Professional Documents
Culture Documents
Novo Oznacavanje Celika
Novo Oznacavanje Celika
M. Smiljani
221
STANDARDIZATION & QUALITY sistem oznaavanja; opti tehniki uslovi za isporuku i za oblik, mere i tolerancije; tipovi dokumenata za isporuku i prijem.
STANDARDIZACIJA I KVALITET Klasifikacija prema hemijskom sastavu Prema hemijskom sastavu elici se klasifikuju na: nelegirane i legirane.
Implementacija optih evropskih standarda za elike i proizvode od elika je zaokruena objavljivanjem jugoslovenskih standarda:
JUS EN 10020/2003 : Definicija i klasifikacija vrsta
Standardom su definisane granine vrednosti izmeu nelegiranih ii legiranih elika za svaki element ( tab.1).
Tabela 1. Granine vrednosti izmeu nelegiranih i legiranih elika (mas %) Element Granini sadraj Aluminijum (Al) 0.10 Bor (B) 0.0008 Hrom (Cr) 0.30 Bakar Cu) 0.40 Mangan (Mn) 1.65 Molibden (Mo) 0.08 Niobijum (Nb) 0.06 Nikal (Ni) 0.30 Titan (Ti) 0.05 Vanadijum (V) 0.10 Volfram (W) 0.10 Fosfor (P), Sumpor (S) i Azot (N) 0.05
elika (identian sa EN 10020:2000); JUS EN 10027-1/2003: Sistem za oznaavanje elika, Deo1:Oznaavanje, osnovne oznake (identian sa EN 10027-1: 1992); JUS CR 10260/2003.: Sistem za oznaavanje elika Dodatne oznake (identian sa CR 10260:1998); JUS EN 10027-2/2003: Sistem za oznaavanje elika - Deo 2: Brojani sistem (identian sa EN 10027-2: 1992); JUS EN 10079/2003:Definicije proizvoda od elika (identian sa EN 10079:1992); JUS EN 1021/2003: Opti tehniki zahtevi za isporuku za elik i proizvode od elika (identian sa EN 1021:1993) JUS EURONORM 168/2003: Proizvodi od gvoa i elika - Dokumenta o kontrolisanju - Sadrina dokumenata (identian sa EURONORM 168:1986).
Nelegirani elici su vrste elika iji sadraj ni za jedan elemenat ne dostie utvrenu graninu vrednost. Legirani elici su vrste elika kod kojih sadraj najmanje jednog elementa dostie utvrenu graninu vrednost. Kriterijum za klasifikaciju vrsta elika prema hemijskom sastavu je hemijska analiza tenog metala (analiza are), iji je sastav utvren standardom ili proizvoakom specifikacijom. Kada se hemijski sastav materijala ispituje iz uzoraka (opiljaka) uzetih iz proizvoda (lim, cev, odlivak i slino), dozvoljene razlike izmeu analize are i proizvoda utvrene su u odgovarajuem standardu primene za proizvod, odnosno vrste elika tog proizvoda. Klase kvaliteta elika Vrste elika se klasifikuju u glavne klase kvaliteta, utvrene prema glavnim osobinama ili karakteristikama u vezi sa primenom. Nelegirani elici se klasifikuju u tri glavne klase kvaliteta, a legirani u dve glavne klase kvaliteta. Glavne klase nelegiranih elika su: nelegirani osnovni elici; nelegirani kvalitetni elici; nelegirani specijalni elici.
Standardima primene za odreene proizvode i vrste materijala utvruju se: oblik, mere i tolerancije; tehniki propisi za ugovaranje, isporuku i ispitivanje; specifikacije vrsta materijala i njihovih osobina znaajnih za odreenu primenu. Svaki standard se odnosi na : vrstu proizvoda, mere i tolerancije; namenu; vrste i osobine elika u odnosu na namenu; vrste i obim ispitivanja pri isporuci / prijemu za ocenu specificiranih osobina. Pri narudbini ili ugovaranju isporuke standardnih elinih proizvoda mogua su opredeljenja : u svemu prema odredbama standarda; sa odreenim posebnim zahtevom koji dozvoljava standard (npr. nia max. vrednost P i S za veu otpornost na naponsku koroziju, nia maksimalna vrednost C ekvivalenta i sl.); dodatni zahtevi utvreni ugovorom. Implementacija standarda primene je u toku, a ve doneti JUS EN standardi su objavljeni u prolom broju asopisa. DEFINICIJA I KLASIFIKACIJA VRSTA ELIKA (JUS EN 10020/2003) Shodno JUS EN 10 020, elik se definie kao materijal koji u masenim procentima sadri eleza (Fe) vie od bilo kojeg pojedinanog elementa, u kojem je sadraj ugljenika (C) nii od 2% i koji sadri i druge elemente. Uee C u koliini od 2% obino je granina linija izmeu elika i livenog gvoa.
smislu, arenje za smanjenje napona i normalizaciono arenje ne smatraju se termikom obradom ); mehanike osobine, savijanje i energija udara na +20 C u valjanom i normalizaciono arenom stanju moraju da budu u okviru graninih vrednosti definisanih standardom;
222
STANDARDIZACIJA I KVALITET
sadraj C, P, S, mora da bude u okviru definisanih
STANDARDIZATION & QUALITY SISTEM ZA OZNAAVANJE ELIKA Jedinstveni sistem za oznaavanje elika se zasniva na sistemu oznaavanja utvrenom u relevantnim standardima (lan 3 Pravilnika), a koji obuhvataju: oznaavanje elika slovnim i brojanim oznakama (osnovne oznake), brojani sistem oznaavanja (broj elika) i dodatne oznake. Za elike specificirane u nacionalnim standardima za dodeljivanje oznaka merodavna je nacionalna organizacija za standardizaciju. Za korisnike elinih proizvoda globalno poznavanje sistema omoguava razumevanje oznake u stepenu potrebnom za prepoznavanje osobina znaajnih za primenu, odnosno preradu. Osnovne oznake (JUS EN 10027-1) Oznake su svrstane u dve osnovne grupe: grupa 1.- za elike koji se oznaavaju na osnovu upotrebe i mehanikih i fizikih osobina; grupa 2.- za elike koji se oznaavaju na osnovu hemijskog sastava. Kod livenih elika ispred ovih oznaka stavlja se slovna oznaka G. Oznake grupe 1. Za elike koji se oznaavaju na osnovu upotrebe i mehanikih i fizikih osobina oznaavanje poinje sa jednom od oznaka za upotrebu kojih ima 11. elici koji se uglavnom koriste za zavarene proizvode i konstrukcije, shodno nameni imaju prvu oznaku: S - elici za eline konstrukcije; P - elici za opremu pod pritiskom; L - elici za gradnju cevovoda Posle prve slovne oznake slede oznake najvanijih osobina za upotrebu. Za elike sa prvom oznakom S, P, L i E (elici za mehanike konstrukcije) posle prve oznake navodi se broj koji se odnosi na najmanju utvrenu vrednost napona teenja, Re u N/mm2, za opseg najmanjih debljina. Oznake grupe 2. Za elike koji se oznaavaju na osnovu hemijskog sastava oznake su podeljene u etiri podgrupe. Podgrupa 2.1. Nelegirani elici sa srednjim sadrajem Mn ispod 1% (izuzev elika za obradu na automatima) Oznaka sadri slovnu oznaku C (ugljenik), a zatim sledi utvren srednji sadraj ugljenika pomnoen sa 100. Podgrupa 2.2. Nelegirani elici sa srednjim sadrajem Mn1%, nelegirani elici za obradu na automatima i legirani elici (osim brzoreznih) kod kojih je sadraj svakog legirajueg elementa < 5%. Prva oznaka je srednji sadraj ugljenika u procentima pomnoen sa 100, a zatim slede hemijski simboli legirajuih elemenata koji karakteriu elik, a zatim brojevi koji oznaavaju vrednosti sadraja legirajuih elemenata u procentima pomnoen odgovarajuim faktorom i zaokruen na najblii ceo broj.
graninih vrednosti; ne utvruju ni jedan poseban zahtev kvaliteta (npr. zahtev za sposobnost oblikovanja hladnim deformisanjem); ne utvruju nikakve zahteve za legirajue elemente, osim za Mn i Si. Nelegirani kvalitetni elici su oni kod kojih se postavljaju posebni zahtevi kvaliteta kao to su: ilavi prelom, veliina zrna, sposobnost za oblikovanje. Nelegirani specijalni elici su:
elici sa veim stepenom istoe od kvalitetnih elika
(nemetalni ukljuci );
elici predvieni za termiku obradu poboljanja i povrinskog otvrdnjavanja; elici sa zahtevima otpornosti na puzanje, ilavosti
na niskim temperaturama (50 C), sa ogranienim sadrajem P i S; elici feritno-perlitne strukture koji ojaavaju taloenjem i sadre jedan ili vie mikrolegirajuih elemenata (Nb,V), iji je sadraj najmanje u granicama koje odgovaraju legiranim elicima. Glavne klase legiranih elika su: legirani kvalitetni elici; legirani specijalni elici.
Legirani kvalitetni elici imaju slinu primenu kao nelegirani kvalitetni elici. Preko sadraja legirajuih elemenata zadovoljavaju posebne zahteve za primenu. Nisu namenjeni za poboljanje ili povrinsko otvrdnjavanje. U kvalitetne legirane elike ubrajaju se odreeni zavarivi finozrni konstrukcioni elici za eline konstrukcije, ukljuujui posude pod pritiskom i cevovode, minimalne vrednosti Re od 380 N/mm2 (do 16mm debljine) i vrednosti ilavosti (ISO V poduna epruveta) od 27J na 50 C. Tu pripadaju elici legirani sa Si ili Si-Al sa odreenim magnetskim osobinama, legirani elici za ine, za toplo ili hladno valjane plosnate proizvode, kao i elici legirani samo sa Cu. Legirani specijalni elici su oni koji zahtevaju posebno precizno kontrolisanje hemijskog sastava, uslova proizvodnje i kontrole, a za obezbeenje istovremeno vie karakteristika. Tu se ubrajaju nerajui elici, toplopostojani elici otporni na puzanje, specijalni konstrukcioni elici i elici sa specijalnim fizikim karakteristikama. Legirani specijalni elici dele se na tri podgrupe:
nerajui elici na bazi Cr i Ni; brzorezni elici legirani sa Mo, W i/ili V, ukupnog
sadraja od oko 7%; ostali legirani specijalni elici. U svim EN standardima primene za eline proizvode navedena je pripadnost relevantnoj klasifikaciji. Standardom JUS EN 10020/2003 su date savremene definicije i kriterijumi klasifikacije ije korienje e, nadamo se, uneti red i u terminologiju koju autori publikacija, esto i udbenika, koriste iz zastarelih izvora.
223
STANDARDIZATION & QUALITY Faktori su: 4 - za Cr, Co, Mn, Ni, Si, W; 10 - za Al, Be, Cu, Mo, Nb, Pb, Ta, Ti, V, Zr; 100 - za Ce, N, P, S; 1000 - za B. Podrupa 2.3. Legirani elici (osim brzoreznih), kod kojih je sadraj najmanje jednog legirajueg elementa 5%. Prva oznaka je X, zatim sledi srednji sadraj ugljenika u procentima pomnoen sa 100, a zatim sledno hemijski simboli legirajuih elemenata koji karakteriu elik i brojevi koliine srednjeg sadraja legirajuih elemenata. Podgrupa 2.4. Brzorezni elici. Prva oznaka je slovna HS, a zatim slede brojevi srednje vrednosti sadraja legirajuih elemenata prema redosledu: W, Mo, V, Co. Brojani sistem oznaavanja elika (JUS EN 10027-2) Ovim standardom utvruje se sistem za dodeljivanje brojeva za brojano oznaavanje vrste elika (broj elika). Sistem je primenjiv i za druge materijale i pogodan je za statistiku obradu podataka. Broj materijala se sastoji od sedam numerikih mesta. Prvo mesto oznaava glavnu grupu materijala, etiri naredna mesta oznaavaju vrste materijala unutar glavne grupe i naredna dva mesta su za dodatne oznake. Brojana oznaka glavne grupe materijala za elik je 1. Standardom su utvreni rezervisani rasponi brojeva za vrste elika po grupama i podgrupama elika. Za dodeljivanje brojeva vrstama elika definisanim u evropskim standardima nadlean je odgovarajui tehniki komitet ECISS, a za nacionalne vrste elika kompetentna nacionalna organizacija. U svakom standardu primene za svaku vrstu elika data je i brojana oznaka. Dodatne oznake ( JUS CR 10260) Ovaj standard sadri dodatne oznake koje se koriste u kombinaciji sa osnovnim oznakama, definisanim u JUS EN 10027-1, i odreene dodatne oznake koje se koriste u kombinaciji sa brojanim oznakama (JUS EN 10027-2), sa ciljem da upotpune identifikaciju vrsta elika ili proizvoda od elika. Dodatne oznake su podeljene u dve grupe (grupa 1 i grupa 2), i dodatne dopunske oznake. Grupa 2 oznaka se obavezno primenjuje zajedno i sledno sa grupom 1 i odnose se na vrstu elika, dok se dodatne dopunske oznake stavljaju posle dodatnih oznaka i od njih se odvajaju znakom +, a odnose se na proizvode od elika. Dodatne oznake za bliu identifikaciju vrste elika su karaktera u vezi sa osnovnim oznakama.
STANDARDIZACIJA I KVALITET Dodatne oznake za elike koji se oznaavaju na osnovu upotrebe i mehanikih osobina Za elike za eline konstrukcije (S), dodatna oznaka iz grupe 1 je pripadnost odreenoj ilavosti minimalne vrednosti na odreenoj ispitnoj temperaturi (tab.2) ili oznaka termomehanikog stanja (za finozrne elike).
Tabela 2. Oznake za vrednosti ilavosti Ispitna temperatura ilavost (J) minimum (C) 27 J 40 J 60 J JR KR LR +20 J0 K0 L0 0 J2 K2 L2 20 J3 K3 L3 30 J4 K4 L4 40 J5 K5 L5 50 J6 K6 L6 60
Oznake termomehanikog stanja obrade su: A - otvrdnjavanje termikim taloenjem M - termomehaniko valjanje ; N - normalizovanjei ili normalizaciono valjanje; Q - kaljenje i otputanje (poboljanje); G - ostale vrste obrade. Druga grupa dodatnih oznaka elika sa osnovnom oznake S moe da bude za upuivanje na odreene druge osobine ili namenu, kao: C - posebne sposobnosti za oblikovanje hladnim deformisanjem; L - za niske temperature; S - za brodogradnju; T - za cevi W - otpornost na atmosfersku koroziju itd. Za elike za opremu pod pritiskom (P) dodatne oznake grupe 1 su za termomehanika stanja obrade ili za namenu, kao:
B, boce za gas; S, jednostavne posude pod pritiskom; T, cevi .
Za elike za cevi cevovoda (L) grupa 1 dodatnih oznaka je ista kao u prethodnom sluaju, dok je grupa 2 dodatna oznaka za klasu zahteva. Dodatne oznake za elike koji se oznaavaju na osnovu hemijskog sastava Za ove elike dodatne oznake su utvrene samo za sluaj elika osnovne oznake C. U grupi 1. dodatnih oznaka su oznake koje se odnose na sadraj sumpora:
E =sa najveim utvrenim sadrajem sumpora; R = sa utvrenim opsegom sadraja sumpora,
ili oznake za namenu, npr. W= za icu za elektrode. U grupi 2 je oznaka hemijskog simbola legirajueg elementa, npr. Cu (elici otporni na atmosfersku koroziju) sa brojem 10x% srednje vrednosti sadraja.
224
STANDARDIZACIJA I KVALITET Dodatne dopunske oznake Ove oznake se primenjuju za bliu identifikaciju specijalnih zahteva za elik, vrste prevlaka i stanja posle obrade proizvoda od elika. Od ovih oznaka za namenu za zavarene konstrukcije treba ukazati na
STANDARDIZATION & QUALITY oznake specijalnih zahteva + Z15, +Z25 i +Z35 koje se odnose na garantovanu najmanju vrednost kontrakcije (A%) po celoj debljini proizvoda (lima). Dodatne dopunske oznake se, posle znaka +, primenjuju i kod brojanog sistema oznaavanja elika.
I JUS EN 10025:2003.
Oznake elika u JUS EN 10025:2003 Osnovna oznaka prema Brojana oznaka prema JUS EN10027-1 i ECISS IC 10 JUS EN 10027-2 S185 1.0035 S235JR 1.0037 S235JRG1 1.0036 S235JRG2 1.0038 S235JO 1.0114 S235J2G3 1.0116 S275JR 1.0044 S275JO 1.0143 S275J2G3 1.0144 S355JR 1.0045 S355JO 1.0553 S355J2G3 1.0570 E295 1.0050 E335 1.0060 E360 1.0070
* Napomena: u broju 3/2003. asopisa, u pregledu JUS EN standarda, izvesni brojevi standarda izostavljanjem jedne 0 su pogreno naznaeni sa
MT-KOMEX d.o.o.
Preduzee za proizvodnju, promet i usluge
011 / 3564-240 Tel : Tel / Fax : 011 / 555 -986 ul. Osloboenja 22 b, 11090 Beograd Tobolac
Tehniki podaci :
1. Suenje se obavlja uz prirodnu cirkulaciju vrelog vazduha 2. Kapacitet do 10 kg elektroda 3. Snaga ureaja 125 W 4. Napon 75 V, (ureaj radi na zavarivakom naponu aparata za zavarivanje)
Tip MT-100
Tehniki podaci :
1. Dimenzije : 790 x 600 x 650 mm 2. Suenje se obavlja uz prirodnu cirkulaciju vrelog vazduha 3. Temperatura suenja do 400 C 4. Proces suenja vodi elektronski termoregulator sa oitavanjem temperature na displeju 5. Kapacitet do 100 kg elektroda 6. U komori se moe suiti prah za EPP postupak 7. Snaga ureaja 5 kW 8. Napon 380 V, 50 Hz
Tip MT-20
Tehniki podaci :
1. Dimenzije : 220 x 220 x 700 mm 2. Komora je toplotno izolovana 3. Suenje se obavlja uz prirodnu cirkulaciju vrelog vazduha 4. Temperatura suenja do 300 C 5. Proces suenja je automatizovan 6. Kapacitet do 20 kg elektroda 7. Snaga ureaja 1.65 kW 8. Napon 220 V, 50 Hz
Delatnost preduzea u oblasti zavarivanja - Servis i rezervni delovi svih proizvoaa opreme za zavarivanje - Proizvodnja ureaja i rezervnih delova - Reparaturno zavarivanje u svim postupcima - Iznajmljivanje aparat za MIG/MAG zavarivanje
225