Recensent
drDUSKA KLIKOVAG
Urea
prof dr SVETLANA STIBC!
ne
NEBOISA JOVANOVIC
Za izdavaia
prod. dr RADOS LJUSIC
dlrekto | glavni uredik
Ivan Klajn
GRAMATIKA
srpskog jezika
ZAVOD ZA UD2BENIKE | NASTAVNA SREDSTVA
BEOGRADNAPOMENA
‘Owvackiiiga ina ail da wsaSetomn,aipak iserpnom wide
prudi neophodne podatke 0 foneticl, morfotogifi, evorkt
vee tsintaksl srpskog jezika, Posledijth deceniter babii
uno nekoliko dobrih wdzbenika sepskog (srpskolrvat-
hog) jezika za strance, all se w njima gramaticko gradi-
vomuino iclade nu delovemt | postupiia, dok vige prastara
carczimaje tekstovi, vetbanja i tumaéenie novilt reek
Kada éitalae takvog udzhenika ne uspeva da promace
Wi Rojo) Je od ranijih lekcija obradeno neko pitanje, ilt
had cakljuéi da on je potreban sisteratskl pogled me
dates gramaticky pojavis, ovakya gramatika bez sume
fea koristitt kao pormoéné prirucntk.
Buduci da knjiga nije nmmenjena korisnicinna odre-
denog maternjeg jezika, stroge kondrastivni pristup nife
se mogao primenitt. Posebna patnja, ipak, poklonjena
Je pojedtinim sitnijinn t krupmijinn pitanjima koja izvor-
nin govornicima me zadajue teikoée, pa. se u sholskiin
sramatikama najéesce i ne pominjat, To su, na primer,
Joluakesti medu pactedina, promene esnove usted me-
postojenog.a i prelasker| uo, upotreba liénils zamenica
y subjektu, Cvofina zamenica i prideva (moja diva do-
bona druga), pramena i znagenje neodredenih zamenica,
enaienje rei u deiktichin trojnim opoziciiama (avail
aj, ovako/takofonake, evo/eto/eno i dr), pritosé
1 meesto sa inkorporiranim predtogom (dokle, dorde,
odande is), upiint i adreém oblict glagola,
clypresivie upotrebe glagoiskih vremena, iskazivanie
vrenena w pasivu (ola se olvara ~ prozer je otvoren,
shala je otvorena u prottom veku), uticaj enklitike ma
{i (videéu — jaéu videti, on mnogo govori ~ govo-
1 |i pn mnogo?) (alomatske Konserakcife kan ras tri,
hive ti fepo, ne ide mi se, bilo je problema/ina pro-blema/ima jedan problem itd), raziihowanje delimnicnite
fomarina kao (ove) veteri/(na} veéeri, dovesti (dave-
dem) /dovesti (doverem), nuiglasene { nenaglatene liéne
zamenice (mi, nas...) drugo. Sintaksa je izlozena po
tradicionaleom skatskom modelu, bez pokwiaja da se
Priment generadivisticki ilt neki drugi pristup Koji be
teorijski neoéda bio opravdanijt, ali Koji ije priktactaes
2a uéenje jeztke ko stranog. O akcentwacijl su date
sono osnovme naposrene, budtuci da fe to pojawa koje
straniac iorako ne maze nawiti (2 knpige, ego sano au
ditivniom putem i station vetbanier.
SADRZAJ
1. POLOZA]JEZIKA TDIALERTT. 0.250) 19
2, PISMOAGRAFIIA)... -
FONETIKA
3, GLASOVNI SISTEM |
3.1. Samoghasniet (vokall)
3.2, Suglasnici (komsonanti) . «+
33. Akcentiidutine... 5. +
BA, Prenabenje akcenta na proklitiku. .
3.5.Glasovne alternacije. «6... eee
scone alll
MORFOLOGIJA
&.2; Promena imenica ,
53, Deldinactje.
54, Prva dekdinacija ~
55, Druga deklinacija
5.6, Treéa deklinacij
6 PRIDEV!.
6:1 Rod i osnova preva
62. Odredeni i neodredeni.
6.3. Deklinaeija prideva . . -
64, Poredenje prideva