Suvremena alkemija

Pie: Irina Studenkova http://www.sinteza.org/suvremena_alkemija.htm

Herojstvo je duboko utkano u osnovu ljudskosti. Meu najstarijim poznatim priama uvijek e se nai neke o junakim djelima. Nisu heroji samo smjeli, nesebini vitezovi i edne djevice. Heroji su takoer i ljudi koji svoje duboko prijateljstvo prema blinjima dokazuju portvovanim djelima. I to je sa onima koji raspolau naroitim znanjima? Svake godine se dodjeljuju nagrade znanstvenicima s posebnim zaslugama u pogledu razvoja ljudskog znanja. Takoer i borac za istinu moe biti heroj. Ali ovdje moramo rei moe, jer samo ako hrabro, vrsto stoji iza svojih ideala i ako njegova misija uspe, zadobit e status heroja. U priama je heroj uvijek ovjek koji negira vlastite interese i izvodi neko djelo u korist drugih: za ivotinje, prirodu, ljude, ponekad za mnogo drugih. Njegova djela nastaju u izvjesnoj mjeri iz humanizma ili su inspirirani religioznim motivima kao ljubavi prema Bogu i ovjeku. Prvih pet stupnjeva alkemije su istoa, prijateljstvo, znanje, istina, hrabrost. Tko svjesno ili duboko u nesvjesnom ne tei ka tome da posjeduje ove osobine? Ova svojstva nisu nasumino odabrana i ne stoje sluajno u tom redu. Jer u svakom od vas moe biti prepoznat alkemiarski zadatak. U alkemiji je Opus Magnum, veliko djelo, ponekad podijeljeno u sedam procesa, sedam stupnjeva. Pet imenovanih osobina korespondiraju vie ili manje sa prvih pet stupnjeva, naime Calcintio, Solutio, Coagulatio, Sublimatio i Mortificatio. Ako promatramo alkemiju kao kategoriju za duhobni razvoj, ova obiljeja opet pokazuju prvih pet koraka ponovnog roenja: Svjetlo je prodrlo u tamu i ispunilo je. Snage estog kozmikog podruja sjedinjuje su se sa onima iz sedmog podruja u kome se mi sada nalazimo i zakljuno sjedinjuje se vertikalno sa horizontalnim. Tako nastaje kri, na kome simbolino cvjeta rua srca. ovjek koji je u srcu dodirnut boanskim duhom stei e zatim jedan osjeaj iskrenosti i istoe. Bit e konfrotiran sa zraenjem istog, nedirnutog polja i morao bi na to reagirati potragom. U ovom stadiju, u Calcinatio, dodiruje ga prvi zrak sedmostrukog svjetla. U alkemijskoj terminologiji se kae: Razvoj s ljubavlju isto od neistog i budi potpuno svjestan svoje sadanje situacije, kao i puta kojim mora ii, svoga

poetka i svoga cilja. Tko ozbiljno zapone s ovim prvim zadatkom i svjesno propusti demaskirajue svjetlo u svoj ivot, zapazit e, da od tog trenutka drugaije doivljava ivot. Za neke e uslijediti faza brige, rastanka i usamljenosti, za druge faza ponekad estoke- konfrontacije i intenzivnih kontakata. U svim sluajevima e se prijateljstva promijeniti i staviti na probu. Tada e se pokazati da smo neopaeno stupili na novi put. Uskoro stojimo pred drugim alkemijskim zadatkom, Solutio. U jeziku pet svojstava to znai: Pazi na svoje emocije. Primi sve ljude s istim prijateljstvom. Ne dozvoli da bude voen osjeanjima, simpatijama i antipatijama. Drugi zrak sedmostrukog svjetla osposobljava ljude pomou univerzalne ljubavi da se oslobode prejakih emotivnih pokretanja. To vodi do mira u naem raspoloenju ili kako iz alkemije moemo da nauimo do saznanja: Ne postoji dobro raspoloenje. Kako dobro tako i loe raspoloenje ometa istu objektivnost. Osnova prijateljstva sa svima nikada ne moe biti emocionalnost, ve mir i uravnoteenost ivue nove due. Ta uravnoteenost i ista objektivnost su takoer i neophodna osnova za naredni korak na putu. Frantz Kafka, poznati praki autor ovako je to izrazio: Nije neophodno da ide iz kue. Ostani za svojim stolom i sluaj. Nemoj sluati, ekaj samo. Ne ekaj, budi potpuno tih i sam. Ponudit e ti se svijet za razotkrivanje, on ne moe nita drugo, presretan e se pred tobom poviti. Dolazimo tako do slijedee alkemijske faze. Tko je postao svjestan svoga stanja postojanja i u izvjesnoj se mjeri moe osloboditi turbulencije, usred koje mora djelovati, eli spoznati. eli znati tko je on, to odreuje njegov ivot, to ga pokree i to ga dri zarobljenim. Radi se o jednoj posebnoj vrsti saznanja, naime o znanju kroz to stvari bivaju pokrenute. Njemu vie nisu dovoljna poznata objanjenja prirodne religije ili nauke. On pokuava sa svim raspoloivim prodrijeti do istinske spoznaje. Ljudi tragaoci u kojima je probuena udnja za takvom spoznajom, za Gnozom, ne ele se vie zadravati na vanjskom uenju i tekstovima. Oni ne ele vie samo izotravati svoj razum, jer znaju, da im na putu ne moe dalje pomoi. Znanje Gnoze je djelotvorno kao snaga, kao vibracija. Tko se usmjeri ka ovom znanju uz pomo vjenog u sebi, doivjet e poticaj u srcu i u krvi. U Coagulatio fazi, zajednikom toku dva utjecaja, uenik-alkemiar to razumije esto kao izreku Najvie znanje je da nita ne znate. Pored injenice da on sada ivot drugaije doivljava, takoer poinje sveope drugaije i da se odvija. Trei stupanj alkemije je za mnoge kamen spoticanja. U ovoj fazi postoji opasnost, da se za mnogostruka saznanja koja smo sakupili, grevito uhvatimo. Kao i bogati uenik iz biblijske prie teko smo natovareni, da bi mogli pratiti put. Bogati, dakle glave prepunjene vanjskim saznanjima, utonut emo u samozadovoljstvo. Jer, onaj tko vlastitu mudrost ne moe napustiti, nee imati udjela u svemudrosti. Ukoliko je to prevelika rtva, da se pusti vlastito znanje, sjeme prve dvije faze ne moe pustiti korijenje u velikoj misteriji ne-znanja. Nae veliko djelo zapoinje s vjerom u moguu istinu, da se olovo moe pretvoriti u zlato ili zemaljski ivot u duhovni, gdje je polazna toka povratak ka izvornom polju. Kroz primijenjenu koncentraciju bit e mogu proboj ka univerzalnoj ljubavi za svakog stvora. Sada je potrebna vrsta i sigurna osnova kako bi se dalje ilo putem. Ta postojanost, ta vjera, je otvoren plamtei poar u srcu, koji u narednoj fazi mora ostati neugasiv. Stoga je etvrta alkemijska faza takoer i Sublimatio. To je faza nastupanja duha, a velika prepreka u ovom procesu je sumnja. Tko ne moe nadrasti sumnju, ne moe nikada otkriti istinu. Sumnja je negativni pol od interesa i poriva za istraivanjem. To je instrument za protivne snage koje su se uselile u nau unutranjost, tamo gdje je neophodan sveispitujui duh, da bi nam odrao panju i budnost. Sve ispitujui duh titi nas od ludila i iluzija. On je odluujua pomo za pronalaenje istine. Ali sumnja je posljednja slamka za prevlast posjeda razuma. Razum eli bilo gdje, za neto od starog, da se uhvati i ne prepusti se u potpunosti veri. Istinska vera, pokazuje unutranjost nesluenih daljina novog ivota i potie razum da istrauje putove. Zato etvrti alkemijski zadatak moemo obuhvatiti rijeima. Pogledaj istinu i uzmi je. Pusti istinu da zaposjedne tvoje bie. Pusti da sva sumnja iz tvoga bia izgori. Tko promilja o istini, spoznat e, da ona samo moe biti preuzeta bez rezerve. Sa snagama este kozmike oblasti stupie istina u nas, tako da postanemo sasvim istinski. Nae horizontalno usmjerenje bit e njome stvarno i doslovno prekrteno. I tada je najvanije da se ta vatra ne ugasi. Mora postati neugasiva. Ovaj proces se mora odvijati u potpunoj samopredaji, u apsolutnom usvajanju Bez mene ne moete nita uiniti. To nije prihvaanje istine svojim ja, to nije osobna borba, ve vjera, koja mirno i bez sumnje narasta u istini. To je Sublimatio. Posljednja rtva ja-osobnosti je smrt. Zbog toga peti stupanj Opus Magnum, Mortificatio, se sastoji u tome da se duhovno tijelo postavi nad tjelesnim. To je

principijelno nadrastanje jastva stare prirode. U ovoj fazi je neophodna hrabrost i sedmostruko svjetlo nas osposobljava da postignemo hrabrost kroz vrsto dranje za jedan ivotno princip. Tko ovaj princip konsekventno sledi, uklonit e s puta sve prepreke. Nastat e naizgled sam od sebe prostor u ivotu, prostor u vremenu, oko svega to je neophodno da se uini, da bi se sluilo svetu i ovjeanstvu i sluilo blinjem. Samo tko usred nereda , oaja svakodnevnog ivota, ujednaeno sledi neki princip, otkriva, da se oslobaa praizvorno bogatstvo mikrokozmikog ovjeka. Time e i put biti osloboen, jer on je u nama samima. I tako e snage biti osloboene, na koje drugi mogu reagirati. Hrabrost pripada velikim izvornim snagama duha-due. Ona je postignuto bogatstvo heroja, koji sve konsekvence krsta preuzimaju na sebe. To nije forsirajua snaga ja-ovjeka, ve blaga sila ponienih koji znajui da je as smrti blizu, gledaju bez straha smrti u oi. Mortificatio, smrtni as, je u stvarnosti osloboenje iz vremenskog prostora, osloboenje od smrti, uspon u besmrtnost. Peti zadatak Opus Magnum je stoga odluujui. Moemo ga opisati u smislu spomenutih pet osobnosti Primi tenziju izmeu zemaljske i izvorne prirode u sebi sa radou. Prihvati bol ovog krsta. Dozvoli snazi ljubavi estog kozmikog podruja, snazi ljubavi Gnoze, da svoje djelo u tebi dovri. Sauvaj hrabrost. Budi postojan.