Godina XII Broj 72

Ponedjeljak, 26.12.2005. godine SARAJEVO

ISSN 1512-7079

VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU Koristei se ovlatenjima koja su mu data lanom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visoki predstavnik konani autoritet u zemlji u pogledu tumaenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora; i posebno uzevi u obzir lan II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem visoki predstavnik "prua pomo, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaenju rjeenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom"; Pozivajui se na stav XI. 2. Zakljuaka Konferencije za implementaciju mira odrane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijee za implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konani autoritet u zemlji u pogledu tumaenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaenju rjeenja za probleme, kako je prethodno reeno, "donoenjem obavezujuih odluka, kada to bude smatrao neophodnim", u vezi sa odreenim pitanjima, ukljuujui (u skladu sa takom (c) ovog stava) i "mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta"; S obzirom na stav I.2.a Zakljuaka navedene Konferencije iz Bona, kojim je utvreno "da je nepristrasno i nezavisno pravosue" od "sutinske vanosti za vladavinu zakona i pomirenje u Bosni i Hercegovini"; Uzimajui u obzir Aneks Deklaracije Vijea za implementaciju mira od 16. decembra 1998. godine, u kojem je Upravni odbor apelirao na potrebu "usvajanje zakona, do 30. juna 1999. godine, kojim bi se uspostavilo nezavisno i nepristrasno pravosue, sa akcentom na sudskim i tuilakim imenovanjima, primjerenim plaama i objektivnim standardima za imenovanje sudija i tuilaca, koji e biti u skladu sa istim koji se primjenjuju u evropskoj demokratskoj praksi, te unapreivanju multietnikog pravosua irom BiH"; Shvatajui da je relevantno zakonodavstvo u Federaciji donio visoki predstavnik 17. maja 2000. godine, da ga je naknadno usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i da je objavljeno u "Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine" br. 20/01; Cijenei injenicu da, u vrijeme kada je Nezavisna pravosudna komisija zapoela sa radom u proljee 2001. godine, finansijska situacija u pravosuu bila kritina i da je Nezavisna pravosudna komisija, u bliskoj saradnji sa entitetskim ministarstvima pravde i entitetskim parlamentima, postigla znaajno smanjenje godinjih trokova u sudstvu i tuilatvu time to je ujedinila tuilake funkcije, ime je umanjen broj prvostepenih sudova i broj sudija te pomonog tehnikog osoblja u pravosuu; Potvrujui da je Odluku o privremenom finansiranju Suda i Tuilatva Bosne i Hercegovine donijelo Vijee ministara i da je ista objavljena u "Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine" br. 29/03; Shvatajui da je finansijska situacija u sudstvu i tuilatvu na svim nivoima u Bosni i Hercegovini i dalje izrazito kritina i da godinji trokovi plaa i naknada za sudije i tuioce jasno predstavljaju neproporcionalan dio ukupnih budeta;

Shvatajui takoe da je trenutno situacija neodriva i da bi mogla dovesti do kolapsa u pravosuu u Bosni i Hercegovini; S obzirom da su sudovi i tuilatva nagomilali znatna dugovanja usljed nedostatka sredstava za pravovremeno izmirenje operativnih trokova i isplatu plaa, da je ukupni dug krajem 2004. godine dostigao 16 miliona KM i da su mnogim sudovima bile i u ovom trenutku i dalje jesu uskraene osnovne usluge - poput pote i telefona - te da stoga oni nisu funkcionalni niti u mogunosti da pruaju usluge potrebne graanima Bosne i Hercegovine; Svjestan injenice da su sudijama i tuiocima u Bosni i Hercegovinie - kao posljedica mehanizama utvrenih u pozitivnom zakonodavastvu - plae bile uveavane za otprilike 40% od prvobitnog poveanja u 2000. godini sve dok plae nisu zamrznute u decembru 2004. godine kada je istovremeno inflacija u Bosni i Hercegovini bila minimalna; Uzimajui u obzir kominike Upravnog odbora vijea za implementaciju mira od 3. decembra 2004. godine, u kojem je Upravni odbor naglasio da "efikasan rad pravosua, kljuni element poslijeratnog oporavka BiH, ovisi o pravilnom funkcioniranju i odgovarajuoj nagraenosti pravosudnih tijela", i u kojem je dao svoju punu podrku stavu "da je hitno potrebno izvriti reviziju plaa u pravosuu da bi se osigurala odgovarajua raspodjela sredstava koja e omoguiti efikasan rad pravosudnog sistema". Konstatirajui takoe da je, u cilju izbjegavanja daljeg pogoranja situacije, visoki predstavnik zamrznuo plae u entitetskom pravosuu decembra 2004. godine i da je uspostavljena radna grupa koju ine predstavnici iz ministarstava pravde na nivou entiteta i Bosne i Hercegovine, Pravosudne komisije Brko Distrikta, Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine kao i udruenja sudija i tuilaca u oba entiteta sa zadatkom da izvri reviziju plaa u pravosuu i izradi nove zakonske propise; Prihvatajui preporuke radne grupe da bi plae sudija i tuilaca trebale biti usklaene izmeu entiteta, da naknade koje su ukinuli entitetski parlamenti 2003. godine ne bi trebalo ponovo uvesti, da bi plae za sudije i tuioce trebale biti umjereno umanjene, da bi sadanje plae trebale ostati i dalje zamrznute sve dok prosjena plaa u Bosni i Hercegovini ne dostigne odreeni nivo, te da e, nakon to ponovo ponu da rastu, plae rasti u istom procentu kao i prosjena plaa u Bosni i Hercegovini ime e se osigurati fiksni omjer izmeu prosjene plae u Bosni i Hercegovini i plaa u pravosuu kao i dalje usklaivanje izmeu entiteta; Prihvatajui injenicu da je Visoko sudsko i pravosudno vijee Bosne i Hercegovine, na svojoj sjednici odranoj 23. avgusta 2005. godine, izrazilo podrku preporukama radne grupe; Prisjeajui se Kominikea Upravnog odbora Vijea za implementaciju mira od 24. juna 2005. godine u kojem je ukazano na to da je Upravni odbor i dalje zabrinut "zbog izazova fiskalne odrivosti sa kojim se suoavaju vlasti u BiH, naroito na entitetskom nivou"; Shvatajui da je realizacija preporuka radne grupe od kljunog znaaja za funkcioniranje pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini i da je u tom pogledu od vrhunske vanosti da se one ostvaruju od poetka naredne budetske godine i to poevi od 1. januara 2006 godine; Uzevi u obzir i razmotrivi sve navedeno, visoki predstavnik donosi sljedeu ODLUKU KOJOM SE DONOSI ZAKON O PLAAMA I OSTALIM NAKNADAMA SUDIJA I TUILACA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE koji se nalazi u prilogu ove Odluke i ini njen sastavni dio.

Taj zakon stupa na snagu kao zakon Federacije Bosne i Hercegovine danom predvienim u lanu 18. Zakona, osim ako ga Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom tekstu, istom obliku i bez izmjena i dopuna ili dodatnih uvjeta prije 31. decembra 2005. godine. Ako Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvoji navedeni zakon u drugaijem tekstu, uz izmjene i dopune ili dodatne uvjete, taj zakon nee stupiti na snagu. U sluaju da Zakon koji je sastavni dio ove Odluke stupi na snagu u skladu sa odredbama ove Odluke, stupie na snagu na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna ili bez dodatnih uvjeta. Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u "Slubenim novinama Federacije BiH".

Broj 390/05 9. decembra 2005. godine Sarajevo

Visoki predstavnik Paddy Ashdown, s. r.

ZAKON O PLAAMA I DRUGIM NAKNADAMA SUDIJA I TUILACA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I - OPE ODREDBE lan 1. Okvir Zakona Ovim Zakonom utvruju se plae, naknade i druga materijalna prava sudija, tuilaca i strunih saradnika u Federaciji Bosne i Hercegovine. II - PLAE, NAKNADE I DRUGA MATERIJALNA PRAVA lan 2. Osnovna mjesena plaa sudija 1. Osnovna mjesena plaa sudija iznosi: a) Za sudije opinskih sudova: 2.400 KM. b) Za efove odjeljenja opinskih sudova: 2.600 KM. c) Za predsjednike osnovnih sudova: 2.800 KM. d) Za predsjednike opinskih sudova sa 30 ili vie sudija: 3.200 KM. e) Za predsjednike opinskih sudova sa 60 ili vie sudija: 3.600 KM

f) Za sudije kantonalnih sudova: 3.000 KM g) Za efove odjeljenja kantonalnih sudova: 3.200 KM. h) Za predsjednike kantonalnih sudova: 3.400 KM. i) Za sudije Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i sudije Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine: 3.800 KM. j) Za efove odjeljenja Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine: 4.000 KM. k) Za predsjednike Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine: 4.400 KM. lan 3. Osnovna mjesena plaa tuilaca 1. Osnovna mjesena plaa tuilaca iznosi: a) Za tuioce kantonalnih tuilatava: 2.400 KM. b) Za efove odsjeka kantonalnih tuilatava: 2.600 KM. c) Za zamjenike glavnog tuioca kantonalnih tuilatava: 3.000 KM. d) Za glavne tuioce kantonalnih tuilatva: 3.400 KM. e) Za tuioce Tuilatva Federacije BiH: 3.800 KM. f) Za zamjenike glavnog tuioca Tuilatva Federacije BiH: 4.000 KM. g) Za glavnog tuioca Tuilatva Federacije BiH: 4.400 KM. lan 4. Osnovna mjesena plaa za strune saradnike 1. Osnovna mjesena plaa strunih saradnika koji obavljaju sudsku funkciju u skladu sa lanom 43. stav 2. Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine je 1.200 KM. 2. Broj strunih saradnika iz stava 1. ovog lana odreuje Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine. Strune saradnike imenuje Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine u skladu sa Poslovnikom Visokog sudskog i tuilakog vijea i na tom radnom mjestu struni saradnik ne moe provesti vie od est godina. lan 5. Dodatak na radni sta Osnovna mjesena plaa svakog sudije i tuioca iz lana 2. odnosno 3. ovog Zakona i strunog saradnika iz lana 4. poveava se za 0,5% za svaku punu godinu radnog staa, najvie do 40 godina.

lan 6. Regulisanje osnovne mjesene plae 1. Plae propisane lanom 2, 3. i 4 ovog Zakona nee se poveavati sve dok prosjena mjesena neto plaa u Bosni i Hercegovini izraunata za kalendarsku godinu ne dostigne ili ne pree iznos od 800 KM. 2. Poevi od godine koja uslijedi nakon godine u kojoj prosjena mjesena neto plaa u Bosni i Hercegovini izraunata za kalendarsku godinu po prvi put dostigne ili pree iznos od 800 KM, osnovna mjesena plaa sudija, tuilaca i strunih saradnika iz lana 4. ovog Zakona propisana e se godinje korigovati za procenat poveanja prosjene mjesene neto plae u Bosni i Hercegovini. 3. Procenat poveanja iz stava 2. ovog lana izraunat e se tako to e se uporediti prosjena mjesena neto plaa u Bosni i Hercegovini za kalendarsku godinu sa prosjenom mjesenom neto plaom u Bosni i Hercegovini iz prethodne kalendarske godine. 4. U sluaju da se u nekoj godini prosjena mjesena neto plaa u Bosni i Hercegovini izraunata za kalendarsku godinu smanji, osnovna mjesena plaa sudija, tuilaca i strunih saradnika iz lana 4. ovog Zakona ostaje ista i nee se ponovo poveavati sve dok prosjena mjesena neto plaa u Bosne i Hercegovini izraunata za kalendarsku godinu ne dostigne najvii nivo od prvog poveanja plaa u skladu sa stavom 2. ovog lana. Nakon toga, plae sudija, tuilaca i strunih saradnika iz lana 4. ovog Zakona se poveavaju u skladu sa stavom 2. ovog lana. 5. Prosjena mjesena neto plaa za kalendarsku godinu bie ona plaa koja bude objavljena od strane Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. lan 7. Radno vrijeme 1. Broj radnih sati za sudije, tuioce i strune saradnike iz lana 4. ovog Zakona je 40 sati sedmino. 2. Ukoliko sudija, tuilac ili struni saradnik iz lana 4. ovog Zakona radi pola radnog vremena, a u skladu sa posebnim zakonom ili propisima, osnovna mjesena plaa iz lana 2., 3. i 4. ovog Zakona, korigovae se u skladu sa brojem odraenih dana u odnosu prema broju redovnih radnih dana za taj mjesec. lan 8. Plaeni godinji odmor i odsustvo za zadovoljenje vjerskih potreba 1. Sudije i tuioci imaju pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od 30 radnih dana, a struni saradnici iz lana 4. ovog Zakona imaju pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od 20 radnih dana. 2. Pored prava na godinji odmor definisanog u stavu 1. ovog lana, sudije, tuioci i struni saradnici iz lana 4. ovog Zakona imaju pravo na dva plaena i dva neplaena dana odmora godinje za zadovoljenje vjerskih potreba. 3. Svi sudije i tuioci imaju pravo na neto naknadu za godinji odmor u iznosu od 50% osnovne mjesene plae iz take a) lana 2. odnosno take a) lana 3. ovog Zakona. Struni saradnici iz lana 4. imaju pravo na neto naknadu za godinji odmor u iznosu od 50% njihove plae utvrene u taki 1. lana 4. 4. Neto naknada za godinji odmor iz stava 3. ovog lana plaa se kao dodatak na redovnu plau u julu svake godine, bez obzira na to kada se uzima godinji odmor.

5. Plaeni godinji odmor za svakog sudiju, tuioca i strunog saradnika iz lana 4. ovog Zakona bit e regulisan planom godinjih odmora kojeg e odrediti predsjednik suda ili glavni tuilac na godinjoj bazi u skladu sa propisima o unutranjem poslovanju predmetnog suda odnosno tuilatva. lan 9. Vanredno plaeno odsustvo Pored godinjeg odmora i plaenog odsustva za zadovoljenje vjerskih potreba regulisanog lanom 8. ovog Zakona, sudije, tuioci i struni saradnici iz lana 4. ovog Zakona imaju pravo na sedam plaenih dana odmora u kalendarskoj godini kako slijedi: (i) U sluaju enidbe/udaje: 5 dana; (ii) U sluaju smrti bliskog srodnika (suprunika, partnera, majke, oca, ouha, maehe, djeteta, pastorka/pastorke, brata, sestre, polubrata, polusestre): 3 dana; (iii) U sluaju smrti manje bliskog srodnika (dede, bake ili bliskog srodnika branog druga ili partnera): 1 dan; (iv) U sluaju roenja djeteta: 2 dana; (v) U sluaju selidbe iz stalnog prebivalita u drugo prebivalite: 1 dan. lan 10. Plaeno odsustvo 1 Visoko sudsko i tuilako vijee moe odluiti da sudija odnosno tuilac nastavi primati svoju plau tokom odsustva koje mu odobri Visoko sudsko i tuilako vijee u skladu sa lanom 17. takom 13. Zakona o Visokom sudskom i tuilakom savjetu Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 25/04). 2. Visoko sudsko i tuilako vijee u saradnji sa Federalnim ministarstvom pravde donosi propise u vezi sa okolnostima pod kojim sudija odnosno tuilac nastavlja primati plau tokom odsustva definisanog u stavu 1. ovog lana. lan 11. Naknada prilikom odlaska u penziju Sudije i tuioci imaju pravo na jednu osnovnu mjesenu plau kao naknadu prilikom odlaska u penziju, kao to je to propisano u lanu 2. odnosno 3. ovog Zakona. lan 12. Zdravstveno osiguranje i bolovanje Sudije, tuioci i struni saradnici iz lana 4. ovog Zakona imaju pravo na zdravstveno osiguranje i bolovanje u skladu sa vaeim Zakonom o zdravstvenom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine. lan 13. Penzijsko i invalidsko osiguranje Sudije, tuioci i struni saradnici iz lana 4. ovog Zakona imaju pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa vaeim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine.

lan 14. Naknada za putne trokove Sudije, tuioci i struni saradnici iz lana 4. ovog Zakona imaju pravo na naknadu za putne trokove u skladu sa propisima o unutranjem poslovanju suda ili tuilatva i odobrenim budetom suda odnosno tuilatva. lan 15. Naknada za trokove edukacije Sudije i tuioci imaju pravo na naknadu za trokove nastale u toku edukacije u skladu sa propisima o unutranjem poslovanju suda ili tuilatva i odobrenim budetom suda odnosno tuilatva. lan 16. Naknada za upuivanje u drugi sud sa ili bez pristanka sudije U sluaju upuivanja sudije da vri dunost sudije u drugom sudu u skladu sa lanom 50. ili 51. Zakona o visokom sudskom i tuilakom vijeu, taj sudija ima pravo na naknadu za trokove u skladu sa odredbama koje donese Visoko sudsko i tuilako vijee u saradnji sa Ministarstvom pravde Federacije BiH. III - ZAVR[NE ODREDBE lan 17. Stavljanje odredbi van snage Odredbe sadrane u drugim zakonima, propisima ili odlukama Federacije Bosne i Hercegovine koje su u suprotnosti s odredbama ovog Zakona prestaju da vae danom stupanja na snagu ovog Zakona. lan 18. Objavljivanje i stupanje na snagu Ovaj Zakon stupa na snagu 1. januara 2006. godine.