HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNOG VIJEA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGR 10. savjetovanje HRO CIGR Cavtat, 6. 10.

0. studenoga 2011.

C1-10

mr. sc. Branimir Lo dipl. ing. Hrvatska elektroprivreda d.d. E-mail branimir.los@hep.hr

PRIKAZ TEHNOLOGIJA IZGARANJA DRVETA U LOITIMA PARNIH KOTLOVA

SAETAK Ekonominost, ekologija i sigurnost su kriteriji za nove termoelektrane na biomasu. Optimalna tehnika izvedba poinje izborom koncepta postrojenja. Izvedba kotlovskog postrojenja i parametri pare imaju znaajan utjecaj na raspoloivost. Paljivo planirana i ispitana izvedba kotlovskog postrojenja projektiranog na vie vrsta gorive biomase moe bez ikakvih problema prihvatiti i nova goriva. Sustavi kotlovskog postrojenja i izgaranja su tijekom godina nadograivani da bi poboljali pouzdanost, stupanj djelovanja i efikasnost izgaranja. Pored toga, tlak i temperatura pregrijane pare su postupno rasli, da bi ispunili visoke zahtjeve turbinskog ciklusa, to je rezultiralo novom izvedbom pregrijaa pare. Suvremena regulativa zatite okolia je pridonijela daljim promjenama tehnike izvedbe. Ovaj lanak daje pregled stanja tehnologije izgaranja drveta, ukljuujui i prikaz promjena/poboljanja i modifikacija sustava kotlovskog postrojenja i sustava izgaranja potrebnih da bi se udovoljilo graninim vrijednostima emisije. Kljune rijei: loite, drvo, izgaranje, stupanj djelovanja, emisije

A DESCIPTIVE OVERVIEW OF THE WOODY BIOMASS COMBUSTION TECHNOLOGY IN STEAM GENERATOR FURNACE
SUMMARY Economical, ecological and safe that was the criteria for the new biomass thermal power plant. Optimal technical design starts with the choice of plants concept. The boiler design and steam parameters have a significant impact on availability. With careful planning and testing, boilers designed for multi bio fuel use may accept new fuels without any problems. During the years the combustion and boiler systems have been upgraded to improve reliability, boiler efficiency, and combustion efficiency. In addition, steam temperatures and pressures have gradually increased to meet higher turbine cycle requirements resulting in new superheater designs. Recently environmental emissions regulations have added further changes to the unit designs. This article deals with state-of-the-art wood firing technology including a review of the boiler and combustion system design changes/improvements and modifications required to meet environmental emission limits. Key words: furnace, wood, combustion, efficiency, emissions

1.

UVOD

Kada se procjenjuju trokovi i komercijalna odrivost pretvorbe drvne mase u elektrinu energiju, kljuni faktori koje treba razmotriti u svakom projektu su: volumen raspoloive umske drvne mase i drvnog otpada, 1

troak isporuke drvne mase, infrastruktura raspoloiva za dobavu obnovljive energije (elektrina i toplinska) do trita/potroaa mjerila i efikasnost pogona, potrebna kapitalna ulaganja, izgledna zarada.

Trokovi isporuene umske mase i drvnog otpada do deponije termoelektrane na biomasu (BITE) ne bi trebali biti vei od 50% ukupnih trokova proizvodnje. Oni su odreeni: trokovima prijevoza, gustoom drveta, energetskim sadrajem, udjelom vlage i volumenom proizvedenog pepela. Uvijek treba ispitati na lokalnom tritu raspoloive koliine drveta. Transportni trokovi mogu ograniiti pogodnosti izgaranja drvene mase. Obino je granino prihvatljiva za transport drvna masa raspoloiva u radijusu do 80 km [1]. Poetni trokovi sustava za dobivanja energije iz drvne mase su generalno vei za 50% od sustava za fosilna goriva jer za njih nisu izgraeni sustavi za pripremu, prijevoz i skladitenje a i energetska gustoa drvne mase u dostavnom stanju je niska. Trokovi isporuenog drveta utjeu ograniavajue na jedininu snagu BITE. U Njemakoj je ona ograniena na 20 MWe. Standardni blokovi BITE, do 20 MWe, vrlo teko se mogu direktno natjecati na tritu s velikim blokovima loenim ugljenom. U tablici I je prikazana usporedba relativnih specifinih trokova proizvodnje elektrine energije iz ugljena i obnovljivih izvora [2]. Zbog navedenih razloga mnoge drave potiu izgradnju BITE kroz mehanizme potpore. Na primjer, uvoenjem subvencija u zemljama Centralne Europe je pokrenut znaajan interes investitora za iskoritavanje umske biomase. Njeno iskoritavanje je pokrenulo nastavak unapreenja kotlovskog postrojenja (mehanikih dijelova, unutar kotlovskih procesa i materijala). Ulaganje u BITE visoke uinkovitosti je posljedica visoke cijene fosilnih goriva i restriktivnih emisija u zrak. U nekim zemljama su dravne subvencije na proizvedenu elektrinu energiju vremenski ograniene na 10 do 12 godina od putanja BITE u pogon. Neke drave korigiraju subvencije sukladno stupnju iskoritenja planski raspoloive drvne mase i na taj nain reguliraju izgradnju novih BITE. Tablica I. Usporedba relativnih ukupnih specifinih trokova proizvodnje elektrine energije Relativna Izvor primarne energije vrijednost Ugljen (fosilno gorivo) 1 Suspaljivanje ugljena i biomase 1,54 Suspaljivanje ugljena i otpadaka prerade eerne trske 1,72 Biomasa 2,34 Solarna energija 6,76 Vjetar 2,58 U investicijskim studijama pogonski sati BITE se obino planiraju na 22 sata/dan i na 320 dana/godinje (tj. na 7040 sati godinje svedeno na punu elektrinu snagu kroz ivotni vijek). Za BITE jedinine elektrine snage na generatoru od 20 MW, pretpostavlja se proizvodnja od 140.800 MWh, kojoj odgovara potronja zelene umske drvne mase od 1,5 tone po MWh elektrine energije. Pretpostavljenoj proizvodnji elektrine energije odgovara potronja drvne mase od 211.200 tona godinje (pri donjoj toplinskoj moi od 8 MJ/kg i stupanju djelovanja na generatoru od 30 %). Tehnika unapreenja postojeih i uvoenje novih tehnolokih rjeenja su znaajno poveala stupanj djelovanja BITE koje imaju kotlove loene na reetki, i to od sredine osamdesetih godina prolog stoljea (prosjenih 23%) na 32,5% na poetku 21. stoljea a kod BITE s izgaranjem u fluidiziranom sloju (FBC) na vie od 37% na elektrinom generatoru. Tehnologija postaje sve sloenija i manje pouzdana. Skoro sve vee izgraene proizvodne jedinice loene iskljuivo umskom drvnom masom ili/i kontaminiranim (koritenim) drvetom se koriste iskljuivo za proizvodnju elektrine energije jer u viegodinjem pogonu imaju niu raspoloivost i pouzdanost od kotlovskih postrojenja koja izgaraju gorivo u prostoru loita. Manji broj BITE snage 20 MWe proizvodi i toplinsku energiju za centralizirane toplinske sustav (tarifni kupci topline) pokrivajui manji dio temeljne sezonske potronje. Subvencionira se uglavnom samo proizvodnja elektrine energije Na tehnoloka rjeenja glavne opreme BITE utjeu zahtjevi trita za: sve niim emisijama estica u zrak, duinih oksida NOx, ugljikovog monoksida CO i ugljikovodika CxHy, sve veom prilagodljivou biomasi irokog raspona kakvoe i oteanog izgaranja, sve veem rasponu jedininih snaga proizvodnih postrojenja, viim elektrinim stupnjem djelovanja i prije svega 2

to niim kapitalnim i operativnim trokovima proizvodnje elektrine i toplinske energije uz raspoloivost veu od 90%.

Prola godina, 2010., je obiljeena poveanjem specifinih trokova kapitala [3] za velike BITE (od 10 do 20 MWe) na umsku biomase, koji su se kretali izmeu 2750 i 4000 EUR/kWe. Kotlovsko postrojenje s izgaranjem biomase na reetki je za jednaku toplinsku snagu skuplje za 30 do 35%. Ukupni specifini troak proizvedene elektrine energije (bez subvencije) iz biomase je porastao. Na primjer u Nizozemskoj od 110 na 176 EUR/MWh el. (iz vjetroelektrana 120 EUR/MWhe) dok je u Danskoj s 80 do 160 skoio na 220 EUR/MWhe. Sniavanje trokova goriva, kapitalnih i operativnih trokova bi bilo potrebno ali nije vjerojatno. Raspoloivost BITE je vezana za probleme u kotlovskom postrojenju koji potiu od erozije i korozije stijenki loita, aglomeracije pepela i estica sloja, pucanja komponenti reetke za izgaranje i cijevi tlanog sustava. Znaajan dio problema vezanih za eroziju i koroziju je uglavnom rijeen ozidom ugroenih komponenti. FBC blokovi su u periodu 1985. do 1990. bili raspoloivi u rasponu od 50 do 70 %, danas dugogodinja prosjena raspoloivost se kree oko 80%, a reklamirana oko 90%. Kod kotlova s izgaranjem na reetki dugogodinja raspoloivost je oko 85% a kod izgaranja u prostoru loita oko 88%. Trokovi pogona i odravanja se kreu od 45 do 60 EUR/kWe [4]. Porast pogonske raspoloivosti za 3 dana u godini jednak je efektu poveanja stupnja djelovanja za 1% [5]. Moderna rjeenja dananjih BITE temeljenih na izgaranju u fluidiziranom sloju i meu pregrijavanju pare iz parnog turbinskog ciklusa postiu 35 do 37 % na generatoru (na pragu 30 do 32%). Referentne BITE jedinice nominalne snage 20 MWe visokog stupnja djelovanja su izgraene uglavnom u Europi (u Njemakoj: Knigs Wusterhausen 2003., Prokon Nord 2004., Bischofferode 2004., Eberswalde 2005. i Simmering u Austriji, 2006.) [6] i [7]. Njihova zajednika znaajka su parametri svjee pregrijane 0 pare vei od 90 bar i 500 C. Izuzev BITE Simmering, niti jedna druga ne proizvodi toplinsku energiju za centralizirani toplinski sustav [8]. Ne postoje pouzdane spoznaje o dugogodinjoj konkurentnosti BITE s provjerenom tehnologijom spaljivanja goriva u prostoru loita (ili tzv. mlinsko loenje). Veina BITE [9] izgraenih u zadnjih dvadeset godina ima neto stupanj djelovanja izmeu 17 i 24 %, optereena su visokim kapitalnim ulaganjima i imaju visoke trokove odravanja. Uglavnom Izgaraju umski otpad i otpad industrijske prerade drveta. Za umarije, iskoritavanje drvne biomase znai smanjenje trokova za odlaganje umskog otpada. S gledita zatite okolia, uporaba drvne biomase je CO2 neutralna, jer se isputa samo CO2 koji je akumuliran u drveu tijekom njihova ivota ume su ponori CO2. 2. SASTAV DRVNE MASE

Drvna masa se najee isporuuje na lokaciju BITE u obliku piljevine, strugotine, sjeke ili trupaca, vidi sliku 1. Trupci se na lokaciji BITE usitnjavaju na dimenziju odreenu ureajem za loenje i tehnikom izvedbom kotlovskog postrojenja/loita.

Slika 1. Drvna masa za BITE: A- Piljevina, B - Strugotina, C - Energetsko drvo, D - Sjeka, E Kontaminirani otpad, F - Sjeka umskih ostataka Znaajke procesa izgaranja svjeeg vlanog drveta u loitu su: niska temperatura izgaranja i hladno loite, tinjajua vatra, jak dim, aa i stvaranje katrana, blokada i poari u dimnjaku i specifini miris dima. Donja ogrjevna mo (Hd, MJ/kg) drvnih ostataka, najee koritenih u obliku drvne sjeke, se smanjuje s porastom udjela vlage. Ukoliko je sadraj vlage vei od 25 % mas., u silosima bez cirkulacije zraka dolazi vrlo brzo (par dana) do pojave plijesni i truljenja. Drvo posjeeno u ljetnom razdoblju sadri oko 50 % vlage na mokroj bazi (Hd = 8 MJ/kg). Spaljivanje ovog oblika biomase je relativno jednostavno, isplativo (ne dolazi do degradacije energetske vrijednosti) i bez veih problema pri radu. Kod drvne sjeke postoji niz imbenika koji utjeu na njezinu ogrjevnu mo (sadraj vlage, postotak kore, veliina estica i dr.). Veina tih imbenika je promjenjiva, to uvelike oteava odreivanje ogrjevne moi, vidi tablicu II. Analiza sastava gorive biomase je prikazana u tablici III.

Tablica II. Tipina/reprezentativna svojstva drvne mase (*)

Udio vlage % mase Hd, dostavna, MJ/kg Nasipna gustoa u 3 dostavnom stanju, kg/m Udio pepela u gorivu bez vlage (% mase)

Kora mekog drveta Piljevina Sjeka Reciklirano drvo

45 - 55 45 - 60 40 - 55 15 - 30

7 - 11 6 - 10 6 - 10 12 - 15

300 - 400 250 - 350 250 - 350 150 - 250

1-3 0,4 0,5 0,5 - 2 1-5

(*) Sirovo drvo sadri minimalne koliine sumpora i tekih metala.

Otpadno impregnirano drvo visokog stupnja kontaminiranosti sadri klor, fluor, ivu, kadmij te teke metale. Npr. masa otpadnog drveta je klasificirana prema njemakoj saveznoj uredbi o emisijama tetnih tvari u okoli (17.BlmSchV): AI: Sirova masa drvnog otpada zanemarivo kontaminirana kemikalijama AII Otpad obraenog drveta lijepljen, lakiran, premazan ili olien AIII: Otpad drveta prevuen halogenim organskim tvarima ali neimpregniran AIV: Otpad impregniranog drveta visokog stupnja kontaminiranosti (iskljuuje PCB) Tablica III. Usporedba rezultata analiza sastava gorive biomase po porijeklu Otpad prerade Palmi itarica Riina ljuska eerne repe Drvna masa VM - volatili 81,8 64,32 60,30 78,8 68,2 FC - fiksni ugljik 11,7 16,67 17,00 19,54 29,8 A - pepeo 6,5 19,0 22,70 1,66 2,00 Kemijska analiza goriva C - ugljik 45,9 39,60 36,10 44,60 53,3 H - vodik 5,8 5,17 4,8 6,2 5,5 N - duik 1,2 1,78 0,29 0,2 0,23 S - sumpor 0,2 0,38 <0,02 0,5 <0,05 O - kisik 40,1 34,06 35,9 46,84 38,90 Cl - klor 0,4 0,16 0,49 3. SVOJSTVA DRVNE MASE OD ZNAAJA ZA IZGARANJE

Glavne komponente drveta su karbohidrati (celuloza, hemiceluloza) i lignin. Za energetske konverzije je lignin znaajan po sadraju ugljika i vodika. Lignin (C40H44O6) ima veu ogrjevnu vrijednost od karbohidrata i predstavlja 20 do 35 % suhe mase drveta. Aproksimativno, voda ini polovinu teine svjee posjeenog drveta, nakon 3 do 6 mjeseci sadraj vlage se snizi prirodnim suenjem na 35 do 45%. Drugu polovinu ini suha drvena masa od koje je 85 % volatila (hlapljivi/plinoviti sastojci koji se oslobaaju na povienim temperaturama: CO, H2, CH4 i sl.), 15,5 % ugljika u vrstom stanju i oko 0,5 % pepela. isto drvo praktiki nema sumpora, budui da je njegov udjel najvie 0,05%. Udio duika u drvetu je od 0,5 do 3,5%, u kori drveta je neto vii sadraj duika. Visok udio kisika u drvetu od 40 do 45 % znaajno smanjuje donju toplinsku mo. Jedan kubini metar drveta stvara obino pri izgaranju 3 do 5 kg istog pepela. Gorive komponente u drvetu su grupirane u volatilne i one koje izgaraju u vrstom stanju. Najvie energije osloboene izgaranjem jedinice mase drveta, oko 80 %, potjee iz volatila to jest plinova koji izgaraju dugim plamenom i trebaju veliki prostor/loite da bi potpuno izgorjeli, ostatak oko 20 % potjee iz vrstog ugljika. Direktnom analizom goriva se odreuje sadraj: vlage ( standard ISO 331), volatila (ISO 562), pepela (ISO 1171) i fiksnog ugljika (ISO 609) [10]. Za izgaranje drvne mase znaajni su: sadraj vlage, gustoa, donja toplinska mo, distribucija dimenzija estica, sadraj i svojstva pepela, kemijski sastav i koliina volatila. Opisane znaajke su u meusobnoj interakciji i mogu se pratiti kroz stupnjeve izgaranja opisane u tablica IV. Tablica IV. Stupnjevi izgaranja drvne biomase
Proces Suenje Piroliza Opis procesa 0 Vlaga isparava na niskim temperaturama (50-100 C) koristei energiju osloboenu izgaranjem. Isparavanje vlage usporava proces izgaranja. Pri udjelu vlage veem od 60 % u drvnoj masi, potrebno je loenje potpomagati dodatnim gorivom. Piroliza drvne biomase je termika degradacija (devolatilizacija) u odsutnosti dobave vanjskog kisika. Produkti pirolize su katran, plinovi niske molarne teine, CO2 i CO. Koliine i svojstva produkata pirolize su odreeni kompleksnim djelovanjem temperature, tlaka, oslobaanja topline i

Devolatilizacija Rasplinjavanje Izgaranje

vremena reakcije. 0 Kod drvne biomase zapoinje na 200 C i raste s porastom temperature. Prvo se razlau karbohidrati. Na 400 0C brzina procesa opada, izmeu 400 i 500 0C se uoava znaajan gubitak teine krutog goriva zbog razlaganja lignina. Moe biti definirano kao termika degradacija u prisustvu vanjskog nositelja kisika (zrak, vodena 0 para, CO2, kisik). Proces se obino odrava na 800 do 1100 C. Osloboeni plinovi sadre preteito CO, CO2, H2O, H2, CH4 i druge ugljikovodike Kompletna oksidacija goriva.

Emisije nepoeljnih tvari u zrak, uslijed nekompletnog izgaranja, su rezultat: neodgovarajueg mijeanja zraka za izgaranje i goriva u loitu (zona izgaranja bogata gorivom), ukupnog pomanjkanja zraka, suvie niske temperature izgaranja, prekratkog vremena zadravanja estica u zoni izgaranja i preniske koncentracija goriva u zavrnom stupnju procesa izgaranja (zona izgaranja ugljika) to ima za posljedicu oslobaanje niske specifine toplinske energije (MW topline/m3 volumena loita). U praksi je izgaranje drvne biomase u kotlovskom loitu kompleksan problem koji ukljuuje veliki broj varijabli koje neposredno i posredno utjeu na nivo emisije tetnih tvari i energetsku efikasnost. Znaajne promjenjive veliine koje utjeu na proces izgaranja u velikim loitima su: temperatura izgaranja, mehanizam prijenosa i akumulacija topline, toplinska izolacija, zagrijavanje zraka, pretiak zraka, svojstva goriva, i sadraj vlage. 4. 4.1 KOTLOVSKA LOITA Izgaranje na reetki

Izgaranje na reetki (IR)se primjenjuje u loitima srednjih snaga (za BITE 10 15 MWe) za izgaranje heterogenih i vlanih goriva. Izgaranje na reetki je dugi niz godina bila jedina tehnologija za spaljivanje drvne mase. Na slici 2. je prikazano kotlovsko postrojenje s loenjem na aksijalno gibljivoj reetki. Aksijalno gibljiva reetka je prikazana na slici 3. Ona moe spaljivati: umsku biomasu vlanosti od 30 do 60 %, doputene najnie toplinska mo 5,5 MJ/kg, dimenzija goriva kontinuirano do 100 mm, dozvoljen je u drvnoj masi udio dimenzija 50 x 50 x 400 mm manji od 5%, sadraj piljevine po volumenu 0 do 70% pri sadraju pepela do 7%. Glede zaprljanja prihvatljive su temperature taljenja pepela od 950 C 0 do 1300 C. Raspon regulacije loita s aksijalno gibljivom reetkom je od 25 do 100 % nominalne snage loita. Zagrijavanjem zraka za izgaranje do 120 0C ostvariti se moe uteda goriva od 3,7 %. Kod IR, znaajni napori su napravljeni, zadnjih desetak godina, na unapreenju sustava za dovod i razdiobu zraka iznad plamena, razdiobu goriva i zraka po reetki, sniavanju pretika zraka od 40 % na 30% mas., sniavanju toplinskog optereenja reetke od 3200 kW/m2 na 2700 kW/m2, poveanju vremena zadravanja goriva u loitu do 3 sekunde, poveanju parametara pregrijane pare na 100 bar i 510 0C i jedininog kapaciteta do 230 t/h pare, oblikovanju loinog luka u cilju smanjenja mrtvih zona strujanja i potpunijeg mijeanja zraka i goriva, opremi za zatitu okolia, u koje spada i ona za selektivna redukciju emisije NOx bez katalizatora (SNCR) kojom je omoguena redukcija emisije i do 50%. Zbog niske temperature izgaranja biomase na reetki smanjena je emisija NOx, ali u pepelu moe ostati znaajan udio neizgorjelog ugljika. U eksploataciji smanjenje emisije izdvajanjem NOx iz dimnih plinova nastalih izgaranjem biomase na reetki moe biti neuinkovito i skupo, zato to se katalizator postavljen u zoni visoke koncentracije estica/pepela vrlo brzo (iskustveno manje od 800 sati) zatruje solima kalija. esta regeneracija katalizatora generira visoke trokove.

Slika 2 (lijevo). Kotlovsko postrojenje IR Standardkessel Baumgart bloka jedinine snage 21 MWe: 1. Meuskladite, 2. Sustav dopreme, 3. Kosa pomina reetka, 4. Komora izgaranja, 5. Ispariva, 6. Pregrija pare, 7. Ekonomajzer, 8. Dovod zraka, 9. Mokri odljakiva, 10. Ciklon za izdvajanje estica, 11. Vreasti filtar, 12. Dimnjak Slika 3 (desno). Kosa aksijalno gibljiva reetka 4.2 Izgaranje u fluidiziranom sloju

Kotlovska postrojenja s loenjem na reetki su inferiorna, u usporedbi s izgaranjem u fluidiziranom sloju [7]. FBC kotlovi nemaju pokretnih dijelova koji kod izgaranja na nepominim i pominim reetkama mogu biti povremeni uzrok neplaniranih obustava (zaglavljivanje i izgaranje komponenti). FBC ima znaajne prednosti u odnosu na izgaranje na reetki: prilagodljivost promjenama svojstava goriva, oblika i dimenzija estica drvne mase, prihvat goriva sadraja vlage do najvie 65 % i visokog sadraja pepela (> 50 %), kompaktne su konstrukcije s visoko intenzivnom predajom topline i brzinom izgaranja, niim emisijama NOx, nii pretiak zraka i to ispod 1,2 (do 1,4) ima za posljedicu manje toplinske gubitke o u dimnom plinu (izlazna temperatura dimnog plina je ispod 160 C) i vii stupanj djelovanja kotlovskog postrojenja 90 do 95 % (reetke 82 do 88 %). U FBC moe izgarati gorivo nie toplinske moi (do 3 MJ/kg), temperatura u komori izgaranja se moe spustiti s 850 oC na 810 oC, to omoguava poveanje raspona reguliranog izgaranja od 100% do 70% toplinske snage loita ( pa i do ekstremno niskih 20% [8] kod kvalitetnih goriva i to bez potpornog loenja). Raspon regulacije pregrijane pare se kree kod FBC od 100% do 30 % nominalnog optereenja. FBC se dijeli na tehnologiju izgaranja u kljuajuem fluidiziranom sloju (BFBC) i cirkulirajuem fluidiziranom sloju (CFBC). Poremeaji u izgaranju pri porastu temperature loita na 900 oC, mogu prouzroiti pad tlaka kroz loite i aglomeraciju materijala sloja (nakupine). Tada se pepeo mora isputati i potom separirati (sitne estice se vraaju u loite). Kao posljedica opisanog poremeaja se javlja problem zbrinjavanja poveanih koliina krutog otpada. U zadnjih deset godina su, prema informacijama proizvoaa opreme, znaajno snieni trokovi planskog odravanja za FBC, premda oni nisu potvreni u dugogodinjem pogonu. Navodi se da su planske obustave svedene na samo 250 sati godinje i to zahvaljujui nizu otklonjenih tehnikih nedostataka. Razvoj tehnologije izgaranja je prikazan u tablici V. Nisu jo uvijek potpuno iskljuene pojave uruavanja tlanog sustav zbog abrazije prouzroene esticama silicija [12]. Generacija Tablica V. Znaajke razvoja tehnologije izgaranja u CFBC Znaajke Otklonjeni
Nehlaeni vrui cikloni. Odravanje temperature loita ispod 850 0C Vodom hlaeni vrui cikloni Smjetanje zavrnog pregijaa svjee i meupregrijane pare u sloj povratnog toka pepela, omoguuje poveanje temperature pare za o dodatnih 70 C Aglomeracija pepela i stvaranja troske i poveana emisije NOx Problemi oteenja teke izolacije

Prva (do poetka devedesetih godina prolog stoljea) Druga do poetka 21. stoljea (znaajnije participira u izgaranju drvne mase) Trea (danas dominirajua)

Negativan utjecaj sadraja klora iz goriva na zaprljanje i koroziju

Slika 4 (lijevo). BFBC - 1. SNCR - injektiranje amonijaka u loite, 2. Recirkulacija dimnih plinova, 3. Dovod sekundarnog zraka (kontrola emisije NOx), 4. Potpalno i potporni gora, 5. dovod zraka, 6. Fluidizirani sloj, 7. Zavrni pregrija pare, 8. Stupnjevi pregrijaa pare, 9. Isparivaki paket, 10. Bubanj kotla, 11. Zagrija zraka, 12. Ekonomajzer, 13. Ispust ljake i pepela, 14. Odvod dimnih plinova. [13] Slika 5 (desno). CFBC 1. Spremnik goriva, 2. Spremnik vapnenca, 3. Loite (ispariva) CFBC, 4. Ispust pepela, 5. Pregrija pare, 6. Ekonomajzer i predispariva, 7. Ispust pepela ispod elektro filtra, 8. Ventilator sekundarnog zraka, 9. Ventilator primarnog zraka

Slika 6.

Slika 7.

Slika 8.

Slika 6 (lijevo). Ciklonski odvaja CFBC na izlazu iz loita: 1. ulaz dimnih plinova i estica, 2. ispust dimnih plinova, 3. Protu abrazijski sloj, 4. Rashladni sustav ciklona, 5. Plinotijesni plat ciklona. Slika 7 (sredina). Loite BFBC: 1- dovod goriva, 2 distribucija zraka (klobuci), 3 isparivaki sustav (stjenke loita vodom hlaene), 4 Mehanizam za isputanje ljake i ostalih estica, 5 dovod zraka za fluidiziranje sloja, Slika 8 (desno). Izgorjeli klobuci nakon havarija BFBC loita (nisu uestale pojave) [11], BWE case 1013161 Tablica VI. Kvalitativna usporedba svojstava loita za drvnu masu (55 do 100 MWt) [14 i 15] Sustav Fluidizirani sloj izgaranja u Reetka U prostoru loita Kljuajui (BFBC) Cirkulirajui kotlu (CFBC) Mehanizam izgaranja Tok krutog fluidiziran zrakom za fluidiziran zrakom za Kree se zajedno s na reetki goriva izgaranje u sloju izgaranje, cirkulira zrakom za izgaranje

Zona izgaranja Transport mase u loitu Kontrola izgaranja Nizak pretiak zraka Primjena raznovrsnih goriva Prethodna obrada Nisko sumporno izgaranje Izgaranje s niskom emisijom NOx Veliina loita Troak koritenja

na reetki usporen spor odziv teko odriv

unutar i na povrini sloja ogranien na zonu poveane koncentracije srednji odziv

kroz loite i ciklone u cijelom prostoru loita (ujednaena temperatura) u vertikalnom kretanju i popraen s predajom topline bri odziv

U cijelom prostoru loita ogranien na pravac kretanja dimnih plinova i zraka bri odziv mogu

mogu (3 do 4 %vol. mogu (1 do 2 %vol. pretiak kisika) pretiak kisika) Gorivo nespecificirano srednji raspon velik raspon

mogua u pravilu nije potrebno u loitu nije mogue teko odrivo Manja srednji

ograniena potrebno sitno samljeti Mogue ali neuinkovito Raspoloivi gorai s niskom emisijom NOx Velika manji

u pravilu nije komadi se moraju potrebno usitniti Optereenje okolia nedovoljno visok stupanj odsumporavanje u odsumporavanja u loitu loitu nije kompatibilno s mogue primarne odsumporavanjem u mjere loitu Ostalo Manja do srednja Srednja do velika visoki do vrlo visoki vrlo visoki

U praksi se primjenjuju razliite mjere za poveanje toplinske uinkovitosti kotlovskog postrojenja: suenje drvne mase, sniavanje kisika u dimnom plinu i ugljika u pepelu, sniavanje temperature dimnih plinova na izlasku iz kotla i kondenzacija vlage dimnih plinova. Uvijek treba ispitati opravdanost hlaenja dimnih plinova, ukoliko postoji mogunost plasmana nisko temperaturne energije, do temperatura niih od temperature kondenzacije u njima sadrane vodene pare. Hlaenjem dimnih plinova je mogue poveati teoretski proizvodnju toplinske energije za 20% do 30%. Kondenzacija vlage iz dimnih plinova pospjeuje uinak rada ciklonskog filtra za izdvajanje estica, nakon kojeg ostaje estica u dimnim plinovima do 150 mg/mn3 (bez kondenzacije je sadraj estica do 300 mg/mn3). Ukoliko se primjeni uinkoviti elektrofiltar postiu se koncentracije estica, u dimnim plinovima, manje od 20 mg/mn3. 5. 5.1 TEHNIKE MOGUNOSTI SMANJENJA EMISIJE ONEIUJUIH TVARI U ZRAK Emisija krutih estica

Krute estice (pepela i sorbenta) se prikuplja na dnu kotla i na kraju loita u ciklonima (kod CFBC). U vreastim filtrima i ciklonskim odvajaima se sitne emitirane estice izdvajaju prije ulaska u dimnjak. Izdvojene estice u obliku ljake i pepela se ponovno koriste u graevinarstvu (pepeo u industriji cementa a gips kao graevinski materijal) prikupljanje je simultano a razdvajanje veoma teko (niska uporabna vrijednost). 5.2 Emisija kiselih plinova

Emisije kiselih plinova s duinim oksidima, tekih metala, dioksina i furana se ograniavaju dodavanjem kalcij hidrata i proputanjem kroz aktivni ugljen, te uklanjaju s zaostalim esticama iza vreastog filtra. Kruti otpad nastao proiavanjem dimnih plinova se najee koristi za nasipanje u rudarskim djelatnostima.

5.3

Emisija duinih oksida (NOx)

Ovisno o udjelu u gorivu duik stvara NOx. Drugi izvor duika je oksidacija duika u zraku za izgaranje (termiki NOx). Termiki NOx raste s porastom temperature, koncentracijom duika u plamenu, koncentracijom kisika i vremenom zadravanja dimnih plinova u loitu. Budui da se FBC sloj nalazi u pogonu na relativno niskim temperaturama praktiki nema formiranja termikog NOx. Niske temperature u FBC utjeu na formiranje N2O, meutim njegov udio opada ako temperatura sloja naraste iznad 950 0C ali se tada javlja porast NOx. Primarnim mjerama u koje spada stupnjevito uvoenjem zraka u loite i recirkulacija dimnih plinova, sniziti se moe emisija NOx ispod 200 mg/mn3 (u dimnom plinu pri sadraju kisika od 6 %). Do 100 mg/mn3 pri 6 % O2 se koristi tehnologija injektiranje amonijaka (SNCR ili SCR). Za postizanje jo niih emisija NOx koristi se tehnologija selektivne nekatalitike redukcije (SNCR) koja ne zahtjeva uporabu katalizatora. Kod nje se amonijak ubrizgava u struju dimnih plinova na temperaturama izmeu 840 i 920 oC, tako da nije potreban katalizator za iniciranje reakcije. Amonijak se ubrizgava u odnosu 1:1 do 1:2 mola amonijaka naprama molu reduciranog NOx. Teoretski se postie redukcija izmeu 60 do 90% (u prosjeku oko 50%). Kod SNCR je potreban veoma precizan nadzor temperature reakcije. Porast temperature dovodi do oksidacije amonijaka u NOx dok na niim temperaturama nema reakcije ve se i amonijak emitira u zrak (obino 1 do 2 ppm amonijaka) tj. isputa kroz dimnjak! Izvedene su i BITE s kombinacijom SNCR i selektivnom katalitikom redukcijom (SCR) opremom; primjer je BITE toplana snage 23 MWe u Beu. Kod izgaranja drvne biomase kontaminirane kemijskim spojevima, sustav za selektivnu katalitiku redukciju (SCR) koristi kao reagens amonijak i postie optimalni uinak na temperaturama rada izmeu 220 i 270 oC. Ukoliko se kao reagens koristi ureu optimalni uinak se postie na temperaturama izmeu 400 do 450 oC. Ukoliko se koristi katalizator na bazi platine u kavezu (sau) od aluminija, nema znaajnog proputanja amonijaka. Svojstva katalizatora su odreena sastavom pepela. SCR se postavlja, ovisno o udjelu estica pepela u struji dimnog plina, ispred ili iza izdvajaa estica ili izmeu. Duljina trajanja katalizatora ovisi o deaktivaciji. Brzina deaktivacija katalizatora je odreena postotkom kalija u dimnom plinu. 5.4 Smanjenje emisije sumpornog dioksida (SO2)

Djelotvorno izdvajanja sumpora, kod kontaminirane drvne mase, se kree kod BFBC izmeu 30 i 40 %. Gusta suspenzija (lebdee stanje) postoji samo u fluidiziranom sloju tako da je za viu efikasnost nuno poveati molarni omjer Ca/S i na 10. Za izdvajanje tj. vezivanje sumpora kalcijem optimalna je temperatura sloja od 850 0C., Kod nove generacije CFBC je vrijeme kontakta sumpora i vapnenca due pa je i efikasnost izdvajanja vea, izdvojiti se moe do 95 % i potpuno se uklapa po emisijama u dozvoljene vrijednosti iz tablice VII. Tablica VII. Granine vrijednosti emisije (GVE) iz stacionarnih izvora loenih biomasom
GVE prema direktivi o industrijskim GVE (> 50 do 100 MW toplinske emisijama - Directive 2010/75/EC; snage), NN21/07 i 150/08), 6%O2 Parametar Jedinica Postrojenja na biomasu u rasponu snage 50-100 MWth Krute estice mg/m3 30 50 Sumpor dioksid SO2 mg/m3 200 200 Duikov oksid NO2 mg/m3 300 400 Ugljik monoksid mg/m3 250 250 Napomena: Directiva 2010/75/EC je na snazi u EU. Uredba o GVE RH e uskoro biti usklaena s uredbom EU!

6.

ZAKLJUAK

Strateke odrednice hrvatske energetske politike usmjerene su k poveanju udjela obnovljivih izvora energije u neposrednoj potronji, pri emu se poveanje oekuje i u koritenju biomase u energetske svrhe. Potencijal biomase u RH razmjerno je velik i obuhvaa umski i drvno-industrijski ostatak, ogrjevno drvo, ostatak iz poljoprivrede, te biomasu prikupljenu pri odravanju cesta i infrastrukturnih objekata. Prilikom donoenja investicijske odluke u prvi plan se stavlja pitanje izbora tehnologije i veliine BITE postrojenja koje e tijekom eksploatacijskog razdoblja omoguiti siguran, tehniki i ekonomski optimalan, te ekoloki prihvatljiv pogon. Realno je pretpostaviti da e se za energetske pretvorbe povremeno morati koristiti i biomasa loije kvalitete. To e se neminovno odraziti na pogonske znaajke BITE postrojenja. Zato kod odreivanja optimalne veliine postrojenja treba razmatrati mogunost nabavke dodatnih koliina drvnih ostatka iz preraivake industrije i otpadnog 9

drveta kontaminiranog u odreenom stupnju. Prilikom izbora tipa, veliine i konfiguracije BITE postrojenja u okvirima zadane toplinske potronje potrebno je analizirati niz tehnikih i financijskih parametara kao to su: iskoristivost (ukupna i elektrina), raspoloivost, pouzdanost, sloenost odravanja, znaajke pogona na niim optereenjima, vlastita potronja elektrine energije, razina automatizacije, visina investicije. Pri analizi u obzir treba uzeti ne samo podatke koje deklariraju proizvoai opreme nego i podatke o slinim postrojenjima koja su u pogonu. U paketu podzakonskih akata koji su usvojeni s ciljem poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije u RH, status kogeneracijskih postrojenja loenih biomasom razliit je od statusa kogeneracija loenih fosilnim gorivima. Otkup elektrine energije proizvedene u kogeneracijama na biomasu nije uvjetovan istodobnom proizvodnjom elektrine energije u ritmu potranje toplinske energije. Hrvatska je nedavno uvela zajamene tarife (feed-in tariffs) kao poticajnu mjeru za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije. Zakonski i podzakonski akti ne reguliraju u potpunosti proizvodnju korisne energije iz obnovljivih izvora energije. Hrvatska elektroprivreda treba pripremati izgradnju i graditi BITE postrojenja. Prevladava miljenje strunjaka da bi trebala graditi prvu BITE kao kondenzacijsku jedinicu s protono hlaenim kondenzatorom, stupnja djelovanja bruto oko 38%, samo za proizvodnju elektrine energije. Biomasu bi trebalo osiguravati iz umarstva, poljoprivrede, drvno preraivake industrije i otpadnog drveta. To bi Hrvatskoj elektroprivredi omoguilo vjerojatniji povrat uloenih sredstva tijekom trajanja ugovorno reguliranog otkupa elektrine energije (pogledati Pravilnik o statusu povlatenog proizvoaa, NN 67/07). Potrebno je stjecati praktina znanja tijekom eksploatacije velikih BITE [6]. Bez znaajnih ulaganja u postojee centralne toplinske sustave Zagreba, Osijeka i Siska ne postoje tehniki preduvjeti za izgradnju BITE toplane u paralelnom spoju s postojeim izvorima [16]. 7. [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] [14] [15] [16] LITERATURA USDA Forest Products Laboratory Tech Line WOE-1 USA, April 2004. National Association of Forest Industries and Australian Forest Growers 2006, Wood Waste Bio energy Sheet No.10, Australia, 2006. Edward Pfeiffer, Technical advances in biomass combustion, KEMA, Biopower Generation, Amsterdam, NL, 16th March, 2010, Maria Smedberg, Evaluation of FBC and moving grate Furnace, Lund Institute of technology Sweden, April 2006, Jorg Eckardt, Standardised plant technology for energetic recovery of residual materials, Baumgarte boiler system Bielefeld, Bremen, Germany, 2008. Angelika Siewert, Initial Operating Experience of Three New High-Efficiency Biomass Plants in Germany Power Gen Europe Conference 2004 Barcelona, Spain 25 27 May, 2004 Andreas Jahn, Co-generation of Energy from Wood: A Case Study from a Large-Scale WoodBased Bio energy Plant (20 MWel/10 MWth) in Piesteritz, Stadtwerk Leipzig, Germany, 2007, Reinhardt Madlener, Socio-economics of large urban wood fuelled cogeneration: sustainable energy supply for Austrias capital city of Vienna, IEA -bioenergy-task29.hr, Austria, 2005, G. Wiltsee, Lessons Learned from Existing Biomass Power Plants, National Renewable Energy Laboratory, NREL/SR-570-26946, USA, February 2000, Eija Alakangas, Properties of wood fuels used in Finland BIOSOUTH project, EU Intelligent Energy EUROPE October, 2005, PRO2/P2003/05 F.Belin, Babcock & Wilcox CFB Boilers Design and Experience 16th International Conference on FBC, Reno, Nevada, U.S.A. May 13-16, 2001. H. Suik, Catastrophic wastage of tubes in FBC boiler, ISSN 0208-189X, Academy Publishers, Estonia, 2011. Ingo Tschanun, Biomass Combustion with State Of The Art Bubbling Bed Steam Generators Power-Gen Europe 2003 R.L. Bain, Bio power Technical Assessment: State of the Industry and Technology, National Renewable Energy Laboratory, Prepared under Task No. BBB3.6110, USA, March 2003, Joris Koornneef, Development of fluidized bed combustionan overview of trends, performance and cost, Progress in Energy and Combustion Science 33 (2007) 1955 John Vos, Biomass Energy for Heating and Hot Water Supply in Belarus - Best Practice Guidelines, Project No. 2005, BYE/03/G31, UNDP/GEF

10