Kako drava bankrotira?

Pie: Kris Babic Olssen http://www.sinteza.org/drzavni_bankrot.htm

Povijest bankrota drava stara je koliko i razvijeni kreditni sistem i uinak zaduivanja koji je temelj svih predsteajnih procesa. Samo od sredine 19. st. do danas platnu nesposobnost proglasilo je priblino dvjesto drava, uglavnom manje razvijene latinoamerike i afrike drave. Meu novijim primjerima je bankrot Argentine 2002. godine, kad je ta drava objavila da ne misli otplaivati dugove, a bila je kanjena zabranom sudjelovanja na meunarodnom tritu kapitala. Takva kazna je ma s dvije otrice. Dravu sprjeava da se dalje bezglavo zaduuje, a ujedno znai da ne moe posuditi novac koji vjerojatno krvavo treba za kupnju sirovina koje joj omoguuju gospodarsko djelovanje, ali takoer i za kupnju lijekova i slinog. Razlozi za bankrote su razliiti, a i posljedice bankrota se razlikuju. U lipnju 1971. su, primjerice, SAD bankrotirale' zbog prevelike koliine dolara, odnosno izdataka za rat u Vijetnamu, tako da su otpravile do tada vaeu zamjenjivost dolara za zlato. Time se sruio sustav na dolar vezanih fiksnih teaja, koji je uveden Bretonwoodskim sporazumom iz 1944. godine. Poznat je primjer Meksika, koji je u kolovozu 1988. objavio da ne moe servisirati dug, a u pomo mu je tada brzo priskoio SAD. Dosta drava, koje su ve prije toga imale veih problema, tada je bankrotiralo'. Krajem 90-ih su bankrotirala' azijska gospodarstva. Najvaniji razlog za bankrote drava je prevelika zaduenost u koju su drave uvuene zbog siromatva i jer su u vrijeme niskih kamatnih stopa i visokih cijena sirovina koje su izvozile, u inozemstvu posudile vie, nego to su mogle vratiti, a kad su se kamate povisile, cijene njihovih sirovina su se snizile. Velike komercijalne banke, koje su im prije dareljivo nudile novac, okrenule su im lea. Kau da drave ne mogu bankrotirati, nedavno je izjavila njemaka kancelarka Angela Merkel i nakon krae stanke dodala: To nije istina. Drava bankrotira onda kad vie ne moe podmiriti svoje obveze. Balon dravnih dugova je posljednji balon koji moe puknuti. Posljedice su bolne za cijelo stanovnitvo

jer nakon bankrota slijedi snano sniavanje ivotnog standarda zbog nezaposlenosti i inflacije, gubitak uteevine i slabljenje valute. To u najcrnjem scenariju znai da dravljani iz svog depa moraju plaati zdravstvene usluge i kolarine, da drava ne moe isplatiti mirovine, odnosno da se umirovljenici mogu osloniti samo na uteevinu, da nisu sigurna ni poslovino sigurna radna mjesta dravnih slubenika, da jamstvo drave za bankovne i tedne uloge ne vrijedi vie puno, a takoer znai i porast kriminala jer drava ne moe osigurati jednako kvalitetne javne usluge kao prije bankrota i to se oituje i u radu policije. Budui da se dravljani osjeaju manje sigurnima, to moe uzrokovati socijalne nemire pa i bezvlae. Drava, dakako, ne bankrotira u klasinom smislu rijei, ve jednostavno objavi platnu nesposobnost. To znai da su kreditne linije, osobito za javni dug, poruene, dakle, da drava ne moe dobiti kredite za servisiranje kamata i otplatu glavnice. Zapravo, bankrot drave je ideoloka floskula i politiki populizam. S poduzetnikog stajalita zapravo moemo govoriti samo o tome da drava skupa s drugima - privatnim sektorom, drugim dravama i meunarodnim institucijama (Meunarodni monetarni fond) - trai modus vivendi u vezi s refinanciranjem dugova, da drava nije platno sposobna servisirati svoj javni dug, da domae i strane banke ne ele kreditirati dravu, a takoer ni privatni sektor, da se kreditni sistem, koji odrava normalnu likvidnost gospodarstva, raspada, da dravni proraun ne funkcionira, odnosno da funkcionira u skromnom opsegu stvarnih priliva, da se osjetno sniava razina plaa, mirovina, socijalnih transfera, da drava doivi velik zastoj gospodarskog rasta i da se povea nezaposlenost. Drava klizi u duboku recesiju i time dodatno smanjuje mogunost svog unutranjeg financiranja, kae Kova. Posljedice za dravu su drukije od onih za fizike ili pravne osobe, jer dravi zbog suverenosti nije mogue zaplijeniti imovinu ili dohotke. Grku iz dunikog ponora nije mogue spaavati zapljenom otoka, posebno ne skupa sa stanovnitvom, na nain kako je ruski car Amerikancima prodao Aljasku skupa s Indijancima. Vjerovnicima preostaje kanjavanje gospodarskim sankcijama, a vjerojatno i otpis dijela duga. Bankrot drave je zato u veoj mjeri prisilno podmirivanje obveza. Drugim rijeima, drava i njeni predsteajni postupci ogranieni su samo na problem financiranja preko stranih kreditnih mrea ili je rije o refinanciranju, restrukturiranju dugova, otpisu dugova... Tu, dakle, nije rije o zapljeni, jer ne postoje pravni mehanizmi ni sudovi za takve odluke. Rjeenja su politiko-ekonomska, a ne pravna ili sudska. Drava koja bankrotira sama prosuuje to e napraviti sa svojom imovinom da lake otplati dug, odnosno, hoe li imovinu prodati ili je zamijeniti za dug s bankama i slino. Nitko ne moe dravi oduzeti poduzea ili banke u njenu vlasnitvu, ali je vjerovnici, popu MMF-a, mogu stand-by' aranmanima prisiliti na prodaju kojom e dobiti novac za plaanje dijela duga. Meunarodnog pravnog mehanizma, koji bi proglasio bankrot drava, nema. Isto tako nema prizivnih meunarodnih steajnih sudova koji bi bankrote suverenih drava obraivali ili na bilo koji nain rjeavali. Tko onda proglaava bankrot? Proglaava ga sama drava, kad vjerovnicima kae da ne moe ispunjavati obveze. Rije je o politikoj odluci vlade o kojoj obino obavijesti druge, ekonomski snane drave, privatne banke, a danas i meunarodne institucije. Tako je na primjer tijekom meksike krize 80-ih i 90-ih godina meksika vlada o tome najprije obavijestila SAD, kae Kova. Zapravo bankrot i ne treba posebno proglaavati jer za njega ionako svi znaju. O vjerovnicima ovisi to e napraviti. Veliki dunik je prije svega problem vjerovnika. Uzmite za primjer Kinu kojoj e se, ako prestane financirati dugove SAD-a, zaustaviti gospodarski rast , kae Mencinger. Bankrotiranu dravu formalno i dalje vodi njena vlada, ali najee nova, jer bankrot prati politika kriza nakon koje uglavnom slijedi promjena vlasti. Oporavak drave je iznimno spor i ovisi o strukturi gospodarstva i situaciji u svijetu. Proglaenje steaja znai da drava mora doi do dodatnih kreditnih linija paketom za spas ili refinancirati dugove u dogovoru s vjerovnicima. Drava esto posee za sniavanjem svojih trokova, ograniava plae i zaposlenost u javnom sektoru. Potrebne su strukturne reforme i poboljanje konkurentnosti, koji omoguuju poticanje rasta, a time i djelomino smanjenje obveza. Druga mogunost je zamjena deflacije umjerenom inflacijom. Vjerovnici, odnosno oni koji su nakon proglaavanja bankrota spremni pomoi, u grkom primjeru drave eurozone i Meunarodni monetarni fond, svojim stand-by kreditima iznuuju restriktivnu gospodarsku politiku, koja bi trebala osigurati vraanje dijela duga. Kako uope znamo kad je drava blizu bankrota? Postoji nekoliko vanih upozorenja. Prvo upozorenje je udio deficita i javnog duga u BDP-u te dinamika rasta tog duga, a drugo je sposobnost servisiranja

zaduenosti, dakle bonitet drave i kamatne stope po kojima se drava jo moe zaduivati u zemlji i u inozemstvu. Tree je gospodarski rast i konkurentna sposobnost, posebno na stranim tritima. Vano upozorenje moemo razabrati i iz socijalne odrivosti sistema i politike stabilnosti. Vana je struktura duga, primjerice, da li je rije o preteno zaduenosti u zemlji ili o zaduenosti u inozemstvu. Kod zaduivanja nije vaan samo udio duga u odnosu na BDP, ve su vani i struktura zaduenosti, ronost i cijena duga. Ako prevladavaju strani izvori, a drava je nekonkurentna i ima potekoe sa stabilnou valute, u ozbiljnom je problemu, jer u tom sluaju mora imati primjeren viak na tekuem dijelu platne bilance da bi se pobrinula za otplaivanje. Rije je dakle o spojenim posudama.