Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

1. UVOD
Od samog nastanka pa do danas, ovjek je morao, da bi opstao i stekao sebi uslove za ivot, da radi i taj rad sebi olaka koliko je u njegovoj mogunosti. Upravo takav poloaj ovjeka uslovio je nastanak mnogih naunih disciplina, a sve u cilju potrebe za ljudskom egzistencijom. Meutim kako su se razvijale te naune discipline razvijali su se i centri, institucije gdje su se one sve vie prouavale i unapreivale. Jedna od tih mnogobrojnih naunih disciplina bila je i logistika u transportu i komunikacijama. Logistika je relativno mlada nauna disciplina koja je nastala u vojnim naukama i vojnoj praksi. Meutim kontinuirani rast broja i sadraja logistikih aktivnosti uvjetovao je i rast relativnog udjela trokova logistike u strukturi ukupnih trokova. Znaenje i obuhvat logistiko distribucijskih sustava stalno se poveavao. Kako se rast relativnog udjela trokova logistike u strukturi ukupnih trokova poveavao sa sve veom globalizacijom, tako se izazov ekonomskoj znanosti da pronae nain minimiziranja logistikih trokova u uvjetima globalizacije dodatno pojaavao. Da bi logistika kao odreena disciplina bila globalno efikasna bilo je potrebno izvriti dizajniranje odgovarajue prostorne konfiguracije, odnosno izgraditi efikasnu poslovnu infrastrukturu i mreu eksternih veza potrebnih za realizaciju poslovne strategije. Dakle bilo je potrebno izgraditi odgovarajue logistiko distribucijske centre koji e omoguiti jeftiniji, bri, sigurniji i jednostavniji protok roba.

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Seminarski rad transportu i komunikacijama 2.

Logistika u

TEORIJSKA OBILJEJA I NASTANAK LOGISTIKO DISTRIBUCIJSKIH CENTARA

U prolosti tenja ovjeka kao jedna od njegovih mnogobrojnih osobina bila je da bude centar svih deavanja u svom bliem pa i irem okruenju. Sve to je razvijao, gradio i unapreivao bilo je za njegov interes i interes njgovih bliih saradnika sa kojima je poslovao. ovjek u to vrijeme sve trgovinske poslove obavljao je samo za sebe, odnosno kratko reeno u prolosti ovjek je pokuavao izvriti sve obuhvatnost svijeta, voen sebinim interesima. Da je to stvarno tako moemo vidjeti na sljedeoj karti, na kojoj je prikazana trgovina u okviru Rimske Imperije.

Karta broj 1. Trgovina u okviru Rimske Imperije Izvor: asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 22. Seminarski rad transportu i komunikacijama Logistika u 2

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Danas koliko toliko situacija je neto drugaija. Sam proces globalizacije ostavio je mnoge dobre ali i loe posljedice. ovjek je konano shvatio da ne moe da opstane bez saradnje sa drugim ljudima. Sve je to uslovilo da se dananji pokuaj sveobuhvatnosti svijeta ogleda se u razvoju regionalnih unija.Sam proces globalizacije doprinio je intenzivnom razvoju pojedinih podruja. Kandija istie da globalizacija gospodarstva potie razvoj regionalnih unija, te da je Europska unija prethodnica svih intergracijskih regionalnih procesa i svojevrsni laboratorij toga procesa1 Blie povezivanje drava i naroda svijeta koje je izazvalo golemo smanjenje trokova prijevoza i komunikacija te ruenje umjetnih zapreka za tijek robe, usluga kapitala, znanja i ( neto manje ) ljudi preko granica su jedne od prednosti procesa globalizacije. irenjem Europske unije i na drave srednje i istone Europe ( Austriju, Maarsku, eku, Slovaku, Poljsku ), poinje i postupna ekspanzija distribucijskih centara u taj dio Europe to je prijetilo iskljuenju drava jugoistone Europe.Zapadna Europa bila je jedna od koncentracionih podruja formiranja distribucijskih centara. Koncentracija ovih distribucijskih centara vrena je u formaciji koja se zbog svog oblika esto naziva i europska banana koja se kree u luku od Londona na sjeveru preko Bebeluxa, Njemake, Francuske, vicarske i Sjeverne Italije do Barcelone, kao to se moe vidjeti na sljedeoj karti.

Karta broj 2. Europska banana Izvor: asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 22.
1

asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 22.

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Devedesetih godina prolog vijeka Rotterdam Port Authority poela je razvijati posebne odreene prostore, namjenjene logistikim djelatnostima.Ti prostori su jo poznati pod nazivom Distripark. Distripark predstavljaju logistike centre koji nude logistiko distribucijske usluge, skladine prostore, radne povrine, manipuliranje robe, te sve ostale pediterske i logistike usluge2 Unutar Distriparka djeluje snana carinska sluba koja nudi svu potporu pri uvozno izvoznim uslugama. Sve ovo ukazuje da su Distriparkovi jaki i dobro organizirani logistiko distribucijski centri koji se mogu uporediti sa slobodnom carinskom zonom. Model ovoga logistiko distribucijskog centra sluio je za dalji nastanak i razvoj ostalih distribucijskih centara u ostalim zemljama Europe. Kao primjer razvoja logistiko distribucijskog centara u ostalim dravama Europe jeste razvoj projekta u Barceloni s ciljem da Barcelona postane logistiko distribucijski centar za Junu Europu. Zona de Actividad Logistica ( ZAL ) nudi sve vrste usluga koje su veinom vezane za logistiku distribuciju: skladitenje, prepakiranje, organizaciju prijevoza, elektroniku razmjenu podataka s carinskom slubom, osiguranje cijeloga podruja, ugostiteljske, bankovne, osiguravateljske i sline usluge. Suradnja izmeu drava je jako znaajna. U tome se vidi jo jedna prednost Europske Unije. Sama suradnja izmeu pojedinih drava Europe omoguava uspostavljanje ravnotee izmeu ponude i potranje na regionalnim tritima logistikih usluga. Tako je, naprimjer, potpisivanjem Memoranduma o razumjevanju u Luxemburgu u lipnju 2004 godine otvorena mogunost za financiranje glavnih infrastrukturnih programa u funkciji unapreenja transportne mree pet drava jugoistone Europe: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore ( ukljuujui i Kosovo ), Makedonije i Albanije. Da bi se unaprijedila transportna mrea drava jugoistone Europe koju ini 4300 km pruga, 6000 km cesta, zrane i pomorske luke ( Rijeka, Split, Dubrovnik, Ni, Dra i Vlore ), rijeni plovni put Dunavom i Savom s 58 graninih prijelaza, ak sedamnaest projekata je odreeno prioritetnim. Kao prioritetni projekti izdvojeni su primjerice: eljeznika pruga Moravice apjane ( Hrvatska ), cesta Banja Luka Gradika ( Bosna i Hercegovina ) eeljev most u Novom Sadu ( Srbija i Crna Gora ), zrana luka u Skoplju ( Makedonija ) i morska luka Dra ( Albanija ).3 Koliko je znaajna suradnja izmeu pojedinih drava i uih regionalnih grupacija, nita manje vana nije suradnja i razvijanje partnerskih odnosa izmeu znaajnijih regionalnih prometnih i logistikih tvrtki, luka i robnotransportnih centara.
2 3

asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 23. asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 23.

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Tako je, primjerice, promjena suvereniteta nad Hong Kongom ( 1997.) usmjerila tu najveu svijetsku kontejnersku luku i etvrtu svijetsku luku po veliini ukupno izmanipuliranoga tereta ( u 1997. godini ) na razvijanje suradnje s lukom Shenzhen, kako bi bile u mogunosti efikasno odgovoriti na poveanje kontejnerskoga prijevoza prouzroenoga oporavkom gospodarstva Azije te visokim stopama rasta bruto domaeg proizvoda Kine ( 7 8 % godinje ), odnosno june Kine ije stope rasta bruto domaega proizvoda biljee fantastine stope rasta od 15 % godinje, ali i s ciljem spreavanja meusobne konkurencije, odnosno njihovoga daljnjeg razvoja kao komplementarnih luka4

3. IZBOR LOKACIJE LOGISTIKO DISTRIBUCIJSKIH CENTARA

Od kad se pojavila roba kao predmet svih trgovinskih odnosa izmeu zemalja od tada jr prisutan i pojam prostorni i vremenski nesklad izmeu proizvodnje i potronje. Odreena podruja su u odreenom vremenskom periodu bila ili oskudna ili bogata odreenom vrstom robe, zavisno od toga da li je ta roba u odreenom vremenskom periodu koji se zahtjeva od nje bila isporuena potroau. Kad tu jo dodamo vremenske i klimatske uslove koji igraju vanu ulogu u transportu problem vezan za transport i pristizanje robe u neko podruje postaje jo vei. Ta znaajka robne proizvodnje uvjetuje potrebu skladitenja robe odnosno pravilnom izboru lokacije skladitenja robe pridaje strateko i konstitutivno znaenje. Pod lokacijom logistiko distribucijskog centra podrazumjeva se izbor mjesta na kojem e se smjestiti logistiko distribucijski centar.5 Odluka o lokaciji logistiko distribucijskih centara predstavlja jednu od najznaajnijih odluka u funkciji povezivanja prometnih sustava i formiranja logistikih lanaca. Razlog vanosti lokacije logistiko distribucijskih centara lei i u injenici to se tu radi o investicijskoj odluci pa je mogunost pogrene lokacije logistiko distribucijskog centra neprihvatljiva jer bi sva uloena financijska sredstva bila izgubljena. Da bi se to izbjeglo vre se razna studiozna istraivanja brojnih faktora i od njih ovisi odluka o lokaciji logistiko distribucijskog centra. Pored izgubljenih financijskih sredstava koje smo uloili pogrenim izborom lokacije logistiko distribucijskog centra dobili bi jo jedna slabo ili nedovoljno razvijen logistiko distribucijski centar to nije u cilju ni drave na kojoj je taj centar izgraen niti investitora koji bi u taj projekat uloio.
4

asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 23. asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 23.

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Poznato je da nedovoljno razvijeni logistiko distribucijski centri na podruju ne razvijenih zemalja su jedan od osnovnih problema sa kojima e se suoiti strani investitori. Proizvodna preduzea lokaciju logistiko distribucijskog centra promatraju s trokovnog ( minimiziranje trokova ), a usluna preduzea s prihodovnog ( maksimalizacija prihoda ) motrita. To znai da logistiko distribucijski centar uslunim preduzeima treba omoguiti to vei obujam posla i to vee prihode, a proizvodnim preduzeima to nie logistike trokove kao to moemo vidjeti u sljedeoj tabeli.

Usluna preduzea Prihodima voeni

Obujam prihodi Podruje djelovanja; nabavna mo Konkurencija; promocija cijene Fizika kvaliteta Parking pristup; sigurnost; Imid Trokovne odrednice Najam Sposobnost menadmenta Proizvodna politika ( nadnice, broj sati rada )

Proizvodna preduzea Trokovima voeni

Vidljivi trokovi Transport.trokovi dopreme sirovina Trokovi otpreme gotovih proizvoda Trokovi energije, rada, sirovina i materijala, porezi, doprinosi i sl. Nevidljivi i budui trokovi Stav spram sindikalnog udruivanja Kvaliteta ivljenja Trokovi obrazovanja Kvaliteta dravnih i lokalnih vlasti

Pretpostavke
Lokacija i glavna odrednica prihoda Visok kontakt sa korisnicima usluga je kritian imbenik uspjenosti Trokovi poslovanja su relativno konstantni za odreeno podruje, funkcija prihoda je kritini imbenik uspjenosti

Pretpostavke
Lokacija je glavna odrednica trokova Glavnina trokova se moe identificirati za svaku lokaciju Nizak kontakt sa kupcima omoguava fokus na identificirane trokove Nevidljivi trokovi se mogu procijeniti

Tablica 1. utjecaj lokacije logistiko distribucijskog centra na poslovanje uslunih i proizvodnih preduzea Izvor: asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 24. Seminarski rad transportu i komunikacijama Logistika u 6

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Kao to smo ve pomenuli za izbor lokacije logistiko distribucijskog centra vre se razna studiozna istraivanja brojnih faktora. Ta istraivanja se obavljaju primjenom razliitih metoda od kojih su najznaajnije etiri glavne metode za rijeavanje problema lokacije logistiko distribucijskog centra i to: 1. metoda faktorske procjene, 2. metoda analize lokacije prijelomne take, 3. gravitacijska metoda 4. transportni model U daljem tekstu objasnit e mo samo metodu faktorske procjene jer je ona u najiroj primjeni to ne znai da ostale metode nisu dobre. Metoda faktorske procjene temelji se na ocjeni vanosti pojedinih faktora za odluku o lokaciji. Metoda se sastoji od est koraka: odreivanje kljunih faktora od znaenja za izbor lokacije, odreivanje pondera vanosti za svaki od kljunih faktora, odreivanje ljestvice za svaki faktor ( npr. od 1 do 10 ili od 1 do 100 ), odreivanje broja bodova za svaku lokaciju i svaki faktor temeljem koraka 3, - odreivanje umnoka pondera vanosti i broja bodova pridruenih pojedinom faktoru, te utvrivanje ukupnog zbroja bodova i - donoenje odluke o lokaciji na temelju provedene kvantitativne analize, odnosno najveega broja bodova. Nakon svih provedenih studioznih istraivanja i primjene odgovarajue metode bira se ona lokacija za logistiko distribucijski centar koja ima naj bolje karektaristike i pogodnosti za razvoj logistikih lanaca.

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

4. LOGISTIKO DISTRIBUCIJSKI CENTAR MATULJI U TRANSPORTNOJ I LOGISTIKOJ MREI DRAVA SREDNJE I JUGOISTONE EUROPE
Svaki logistiko distribucijski centar ima odreene prednosti i nedostatke u okviru transportne mree. Svaki od njih nastoji se unaprijediti to vie modernizovati i njihove nedostatke svesti na minimum. Ulaskom Austrije i Slovenije u Europsku uniju, te pomicanjem engenske granice na graninu crtu Hrvatska Slovenija, lociranje logistiko distribucijskog centra u Matuljama postaje iznimno vano za kompanije koje posluju irom Europe ili svijeta. Lociranjem logistiko distributivnog centra u Matuljama je izuzetno znaajno za Republiku Hrvatsku, jer tako Hrvatska dobiva prigodu da postane logistiki atraktivna i da se sa najveom moguom brzinom ukljui u bitku sa zapadnim i istonim centrima. Zadadni centri imaju prednost poslovnog okruenja i infrastrukturu, dok se istoni centri natjeu niim cijenama nekretnina i radne snage. Poloaj logistiko distribucijskog centra Matulji prikazan je na sljedeoj karti oznaenoj sa brojem 3.

Karta broj 3. logistiko distribucijski centar Matulji u transportnoj mrei drava srednje i jugoistone Europe Izvor: asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 24 Seminarski rad Logistika u 8 transportu i komunikacijama

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Logistiko distribucijski centar Matulji bi omoguio iskoritenje postojaih europskih potencijala na jedan adekvatan i primjeren nain. Mnoge kompanije koje su smjetene u tom podruju bi imale pristup velikom, integriranom i bogatom tritu kao to je trite Europske Unije, to bi bio odgovarajui imbenik za podsticanje produktivnosti i profitabilnosti za pomenute kompanije. Da bi se ta prednost u to veoj mjeri i ostvarila, nuno je ukljuivanje i onih manjih i slabije razvijenih kompanija u sredinjicu razvijenoga europskoga gospodarstva. Naime, i manje kompanije trebaju biti ukljuene u oblikovanje odluka koje i na njih utjeu, kako bi se stvorilo novo globalno gospodarstvo u kojemu e rast biti lake odriv, a plodovi toga rasta to ravnomjernije raspodjeljeni. Na osnovu karte broj 3 razvidni su sljedei mogui robni tokovi, koji opredjeljuju makrofunkciju logistiko distribucijskog centra Matulji: Zapadna Europa ( Italija, Austrija, Njemaka ) LDCM odredita u Srednjoj i Jugoistonoj Europi, Jugoistona Europa LDCM Zapadna Europa, Srednja i Jugoistona Europa LDCM ( Luka Rijeka ) mediteranske i prekomorske drave, mediteranske i prekomorske drave ( Luka Rijeka ) LDCM drave srednje i jugoistone Europe.6 Razlog vanosti logistiko distribucijskog centra Matulji jeste upravo zbog njegovog poloaja ( koji je prikazan na karti 3 ), koji mu omoguava izravne veze sa koridorom V. i X.. Pored ove veze logistiko distribucijski centar Matulji nalazi se na lokaciji koja je udaljena od luka Trst i Koper 50 km, te od Luke Rijeka manje od 20 km. Sve ovo ukazuje da logistiko distribucijski centar Matulji treba da postane regionalni logistiki centar jer moe da opsluuje sve tri luke podjednako. Iako stanje infrastrukture na koridorima V. i X. nije adekvatno razvoju logistiko distribucijskih centara, napori koje ine pojedine drave ( prije svega Slovenija i Hrvatska ), ali i druge drave kroz koje prolaze koridori V. i X., sve vie su ohrabrujui za takvu inicijativu. Logistiko distribucijski centar Matulji imao bi funkciju intermodalnoga logistikog sredita u kojemu bi se objedinjavale funkcije cestovnog i eljeznikog saobraaja. Intermodalna funkcija logistiko distribucijskog centra Matulji bi predstavljala ustvari njegovu mezofunkciju. injenica je da ve danas vie od 30 % cestovnog prometa preko Hrvatskih granica ide pravcem gdje bi se nalazio logistiko distribucijski centar Matulji, to znai da logistiko distribucijski centar Matulji ispunja sve preduslove za izgradnju intermodalnoga logistikog sredita.

asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 25.

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Procjene su da bi se u narednom razdoblju broj teretnih vozila koja ulaze i izlaze u ili iz Hrvatske na ovom prometnom pravcu mogao poveati nekoliko puta, tako da bi 2012. godine mogao dostii brojku od 363.223. Osim makrofunkcije i mezofunkcije, logistiko distributivni centar Matulji ima i mikrofunkciju koja se ogleda prije svega u razvoju i afirmaciji gradske logistike u gradu Rijeci na nain da se tereti koji dolaze kopnenim prometom iz smjera Zapadne Europe zaustavljaju ve na prilazu gradu, tamo skladite, dorauju, prepekiraju i potom na odgovarajui nain dopremaju u gradsku jezgru ili u druga blia turistika odredita. Logistiko distributivni centar Matulji povezao bi se s kompleksom krljevo Kukuljanovo koji se nalazi na istonom prilazu gradu i s njim bi inio komplementarni projekt u funkciji smanjenja prometnoga pritiska na gradsku jezgru.

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

10

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

DODATAK SEMINARSKOM RADU

Trite logistiko distribucijskih centara je tipino globalne naravi, te emo u nastavku dati hipotetiki primjer primjene jednih od metoda koje se koriste za rjeavanje problema lokacije logistiko distributivnih centara. Radi se o metodi faktorske procjene i metodi transportnog modela. Distributer kuanskih elektrinih aparata proizvedenih u SAD u trai optimalno mjesto s kojega e opskrbljivati trite srednje i jugoistone Europe. U razmatranje uzima tri mogue lokacije: Trst u Italiji, Rijeka ( Matulji ) u Hrvatskoj i Dra u Albaniji. Rezultat procjene nalati se u sljedeoj tabeli broj 2. Ponder Broj moguih bodova vanosti (od 100) Italija Hrvatska Albanija Albanija 0,20 80 85 70 0,25 75 70 50 0,18 70 85 65 0.25 80 80 90 0,12 75 70 90 1,00 Broj ostvarenih bodova Italija Hrvatska 16 18,75 12,6 20 9 75,35 17 17,5 15,3 20 8,4 78,2 14 12,5 11,7 22,5 10,8 71,5

Kljuni faktor Blizina trita Prometna povezanost Kvaliteta i troak rada Cijena nekretnina Porezi i doprinosi Ukupno

Tablica broj 2. ocjena lokacije logistiko distribucijskih centara s motrita meunarodnoga distributera.
Izvor: asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 24.

Temeljem podataka iz tablice broj 2 razvidno je da logistiko distribucijski centar u Matuljama ( Republika Hrvatska ) za distributera kuanskih elektrinih aparata ima najbolju lokaciju. Nadalje, promjenom pondera vanosti pojedinih faktora mogu se ponovo analizirati mogue promjene lokacije. Zbog svoje vanosti i iroke primjene, u nastavku se daje i kratak prikaz transportne metode u funkciji odreivanja optimalne lokacije. Cilj transportnoga modela jest odreivanje najbolje strukture otpreme i dopreme od nekoliko izvorita do nekoliko odredita s ciljem minimizacije proizvodnih i transportnih trokova. Svako preduzee s mreom izhodinih i odredinih taaka susree se sa transportnim problemom. Sloena Volkswagenova opskrbna mrea zorno predoava problem, to je prikazano na karti broj 4. Seminarski rad transportu i komunikacijama Logistika u 11

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

Karta broj 4. Volkswagenova globalna opskrbna mrea.

Izvor: : asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, 2005 godina, Zagreb, strana 24.

Na osnovu karte broj 4. razvidno je naprimjer da VW Meksiko otprema vozila za sklapanje i dijelove u VW Nigeriju i komponente ( motore, amortizere i sl. ) u VW Brazil, dok istodobno dobiva dijelove i komponente iz Njemake.

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

12

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

ZAKLJUAK
Izgradnja logistiko distributivnog centra Matulji bila bi od izuzetnog znaaja za sve drave srednje i jugoistone Europe. Jedan od razloga vanosti izgradnje ovog centra jeste to bi se drave srednje i jugoistone Europe ukljuile u europsku logistiku mreu, to bi im omoguilo brz gospodarski rast, a pored toga ukljuivanjem pomenuti drava u europsku logistiku mreu omoguilo bi stvaranje jedinstvenog europskog prostora odnosno jedinstvenog europskog trita. Da je to zaista jako vano, za drave srednje i jugoistone Europe, ( posebno za drave jugoistone Europe ), svijedoi nam i potpisivanje Memoranduma o razumjevanju, ime je stvorena mogunost za finansiranje glavnih infrastrukturnih programa u funkciji unapreenja transportne i logistike mree tih europskih drava. Ovaj memorandum potpisan je u Luxemburgu lipnja 2004 godine. Naravno, najveu korist od izgradnje logistiko distributivnog centra imala bi Hrvatska. Ona bi izgradnjom ovog centra dobila prigodu da postane logistiki atraktivna i da se najveom moguom brzinom ukljui u bitku sa zapadnim i istonim centrima. Izvrenjem svoje makrofunlcije, mezofunkcije i mikrofunkcije, logistiko distribucijski centar Matulji, pruajui superiorne logistike usluge po primjerenim trokovima, mogao bi biti izravno u funkciji afirmacije Republike Hrvatske kao povoljnoga za irenje europskog trita logistikih centara. Takoe, logistiko distribucijski centar Matulji bio bi izravno u funkciji konkurentskoga profiliranja cijele regije, ime bi se na najbolji mogui nain iskoristili postojei europski potencijali.

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

13

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

LITERATURA
1) asopis Suvremeni promet broj 1 2, Hrvatsko Znanstveno Drutvo, godina, Zagreb. 2005

Seminarski rad transportu i komunikacijama

Logistika u

14