj e-periodike dostupan je na web- stranicama u HTML ili PDF formatu. Tu spadaju i elektronika izdanja dnevnih novina. Sve ih vie nema svoj tiskani ekvivalent.

E-periodiku dostavljaju izravno izdavai ili slube koje ih prikupljaju, kao to su OCLC ili EBSCO. Takve slube osiguravaju pristup i upravljaju velikim zbirkama e-periodike u korist knjinica, ime nestaje potreba za pojedinanim razgovorima s izdavaima o licencijama i cijenama. Ako je e-asopis pohranjen na serveru dobavljaa, ugovori s izdavaem o autorskom pravu mogu ograniavati pristup i uporabu. Vano je razmotriti model plaanja: neki dobavljai trae pretplatu i za tiskano i za elektroniko izdanje. Postoje modeli licencija koje knjinice mogu upotrijebiti kao temelj za pregovore, vidi i autorsko pravo i pravna pitanja. Prijelaz na e-periodiku moe prouzroiti probleme u vezi s ouvanjem. to se tie tiskane periodike, knjinice openito imaju pravo uvanja starih brojeva. To obino nije sluaj s e-periodikom te se knjinice moraju pobrinuti da njihove licencije obuhvaaju i uvanje starih izdanja, ako ih ele zadrati. Knjinice e moda biti prisiljene racionalizirati svoje fondove tiskanih izdanja kako bi opravdale/omoguile sebi prelazak na elektronike verzije. To katkad moe biti iznenaujue teko, osobito ako su elektroniki fondovi dio raznih drugih dogovora koji se obavljaju u paketu. Komisija za udruene informacijske usluge (Joint Information Services Committee JISC) u Velikoj Britaniji provodi nekoliko zajednikih modela nabave za akademske knjinice, a neke narodne knjinice poinju meusobno suraivati u vezi s licenciranjem elektronikih sadraja, na lokalnoj i regionalnoj razini, ili temeljem tematske srodnosti (vidi skupine). Neke narodne knjinice poinju izraivati vlastite multimedijalne sadraje e-knjige, e-asopise itd. koji su korisnicima dostupni na daljinu, preko web-stranica knjinice. Da bi se koristili tom graom u skladu s ogranienjima koja namee licenciranje, korisnici obino moraju biti lanovi knjinice i moraju se na neki nain identificirati, primjerice s pomou PIN-broja, vidi autorizacija.

Streaming- video Iako kvaliteta digitalnog videozapisa izravno ovisi o odgovarajuoj propusnosti veza, oni koji imaju dobre internetske veze ve mogu pronai gledljive videosnimke. irokopojasna veza moe se definirati kao bilo to protjee ulaznom brzinom od 56 kbs, ali brzine mogu ii i do 700 kbs, ili vie. Izravan pristup Internetu preko ISDN-veze, kabelski modem ili T3 veza (ili bolja) trebali bi omoguiti pristup veini videomaterijala.
Videozapisi mogu se kreirati, spremati i isporuivati u ovim formatima: odgovarajui MPEG (Moving Picture Experts Group) format (MPEG-1, MPEG-2 ili MPEG-4) vlasniki formati, kao to su: AVI Audio Video Interleave; ASF Advanced Streaming Format; Apple Quicktime. Trebalo bi razmotriti upotrebu novih W3C (WWW Consortium) standarda koji se pojavljuju, kao to je SMIL (Synchronized Multimedia Integration) i WebCGM. Videokonferencije Videokonferencije omoguuju da se dvije ili vie osoba na razliitim mjestima meusobno vide i uju, katkad i zajedniki rade, svaka na svojem raunalu. To je ve znaajan doprinos rjeavanju razliitih problema, npr. pri uenju na daljinu, vidi i obrazovanje. U narodnim knjinicama videokonferencije mogu pomoi cjeloivotno uenje i osoblja i lanova drutvene zajednice, vidi i cjeloivotno uenje, te osigurati drutveno inkluzivni pristup, vidi i drutvena inkluzija. Mogu posluiti i kao sredstvo za

141

komunikaciju izmeu knjininih ogranaka, a njima se moe doprijeti i do pojedinaca u drutvenoj zajednici. Da bi se ostvarila videokonferencija nuni su: hardver, softver i odgovarajua propusnost veza. Osnovna oprema za videokonferencije jesu kamere, mikrofoni, zvunici, terminali, veze velike brzine prijenosa, i publika. Poeljna je i ozvuena konferencijska dvorana. Sustavi zemljopisnih podataka (GIS) 15 Mnoga pitanja koja se upuuju knjinicama i njihovim on-line sustavima u osnovi su zemljopisne prirode, npr. gdje je.., gdje mogu pronai..., ima ili ikoga...u, tko ivi u... Planovi gradova i zemljopisne karte, biraki popisi, vremenske karte, satelitske slike i ekoloki podaci sve su to izvori koji se, uz druge, mogu upotrijebiti za odgovaranje na ovakva pitanja. Sustavi zemljopisnih podataka su programi osmiljeni za snimanje, rukovanje i prikazivanje prostornih ili zemljopisnih podataka. Slue za rjeavanje sloenih problema u planiranju ili upravljanju te za skladitenje i zatitu papirnatih karata. Mogunost GIS-sustava da pobolja nain organizacije, rukovanja i prikazivanja podataka postaje oit ako se zna da je 80% podataka koji su prikupljeni u ime i za potrebe vlade u Velikoj Britaniji i u SAD-u, zemljopisno-prostorne prirode. Postoje dvije osnovne strukture za rukovanje zemljopisno-prostornim prikazima i slikama na raunalu: Rasterski prikazi pojavljuju se kao pikseli. Svaki piksel ima odreenu vrijednost boju, visinu ili identifikacijski broj. Rasterski prikaz moe se dobiti digitalnim skeniranjem. Vektorski podaci pojavljuju se u obliku geometrijski povezanih toaka i crta. Toke se spremaju kao parovi, upotrebom koordinata i linija. Vektorski podaci mogu se dobiti samo mjernim postupcima. Mnogi on-line ili internetski izvori sada imaju i GIS-suelja koja se mogu pretraivati. Iako je razvijanje usluga narodnih knjinica temeljenih na GIS-u jo uvijek razmjeno sloeno, to postaje sve vie izvedivo, osobito to se tie proirenja usluga te tehnolokih mogunosti i uvjeta licenciranja koji djeluju pod okriljem lokalne uprave. Tehnologija je otila dalje od samoga digitalnog skladitenja podataka koji se mogu pronai i na dvodimenzionalnoj papirnatoj karti. Sada postoje kompleti podataka kojih nema ni u jednom drugom obliku, osim u digitalnom. Izgradnja potpuno funkcionalnog GIS-suelja obino zahtijeva spoj programskih komponenti i podataka (posredniki softver, obrasci karata), obraanje panje na nazive mjesta (tj. rjenik zemljopisnih naziva) i povezanost s kontroliranim kompletom osnovnih podataka za ta mjesta (potanski brojevi, zemljopisne koordinate). Neke kartografske usluge dostupne su besplatno na nacionalnoj i europskoj razini preko Interneta, npr. Multimap. Kako se sve vie zemljopisnih i kartografskih podataka nalazi ponajprije u digitalnom obliku, knjiniari e morati prihvatiti vru kesten i poeti omoguavati javni pristup GIS-u i prateoj potrebnoj opremi. U svakom sluaju, knjinice moraju razmotriti mnogobrojna pitanja: Hardver za rad GIS-a mora biti snaan jer su kompleti takvih podataka obino veliki; brem raunalu trebat e manje vremena da obradi i prikae rezultate. Zbog istog razloga bit e potrebne visokopropusna mrea i veza s Internetom, vidi kanali isporuke. Poeljni su veliki monitori, a moraju se nabaviti i ploteri i pisai. Ubrzani napredak tehnologije zahtijevat e neprestano obnavljanje opreme pa se za to moraju predvidjeti financijska sredstva. Trebat e obuiti osoblje ili zaposliti specijalizirano osoblje jer e se korisnici bez pomoi moi sluiti samo osnovnim opcijama GIS-a. VRML/trodimenzionalni sadraji

15

Geographic Information Systems - GIS

142

Trodimenzionalna virtualna stvarnost (Virtual Reality VR) prodire u upotrebu, a modeli se upotrebljavaju npr. za rekonstrukciju nestalih ili sruenih spomenika, ili za simuliranje itavih podruja antikih krajeva. Standardi u ovom podruju i dalje se razvijaju, a kada se jednom dovre, vjerojatno e biti veoma vana usklaenost sa specifikacijom VRML 97 i X3D. Zvuk Zvuni zapisi mogu se stvarati, skladititi i isporuivati uporabom vlasnikih MP3, RealAudio, Wav ili SUN AU formata. Isporuka na daljinu Sada je uobiajeno da knjinica ima svoje web-stranice, ali smo jo uvijek daleko od vremena kada e knjinica postati web-stranica. U svakom sluaju, knjinice rade na tome da sve njihove usluge budu dostupne preko web-stranice. lanovi knjinice e se, primjerice, moi sluiti katalogom, rezervirati knjige i pogledati vlastiti dosje u sustavu. Knjinice sve vie na svojim web-stranicama nude pristup bazama podataka i pretplatnikim uslugama. Upotreba elektronike pote sada omoguuje korisnicima da upute svoja referentna pitanja lokalnoj knjinici, ili ak nekoj drugoj knjinici, vidi prilagoavanje usluga. E-periodika i e-knjige isto tako mogu biti dostupni na web- stranici. Moe se zamisliti budunost u kojoj e korisnici morati dolaziti u knjinicu samo da bi podignuli dokumente koje su prethodno pronali i rezervirali on-line, ili da bi prisustvovali dogaajima u knjinici. Vidi i portali, opis izvora informacija i virtualne referentne knjinice. Upravljanje informacijama Kao to su odgovorne za tiskanu grau koju daju na uporabu, knjinice moraju biti sposobne pratiti i izvjetavati o uporabi multimedijalnih sadraja, vidi mjerenje radnog uinka.

BUDUI ZADACI U budunosti, veina e se e-knjiga itati s osobnih digitalnih asistenata (PDA) ili slinih ureaja, a ne s ureaja koji bi bili namijenjeni iskljuivo tome. Kodirane isprave sadravat e podatke o tome na koliko vremena se zaduuje e-knjiga, titit e je od kopiranja na drugi ita i automatski brisati iz korisnikova itaa e-knjiga na kraju roka zaduenja. Tada e e-knjiga ponovno postati dostupna u knjininom katalogu. Nee biti opomena za prekoraenje roka niti kazni za to. itatelji e moi zaduivati i vraati knjige s bilo kojega mjesta preko Interneta, u bilo koje doba dana i noi. Takva usluga imat e velikog utjecaja na usluge koje se sada pruaju u samoj knjinici te na pokretne usluge. Sljedei narataj itaa vjerojatno e reproducirati zvuk i sliku. Kako se film i zvuk sve vie prebacuju u digitalne formate (DVD ili MPG), knjinica e moi digitalnim putem iznajmljivati primjerke iz svoje audio/video zbirke. Korisnici nee morati posjeivati knjinicu kako bi posudili najnoviji album ili film na videu, ve e im jednostavno pristupiti kroz knjinini on-line katalog. Multimedijalni izvori bit e uklopljeni u sustave cirkulacije, to e uiniti dobavljai knjininih sustava ili nove vrste integratora sustava. U budunosti, knjiniar e se jednostavno prijaviti na web-stranice dobavljaa, kupiti izvor informacija, uitati njegov sadraj izravno u knjinini katalog i zatim ga izdavati korisnicima.

HIPERVEZE Francuska Smjernice za multimedijalne dokumente i sadraje u knjinicama: http://www.addnb.org/fr/guide/index.htm Njemaka Poetne stranice nekih veih knjinica u Njemakoj koje nude multimedijalnu grau on-line.

143

Dsseldorf http://www.duesseldorf.de/kultur/buecherei/ Kln http://www.stbib-koeln.de/suche.htm Dortmund http://g2.www.dortmund.de/inhalt_externe/bibliotheken/datenbanken/index.htm Sredinja i Regionalne knjinice u Berlinu zbirka hiperveza. http://www.zlb.de/linksammlungen/index-e.htm

vedska Gradska knjinica Mlndal Sistematian katalog hiperveza. http://www.molndal.se/bibl/subject.htm Velika Britanija EARL EARL je objavio serije radova namijenjenih narodnim knjinicama, koji obuhvaaju pitanja multimedije, kao to su internetske usluge, e-knjige, digitalizacija, upravljanje elektronikim sadrajima i uslugama, naplata usluga i usluge preko mree itd. http://www.earl.org.uk/policy/

Nof-program digitalizacije Podrava stvaranje znaajnog korpusa digitalnih izvora koji praktino pomau cjeloivotno uenje u novome kulturnom umreenom prostoru. Ovaj dokument preporuuje neke provjerene pristupe stvaranju i ustupanju ovih izvora. http://www.peoplesnetwork.gov.uk/content/technical.asp Nacionalni okvir za zemljopisne podatke (National Geographic Data Framework NGDF) Nedavno utemeljen u Velikoj Britaniji, doveo je do stvaranja integratora geografskih podataka. http://www.askgiraffe.org.uk/index.html
SAD Okruna narodna knjinica Algonqiun Primjer narodne knjinice koja ve prua interaktivne referentne usluge. Na web- stranicama nalazi se koristan FAQ (najea pitanja) o tome kako knjinica ostvaruje ove usluge. http://www.nsls.info/services/lssi.html

Povratak na sadraj

144

KANALI ISPORUKE
SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju nove metode koje se pojavljuju i koje e knjinice upotrebljavati da bi osigurale pristup digitalnim izvorima. PITANJA KNJININE POLITIKE Upotreba Interneta i digitalne televizije u stalnom je porastu, ali se to ne dogaa u svim regijama podjednako brzo. Seosko stanovnitvo i stanovnici nekih krajeva Europe u odreenoj su mjeri ostavljeni na zaelju. Ipak, oekivanja korisnika Interneta rastu i knjiniari e morati pronai naine da im izau u susret, a i drutvena je obveza knjiniara pobrinuti se da odreeni dijelovi stanovnitva Europe ne budu iskljueni iz ovog napretka. Vie je naina na koje e knjinice i ira javnost moi pristupiti Internetu, koristei se irokopojasnom vezom, metodom preuzimanja podataka s Interneta, brom od modemske veze koja se sada najee upotrebljava. Pred knjinicama su sloene strateke odluke o tome koje e metode biti najuinkovitije u njihovim lokalnim sredinama. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Mnoge metode navedene u ovim smjernicama postignua su novijeg datuma te se jo ne upotrebljavaju u knjinicama, ili se upotrebljavaju samo eksperimentalno na nekoliko mjesta. One ukljuuju: satelitski Internet beine mree mree za razmjenu datoteka mobilne telefone kioske digitalnu i interaktivnu televiziju. Uinak tih tehnologija sastojat e se u tome da prue ljudima bitno slobodniji pristup digitalnim uslugama, ma gdje se nalazili. Prvi e se put stanovnitvo udaljenih seoskih krajeva moi praktino opremiti brzim i kvalitetnim pristupom Internetu. Raunala se vie nee morati spajati na telefonske linije, ve e moi biti pokretna i smjetena bilo gdje, a da ipak komuniciraju meusobno. BUDUI ZADACI Isporuka usluga kroz niz kunih ili osobnih ureaja prvi je korak na putu prema ambijentalnoj sredini koja je predviena u Okviru br. 6 istraivakog programa Europske komisije te prema semantikom webu. Posljedice pristupa kroz te kanale isporuke i moda neke druge koji jo nisu dostupni, jo nisu jasne. ini se da e mogunost pristupa preko prijenosnih mobilnih ureaja i digitalne televizije postati veoma vana.

Povratak na sadraj

145

DJELOKRUG Ove smjernice obrauju: irokopojasne veze Satelitski Internet Beine mree WWAN, WLAN i PAN Mobilni telefoni Kiosci Digitalna i interaktivna televizija

PITANJA KNJININE POLITIKE Ove smjernice obrauju nadolazee i budue tehnologije koje su od posebnog interesa za narodne knjinice. Tehnologija je oduvijek utjecala na narodne knjinice. Usvajanje tehnologije u nedavnoj prolosti, kao to su CD, Internet, zvune knjige, raunalne baze podataka, multimedija i videokasete, donijelo je promjenu i napredak u pruanju usluga narodnih knjinica. Novonastale tehnologije sada pred narodne knjinice i druge kulturne ustanove postavljaju mnogo dublji izazov, dok istodobno pruaju mogunosti da se proire i unaprijede usluge i da se dopre do veih skupina stanovnitva. Te su tehnologije u sreditu budueg razvoja i inovacija u narodnim knjinicama, u sreditu njihove uloge pruatelja digitalnih usluga iz podruja kao to su zdravlje, gospodarstvo, kultura, obrazovanje, zapoljavanje i obuka, turizam i lokalna uprava. Isto su tako presudna podrka politici e-Europe koja tei postaviti pojedinca u sredite budueg razvoja inkluzivnog drutva utemeljenog na znanju diljem Europe. Neke ve dostupne tehnologije treba jo prilagoditi za pruanje knjininih usluga; na drugima treba jo raditi prije nego to se razmotri njihova primjena u knjinicama. Stoga je znaajan dio ovih smjernica posveen futurologiji. Svaka takva tvrdnja sadrava opasnost od pogrenog predvianja onoga to e se dogoditi! Prodiranje Interneta u Europu i dalje se ubrzano poveava i tijekom 2000. naraslo je za 76%, tj. na 116 milijuna ljudi, to znai da se gotovo svaki trei Europljanin redovito slui Internetom. Ipak, prodiranje Interneta u razliite dijelove Europe uvelike varira od 6% korisnika na dnu ljestvice (Grka) do 48% na vrhu (vedska). Unato tom rastu, veina ljudi jo nema izravan pristup on-line uslugama. Mnogi od onih koji ga imaju, nemaju dovoljno znanja da bi potpuno iskoristili prednosti i mogunosti Interneta. Sam je Internet jo nezadovoljavajue sredstvo za pronalaenje i uporabu informacijskih usluga. Javnim ustanovama ostaje velika obveza da ljudima omogue pristup i osmisle jednostavne i korisne usluge. Uklanjanje fizikih prepreka, kao to je potreba da se prevale velike udaljenosti u neodgovarajue vrijeme da bi se koristile elektronike usluge koje pruaju narodne knjinice, moda je jedan od najveih dobitaka koje su omoguile nove tehnologije. U svakom sluaju, iroka prihvaenost weba poveala je oekivanja ljudi to se tie postojanja, dostupnosti i izbora usluga, osobito informacijskih usluga. Kao odgovor na to, narodne knjinice poele su nuditi teleusluge koje e proiriti njihove obrazovne, drutvene i rekreativne zadae, kao to digitalne referentne usluge proiruju njihovu informacijsku zadau. Vidi i opis izvora informacija i integrirani knjinini sustavi. Pored weba, poveava se broj sredstava ili kanala isporuke kojima se ljudi mogu koristiti za pristup tim uslugama. Mali, esto prenosivi ureaji, sada mogu isporuiti informacije i integrirane osobne usluge u elektronikom obliku. Narodne knjinice morat e rijeiti potrebu za pruanjem informacija i

146

usluga preko niza novih kanala isporuke, kao to su mobilni telefoni, osobni digitalni asistenti (PDA), kiosci, digitalna i interaktivna televizija te ureaji za reprodukciju digitalnih medija. Iako u europske domove trenutano vie prodire pristup Internetu s pomou osobnih raunala nego interaktivna televizija (iTV), mogui je obrat na vidiku. Prema jednom predvianju, do 2005. godine, 74,4 milijuna domainstava u Europi bit e pretplaeno na usluge interaktivne digitalne televizije, u usporedbi s 71,6 milijuna Internetskih pretplatnika. Interaktivnost koja e biti na raspolaganju korisnicima, pomoi e knjinicama da osmisle usluge koje e korisnicima omoguiti da naruuju, rezerviraju i plaaju usluge te da izraavaju svoja miljenja. Europa se okree prema irokopojasnoj vezi. Predvia se da e se do 2005. godine 38% europskih on-line domainstava koristiti irokopojasnom vezom. Kabelske kompanije trenutano osiguravaju 85% irokopojasnih veza u Europi. Suradnja s takvim telekomunikacijskim tvrtkama vjerojatno e biti vana sastavnica u sreivanju infrastrukture narodnih knjinica.

SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Pristup Internetu Mnoge knjinice osiguravaju pristup digitalnim izvorima preko svojih knjininih mrea koje mogu, ali ne moraju, biti dio vee knjinine mree ili lokalne mree (LAN) lokalnih vlasti. Knjinice bi trebale razmotriti veu propusnost veza i prelazak na neku vrstu irokopojasnih veza. Brz prijenos velikih blokova podataka, ukljuujui slike, filmove, grafike prikaze i raunalne programe, ovisi o pristupu infrastrukturi velike propusnosti. Budui naini povezivanja korisnika s digitalnim izvorima nesumnjivo e ukljuivati irokopojasnu vezu. Vie je naina da se ta usluga isporui ak i u udaljene krajeve. irokopojasna veza Gorue pitanje diljem Europe ostaje opseg u kojem se narodne knjinice i druge lokalne kulturne ustanove mogu ukljuiti u mrenu infrastrukturu odgovarajue propusnosti kako bi zadovoljile strateke zahtjeve u isporuci usluga koje postavljaju glavne nacionalne, regionalne i lokalne politike i inicijative.

Gotovo sva upotreba Interneta od kue, kao i veina poslovne upotrebe, dogaa se modemskom vezom, brzinom do 56Kbps. Predvia se da e modemski pristup Internetu kulminirati tijekom 2003. godine. U meuvremenu, telekomunikacijske tvrtke kabelske, za mobilnu telefoniju, satelitske, laserske i tehnologije optikih kabela, natjeu se kako bi potroaima ponudile to bre veze i usluge prijenosa podataka. Modemski je pristup prihvatljiv za prosjeno pregledavanje sadraja na webu i elektroniko dopisivanje pojedinaca i malih tvrtki, ali veim organizacijama potrebne su znatno vee brzine. Takve organizacije trebaju stalne irokopojasne veze. Razvojem novih on-line usluga i aktivnosti, sve bi vie knjinica i drugih kulturnih ustanova trebalo nabaviti te brze usluge.

Satelitski Internet Satelitski pristup Internetu mogu razmotriti knjinini sustavi koji opsluuju preteno seoske zajednice jer je u tom sluaju to najbolji nain pristupa. Satelitski Internet upotrebljava satelitsku antenu za dvosmjernu razmjenu podataka (predavanje i uitavanje podataka). Brzina predavanja podataka iznosi oko jedne desetine brzine uitavanja, koja iznosi oko 500 Kbps. Kabelski i DSL pristup imaju vee brzine uitavanja, ali satelitski sustavi su otprilike deset puta bri od obinog modema. Dvosmjerni satelitski Internet koristi se Internet Protocolom (IP), vieprocesnom tehnologijom, to znai da jedan satelit moe istodobno opsluiti do 5000 komunikacijskih kanala. Taj satelit alje podatke u komprimiranom obliku, istodobno od jedne toke prema velikom broju toaka. Kompresija smanjuje veliinu podataka i potrebnu propusnost. Zemaljski modemski sustavi imaju ogranienja to se tie propusnosti, koja ne doputaju vieprocesnost takva opsega.

147

Satelitski Internet najbolje je rjeenje za kole, knjinice, zajednice i pojedince u udaljenim krajevima, koji ele osigurati pristup svjetskoj komunikacijskoj mrei. Takav Internet ne podlijee kontroli lokalne vlasti to se tie pristupa ili sadraja. Moe doprijeti do ljudi do kojih ni jedan drugi medij komunikacije ne moe doi po prihvatljivoj cijeni. Trenutano se upotrebljava u pokretnim knjinicama na otoku Wight u Velikoj Britaniji, vidi Hiperveze . Beine mree Beine mree povezuju raunala u raunalnu mreu bez ianih instalacija. Nepostojanje fizike veze znai da korisnici mogu etati ili raditi gdje god ele, i da cijelo vrijeme imaju pristup mrei. Iako se trokovi rada mogu usporediti s trokovima tradicionalnih mrea, oprema za beino slanje i primanje podataka trenutano je mnogo skuplja od paralelnih tradicionalnih komponenata, a za odravanje sustava potrebno je i obueno osoblje. Iako beina veza ima kapacitet od 11 Mbps, poveavanjem udaljenosti taj kapacitet moe pasti i na samo 1 Mbps. Ipak, to je jo uvijek gotovo 30 puta bre od tradicionalnog 56k modema.

Neke knjinine slube ve su poele upotrebljavati beine mree. Prijenos podataka je, naravno, bri, a raunala su donekle mobilna u odnosu jednog prema drugom, iako se otvaraju neka sigurnosna pitanja. Beina povezanost moda je najjeftiniji nain da se umrei zgrada knjinice, osobito ako se radi o manjim lokalnim knjinicama, i da se omogui fleksibilnost u pruanju usluga, tako to e se korisnicima dopustiti da sjede gdje god ele dok pristupaju Internetu ili knjininom OPAC-u. Korisnici mogu pristupiti beinoj lokalnoj mrei (LAN), koristei se osobnim raunalom (nakon to su u knjinici iznajmili ili kupili karticu za beino umreavanje), ili knjinice mogu iznajmljivati umreena laptop-raunala za uporabu u njihovim prostorijama. Beino umreavanje nudi i mogunost uporabe knjininih usluga na drugim mjestima, kao to su mjesni drutveni domovi, kole ili kue te mobilne knjinice. Vidi radovi koji je objavio EARL.

Beine mree velikih podruja, beine lokalne mree i osobne mree (WWAN, WLAN, PAN) Beine mree velikih podruja (Wireless Wide Area Network WWAN) povezuju zemljopisno udaljena mjesta koristei se satelitom ili radioodailjaem i imaju domet do 38 km.

Beine lokalne mree (Wireless Local Area Network WLAN) imaju istu funkciju kao standardne lokalne mree, ali se raunala ne moraju povezivati fizikim vezama. Raunala u vozilu pokretne knjinice, recimo, mogu se povezati s mreom preko odailjaa na laptop-raunalu i prijamnika/antene na zgradi knjinice. Beina vorita doputaju korisnicima prijenosnih raunala i laptop-raunala da se spoje na Internet s javnih mjesta kao to su knjinice. Osobne mree (Personal Area Network PAN) omoguuju elektronikim ureajima koji su rasporeeni u krugu od nekoliko metara, da komuniciraju i usklauju informacije. Bluetooth, radiotehnologija malog dometa, pojednostavnjuje komunikaciju izmeu razliitih ureaja koji su opremljeni jednim ipom, ali ima slabiji protok i ogranieniji domet nego WiFi (Wireless Fidelity), konkurentska tehnologija.

Mree za razmjenu datoteka omoguuju korisnicima da trae i alju elektronike datoteke preko raunala, bivajui esto istodobno klijent i server na mrei. Novije inaice raunalnih i runih operativnih sustava objedinit e Peer-to-Peer (P2P) mogunosti realizacije istodobnog koritenja iste datoteke od vie korisnika, distribucije podataka i aspekata drutvene upotrebe ove tehnologije. Narodne knjinice morat e uzeti u obzir te mogunosti u pruanju personaliziranih informacija i usluga. Mobilni telefoni i ureaji

148

Zbog svoga velikog prostornog dometa, omoguuju korisnicima pristup mrei. Prirodu njihova utjecaja na usluge koje pruaju knjinice i druge kulturne organizacije, tek treba vidjeti. Nekoliko je razliitih vrsta tehnologije mobilnih telefona:

WAP (Wireless Application Protocol). To je komplet standarda za pruanje interaktivnih internetskih usluga preko beinih ureaja za komunikaciju. Mobilni telefoni s WAP-opcijom omoguuju svojim vlasnicima da pregledaju webstranice koje su pisane u WML-formatu (Wireless Mark-up Language). Slanje poruka s mobilnog telefona ili SMS se, na primjer, moe upotrijebiti za slanje informacija korisnicima. Stoga knjinice trebaju biti fleksibilne u osmiljavanju svojih usluga i drati korak s najnovijim postignuima. Neke knjinice ve razvijaju web-stranice koje podravaju WAP. WAP-stranice pojavile su se poetkom 2000., ali trite nije najbolje prihvatilo WAP-telefone, pa e ih moda istisnuti GPRSsustav. GPRS (General Packet Radio Services) Idealan sustav za pristup Internetu. Povezivanje se obavlja preko laptop-raunala s prikljuenom komunikacijskom karticom ili mobilnim telefonom. Taj sustav ima bri protok od WAP-a i vei postotak uspjenog povezivanja s Internetom. Europski GPRS (2.5G) pojavio se na tritu 2001. godine. UMTS (Universal Mobile Telecommunications 3G) Pojavio se na tritu 2001. godine. To je novi konkurent GPRS-standardu i obeava bre veze i videoprikaze. GPRS i UMTS e konano omoguiti da GSM WAP-telefoni i osobni digitalni asistenti (PDA ili 2G) koji se trenutano upotrebljavaju, pristupaju WAP- stranicama koje sadre fotografije u boji, video- i zvune zapise, a ne samo obian tekst. Imat e stalnu internetsku vezu. Osobni digitalni asistenti (Personal Digital Assistent - PDA) PDA su mala prijenosna raunala. Neka od njih imaju ugraene mobilne telefone i beini pristup Internetu, drugi se pojavljuju s modemom koji se moe rabiti u kombinaciji s mobilnim telefonom. PDA slue za itanje elektronike pote i pregled sadraja na Internetu, ili za reprodukciju MP3 zvunih datoteka. Vjerojatno e postati vrlo rasprostranjeni i moda e biti glavna tehnologija koja e se upotrebljavati za beino povezivanje s raunalnim mreama. PDA e postati ureaji sve-u-jednom, manji i jeftiniji, ali trebaju se rijeiti pitanja upotrebljivosti, kao to su mali zaslon i tipkovnica. Mnogi mladi ljudi ve su naviknuli na male zaslone i sitne tipke. Kiosci Mjesta za javni on-line pristup i internetski kiosci postoje ve nekoliko godina i sada su vaan dio informacijske i uslune strategije lokalnih vlasti u mnogim europskim gradovima. Strateki postavljeni kiosci mogu privui nove korisnike, one koji inae moda nemaju vremena redovito dolaziti u knjinicu i nemaju pristup Internetu. Ipak, uspjenom razvoju kioska isprijeili su se znaajni problemi, kao to su: veliki poetni trokovi loe lokacije i slaba uporaba prekidi u radu zbog kvarova na opremi problemi sa softverom ili vandalsko ponaanje konkurencija u obliku dostupnijih kanala pristupa, npr. laptop-raunala, PDA ili mobilnih telefona nedovoljna propusnost veza

149

dugako vrijeme odaziva.

Izvuene su sljedee pouke: kioske treba postaviti na mjesta gdje ljudi provode slobodno vrijeme, kao to su trgovaki centri i kavane odustati od jedne funkcije pristupa Internetu, i obogatiti ponudu, na primjer, pristupom elektronikoj poti i mogunou obavljanja financijskih transakcija, kao to je npr. plaanje rauna. U svakom sluaju, dobro osmiljen kiosk u knjinici moe obavljati vei broj zadataka, kao to su: ulanjenje u knjinicu, obrada zahtjeva za knjige, istraivanja radi pronalaenja odgovora na referentna pitanja i pruanje pristupa on-line informacijama za graane, te pristupa Internetu. Pri osmiljavanju kioska treba paljivo razmotriti da li e podaci biti smjeteni lokalno, na osobnom raunalu u svakom kiosku, ili e se aurirati na daljinu; da li e kiosk raditi off-line, ili e biti povezan na mreu i/ili Internet; da li e imati telefonsku vezu sa slubom za pomo; kakve e se sigurnosne metode primijeniti za spreavanje barbarskog ponaanja. Digitalna i interaktivna televizija 11% stanovnika Europe, 33% stanovnika Velike Britanije upotrebljava digitalnu televiziju. Neka istraivanja pokazuju da e do 2005. to postati najrairenije sredstvo pristupanja Internetu u Europi, iako je prema podacima OECD-a za 2000., manje od polovice pretplatnika na digitalnu televiziju u Europi dobilo mogunost koritenja elektronike pote, a manje od 10% od te polovice ima pristup web-uslugama. Jo se ne moe predvidjeti potranja za on-line uslugama preko digitalne televizije, te koliko bi digitalna televizija mogla zamijeniti pristup Internetu preko raunala. Digitalna televizija temelji se na dobro poznatoj tehnologiji i ne suoava se s psiholokim preprekama kao raunalo. Omoguuje pristup veem broju kanala nego prijanji sustavi te omoguava dostavu vie lokalnih usluga izravno u kuu. Iskorak digitalne televizije u Europi poeo je doivljavati svoj zamah s Francuskom, panjolskom i Velikom Britanijom kao zemljama predvodnicama. Vie od 40% domainstava u Velikoj Britaniji ima pristup digitalnoj televiziji. Narodne knjinice trebaju voditi rauna o mogunostima i prednostima ovog medija, moda emitirati informacije koje se nalaze na web-stranicama njihova osnivaa (lokalne uprave), npr. pojedinosti o lokalnim javnim slubama, vijenicima i parlamentarnim zastupnicima, obrazovanju, zdravlju i njezi, razonodi, sportu i lokalnim organizacijama. Naini predstavljanja digitalnih informacija stalno e se usavravati, a narodne knjinice moraju pratiti taj razvoj kako bi ponudile svojim korisnicima moderno privlano okruenje. Vidi multimedija.

Ostala vana pitanja: Sadraj i usluge: odreivanje izvora podataka, formata i vrsta usluga pogodnih za emitiranje preko televizije i drugih kanala isporuke. Autorska prava: organiziranje modela prema kojem e se odreivati i potovati prava i obavljati plaanja. To bi, na primjer, omoguilo knjinicama i tvrtkama koje pruaju telekomunikacijske usluge da zajedniki razvijaju sadraje i usluge. Vidi autorska prava i pravna pitanja.

BUDUI ZADACI Predmet je ovih smjernica zapravo futuristiki. Neka od ovdje opisanih tehnolokih rjeenja moda e postati stvarnost za deset ili vie godina. Neka e se uklopiti u knjinine usluge posredstvom

150

postojeih tvrtki za automatizaciju knjinica, ili e ih razviti tvrtke koje e se tek pojaviti. Druge tehnologije moda e se ugraditi kao dio prilagoenih lokalnih projekata. Krajnji cilj stvaranje i uporaba sadrajno bogatih knjininih, muzejskih i arhivskih usluga, s pomou Interneta i tehnologije mobilnih telefona, digitalne televizije i drugih, na personaliziranoj, jednostavnoj i univerzalnoj osnovi, zahtijevat e vie od jednog uistinu, vie od svih ovdje opisanih tehnolokih postignua.

HIPERVEZE Kriterij za izbor usvajanje je neke od opisanih tehnologija za upotrebu u knjinici, pa makar u preliminarnoj fazi. Austrija Gradska narodna knjinica Be Od 8. svibnja 2000. web-stranice su dostupne sa svakog WAP kompatibilnoga mobilnog telefona ili osobnoga digitalnog asistenta. http://wap.wstlb.at/ Danska Korisnici mogu naruiti knjigu bilo gdje iz Danske, i bit e im poslana u lokalnu knjinicu. Postoji i formular za referentna pitanja koja se upuuju elektronikom potom. http://www.bibliotek.dk/

Referentne usluge kroz razgovor Danska referentna sluba koja se temelji na sobama za chat: www.biblioteksvagten.dk
Finska Sonera Oyj Finski telekomunikacijski operater koji je otvorio svoju 3G mreu mobilne telefonije u etiri gradska sredita u Finskoj. Oekuje se da e usluge 3G biti ire dostupne do 2004.2005. u gradskoj zoni Helsinkija i u gradovima Oulu, Tampere i Turku. http://www.sonera.fi/ Kanada Narodna knjinica Toronto Sadri dobar popis internetskih stranica i portala u kombinaciji s uslugom postavljanja pitanja preko elektronike pote http://vrl.tpl.toronto.on.ca. Njemaka RABE Neke njemake narodne knjinice uspostavile su uzajamnu internu referentnu slubu preko Interneta, koju odrava regionalni kataloki centar u Klnu (HBZ). http://www.hbz-nrw.de/fortbildung/rabe/set_rabe.html SAD Kongresna knjinica Sustav suradnike digitalne referentne slube preusmjerava pitanja drugim knjinicama u realnom vremenu na adresi http://lcweb.loc.gov/rr/digiref

Info Connect adresar knjiniarstva i informatike Predstavlja WAP-stranice koje mogu zanimati knjiniare i informacijske strunjake i kojima se moe pristupiti s pomou WAP-mobilnih telefona ili preko osobnih digitalnih asistenata (PDA).

151

WAP adersa je http://www.geocities.com/infolibrary/wap.wml. Krai je oblik ove adrese http://wappy.to/infoconnect Singapur eLibraryHub, javna knjinina sluba Nacionalne knjinice Singapura prua mobilne usluge preko SMSa. http://www.elibraryhub.com/frontpage.asp Velika Britanija Knjinina sluba Derbyshire Uspostavila je beine veze u tri pokretne knjinice. http://www.derbyshire.gov.uk/librar/libindex.htm

Vijee okruga Hertfordshire Od prosinca 2001. prua stanovnitvu informacije o svojim slubama, ukljuujui pojedinosti o lokalnim javnim slubama, preko digitalne kabelske televizije. http://www.hertsdirect.org/infobase/docs/archived/10921491. Knjinina sluba Isle of Wight Pokretna knjinica ima satelitski Internet, vidi http://www.iwight.gov.uk/library/libraries/default.asp Knjinina sluba Walsall Ima Library Link vozilo koje omoguuje on-line pristup preko mobilnog telefona ljudima koji ive u stambenim kuama i prihvatilitima na 56 lokacija. http://www.walsall.gov.uk/cultural_services/library/default.htm Knjinini kompjuter@utobus Okruga Worcester Vozilo sa satelitskom vezom, poduke o uporabi raunala, pristup za osobe s posebnim potrebama i pristup teajevima za cjeloivotno uenje. http://www.worcestershire.gov.uk/home/index/cs-index/cs-computa-bus-index.htm
Povratak na sadraj

152

OPIS, PRONALAENJE I PRETRAIVANJE IZVORA INFORMACIJA

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju pitanja koja se postavljaju zbog sve veeg opsega digitalnog sadraja dostupnog knjinicama i drugim ustanovama, ukljuujui metapodatke, rjenike kontroliranih termina i tezauruse, pretraivae, portale, XML format i Z39.50 standard. PITANJA KNJININE POLITIKE Pojava Interneta znai da knjinice sada imaju pristup stalno rastuoj koliini distribuiranih digitalnih informacija koje postoje na webu. Knjinice bi trebale znati kako mogu pomoi svojim korisnicima da u digitalnom okruenju pronau i pretrauju informacije koje su im potrebne. Drutvo utemeljeno na znanju te cjeloivotno uenje i sve snaniji poticaji za komunikaciju sa sredinjom vlasti elektronikim sredstvima, pretraivanje informacija ine sve vanijim za sve graane. Temeljno je pitanje interoperabilnost digitalnih informacija. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Ovo poglavlje podijeljeno je u tri dijela: Opis izvora informacija: razliita sredstva kojima se opisuju izvori da bi se poboljala preciznost pretraivanja: npr. metapodaci, opisi fonda, sustavi rjenika kontroliranih termina, kao to su tezaurusi, te jedinstveni identifikatori. Pronalaenje i pretraivanje izvora informacija: sredstva s pomou kojih se pronalaze i pretrauju izvori: npr. pretraivai, portali, skupine (clumps), registri informacija o lokalnoj zajednici. U loginom slijedu, pronalaenje izvora je drugi stupanj; ako je neka jedinica metodino opisana, pretraiva koji se slui odreenom metodom ima vee anse da je pronae. To je podruje u kojemu knjinice mogu djelovati u suradnji s drugim organizacijama, na primjer, fakultetima, sveuilitima itd., kako bi se osigurao bolji pristup do njihovih izvora. Partneri se obino mogu dogovoriti da uzajamno omogue pristup korisnicima do svojih usluga i prue zajedniki pristup do svojih kataloga. Temeljne tehnoloke pretpostavke: kao to je XML, RDF, Z39.50, pretraivanje prikaza, ukljuujui CBIR (Pretraivanje prikaza prema sadraju), ontologije i mape tema koje podravaju ovo podruje. BUDUI ZADACI U budunosti, ljudi e biti okrueni inteligentnim, prijemljivim i pouzdanim strojevima koji e moi reagirati na ljude kao pojedince. Ovdje navedena tehnoloka postignua ve postoje, ali njihova zrela interakcija moe se samo zamisliti. Ta e tehnoloka postignua utjecati na domove, kole, hotele, automobile, avione ukratko, na sve aspekte ivota. Njihov utjecaj na knjinice i druge ustanove u kulturi bit e dalekosean.

Povratak na sadraj

153

DJELOKRUG Ove smjernice obrauju sljedea pitanja: Opis izvora informacija Metapodaci Opis fonda Rjenici kontroliranih termina i tezaurusi Jedinstveni identifikatori Pronalaenje izvora informacija Knjinini katalozi Portali Skupine (clumps) Informacije o lokalnoj zajednici Potpora uenju XML RDF Z39.50 Sustav Harvest Pretraivanje prikaza Budui zadaci Semantiki web Ontologije Digitalni potpisi Web-usluge Pozitivna praksa hiperveze Napomena: Pretpostavlja se da e knjinice pristupiti opisu, pronalaenju i pretraivanju izvora s razliitih poetnih pozicija i da e mnoge, ako ne veina, morati prihvatiti postupni pristup ovom poslu. Pretpostavlja se da e ove smjernice pomoi knjinicama u nabavi knjininih sustava ili pri odabiru izvoaa poslova ili konzultanta.

PITANJA KNJININE POLITIKE Relevantnost za knjinice Knjinice rade u okruenju umreenih informacija. Pojava Interneta znai da sada i najmanji knjinini ogranak moe imati pristup neprekidno rastuoj koliini distribuiranih digitalnih informacija dostupnih na webu. Knjiniari bi trebali znati kako mogu pomoi svojim korisnicima da u digitalnom okruenju pronau i pretrauju informacije koje su im potrebne. Drutvo utemeljeno na znanju te cjeloivotno uenje i sve snaniji poticaji za komunikaciju sa sredinjom vlasti elektronikim sredstvima, pretraivanje informacija ine sve vanijim za sve graane. Mnoge knjinice i same stvaraju nove digitalne sadraje bilo svoje web-stranice ili nove multimedijalne sadraje, koje katkad financiraju posebni programi digitalizacije (vidi digitalizacija i financiranje). Taj bi novi sadraj knjiniari trebali opisati tako da ga korisnici lako mogu pretraivati, a da istodobno bude interoperabilan s drugim digitalnim sadrajima. Tehnologija i standardi u ovom podruju tek su u fazi nastajanja te e se s vremenom mijenjati i razvijati. Knjinice moraju biti u toku s novim postignuima, kako bi izbjegle primjenu neodgovarajuih ili zastarjelih tehnologija i standarda. Knjinice moraju biti upoznate s ovim pitanjima kako bi mogle planirati i odrediti prioritete u svom radu, osobito kada nabavljaju nove sustave ili ugovaraju razvojne poslove s vanjskim konzultantima/izvoaima odreenih poslova.

154

to je interoperabilnost? Kada se govori o digitalnom sadraju, to znai da on treba biti iroko upotrebljiv, prenosiv, npr. kroz razliite mree, sustave i organizacije, i to trajniji. Za postizanje tog cilja kljuni su standardi kodificirana pravila i smjernice za stvaranje, opis i upravljanje digitalnim izvorima informacija (za vie informacija vidi Reinventing the Wheel asopis D-Lib, sijeanj 2002.) Zato je interoperabilnost vana? Da bi korisnici mogli lake traiti i pretraivati informacije iz razliitih izvora kroz razliite kataloge, domene (knjinice, muzeji i arhivi) i razliite vrste izvora (knjige i muzejski predmeti). Nove usluge i razliiti radni zadaci Omoguavanje pristupa izvorima na Internetu, bilo da su ih napravile knjinice ili su nekako nabavljeni (suradnjom, plaanjem/licenciranjem itd.), utjecat e na to kakvo e se osoblje zapoljavati, kakva e im obuka biti potrebna, kakve e se usluge pruati i kako e te usluge biti realizirane, vidi multimedija. Knjinice e morati donijeti strateke odluke na lokalnoj razini o tome koji su im prioriteti, koliko e potroiti i to ele postii. Rastua upuenost na digitalne sadraje Knjinice e morati rukovati sve veom koliinom grae koja je veoma vana njihovim korisnicima, a postojat e u iskljuivo elektronikom obliku. Moda e ta graa biti skuplja od svoje papirnate inaice i podlona nadzoru i kontroli izdavaa ili distributera. Pitanja licenciranja postat e veoma vana. Vidi i skupine.

SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE: OPIS IZVORA INFORMACIJA Knjinice bi trebale razmotriti ukljuivanje metapodataka u izvore i na web-stranice koje stvaraju. Trebale bi, isto tako, razmotriti upotrebu XML-formata. Metapodaci Kratko se definiraju kao strukturirani podaci o podacima. Kataloki zapis je, na primjer, metapodatak koji opisuje odreenu knjigu. Metapodaci su izbili u prvi plan kao sredstvo za poboljanje uinkovitosti i djelotvornosti u pronalaenju digitalnih izvora na webu, usvajanjem dosljedne strukture za opis webstranica i drugih digitalnih izvora. Elementi metapodataka o odreenoj knjizi mogu biti: autor, naslov, izdava, godina izdanja, ISBN, klasifikacijska oznaka itd., a elementi za web-stranicu mogu biti: naslov, tvorac izvora, predmet, opis itd. Na web-stranici Diffuse nalazi se koristan uvod. Metapodaci se mogu upotrijebiti u razliite svrhe: Metapodaci koji opisuju izvore za opisivanje izvora informacija i olakavanje pretraivanja. Nekoliko je razliitih vrsta pravila, od kojih su Marc i Dublin Core vjerojatno najpoznatiji: Marc, ili strojnoitljiva katalogizacija, bibliografska je shema za metapodatke, koju odrava Kongresna knjinica. Najnovija je verzija MARC 21. Dublin Core sustav za opisivanje dokumenata kao objekata; sastoji se od 15 elemenata metapodataka: 1. naslov 2. autor 3. predmet 4. opis predmetnih kljunih rijei 5. izdava 6. suradnik 7. datum 8. vrsta izvora 9. format 10. identifikator izvora 11. izvor 12. relacija 13. opseg 14. upravljanje pravima intelektualnog vlasnitva.

Metapodaci za zatitu pomau aktivnosti zatite i arhiviranja. Projekt CEDARS bavi se pitanjima zatite digitalnih izvora. Metapodaci o pravima navode prava intelektualnog vlasnitva nad izvorom. Vidi, npr., Indecs Project.

155

Metapodaci o obrazovanju pomau obrazovnim ustanovama u pretraivanju izvora i upravljanju virtualnim obrazovnim okruenjem, npr. dosjeima studenata i opisom kolegija. Vie pojedinosti o metapodacima koji potpomau e-uenje, vidi na web-stranici Diffuse. Zemljopisno-prostorni metapodaci koriste se za digitalne karte i sustave zemljopisnih podataka (vidi web-stranicu Diffuse za vie informacija o standardima za razmjenu zemljopisnih podataka).

Metapodaci odreene domene razraeni su da bi se zadovoljili posebni zahtjevi odreenih djelatnosti, na primjer: Arhivi se obino slue EAD-om (Encoded Archival Description Kodirani arhivski opis) ili ISAD(G)om (General International Standard Archival Description Opi meunarodni standardni arhivski opis). Vie informacija o standardima u arhivistici vidi na web-stranici Diffuse.

Muzeji CIMI meunarodni je konzorcij ustanova za ouvanje kulturne batine, koje meusobno surauju kako bi potaknule razvoj i primjenu standarda za muzejske podatke. Vie informacija o muzejskim standardima vidi na web-stranici Diffuse. Vlade GILS (Government Information Locator Service Sluba za lociranje vladinih informacija/Global Information Locator Globalni lokator informacija) iroko se primjenjuje za vladine informacije, iako izgleda da se mnoge vlade odnedavno prebacuju na Dublin Core. DCMI (Dublin Core Metadata Initiaitive Dublin Core Inicijativa za metapodatke) osnovala je Radnu skupinu za vlade. Vlade mnogih zemalja, kao to su britanska, australska, kanadska i danska te vlada Sjedinjenih Amerikih Drava, izradile su smjernice koje e biti obvezne za organizacije iz javnog sektora, ukljuujui knjinice. Vidi e-gif (Electronic Government Interoperability Framework Okvir za interoperabilnost elektronikih vlada) i e-gms (Electronic Government Metadata Standard Standard za metapodatke elektronikih vlada), koje je izradila e-Envoys Office u Velikoj Britaniji. Prva verzija e-gms temeljila se izravno na Dublin Coreu, dok je druga napredovala do preinaenog Dublin Corea s nekoliko dodatnih elemenata za upravljanje dokumentima.

Opis fonda U velikim suradnikim projektima moda e trebati razmotriti upotrebu metapodataka na razini fonda, kako bi se opisali fondovi knjinica sudionica (opseg, razina, dubina obrade tematike, jezik itd.). Kako se opis fonda primjenjuje u podruju britanskoga visokog i dodatnog obrazovanja, vidi, npr., UKOLN Collection Description Focus, te NOF-smjernice kao primjer kako ga primjenjuje financijer narodnih knjinica. Rjenici kontroliranih termina i tezaurusi Metapodaci su samo dio rjeenja. Da bi korisnici mogli sami obavljati korisna pretraivanja kroz pakete distribuiranih podataka, proizvoai tih paketa moraju dosljedno unositi ulazne vrijednosti elemenata metapodataka. Da bi to postigli, moraju prihvatiti neku vrstu poznatih kodnih shema ili kontroliranih rjenika za indeksiranje. Dobar su primjer Predmetne odrednice Kongresne knjinice. Tezaurus je kontrolirani rjenik u kojemu su termini ureeni hijerarhijski, tako da se vide veze kao to su ui i iri pojmovi, istoznanost ili djelomina istoznanost, i gdje su definirani usvojeni i neusvojeni oblici pojmova (za kontrolu sinonima). Obino sadre i biljeke o obujmu pojmova i druge korisne informacije. Postoje dva ISO- standarda za tezauruse: ISO 2788, Vodi za izradu i razvijanje jednojezinih tezaurusa, iz 1986. i ISO 5964, Vodi za izradu i razvijanje viejezinih tezaurusa iz 1985. godine.

Web-stranica Getty muzeja sadri nekoliko tezaurusa, ukljuujui Gettyjev Tezaurus umjetnosti i arhitekture i Tezaurus zemljopisnih naziva. Traugott Koch je sastavio dobar popis rjenika kontroliranih termina, tezaurusa i klasifikacijskih shema.
Jedinstveni identifikatori

156

Da bi se mogao pronai na webu, svaki izvor mora imati jedinstven identifikator, kao to je URL (Uniform Resource Locator Jedinstven lokator izvora, tj. jedinstvena adresa izvora na webu). Problem s URL-om, to zna svaki korisnik weba, u tome je to to se s vremenom obino mijenjaju, a to oteava pretraivanje. DOI (Digital Object Identifier Identifikator digitalnih objekata) postojani je identifikator kojim se rjeava taj problem. Paul Miller napisao je pregledan lanak u kojem objanjava jedinstvene identifikatore. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE: OTKRIVANJE I PRETRAIVANJE IZVORA INFORMACIJA Pretraivai Knjinini katalog je klju za fond svake pojedine knjinice. U svakom sluaju, mnoge knjinice, ako ne i sve, svojim korisnicima nude pristup Internetu. Knjinice moraju pronai naine da svojim korisnicima otvore te umreene izvore. Najlaki je nain da jednostavno upute korisnike na neki od mnogobrojnih postojeih pretraivaa. Postoje sljedee vrste: Pretraivai koji u slobodnom tekstu trae kljune rijei. Takvi su Altavista, Google. Pretraivai koji trae po registrima/adresarima; korisnik u njima pronalazi svoj put s pomou niza izbornika koji neprestano suavaju njegovo pretraivanje, npr. Yahoo! Meta/Multipretraivai koji jedno pretraivanje obavljaju na vie pretraivaa, npr. ixquick. U pretraivaima koji pretrauju na temelju rijei prirodnog jezika, traenje se moe formulirati u obliku pitanja, npr. Ask Jeeves. Opsean popis svih vrsta pretraivaa, kao i dodatne informacije o njima, nalaze se na www.philb.com i http://searchenginewatch.com. Ove web-stranice sadre informacije o pretraivanju na webu, analize industrije pretraivaa i pruaju pomo vlasnicima web-stranica koji ele poveati vjerojatnost njihova pronalaenja na webu. Popis preporuenih web- stranica Knjinice mogu razmisliti o pomoi svojim korisnicima tako to e sastaviti popise korisnih webstranica. Stranice se procjenjuju prema odreenim kriterijima (projekt Desire izradio je korisnu procjenu), i obino se tematski grupiraju. RDN (Resource Discovery Network Mrea za pronalaenje izvora) dobar je primjer za to. U svakom sluaju, odravanje i auriranje takva popisa moe zahtijevati prilino vremena. Knjinice e moda htjeti meusobno suraivati u stvaranju i odravanju takvih popisa. CORC (Co-operative Online Resource Catalog Service Sluba zajednikog on-line kataloga izvora), iz OCLC-a, dobar je primjer suradnike inicijative za stvaranje opisa web-stranica (vidi i portali). Pristupnici i portali Razlika izmeu pristupnika i portala prilino je nejasna, ali pristupnik se obino sastoji od kompleta objanjenih hiperveza do drugih webstranica koje su sastavljai pristupnika kritiki ocijenili. Korisniku e se prikazati niz izbornika koji ga vode od opih do posebnih pojmova. Takve su stranice veoma korisne istraivaima koji ele sauvati pregled veeg broja stranica o odreenoj temi, dok su u potrazi za jednom ili dvije pristojne kvalitete. Portali naelno imaju za cilj da, uz komplet linkova, pruaju i usluge korisnicima. Na primjer, mogu nuditi usluge raznih novanih transakcija ili on-line trgovine itd. Omoguavaju i integralno pretraivanje sadraja svih stranica s kojima su povezani. Nemogue je navesti sve pristupnike, ali evo nekoliko primjera: Opi www.yahoo.com sadri niz izbornika koji pokrivaju cijeli WWW. Vladini www.ukonline.gov.uk sadri tematski i abecedni popis stranica britanske vlade i lokalnih uprava; www.premier-ministre.gouv.fr, pristupnik do agencija francuske vlade. Akademski www.rdn.ac.uk Mrea za otkrivanje izvora napravljena da podri zahtjeve visokog i dodatnog obrazovanja u Velikoj Britaniji. RDN je zapravo mrea predmetnih pristupnika ili vorita (hubs), od kojih svaki pokriva odreenu tematiku. Knjinini UNESCO-ov knjinini portal Muzejski 24 Hour Museum Arhivski UNESCO-ov arhivski portal

157

Kulturni novi Portal europske kulture Europske komisije Drugi www.teldir.com, komplet hiperveza do on-line telefonskih imenika.

Poseban softver podrava razvoj i odravanje predmetnih pristupnika, na primjer ROADS (Resource Organization and Discovery in Subject based services Organizacija i pronalaenje izvora za predmetno profilirane usluge). Komercijalne tvrtke nude i raunalne programe za portale, npr. Vignette, SAP Portal, Plumtree itd. Neke knjinice poinju postavljati vlastite pristupnike i portale, primjerice za podravanje skupina (clumps), usluga lokalnih informacija i za potporu uenju. Skupine (clumps) Skupine su grupe organizacija, obino narodnih knjinica, akademskih knjinica i drugih organizacija (primjerice muzeja i arhiva), koje su dogovorile suradnju u podrujima kao to su konzorcijska nabava izvora (osobito elektronikih izvora informacija), meusobna posudba i povezivanje kataloga. Vaan element veine skupina je pristupnik ili portal koji one postavljaju, a koji korisnicima nudi mogunost da istodobno pretrauju kataloge i/ili baze podataka svih lanica. Da bi to postigle, lanice moraju prihvatiti zajedniki profil metapodataka, u koji se mogu uklopiti razliiti profili kojima se slue lanice konzorcija. Da bi se podrala takva vrsta aktivnosti, posebno je napravljeno nekoliko profila, primjerice Bath i One-2. Z39.50 ili XML upotrebljavaju se da bi se olakalo pretraivanje kroz razliite kataloge i/ili baze podataka. Kod razliitih elektronikih izvora koji postaju dostupni preko skupina, mogu se pojaviti problemi u vezi s licenciranjem i autorskim pravima. Informacije o lokalnoj zajednici Vijee okruga Essex u Velikoj Britaniji predvodi razvoj distribuiranog sustava informacija o lokalnoj zajednici. Umjesto tradicionalne sredinje baze podataka o lokalnoj zajednici, Essex Online (koji je izrastao iz projekta SEAMLESS), upotrebljava Z39.50 i softverski sustav Harvest za pretraivanje baze podataka i web-stranica organizacija lanica jednim integralnim pretraivanjem, to je poznato i kao duboka integracija. Trenutano vie od 30 lokalnih organizacija (vijea, sveuilita, fakulteta, poslovnih agencija, uprava za zdravstvo, komunalnih poduzea, lokalnih novinskih grupacija, volonterskih agencija itd.) omoguuje ovim sustavom pristup svojim podacima, a broj lanica brzo se poveava. Da bi ovaj sustav mogao pretraivati kroz distribuirane pakete podataka, partneri su usvojili zajedniki profil metapodataka, temeljen na e-gms, koji se, opet, temelji na Dublin Coreu, te zajedniki tezaurus za pripisivanje predmetnih deskriptora. Essex je nedavno dobio nagradu New Opportunities Fund (NOF). Iz tog fonda financirat e se irenje sustava na nacionalnoj razini tako to e u njega biti ukljueni podaci velikih nacionalnih pruatelja informacija kao to je nhsDirect Online. Omoguit e se i koritenje tih olakica za pretraivanje u jo 8 podruja lokalnih vlasti, ime e biti obuhvaeno 6 milijuna ljudi. Opirnije o tome na web-stranici seamlessUK. Potpora uenju Neke knjinice poinju suraivati s drugim organizacijama, fakultetima, sveuilitima itd., kako bi ponudile bolju potporu osobama koje ue. Obino se partneri usuglase oko uzajamnog otvaranja svojih knjinica (i usluge) za korisnike, a mogu uvesti i zajedniku lansku iskaznicu. Oni esto osmisle sustave koji omoguuju da se svi njihovi katalozi i/ili baze podataka pretrauju jednim traenjem (vidi gore skupine za objanjenje). Primjeri: Libraries Access Sunderland scHeme i Digital Library Project u Glasgowu. U Velikoj Britaniji, JISC (Joint Information Services Committee Komisija za udruene informacijske usluge) razvija DNER (Distributed National Education Resource Distribuirani nacionalni obrazovni izvor informacija) za pruanje informacija i izvora za podrku istraivanju i uenju. To je velik i inovativan projekt koji se temelji na konceptu predmetnih RDN-portala i utire put nabavi izvora u svijetu umreenih informacija. Mnoge akademske knjinice angairane su i u razvijanju upravljanih ili virtualnih edukativnih okruenja (Managed/Virtual Learning Environment MLE, VLE). U Velikoj Britaniji, UKOLN predvodi i projekt Metapodaci za obrazovnu skupinu (Metadata for Education Group MEG), u svrhu prouavanja uloge

158

metapodataka u podravanju ovakvih sustava. I narodne knjinice mogu imati svoje mjesto u tome, osobito s obzirom na svoju zadau u podravanju formalnih procesa uenja i cjeloivotnog uenja.

SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE TEMELJNE TEHNOLOGIJE XML XML (Extensible Mark-up Language) format je nasljednik HTML-formata. S obzirom na HTML ima niz prednosti, a glavna je razlika ta to doputa razdvajanje sadraja i njegova predstavljanja. Standard W3C (WWW Consortium) napravio je saetak u 10 toaka, koji pokriva glavne karakteristike XMLformata. Za vie tehnikih informacija vidi xml sekciju na web-stranicama W3C ili web-stranicu xml.com. Na XML su usmjerene mnogobrojne istraivake i razvojne aktivnosti za najnovije alate za obrasce upitnika u XML-u, kao to je xpath, vidi web-stranicu W3C XML Query Group. Knjinice mogu razmotriti prelazak na XHTML. U UKOLN izvjetaju ukratko je opisana razmjena metapodataka i XML, njegova ogranienja i nain na koji XML podrava uinkovitu razmjenu informacija u razliitim kontekstima. RDF Okvir za opis izvora (Resource Description Framework RDF) omoguuje kodiranje, razmjenu i ponovnu uporabu strukturiranih metapodataka, upotrebom XML-formata kao sintakse za meusobnu razmjenu. Tako RDF pomae integraciju mnotva aplikacija, od knjininih kataloga i svjetskih adresara preko poslovnog udruivanja i prikupljanja vijesti, raunalnih programa i sadraja do osobnih zbirki glazbe, fotografija i dogaaja itd. RDF omoguava da se izjave o izvorima naprave kao paketi svojstava prilagoenih navedenoj shemi. Izjave su snimljene u rdf: Opis XML-elemenata. RDF je toliko moan zato to namee strukturalna ogranienja kao podrku dosljednom i jednoznanom kodiranju i razmjeni standardiziranih metapodataka, ime je omoguena meusobna razmjenjivost pojedinanih paketa metapodataka koje su definirala razliita tijela koja se bave opisivanjem izvora informacija. Uz to, RDF omoguuje ispis strojnoitljivih i ljudski itljivih rjenika koji su napravljeni kako bi se u raznovrsnim informacijskim zajednicama potaknula daljnja upotreba i proirivanje semantike metapodataka; za vie informacija, vidi uvod u RDF. Opisima RDF-a knjinice se katkad koriste kao analogijom. Za tehnike informacije, vidi W3C RDF web-stranice. SeamlessUK je primjer sustava informacija o zajednici koji se koristi RDF-om za kodiranje svojih metapodataka. Protokol Z39.50 Z39.50 je meunarodni protokol za traenje i pretraivanje (ISO 23950, iz 1998.), koji omoguuje traenje (obino udaljenih) heterogenih baza podataka i pretraivanje podataka u njima preko jednoga korisnikog suelja. Z39.50 definira standardni nain na koji dva raunala komuniciraju i dijele informacije. Stvoren je da bi podrao traenje i pretraivanje informacija tekstualnih dokumenata, bibliografskih podataka, prikaza i multimedijalnih sadraja, a zasniva se na klijent-server arhitekturi i potpuno je funkcionalan preko Interneta. Omoguuje korisnicima da pretrauju nekoliko kataloga ili drugih baza podataka jednim integriranim pretraivanjem. Napomena: dok se XML- jezici za upitnike ne razviju, Z39.50 e biti prvi izbor za sustave koji omoguuju sloena distribuirana pretraivanja. Sustav Harvest Softverski sustav Harvest sredstvo je za prikupljanje metapodataka s popisa prethodno utvrenih web-izvora, primjerice web-stranica organizacija lanica. U projektu Seamless (vidi prije), Harvest stvara registarsku datoteku koju sustav pretrauje pokuavajui odgovoriti na upit korisnika. Rezultati se zatim spajaju s rezultatima pretraivanja s pomou Z39.50, i prikazuju se korisniku kao jedna lista pogodaka. Odabirom bilo kojeg rezultata otvara se odgovarajua web-stranica (kod zapisa pronaenih Harvestom), ili zapis iz baze podataka (kod zapisa pronaenih pomou Z39.50).

159

Harvest predstavlja osnovu Inicijative otvorenih arhiva (Open Archives Initiaitive OAI), to je zajedniki pothvat namijenjen lakem pronalaenju informacija na webu, putem razvoja i primjene standarda interoperabilnosti. Neke su mogunosti zanimljive muzejima. Pretraivanje prikaza Donedavno, prikazi su se morali pretraivati s pomou tekstualnih deskriptora ili klasifikacijskih kodova, to su u pojedinim sluajevima podravali paketi za pretraivanje teksta posebno prilagoeni za rukovanje prikazima. Getty AAT (Art and Architecture Thesaurus Tezaurus za umjetnost i arhitekturu) sadri 120.000 pojmova za opisivanje predmeta, tekstura, prikaza, arhitektonskih djela i grae kulturne batine. Prikazi se mogu klasificirati i s pomou sustava kao to je ICONCLASS za umjetnika djela i muzejske izlobe; TELCLASS za televizijska i videoostvarenja te Klasifikacije za drutvenu povijest i industriju, za muzejske predmete. Veina modernih sustava sada moe pretraivati prikaze koji ne moraju biti opisani rijeima. CBIR (Content Based Image Retrieval pretraivanje prikaza prema sadraju) ne koristi indeksiranje s pomou kljunih rijei. Umjesto toga, prikazi se pretrauju na temelju njihovih svojstava, kao to su boja, tekstura ili oblik, npr. scena na plai bila bi plava na vrhu i uta na dnu. Trenutano se vodi tehnika rasprava o razliitim vrstama CBIR-a. Postoje i komercijalni sustavi kao to je QBIC (Query by Image Content), proizvod tvrtke IBM; prikaz se opisuje u smislu obojenih povrina i oblika, a program za pretraivanje obavlja traenje tako to uklapa opis s prikazima. Nije nuno navesti temu prikaza. Demonstracija programa Image retrieval Ware, proizvoaa Excallibur, moe se vidjeti na webstranicama muzeja Ermita. U asopisu Cursus vodi se rasprava na francuskom jeziku o opisu prikaza i njihovoj klasifikaciji. Tehnika rasprava o vrstama pretraivanja prikaza postoji na web-stranicama Diffuse; rasprava se bavi gubitnikim, nasuprot negubitnikih pretraivanja: datoteke koje pomiu elektronike prikaze ne gubei pritom definicije, glomaznije su i sporije od onih koje ukljuuju neku vrstu gubitka.

BUDUI ZADACI Semantiki web vizija je opisana u naslovnoj prii asopisa Scientific American u svibnju 2001. godine. Prema Timu Berners-Leeu, direktoru World Wide Web Konzorcija (W3C), semantiki web je mrea podataka unekoliko slina globalnoj bazi podataka. Poiva na ideji da cilj WWW-a nije samo da bude koristan u meuljudskoj komunikaciji, ve da u tome mogu sudjelovati i pomagati i strojevi . Ali semantiki web mora prijei jo dug put do ostvarenja tog sna. Izgraivat e se parcijalno, gradit e ga osobe razliitih interesa. Prava mo semantikog weba ostvarit e se kada ljudi stvore mnotvo programa koji e prikupljati web-sadraje iz razliitih izvora, obraivati informacije i razmjenjivati rezultate s drugim programima. U zamiljenoj sljedeoj fazi, semantiki e web prodrijeti iz virtualne stvarnosti i proiriti se na fiziki svijet. Vizija web-mikrovalnih penica koje pretrauju web-stranice proizvoaa smrznute hrane traei upute za pripremanje, moe se proiriti i na usluge koje pruaju knjinice, muzeji i arhivi. Virtualni okvir slike moe, primjerice, potraiti savjet od lokalnog muzeja ili galerije o tome kakva bi slika najbolje stajala u njemu, a lokalnu virtualnu knjinicu moe pitati koja je najpotpunija elektronika bibliografija koju moe uitati uz uokvirenu sliku, a sve to na temelju obinog zahtjeva upuenog glasom. U takvom okruju, matu zaposlenika u narodnim knjinicama treba ohrabrivati da se vine do najveih visina! Koncepti, tehnologije, protokoli i standardi za razvijanje semantikog weba ve postoje, ili je njihovo stvaranje dobro odmaknulo, ukljuujui XML, RDF i jedinstvenu identifikaciju. Ontologije. Ontologija se moe definirati kao formalni opis objekata i njihovih meuodnosa. U kontekstu semantikog weba, cilj je da se strojevima omogui meusobna komunikacija uz malo ili

160

nimalo ljudskog posredovanja. Vidi Ontoweb i Wonderweb. U semantiki bogatije pristupe oblikovanja ontologija spada: Popis termina nedefiniranih veza Klasifikacijska shema Tezaurusi veze nasljeivanja i asocijacije Mape tema novi ISO-standard za sustav koji opisuje strukture znanja i povezuje ih s izvorima informacija. Trebale bi biti mono sredstvo za navigaciju kroz velike i meusobno povezane korpuse. Umjesto kopiranja struktura knjinih registara, mape tema ih uopuju tako to ih proiruju u vie smjerova odjednom Jezik ontologije DAML+Oil opisuje logike relacije Znaenje ontologija u razvoju sustava za upravljanje znanjem i semantikog weba sve vie raste. Primjenjuju se u sustavima za upravljanje znanjem, npr. u e-trgovini za opis proizvoda i usluga ili za opis i organiziranje digitalnih muzejskih zbirki. Digitalni potpisi, javna infrastruktura od vitalne vanosti za obavljanje sigurnih elektronikih transakcija i za uspostavljanje povjerenja, isto su tako temeljni element semantikog weba. Vidi prilagoavanje usluga.

Web- usluge razmjerno su nov koncept za koji se oekuje da e se ubrzano razvijati u sljedeih nekoliko godina. Te bi usluge mogle biti prvo vanije praktino oitovanje semantikog naina razmiljanja temeljenog na webu. Detaljne se definicije razlikuju, ali web-usluge omoguit e stvaranje primjenjivih raunalnih programa, a da se unaprijed nee morati znati tko e se njima koristi, gdje se ti korisnici nalaze, ili bilo to drugo o njima. Vidi Diffuse. U nekoliko sljedeih godina web-usluge e se razviti, ime e se automatski koristiti raunalni ureaji korisnika i samih narodnih knjinica. I vanjski e dobavljai programa (Application Services Providers ASP) pruati ovakve usluge. Web-usluge temelje se na otvorenim internetskim standardima.
Skup temeljnih standarda i protokola za web-usluge ve postoji i oekuje se da e se potpuno dovriti tijekom 2002. godine, a obuhvaa (uz XML): Jezik za opis web-usluga (Web Services Description Language WSDL), koji omoguuje standardni opis web-usluga. Indekse za univerzalni opis, pronalaenje i integraciju (Universal Description, Discovery and Integration UDDI), koji pronalaze informacije o poslovnim tvrtkama ili drugim entitetima i njihovom tehnikom suelju. Protokol za jednostavan pristup objektima (Simple Object Access Protocol SOAP), omoguuje strukturiranu razmjenu poruka izmeu raunalnih programa. Koncept web-usluga trenutano se razvija pod okriljem e-trgovine. Ipak, ini se da postoje potencijalni programi za pruatelje usluga u javnom sektoru. Primjerice, moglo bi se pristupiti pretraivakim sueljima kao web-uslugama narodnih knjinica ili dobavljaa programa u ime knjinica. Budunost e ubirati plodove nebrojenih razvojnih aktivnosti u podruju pretraivanja informacija, zbog ega e dananji sustavi izgledati primitivno. Sofisticirani personalizirani roboti neprekidno e pretraivati Internet koji e biti oblikovan tako da im pojednostavni traenje putem metapodataka, rjenika kontroliranih termina i jedinstvenih identifikatora. Dok njihovi korisnici budu zauzeti neim drugim, roboti e pretraivati tono ono to oni ele jer e poznavati njihove navike pri pretraivanju. Nee pretraivati redundantne informacije i nee propustiti nita to bi moglo biti relevantno, ma gdje se nalazilo.

HIPERVEZE Meunarodne

161

IFLA standard za bibliografski opis jedinica http://www.ifla.org/VII/s13/pubs/isbd_m0602.pdf Danska BibHit Katalog internetskih izvora koji su indeksirani uporabom metapodataka. To je suradniki projekt triju narodnih knjinica Narodne knjinice Hobro, Glavne narodne knjinice Aarhus i Narodne knjinice Silkeborg, te jedne istraivake knjinice Knjinice Poslovne kole u Aarhusu. http://www.bibhit.dk/info/english.htm Finska Knjinica hiperveza Adresar internetskih izvora koje su odabrali i opisali knjiniari u zajednikom pothvatu. Sadri vie od 6000 hiperveza, organiziranih prema finskoj verziji Dewey decimalne klasifikacije (ykl). Adresar je objavljen na dva jezika: finskom i vedskom. Sadri i mogunost metapretraivanja koje istodobno pretrauje i knjinine kataloge. http://www.kirjastot.fi/linkkikirjasto/selaus.asp?kieli=suomi&hid=&languageid= Nizozemska OCLC PICA Usporedno pretraivanje Sredinjega nizozemskog kataloga i kataloga raznih drugih knjinica. http://oclcpica.org/?id=2&ln=uk Njemaka Nacionalna shema za katalogizaciju i indeksiranje Njemake narodne knjinice usvojile su ovu shemu, koja ima 25 kategorija, za opis izvora. Mnoge se knjinice koriste centralizirano proizvedenim podacima koje sve ee on-line postavlja nacionalna knjinica ili najvei dobavlja za knjinice, EKZ iz Reutlingena. http://www.ekz-bibliotheksservice.de/ekz/home.nsf/pages/startseite SAD Solinet Mrea knjinica lanica koje rade na tome da poboljaju pristup informacijama i omogue lanicama da u svojim regijama uinkovito odgovore na potrebe u obrazovanju, gospodarskom razvoju i poboljanju kvalitete ivota. http://www.solinet.net/index.cfm Velika Britanija Co-East, suradnja brojnih uprava narodnih knjinica istone Engleske http://www.co-east.net/ Leeds muzeji, web-stranice koje nudi virtualnu etnju kroz gradske muzeje. http://www.leedslearning.net/makingconnections/library/flashcheck.asp?platform=win Projekt digitalne knjinice u Glasgowu http://gdl.cdlr.strath.ac.uk/ Libraries Access Sunderland scHeme http://www.lash.sunderland.ac.uk/ seamlessUK distribuirani sustav informacija o lokalnoj zajednici http://www.seamless-uk.info/ Povratak na sadraj

162

PRILAGOAVANJE USLUGA
SAETAK DJELOKRUG Autorizacija korisnika, profiliranje i personalizacija, ukljuujui ip-kartice i magnetne kartice. Politika narodnih knjinica u odnosu na Internet. Naplaivanje i plaanje te interaktivni forumi. PITANJA KNJININE POLITIKE U narodnim e knjinicama uskoro biti dostupni sofisticirani oblici personaliziranih usluga. Te e se usluge vjerojatno realizirati uz pomo magnetnih kartica koje e ljudima omoguiti pristup do njihovih personaliziranih dosjea na knjininim raunalima. Knjinice moraju biti svjesne nastupajuih promjena u sustavima za autorizaciju i mogunosti da taj postupak postane ili sloeniji i skuplji, ili da izgube kontrolu nad njim. Moraju rijeiti i etika pitanja vezana uz zatitu privatnosti, moda kodeksom ponaanja. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Knjinice oduvijek svojim korisnicima pruaju osobne usluge. Tehnoloke promjene potaknut e razvoj sofisticiranih osobnih usluga onim korisnicima kojima su potrebne. Mnoge od tih usluga povezane su s upotrebom Interneta. Javnost se poela navikavati na personalizirane elektronike usluge koje pruaju banke i sl., to im omoguuje da se nekim uslugama koriste i iz svoga doma. Glavne su inovacije: sustavi koji daju preporuke portali plaanje ip-karticama. Sve te inovacije zahtijevaju od raunala nekakav nain prepoznavanja pojedinca. To se moe postii na razne naine, no sve ovisi o odreenom obliku autorizacije korisnika. Autorizacija trai mnogo vremena i mnogi su njezini oblici sve samo ne potpuno sigurni. Ne jame privatnost ili identitet korisnika, a znaju se dogoditi i manji problemi kao to je gubitak lozinke i slino. ip-kartice rijeit e mnoge od tih tekoa, no moe se dogoditi da knjinice nee moi identificirati vlastite korisnike ako se proces autorizacije prepusti privatnicima ili ako njime bude upravljao neki drugi odjel lokalne uprave. BUDUI ZADACI Ova je tema u potpunosti futuristika jer veoma mali broj knjinica nudi ovakve usluge pa je njihova primjena donekle ograniena. Knjinice se moraju uhvatiti ukotac s ovom tehnologijom na nov nain koji e im osigurati uspjeh.

Povratak na sadraj

163

DJELOKRUG Ove smjernice obrauju: Personalizacija ip-kartice i magnetne kartice Portali Autorizacija korisnika Sustavi plaanja Privatnost Interaktivni forumi Virtualna referentna knjinica Agenti

PITANJA KNJININE POLITIKE

Plan djelovanja e-Europe (eEurope Action Plan) posveuje prilino prostora personalizaciji, osobito s obzirom na privatnost i borbu protiv kriminala: sigurne mree i siguran pristup upotrebom ipkartica vitalni su elementi za izgradnju povjerenja meu korisnicima elektronike trgovine. Personalizacija se dogaa i na portalima ili web-stranicama, uz prvu razinu, onu na osobnim raunalima. Razina do koje e narodne knjinice nuditi personalizirane usluge ovisi o njihovim sposobnostima, a donekle i o brzini kojom usvajaju nove tehnologije, ukljuujui ip-kartice. Knjinice moraju rijeiti i etika pitanja vezana uz zatitu privatnosti, moda kodeksom ponaanja. S obzirom na mogue trokove, narodne knjinice moraju odluiti da li e pokrenuti vlastiti postupak autorizacije ili e se osloniti na one koje osigurava netko trei.

SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Personalizacija Personalizirani sustav je onaj koji razliito odgovara dvjema osobama koje postavljaju isti zahtjev, u skladu s njihovom ranijom interakcijom sa sustavom. Personalizacija se moe izvesti na dva naina: 1. Implicitna personalizacija sustav biljei obrasce uporabe i odabire, te prema tome prilagoava sustav i suelja. 2. Eksplicitna personalizacija sustavi koji mogu uvati podatke o korisniku ili vlasniku, s njegovim znanjem, i koji mogu korisniku omoguiti da se identificira i tako dobije pristup uslugama koje je prilagodio sebi. Ta se dva pristupa mogu kombinirati na brojne naine. Sustavi koji daju preporuke Ovi sustavi prikupljaju ulazne informacije izravno od korisnika i na osnovi njihovih potreba, odabira i poznatih obrazaca uporabe, daju preporuke o proizvodima i uslugama, npr. o tome koje knjige kupiti/proitati, koje web-stranice posjetiti. Zamisao je da korisnik moe dobiti ono to eli, a da ne mora pitati. U ovakvim se sustavima primjenjuju sljedea tehnoloka rjeenja: filtriranje informacija, kolaborativno filtriranje, profiliranje korisnika, strojno uenje, pretraivanje temeljeno na konkretnom sluaju, iskopavanje podataka i pretraivanje temeljeno na slinosti (vidi knjiaru Amazon) Magnetne i ip-kartice Ovo nisu tehniki izrazi i katkad se upotrebljavaju neprecizno, ali obino se navode sljedee razlike: Magnetne kartice: plastine kartice s magnetnom vrpcom koje, kada se provuku kroz otvor, identificiraju korisnika i doputaju mu pristup neemu. Te kartice, primjerice, mogu otvoriti vrata ili

164

dopustiti uporabu raunala. Ne sadre nikakve druge podatke osim onih koji su prijeko potrebni za autorizaciju pojedinca, pravi podaci o njemu pohranjeni su u bazi podataka. ip-kartice mogu izgledati kao magnetne kartice i djelovati na isti nain, ali, za razliku od njih, imaju mikroip koji moe sadravati podatke o odreenom pojedincu i mogu obaviti izraune. Ti podaci nisu pohranjeni ni u jednoj drugoj bazi podataka. Magnetne su kartice jeftine, a ip-kartice su mnogo skuplje za izdavanje i neekonomine samo za lanstvo u knjinici, ali su isplative ako ih izdaje lokalna uprava da bi osigurala pristup nizu lokalnih komunalnih usluga, npr. parkiranju, upotrebi javnih kupalita i dr. Tako je lokalnim vlastima u Cornwallu (sjeverozapad Engleske) ove, 2002. godine, potrebna prijava 50.000 stanovnika za ipkartice koje bi im omoguile da se slue narodnom knjinicom, autobusima javnog prijevoza i obrocima u koli. Na ip-kartice, koje se jo nazivaju i identifikacijske kartice ili kartice za financijske transakcije, odnose se brojni standardi (vidi http://www.iso.ch/, traite polje ICS 35.240.15) Vidi i pravna pitanja. Primjena ip-kartica ip-kartice se u knjinicama mogu upotrijebiti kao potencijalan nain pruanja ili kontroliranja pristupa nizu usluga, bez angairanja osoblja osim koliko je potrebno da se aurira, personalizira i izda kartica. U akademskim se knjinicama s pomou njih ve studentima naplauje fotokopiranje. Mogu se upotrebljavati i na daljinu, tako da se korisnici koji imaju pristup Internetu, mogu iz svojih domova koristiti uslugama koje se naplauju, kao to su baze podataka. Kartice omoguuju djetetu uporabu Interneta i osiguravaju mu pregled samo unaprijed odreene stranice, kodirane na ip-kartici. Osnovni popis web-stranica moe sastaviti knjinica, a roditelji ga mogu izmijeniti ako ele. ip-kartice mogu se upotrijebiti i za pruanje pristupa personaliziranim izborima korisnika mree, npr. tako da se na zaslonu prikau samo usluge na koje se korisnik pretplatio i nijedne druge, ili njegovi/njezini omiljeni fontovi, obrasci i druge opcije. Kartice mogu regulirati vrijeme koje troi korisnik odreenih usluga, npr. Interneta, to je osoblju knjinice inae teko nadgledati. Ostale primjene mogu ukljuivati pristup fotokopirnim aparatima, plaanje za upotrebu Interneta, plaanje za ispis s Interneta, upotrebu programa za obradu teksta, ako se ta usluga naplauje. Kako se usluge kao to su e-knjige i on-line baze podataka budu sve vie irile u narodnim knjinicama, ip-kartice moda e postati nain za pruanje tih usluga, a istodobno e osigurati da dio trokova kartica ide na teret korisnika, a ne samo na teret knjinine zajednice. Portali Mnoge organizacije sada razvijaju pristup svojim uslugama preko portala za klijente. Banke ohrabruju svoje klijente da rukuju svojim bankovnim raunima on-line, a supermarketi nude mogunost automatizirane kupnje koja pamti prethodne kupeve izbore. Ljudi e uskoro oekivati slian pristup i knjininim uslugama. Svrha je prilagoenog portala da uva informacije za korisnike, a ne da im prikazuje informacije koje im nisu potrebne. Knjinini portal omoguio bi korisnicima stvaranje vlastitog informacijskog i istraivakog okruenje. To bi moglo biti osobito korisno osobama koje nemaju pristup Internetu ni kod kue ni na poslu. Vidi i opis izvora informacija. Ljudi koji imaju pristup Internetu mogli bi izravno iz svojih domova pristupiti odabranim knjininim uslugama.

165

lanke o prilagoenim portalima u akademskoj sredini vidi http://hegel.lib.ncsu.edu/development/mylibrary/librarians-guide.shtml.

na

LITA1

LITA2

Magnetne kartice/ip-kartice u kombinaciji s portalima Ve neko vrijeme knjiniari su u nedoumici kako najbolje uputiti svoje korisnike da se slue Internetom. Korisnici knjinica esto trae pomo u pronalaenju web-stranica koje ih zanimaju. Budui da e se digitalni izvori informacija u bliskoj budunosti sigurno umnoavati, znaenje e knjiniara u upuivanju korisnika na visokokvalitetne izvore informacija u digitalnom obliku biti sve vee. Osobni e razgovor s korisnikom uvijek e biti vaan, ali proces upuivanja korisnika na prikladne web-stranice i druge vrste visokokvalitetnih informacija moe se automatizirati s pomou agent tehnologije. Korisnicima knjinice mogu se ponuditi personalizirani portali kao pomo u izbjegavanju preoptereenosti informacijama te u traenju samo onih vrsta informacija koje ih doista zanimaju. Za primjere vidi MYUW usluge koje odrava jedna amerika akademska knjinica. Upravo je zavrena velika studija, nazvana Inspiral, u kojoj se obrauju pitanja knjininih portala namijenjenih studentima u britanskim akademskim knjinicama. Rije je o pregledu raunalnih programa koji se komercijalno proizvode za obrazovno trite, a kombinirat e dosjee o radu na kolegijima, udbenike i interaktivne materijale koje izrauje voditelj kolegija. Veina literature o tom predmetu napisana je s akademskog stajalita, ali neto od toga primjenljivo je i u kontekstu narodnih knjinica. Vidi www.lita.org/ital/1904_html. Vidi i opis izvora informacija Autorizacija korisnika Autorizacija je proces kojim informacijski sustav potvruje i odobrava elektronski identitet korisnika, koristei se akreditivom koji je izdan nakon registracije. S pomou lozinke ili biometrijske metode moe se ustanoviti da li je korisnik pravi vlasnik akreditacije. Biometrijska autorizacija obuhvaa identificiranje jedinstvenog otiska prstiju, crta lica, glasovnog obrasca ili izgleda mrenice. Pri registraciji se podnosi neki stvarni dokument kojim se potvruje identitet, npr. vozaka dozvola, putovnica, rodni list i sl. Razine su autorizacije razliite; ovdje su poredane prema stupnju sigurnosti: Nepoznavanje se temelji na pretpostavci da e samo ovlateni korisnici znati naziv datoteke ili baze podataka i da su baze podataka samim time dovoljno zatiene. Jednostavna autorizacija rabi tajne (lozinke) koje se razmjenjuju u obliku jednostavnog teksta i pruaju vrlo malo sigurnosti vezano uz identitet poiljaoca poruke. Primjerice, lozinka se moe izgubiti ili ukrasti; korisnici su skloni upotrebi oitih rijei za svoju lozinku; esto moraju upamtiti vei broj lozinki i u iskuenju su da ih zapiu, podcjenjujui njihovu korisnost kao jamaca identiteta. Dogaa se i da grupa ljudi ima zajedniku lozinku. Postoje raunalni programi koji su napravljeni da njukaju i prate upotrebu ili razmjenu lozinki i da to sprjeavaju. Zatiena autorizacija slina je jednostavnoj, jedino su lozinke kodirane. Jaka autorizacija rabi kodiranu tajnu koja je poznata samo poiljatelju poruke i koja jami njegov identitet. Ovaj tip autorizacije moe zatrebati u sluajevima kasnijeg nepriznavanja npr. kako autorizirani poiljatelj poruke ne bi poslije mogao porei da ju je poslao, ako je, primjerice, naruio odreenu robu ili usluge. lanak pod nazivom Tehnologije koje podravaju autorizaciju u visokom obrazovanju opisuje razliite vrste kodiranja i sigurnosne sustave.

166

Mogu se kupiti gotovi sustavi za identifikaciju, npr. Athens Access Management System. Athens je sustav za upravljanje pristupom koji kontrolira pristup on-line dostupnim bazama podataka. Upotrebljava se u britanskim ustanovama za visoko obrazovanja, u mnogim sustavima dodatnog obrazovanja i, priblino, u polovici Nacionalne zdravstvene slube. Korisnici imaju razliite razine pristupa sustavu, od administratora do pojedinanog korisnika. Kerberos je mrea protokola za autorizaciju koja je napravljena da bi osigurala jaku autorizaciju za klijent-server aplikacije, upotrebom tajne kriptografije koju je razvio Institut za tehnologiju Massachusetts (MIT). U bliskoj budunosti autorizaciju vjerojatno nee obavljati same knjinice, ve druge agencije lokalne ili sredinje uprave koje e pojedincima izdavati jedinstveni obrazac za identifikaciju, vjerojatno u obliku ip-kartice. U privatnom sektoru ve postoje takve agencije koje izdaju takav oblik autorizacije kao uslugu u rastuem sektoru elektronike trgovine, npr. tScheme. Vidi i pravna pitanja. Upotreba autorizacije u knjinicama Knjinice moraju identificirati svoje korisnike kako bi im dopustile da odreeni primjerak grae iznesu iz knjinice. Na svojim web-stranicama knjinice sve vie nude baze podataka na koje bi se pojedinac inae trebao pretplatiti, a za koje dobavljai mogu postaviti ogranienja pristupa. Budui da se web-stranicama moe pristupiti s bilo kojeg osobnoga raunala, knjinice moraju uvesti odreeni nain ograniavanja pristupa registriranim korisnicima. Knjinice moraju odluiti u kojem e opsegu i do kojeg stupnja njihovi izvori informacija biti zatieni. Autorizacija moe biti potrebna i zbog sljedeih razloga: Pristup web-stranicama knjinice iz daljine Kontroliranje pristupa ogranienim izvorima informacija Naplaivanje usluga, npr. nabave dokumenata Zatita od hakera uvanje privatnosti korisnika elektronike pote Zatita umreenih baza podataka od neovlatene uporabe. To je esto uvjet za nabavu takvih izvora. Sustavi plaanja Knjinice e moda htjeti naplatiti naknadu korisnicima koji se koriste njezinim uslugama s udaljenih mjesta. Za tu vrstu pristupa bit e potrebna via razina sigurnosti nego za ostale usluge. Knjinice e moda naplatiti naknadu i drugim knjinicama za trokove meuknjinine posudbe. Postoje elektroniki sustavi plaanja koji se koriste ip-karticama i osobnim raunalima, ili zamjenom za njih, npr. digitalna televizija. Podatak o iznosu moe se uvati u kodiranoj datoteci zatienoj lozinkom, na osobnom raunalu ili njegovu ekvivalentu. Iznos moe biti prenosiv na drugo osobno raunalo ili zamjenu, kao to je digitalna televizija. Svi sustavi za elektronike transakcije koji se koriste ip-karticom, u eksperimentalnoj su fazi i jo nije potpuno jasno koliko e oni stajati korisnike. Dugorono e bankama donijeti utede. Dok se ta tehnologija ne ustali, mogu se javljati problemi zbog nekompatibilnosti razliitih sustava plaanja. ip-kartice se teko krivotvore, iako se mogu ukrasti ili izgubiti, a takav je gubitak ravan gubitku gotovine jer vrijednost ne moe biti nadoknaena. Na jednoj ip-kartici moe se kombinirati nekoliko mehanizama plaanja, npr. Visa, Mastercard itd. Novac se moe prebaciti telefonskim putem to se moe primijeniti u knjinicama, a moe se prebaciti i s jedne kartice na drugu. Plaanje ip-karticama bit e brzo jer nee biti potrebno ovjeravanje, i bit e anonimno jer se podaci o kupcu nee prenositi zajedno s uplatom. Ovakve kartice e biti obnovljive, tj. vrijednost/kredit e se moi ponovno unijeti i kartica e se upotrebljavati beskonano.

167

Pod okriljem programa Europske komisije Telematika za knjinice, neki projekti obuhvaaju i ispitivanje sustava plaanja kojima se slue knjinice. Na web-stranicama Diffuse vodi se dugaka rasprava o razliitim sustavima elektronikog plaanja, npr. CEPS (Common Electronic Purse Specifications Zajednika specifikacija elektronike lisnice) i EEP (European Electronic Purse Europska elektronika lisnica). Openito, elektroniki naplatni sustavi moraju zadovoljiti brojne uvjete: Mora postojati nekakav dokaz da je pokreta elektronike transakcije koji se pojavljuje u dokumentaciji, doista ovlateni korisnik koji je povezan s odreenim identifikacijskim brojem u sluajevima poricanja, tj. odbijanja odgovornosti. Mora postojati dokaz da je primatelj kojemu je poruka upuena, stvarno i dobio tu poruku potvrda primitka. Mora postojati dokaz da odreena elektronika transakcija u tranzitu nije nezakonito izmijenjena. Privatnost ini se da je privatnost u opasnosti. Trenutano, podaci o upotrebi raunala koje evidentira knjinini server, pokazuju jedino za to se upotrebljava pojedino raunalo, ali ne i tko se njime koristi u odreeno vrijeme. Vrijeme koje dolazi, vrijeme presonaliziranih i prilagoenih osobnih raunala i mogua upotreba agenata, okonat e relativnu anonimnosti korisnika knjinice i postaviti pred knjiniare etike dvojbe. Knjinice dovode ljude u vezu s informacijama koje trae. Stoga dosje o aktivnostima odreene osobe u knjinici moe otkriti puno stvari o toj osobi, primjerice, politika i religiozna uvjerenja, tenje, vrijednosti, zdravstveno stanje, osobne interese i tako dalje pojedinosti za koje veina ljudi ne eli da budu poznate javnosti, ak iako su sasvim bezazlene. Postoji strah da e netko trei zloupotrijebiti knjinini dosje, a to moe odvratiti ljude od uporabe knjinice. Predstavljanjem elektronikom informacijskome sustavu, ljudi omoguuju da se njihove aktivnosti promatraju na nain koji ne mogu zanijekati. Knjinice moraju omoguiti korisnicima da odaberu hoe li se ukljuiti u elektronike sustave koji prate koritenje te zajamiti da e podaci te vrste ostati privatni i da nikada nee biti objavljeni (vidi primjer knjinine politike o ovoj temi). Interaktivni forumi Mnoge narodne knjinice nude svojim korisnicima interaktivne forume na kojima mogu raspravljati o knjigama, filmovima, glazbi itd. Web-stranice mogu itateljima preporuiti knjige, to moe biti dobar nain komunikacije izmeu knjinice i korisnika, osobito posebnih skupina korisnika, te ih obavijestiti o dogaajima u knjinici, o skoroj nabavi i sl. Za primjere vidi Hiperveze. Preko tih stranicama itatelji se mogu prijaviti za redovito obavjetavanje o skorim prinovama koje ujedno mogu rezervirati u automatiziranom katalogu. Virtualna referentna knjinica ini se da opada upotreba referentnih knjinica, moda zbog sve vee upotrebe Interneta. Ipak, mnogim je ljudima potrebna obuka i savjet kako najbolje iskoristiti Internet. Da bi izale u susret takvim korisnicima, knjinice i druge uslune organizacije mogu ponuditi svojim korisnicima dvije razliite vrste usluga:

Elektroniku potu i telefonske usluge koje se povezuju s web-stranicama knjinice i zbirkom Internetskih hiperveza, elektronikim katalozima itd. Takvi sustavi najee su povezani sa sustavom upravljanja upitima koji biljei pojedinosti o njima i o osobama koje su ih postavile. Usluga AnswersDirect Knjinica Essexa (Velika Britanija) primjer je takve vrste usluga.

Postavljanje pitanja preko elektronike pote, uz upotrebu programa za chat ili interakciju uivo, omoguuje korisnicima da izravno komuniciraju s knjinicom. Knjinice u SAD-u eksperimentiraju s raunalnim programima za interakciju uivo.

168

Druga je vrsta usluga idealno prilagoena kako bi objasnila ljudima upotrebu digitalnih izvora informacija, kao to su on-line baze podataka i web-stranice, koji se mogu zajedno istraivati i proslijediti izravno korisniku, a da se ne moraju opisati rijeima. Upiti se mogu proslijediti drugoj knjinici koja ima isti raunalni program u realnom vremenu, dok je korisnik on-line. Knjinice koje nemaju struno osoblje, mogu tako biti povezane s centralnom referentnom knjinicom. Odreen broj komercijalnih raunalnih programa za ove namjene, moe se nai na 247 i Virtualreference. Agenti Pojam agent trenutano nema jasnu i odreenu definiciju, ali se najee upotrebljava kako bi oznaio programe, ili robote, koji prikupljaju informacije ili obavljaju neku drugu slubu bez neposredne nazonosti korisnika. S pomou algoritama, agenti s vremenom ue o navikama i sklonostima korisnika, i to se vie upotrebljavaju, postaju sve korisnijima. Agent tehnologija nudi knjinicama neke zanimljive mogunosti za budunost. Oita primjena agenta opi je zadatak pretraivanja Interneta. Agent se moe usporediti s pretraivaima. Mogao bi, primjerice: Ne ograniiti svoje traenje na WWW. Koristiti se rjenikom kontroliranih termina da bi inteligentnije pretraivao WWW. Pamtiti gdje je prije uspjeno traio. Moe aurirati svoje znanje i pronai odreene dokumente, ak i ako vie nisu na istome mjestu. Traiti po Internetu neprestano i automatski, i kada je u stanju mirovanja. Obavijestiti korisnika o informacijama koje ga mogu zanimati. Mogao bi imati zapise dotadanjih koritenja, u koje je korisnik smjestio svoje prethodne nalaze. Interakcija graana i e-vlade (vidi i sudjelovanje graana) Jasna je namjera narodnih knjinica da sudjeluju u programima e-vlade. Primjerice, Narodna knjinica Bremen sudjeluje u njemakom projektu koji se financira na saveznoj razini, a u kojem sudjeluje bremenska dravna administracija BOS (Bremen On-line Services). Cilj je projekta osigurati interakciju graana i administracije, te srodne transakcije. Do sada, narodna knjinica je imala ulogu pristupne toke za usluge te distributivne toke za sigurnosne ip-kartice koje su potrebne za obavljanje transakcija. U budue, knjinica e ovim putem ponuditi i svoje osnovne usluge i rukovat e elektronikom gotovinom.

BUDUI ZADACI ip-kartice vjerojatno e se sve vie upotrebljavati kako njihova cijena bude padala, a javnost se na njih navikavala. Postat e standardno sredstvo pristupa slubama lokalne uprave i drugim uslugama, a imat e i mnogostruku primjenu u prilagoavanju digitalnih usluga u knjinicama. Upotrebom ipkartica mogu se aktivirati portali, inteligentni agenti i filtrirana internetska sredina, a mogu posluiti i kao mnogo djelotvornije sredstvo autorizacije od postojeih sustava koji se temelje na lozinkama. Sasvim je vjerojatno da e graani u budunosti moi, ili ak morati, posjedovati samo jednu ipkarticu koja e ih identificirati pred svim organizacijama lokalne i sredinje uprave. ip-kartice vjerojatno e postati uobiajen nain plaanja, ak i malih dugovanja lokalnim vlastima i njihovim agencijama, a moda e ovakvo plaanje postati omiljeno zbog smanjenih trokova nee se trebati rukovati gotovinom, bankarske e provizije biti manje, manje e biti pogreaka itd. Moda e upotreba biometrijskih metoda za autorizaciju korisnika postati uobiajena u javnim slubama, ukljuujui knjinice, osobito ako knjinice postanu neka vrsta pristupnika koji publici slui da bi dola u vezu s elektronikim uslugama sredinje ili lokalne uprave. Budui sustavi autorizacije imat e nekoliko slojeva; npr. pojedinac moe biti ovlaten da iznosi knjige iz knjinice, ali nee biti ovlaten za uporabu portala ili personaliziranog OPAC-a. Ili se, moda, nee moi koristiti uslugama koje se posebno naplauju, kao to je pristup on-line bazama podataka.

169

Mnotvo je jo moguih primjena agent-tehnologije u knjinicama. Razvoj te tehnologije ubrzano napreduje, pri emu se integriraju razne vrste kako bi se stvorili visokosofisticirani roboti koji e obavljati vie sloenih zadataka istodobno i utedjeti korisniku mnoge rutinske poslove. Vie o tome, u ovom pregledu tehnologije i njezine mogue primjene.

HIPERVEZE Danska Knjinica Aarhus Ima sustav obavjetavanja koji doputa korisnicima da odaberu podruja koja ih zanimaju i potom jednom u tjednu dobivaju poruke elektronike pote koje ih upozoravaju na nove knjige iz odabranih podruja. http://www.aakb.dk/ Finska Pitaj knjiniara (Ask a Librarian) on-line sluba referentnog istraivanja finskih narodnih knjinica. Na referentna pitanja upuena ovoj slubi odgovara se u Finskoj, a pitanja su obino usmjerena na knjininu grau i web-stranice. Knjinini katalozi sadre pojedinosti o knjigama i drugim vrstama knjinine grae dostupne u finskim knjinicama. http://www.publiclibraries.fi/tietopalvelu/index.asp Norveka Narodna knjinica Trondheim Prva knjinica u Norvekoj koja nudi novu uslugu pod nazivom Moja knjinica i omoguuje korisnicima da sa svojih raunala od kue/s posla pristupe knjinici i izvode razne operacije. http://www.trondheim.folkebibl.no/ Velika Britanija Primjeri interaktivnih foruma: Pitajte Chrisa iz Vijea okruga Essex http://askchris.essexcc.gov.uk/welcome.asp

Narodna knjinica Gateshead Interaktivni forum koji se ne bavi knjievnou, niti primarno knjigama. http://refdesk.weblogger.com Zona Vijea okruga Lincolnshire www.the-zone.org.uk Vijee okruga Surrey http://ww2.surreycc.gov.uk/lib/hooked.nsf/webpagesall/Hooked+On +Books?OpenDocument
Povratak na sadraj

170

TEHNIKA RJEENJA ZA PITANJA VIEJEZINOSTI

SAETAK DJELOKRUG Ove smjernice obrauju tehnike strane viejezine ponude i pretraivanja izvora. Donekle se obrauju i pitanja politike drutvene inkluzije, povezana s pruanjem usluga u viejezinim sredinama. PITANJA KNJININE POLITIKE Viejezine sredine mogu se sastojati od: 1. starosjedilake populacije u kombinaciji s jednom ili vie skupina imigranata. Imigranti mogu biti novi useljenici, ili mogu biti lanovi zajednica koje ive u toj zemlji i vie od jedne generacije. 2. starosjedilake populacije koja je oduvijek bila dvojezina pa dio populacije pripada jezinoj manjini. Manjinski jezik vlada dotine zemlje moe priznati ili ne, a moe biti i samo usmeni jezik. Knjinice e morati donijeti sloene odluke o politici koju e voditi u vezi s tim razliitim mogunostima. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Knjinice u podrujima naseljenim imigrantima moraju osigurati djelotvornu uslugu toj zajednici. Zbog toga e moda trebati provesti istraivanja svog podruja, kako bi bile sigurne da su usluge odgovarajue. Zapoljavanje osoblja s odgovarajuim kvalifikacijama moda e biti najvanija mjera koju e knjinica poduzeti da bi se uspjeno suoila s problemima etnikih manjina. Struktura osoblja trebala bi odraavati etniki sastav odreenog podruja. Trebalo bi zaposliti osobe kojima je manjinski jezik materinski, kako bi pomogle u razliitim aspektima usluga. Web-stranice knjinice trebaju se obraati svim manjinskim zajednicama koje ive na podruju knjinice. Stranice trebaju biti oblikovane tako da dvojezinost bude ugraena od samog poetka. Da bi pretraivanje na vie jezika bilo funkcionalno te da bi se rijeile tekoe vezane uz obradu teksta na jezicima koji ne upotrebljavaju latinicu, veoma su vani viejezini tezaurusi. To moe postati praktian problem knjinicama koje moraju osigurati takve mogunosti lokalnoj manjini. Strojno je prevoenje tehnologija koja nije opravdala oekivanja, iako moe biti korisno za odreene svrhe. BUDUI ZADACI U budunosti bi se trebala unaprijediti briga za etnike manjine, prema primjeru nordijskih zemalja. Izravno glasovno prevoenje. Povratak na sadraj

171

DJELOKRUG Ove smjernice obrauju sljedea pitanja: Usluge za imigrante Osoblje Viejezini tezaurusi Viejezine web-stranice Fontovi i tipkovnice Transliteracija i transkripcija Strojno prevoenje Izravno glasovno prevoenje PITANJA KNJININE POLITIKE U viejezinoj meunarodnoj zajednici kao to je Europska unija, jezina pitanja zauzimaju vano mjesto. Godina 2001. bila je Europska godina jezika; cilj je bio potaknuti uenje i poduavanje jezika. Unutar EU-a vodi se briga o statusu manjinskih starosjedilakih i autohtonih jezika te postoji Europski ured za slabije upotrebljavane jezike (European Bureau for Lesser Used Languages EBLUL), vidi www.eblul.org. Procjenjuje se da oko 40 milijuna stanovnika Europske unije govori jezikom koji je drukiji od veinskog jezika zemlje u kojoj ive, a suvremeni drutveni uvjeti nisu naklonjeni upotrebi i preivljavanju manjinskih jezika. EBLUL podrava dodatnu klauzulu Europske povelje o osnovnim pravima (European Fundamental Rights Charter) koja svim stanovnicima Europske unije daje pravo da razvijaju vlastiti jezik i kulturu u zajednici s drugim lanovima svoje skupine, kao izraz kulturne i jezine raznolikosti koja je zajednika europska batina. Europska Povelja za regionalne i manjinske jezike udruuje potpisnike u odlunoj akciji usmjerenoj na promicanje regionalnih ili manjinskih jezika kako bi se zatitili. Vidi i Mercator, na adresi www.mercator-central.org.

Izraz slubeni jezik EBLUL definira kao jezik koji se upotrebljava komunikaciji s javnim vlastima i u slubenim dokumentima, ukljuujui trgovinske dokumente. Slubeni i radni jezici Europske unije su panjolski, danski, njemaki, grki, engleski, francuski, talijanski, nizozemski, portugalski, finski i vedski. To znai da graanin moe pisati bilo kojoj EU-ustanovi na jednom od tih jezika te dobiti odgovor na istom jeziku. Teoretski, svi su jezici jednaki, ali de facto, radni jezici Europske komisije su engleski i francuski. Manjinski starosjedilaki jezici (batinjeni jezici), koji su dobili neku vrstu priznanja u Europi (rije je o jezicima koji su manjinski u jednoj dravi, ali su veinski u drugoj) jesu: aragonski, asturijski, baskijski, bretonski, katalonski, korzikanski, franko-provansalski, frizijski, furlanski, galski, gagauski, irski, ladinski, makedonski, mirandeki, okcitanski, laponski, sardinijski, sorapski, vlaki i velki. To nije potpun popis. Zatita nije predviena za jezike imigranata koji govore nestarosjedilake europske jezike, tj. iji je jezik jedan od veinskih jezika u nekoj zemlji.

Jedan je od tri smjera akcije u okviru e-content programa Europske komisije unaprijediti stvaranje sadraja u viejezinim i multikulturnim sredinama, a za to je potrebna suradnja industrije sadraja i jezine industrije. Trenutano stanje Interneta, medijskih i jezinih tehnologija, to se sve smatra vanim za razvoj europskoga masovnog trita on-line usluga i proizvoda, dogaa se sporije nego u konkurentskim regijama. Tehnoloki su aspekti tih aktivnosti svladani, ali nisu praktino primijenjeni. Usluge za imigrante Pruanje usluga novodoseljenim imigrantima narodnim knjinicama stvara tekoe, a odreeni se imbenici moraju unaprijed procijeniti: Brojnost i postojanost imigrantske zajednice, starost, spol, brani status i obrazovna razina njezinih lanova. Njihovo poznavanje veinskog jezika drutva u kojem ive.

172

Njihovo poznavanje koncepta narodne knjinice i onoga to moe uiniti za njih.

Imigranti su esto obuzeti osnovnim ekonomskim, pravnim i drugim nunim potrebama i vano je da shvate da im, meu ostalim, i u tim pitanjima knjiica moe pomoi. Knjiniari moraju poznavati svoju sredinu i njezin etniki sastav, a u velikim gradovima gdje ima mnogo promjena stanovnitva, moda e trebati sustavno promatrati stanje. Moda e trebati provesti istraivanja preko upitnika, kako bi se tono ustanovile potrebe zajednice. Moe se uspostaviti veza s imigrantskim organizacijama. Knjinica e moda moi osigurati prostor za odravanje jezinih teajeva i kulturnih dogaaja. Imigrantska zajednica moe se preobratiti u vjernu podrku i korisnog saveznika knjinice, ako joj se prie velikoduno i taktino. Ponuda grae na jezicima imigranata moe izazvati tekoe zbog kojih e trebati zaposliti struno osoblje za katalogizaciju i obradu takve grae i savjetovanje itatelja. Ponuda obino ukljuuje: Grau koja pomae kulturnu prilagodbu, grau na veinskom jeziku i grau o rodnoj kulturi. Dvojezinu i djeju grau. Informacije o pravnim pitanjima i lokalnim slubama. Audiovizualnu grau. Vidi glazba i raznoliki kulturni sadraji. Obradu teksta za nelatinina pisma. Vidi i drutvena inkluzija i cjeloivotno uenje. SMJERNICE POZITIVNE PRAKSE Knjinice trebaju biti oprezne prema jezinim problemima zajednice kojoj slue. Osobito trebaju svim prikladnim sredstvima zadovoljiti potrebe imigranata koji moda ne vladaju dovoljno veinskim jezikom. U velikim gradovima u kojima se stanovnitvo ubrzano mijenja, knjinica e morati aktivno pratiti jezine potrebe stanovnitva. Knjinine usluge mogu obuhvatiti: Savjetodavne usluge imigrantima. Opremu za obradu teksta na jezicima imigranata. Fond knjiga, asopisa i audiovizualne grae na odgovarajuim jezicima. U prostorijama knjinice mogu se dogaati kulturne aktivnosti. Moda e trebati preraditi web-stranice u skladu s viejezinim potrebama. Neke knjinice mogu biti odreene da usluuju pripadnike jezine manjine. Moda e trebati posebno zaposliti osoblje kojemu je jezik imigranata materinski. Ako knjinica usluuje starosjedilaku manjinu, moda e morati preuzeti i zatitu i dokumentaciju ugroene kulture, sa svime to to sa sobom nosi. Takve su manjine obino potpuno dvojezine, ali postoji potreba da se nabave sadrajne kolekcije na manjinskim jezicima, da se izrade posebni katalozi i da se odgovara na pitanja o lokalnoj kulturi. Osoblje Knjinica se najjednostavnije moe suoiti sa sloenom jezinom situacijom politikom zapoljavanja. Ponuda prevodilakih usluga ustaljenoj manjinskoj zajednici nije prikladno rjeenje. Rjeenja koja se temelje na tehnologiji vjerojatno nee biti od velike koristi u skoro budunosti. Knjinice e moda morati zaposliti osoblje koje dobro zna jezike i knjievnosti koji se upotrebljavaju u odreenoj sredini, kako bi pomoglo pri katalogizaciji grae na manjinskim jezicima i pri pruanju usluga. Govornici manjinskih jezika cijenit e osobni kontakt s osobom kojoj je njihov jezik takoer materinski, a ne tek drugi jezik, ma koliko ga teno govorio. Kada postoje i znaajne kulturne, a ne samo jezine razlike, samo e savjet lana manjinske zajednice osigurati dobre odnose izmeu knjinice i njezinih itatelja. Izrada reklamnog materijala, broura i web-stranica knjinice bit e jednostavnija i jeftinija ako je u njihovu izradu ukljueno knjinino osoblje. Vidi i drutvena inkluzija

173

Pruanje usluga starosjedilakim jezinim manjinama Starosjedilake jezine manjine ne postavljaju pred knjinice istu vrstu izazova kao imigranti. Primjerice: Te su skupine obino potpuno dvojezine i ne trae poduavanje veinskom jeziku ili kulturi. Nema dvojbe o broju njihovih pripadnika, postojanosti zajednice niti drutveno-ekonomskih okolnosti u kojima ive. Ipak, jezici jezinih manjina mogu knjinicama stvarati tekoe. Neki manjinski jezici potpuno su razvijeni kulturni jezici koji se ue u kolama, s odreenom ortografijom, opsenom literaturom i razvijenim izdavatvom. Drugima nedostaju neki ili svi ti atributi, zbog ega nabava grae na tim jezicima moe knjinici stvarati tekoe. Viejezini tezaurusi Vidi i opis izvora informacija Tezaurus je komplet kontroliranih termina za detaljno predmetno indeksiranje (prvobitno) tiskanih dokumenata. Tezaurus pokazuje veze meu pojmovima, kao to su hijerarhija i ekvivalentnost. Glavni je problem pri izradi tezaurusa taj to termini iz jednog jezika ne moraju pokrivati isto semantiko polje kao termini iz drugoga. Primjeri: Engleska rije teenager pokriva ue semantiko polje od francuske rijei adolescent. Njemaka rije Schnecke obino se prevodi na engleski kao pu (snail), ali znai i pu-gola (snag) i pu (snail), te prema tome nema pravi ekvivalent u engleskom jeziku. Njemaka rije Berufsverbot uope nema ekvivalent u engleskom jeziku, pa se prevodi opisno, kao onaj tko je izgubio pravo da se bavi svojom profesijom. O standardima za sastavljanje tezaurusa i ekvivalentnih termina u raznim jezicima, vidi Guidelines for Forming Language Equivalents: A Model based on the Art and Architecture Thesaurus koji je izradio Getty informacijski institut, vidi web-stranicu www.chin.gc.ca/Resources/Publications/Guidelines/English/index.html. Vidi i ISO 5964:1985 (BS 6723:1985) Guide to Establishment and Development of Multilingual Thesauri. Taj je standard dodatak standardu ISO 2788 koji pokriva jednojezine tezauruse, tako da nije potpun sam po sebi; mnogi problemi koji se pojavljuju pri izradi, zajedniki su jedno- i viejezinim tezaurusima. Viejezine web- stranice Strukturu dvojezinih web-stranica treba paljivo osmisliti od samog poetka, tako da viejezinost bude njegov bitni dio, a ne naknadno domiljanje. U sklopu knjinine politike treba donijeti razne odluke koje e imati dalekosean utjecaj na izgled web-stranica. U dvojezinom kontekstu moe biti teko postavljati web-stranice unutar okvira (frames). Dvojezine stranice vjerojatno e sadravati puno teksta pa mogu izgledati zastraujue. Neki fontovi vie odgovaraju jednim jezicima nego drugima, a preporuuje se da se na svim stranicama knjinice upotrebljava jedan font, to je bolje nego da jedan jezik izgleda itljivije od drugoga. Jezik na logotipu mora biti paljivo odabran. Upotreba jezika veine moe otuiti govornike manjinskog jezika. Ne treba zaboraviti da dvojezine stranice nisu jeftino rjeenje i da trae auriranje, kao i sve stranice, ali to nee biti tako jednostavan posao kao auriranje jednojezinih stranica. Dvojezine web-stranice mogu se upotrijebiti: za obraanje itateljstvu za koje se pretpostavlja da se sastoji od dvojezinih pojedinaca za obraanje pojedincima koji govore jedan od dva jezika za postizanje drutvene ili politike svrhe, tako to e se lanovi veinske populacije podsjetiti da postoji i manjinska. Vie je osnovnih naina za ureenje dvojezinih stranica:

174

itateljima se na prvoj stranici moe ponuditi izbor jezika koji ele upotrijebiti pri pregledavanju svih stranica, a ako ele promijeniti jezik moraju se vratiti na poetnu stranicu. To moe biti prikladno u odreenim okolnostima, npr. u zemlji u kojoj se upotrebljavaju dva jezika, ali stanovnitvo nipoto nije potpuno dvojezino, kao to je sluaj u Belgiji ili vicarskoj. Moe se ponuditi izbor jezika na svakoj stranici. Za to moe posluiti gumb ili vrpca za popunjavanje, uobiajena sredstva poznata veini korisnika Interneta. Jezine hiperveze trebaju biti na vrhu stranice, a ne na dnu, jer se taj dio stranice obvezno prikazuje, a hiperveza bi trebala korisnika izravno odvesti na istu stranicu, ali na drugom jeziku nikako ne na drugi dio stranice. Jezik treba nazvati njegovim izvornim imenom, npr. francuski treba zvati Franais. Sve stranice trebaju sadravati isti tekst na oba jezika. Treba voditi brigu o tome da isti tekst na razliitim jezicima moe zauzeti razliitu koliinu prostora; obino je izvorni tekst krai od prijevoda. Stranice mogu biti asimetrine, tj. neke se informacije mogu smatrati vanima samo za govornike jednog jezika, npr. drutveni klub Velana moe imati pristupnicu samo na velkom, dok e ostatak stranica biti dvojezian.

Izbor oblika dvojezinosti moe ovisiti i o vrsti publike kojoj su stranice namijenjene dvojezinim pojedincima ili pojedincima koji govore jedan od jezika, ali ne oba: Dvojezini pojedinci e moda eljeti vidjeti oba jezika kako bi provjerili da li su dobro razumjeli tekst. Pitanje slinosti dva jezika; neki su jezici donekle meusobno razumljivi, npr. panjolski i katalonski, a neki nisu, npr. engleski i velki. Preporuke za oblikovanje dvojezinih stranica vidi na Welsh Language Board, komercijalnim stranicama. Na tim se stranicama mogu nai primjeri najbolje prakse u dizajniranju web-stranica, one preporuuju najbolje naine ugraivanja dvojezinosti u web-stranice, ne dajui pritom nezasluenu prednost bilo kojem jeziku nad drugim i izbjegavajui upotrebu emotivno ili politiki optereenih simbola kojima je predstavljen jezik, kao to su zastave, npr. Union Jack/Stars and Stripes16 kojima su prikazane engleske inaice stranica, budui da ima puno jezika koji se govore u vie od jedne zemlje i mnogo zemalja koje su dvojezine. Vidi jo preporuku o izradi dvojezinih web-stranica. U oblikovanju posebnih web-stranica i on-line kataloga za potrebe viejezinih zajednica moe biti vana i touchscreen tehnologija17. Fontovi, tipkovnice i neeuropska pisma ISO 8859 ili Unicode (ISO 10646) jedinstveni binarni kodirani broj koji se pripisuje svakome slovnom znaku u svakom jeziku, neovisno o platformi, programu ili jeziku. Unicode konzorcij je neprofitna organizacija osnovana radi razvijanja, irenja i promicanja upotrebe ovog standarda. Taj konzorcij moe rijeiti pitanja koja nastaju zbog dvosmjernog pisanja koje se upotrebljava u arapskom i hebrejskom jeziku, i stalno se iri pa danas ukljuuje i takve pojave kao to su stare abecede, npr. ogham, vidi www.unicode.org. Ovaj je sustav omiljen u industriji informacijske tehnologije jer usvajanje jedne metode ima oite prednosti, ali to nikako nije jedini standard u ovom podruju. Treba obratiti panju i na komercijalne proizvode kao to su oni navedeni na www.fingertipsoft.com, koji se temelje na Unicodeu. Mogu se kupiti kapice za pokrivanje tipki obine tipkovnice, to pomae u tipkanju tekstova koji upotrebljavaju proirene verzije latinice, npr. itd. Ta jednostavna metoda omoguuje da se ak japansko kandi-pismo upotrebljava u programima za obradu teksta. Meke tipkovnice, ili tipkovnice na dodirnom zaslonu, prilagodljivo su sredstvo za rjeavanje problema nelatininih ili egzotinih pisama.
16 17

Union Jack zastava Velike Britanije ; Stars and Stripes zastava Sjedinjenih Amerikih Drava. Touchscreen dodirni zaslon; odabir se umjesto tipkovnicom ili miem vri pritiskom na odreena mjesta na zaslonu.

175

Jezici s tisuama znakova, kao to je kineski, trae posebne raunalne programe da bi imali koristi od elektronike obrade teksta. Uobiajena se tipkovnica upotrebljava za unos fonetskog oblika kineskih rijei, npr. feng shui, prema Pinjin-sustavu transliteracije. Program prikazuje sva slova koja se izgovaraju na odreen nain moe ih biti deset, ili otprilike toliko. U tekst se unosi odabrani, ispravan slovni znak ili znakovi. Pogrean izbor bi bio kineski ekvivalent nepravilno napisanoj rijei. Ovaj je sustav vrlo prilagodljiv i omoguuje obradu tradicionalnih i pojednostavnjenih kineskih slovnih znakova. Ipak, upotreba Pinjin-sustava podrazumijeva da operater poznaje mandarinski ili pekinki izgovor, to nije nuno da bi se rukom pisalo na kineskom. Moe se kupiti program koji se temelji na kantonskom izgovoru. Vidi www.asiasoft.com. Ovakvi programi zauzimaju vie prostora u memoriji raunala nego obrada tekstova na jezicima koji se slue latinicom, ali u gradovima u kojima ivi znatan broj Kineza, bilo bi opravdano nabaviti takav program i omoguiti njegovu uporabu na jednom raunalu u knjinici. Arapsko pismo stvara manje tekoa i postoje posebno prilagoene tipkovnice. Transliteracija, transkripcija i normativne datoteke U mnogim sluajevima, primjerice za izradu kataloga, registara, popisa toponima i drugih djela bibliografske prirode, koja su namijenjena osobama za koje se samo pretpostavlja da poznaju latinino pismo, ili zbog tipografskih razloga, nee biti mogue ili nee biti praktino upotrijebiti znakove nelatininih pisama. U takvim sluajevima bit e nuna transkripcija ili transliteracija. Transliteracija je proces kojim se znakovi jednog pisma prepiu u znakove drugog pisma, npr. irilice ili grkog pisma u latinicu. Postoje problemi koji proizlaze iz razliitih sustava transliteracije, npr. se moe transliterirati kao Tchehov ili Chekhov. Transkripcija se u naelu moe koristiti za glasove bilo kojeg jezika, i to je jedini sustav koji se moe upotrijebiti za ne-abecedna pisma, npr. kineski znakovi mogu se transkribirati u simbole latinice ili kojega drugog abecednog sustava. Pri transliteraciji i transkripciji oito postoje tekoe sa standardizacijom. Razliiti sustavi, ili njihove varijacije u praksi, prouzrokuju potekoe pri pretraivanju baza podataka. Trenutano nema standardnog formata za biljeenje imena, koji je bitan za potrebe europskih kulturnih ustanova, ali se razvija kroz projekt LEAF (Linking and Exploring Authority Files Povezivanje i istraivanje normativnih datoteka), koji je zapoela Europska komisija u oujku 2001. godine. Za tu se svrhu razvijaju meunarodni standardi za niz jezika, vidi ISO TC46/SC2 i Diffuse. Postoji standard za transliteraciju indijskih pisama ISO 15919:2001, Transliteracija pisma Devanagari i srodnih indijskih pisama u latinine znakove. Moda postoji i program koji e transliterirati grki i irilini alfabet u latinini. Vidi i glazba. Strojno prevoenje (MT) 18 Svojedobno su u MT polagane velike nade, ali s obzirom na napore koji traju od 1950-ih godina, rezultati se mogu smatrati razoaravajuima. Problemi s kojima su se suoili oni koji su na tome radili i koji su se pokazali nerjeivima, jesu: dvosmislenost znaenja rijei razlike u redoslijedu rijei raunalima se ne moe dati znanje o stvarnom svijetu niti o italakom kontekstu. Ulaganja u MT-istraivanja odnedavno su uvelike smanjena. Uinkovitost MT-sustava ovisi o mnogobrojnim imbenicima, npr. dokumenti ne smiju imati gramatikih ili tipografskih pogreaka, rijei koje se ne nalaze u rjeniku sustava i sloenih reeninih struktura. Takvi se programi zapravo mogu upotrijebiti samo za dobivanje opeg znaenja dokumenta ili za pregledavanje velike koliine dokumenata kako bi se pronali oni koji zasluuju da ih prevoditelj prevede.

18

Machine Translation - MT

176

Pretraivai Interneta nude strojne prijevode nekih web-stranica, vidi www.google.com i babelfish, s mogunou prijevoda na japanski, korejski i kineski. Odreen broj stranica na Internetu nudi strojno prevoenje, npr. Alittera. Babblefish je portal za brojne prevodilake usluge temeljene na webu, www.babblefish.com. Mnogobrojne web-stranice nude prevodilake usluge besplatno i uz plaanje. Kada se upie URL, MTprogram moe prevesti web-stranicu, a dokumenti se mogu prevesti automatski ove stranice nude i prijevode koje obavljaju prevoditelji, primjerice World Lingo, AlphaWorks, FreeTranslation ili Systran. Vidi i prilagoavanje usluga BUDUI ZADACI Pruanje usluga strojnog prevoenja za manjinske jezike, osobito one koje govore manjine, a ne samo za glavne jezike drava u Europi. Poboljanje usluga za imigrantske zajednice po ugledu na dansku Indvandrerbibliotket, osobito gdje su imigrantske zajednice ravnomjerno rasporeene u drutvu i nisu koncentrirane u odreenim sredinama, to bi pruanje usluga na lokalnoj razini uinilo neekonominim. Izravno glasovno prevoenje. Trenutano je izravno glasovno prevoenje, tj. stroj koji prevodi govorni jezik s jednog jezika na drugi, znanstvena fantastika. Takav bi ureaj zahtijevao savrenstvo brojnih sloenih tehnologija, od kojih svaka trenutano ima mnogo nedostataka, npr.: Prepoznavanje glasa, tj. stroj koji tono prebacuje govorni jezik u pisani tekst. Strojno prevoenje, tj. stroj koji prevodi tekst s jednog jezika na drugi. Vraanje teksta u govor.

Komercijalni programi za prepoznavanje govora koji prebacuju govor u tekst postoje, ali rezultati koje postiu jo nisu zadovoljavajui. 95% tonosti znai 5% netonosti, ili 5 pogreaka na svakih stotinu rijei (tj. 20 u ovom ulomku). O nedostacima tekstualnoga strojnog prevoenja ve je bilo rijei; jer, da bi strojno prevoenje uope moglo djelovati, ono to se unosi u program mora biti besprijekorno, a svi programi za prepoznavanje glasa grijee. Tekst se moe razmjerno uspjeno prebaciti u govor; to je tek dio potrebne tehnologije koja jo nije u odgovarajuem stanju. HIPERVEZE Danska Sredinja danska knjinica literature za imigrante (Indvandrerbiblioteket) Osnovana je da bi zadovoljavala kulturne potrebe novodoseljenih imigranata, a sadri vie od 146.000 jedinica na ukupno stotinjak jezika. Odravaju se zbirke na oko 50 jezika. www.indvandrerbiblioteket.dk Finska Multikulturalna knjinica (MCL) Zajedniki pothvat nordijskih zemalja, zapoet 1996. sa sjeditem u Helsinkiju, ali ga zajedniki financiraju Helsinki i Oslo. Cilj je da njihove multukulturalne usluge postanu dostupne manjinama i ostalima preko Interneta. www.lib.hel.fi/mcl

Gradska knjinica Helsinki Viejezina knjinina sluba koju vodi Grad Helsinki, ali se financira donacijom finske vlade; svrha je pruanje usluga jezinim manjinama u Finskoj, ukljuujui i meuknjininu posudbu. www.lib.hel.fi/ulkkirja/ english.html

177

Norveka Knjinica Deichman, Oslo Ima knjige na 37 jezika. Neposredna je namjena opskrbiti narodne knjinice u Norvekoj mjerodavnim savjetima o potrebama imigranata i izbjeglica te postati sredite za nabavu i katalogizaciju literature na stranim jezicima. 75% financira drava. http://nyhuus.deich.folkebibl.no vedska Kurdska knjinica, Stockholm Pomae je vedska vlada i Grad Stockholm, da bi zadovoljavala potrebe kurdske zajednice u tom gradu. www.kurdishlibrary.org

Meunarodna knjinica Stockholm ili Internationella Biblioteket Financira je Gradsko vijee Stockholma, sadri 200.000 knjiga na 125 jezika. Njezine usluge nisu posebno namijenjene imigrantima, ali popis jezika nesumnjivo ukljuuje one koje govore imigrantske zajednice u vedskoj. www.ssb.stockholm.se/ inva/ilc.htm
vedska/Norveka Suradnja u pokretnoj knjinici u Laponiji Pokretna knjinica opine Muonio posjeuje i opine u vedskoj (Kiruna) i Norvekoj (Kautokeino). To je suradnja tri opine. Pokretna knjinica ima knjige na finskom, vedskom, norvekom i sami-jeziku. http://www.muonio.fi/kirjasto/kirjastoauto.html Velika Britanija CILLA Suradniki pothvat jezine uprave indijske knjinice struna je knjinina sluba za indijske jezike, osobito urdu, gujarati, hindu, pandabski, tamilski i bengalski. Te usluge ukljuuju i specijalizirane savjete, sredinji katalog i usluge izdavanja potvrda. Nedavno ga je preuzeo OCLC. www.swrls.org.uk/National.htm.

Vijee okruga Conway Narodna knjinica ima web-stranice s dvojezinim katalogom. Stranice nude dva naina pretraivanja kataloga: na velkom i na engleskom. Sam je katalog dvojezian, zbog potrebe da se knjige na velkom katalogiziraju na velkom, a knjige na engleskom na engleskom jeziku, za dvojezinu itateljsku publiku. www.conwy.gov.uk Etnika knjinina sluba Gradskih knjinica Edinburgh Sadri grau na arapskom, bengalskom, kineskom, gudaratskom, hindu, pandabskom i urdskom jeziku, a u njoj su zaposlene osobe koje govore te manjinske jezike. Omoguena je elektronika obrada teksta na bengalskom, kineskom i urdskom jeziku. www.edinburgh.gov.uk/Libraries (u izborniku odaberite opciju Collections and Publications). Knjinina sluba Plymouth Odrava on-line popis prevoditelja, moe se pretraivati po jezicima. http://www.webopac.plymouth.gov.uk/cgi-bin/community_2000.sh?enqtype=TRANS&e

Povratak na sadraj

178