Skrip Ta

GRAFICKI FAKULTET SVEUClLlSTA U ZAGREBU
PREDAVANJA
lZ KOLEGlJA
UVOD U
GRAFICKU
TEHNOLOGIJU
l, SEMESTAR
Racunalna priprema teksta i slike: HRVOJE FILIPOVIC
HRVOJE FILIPOVIC, I. SEMESTAR PREDAVANJA lZ KOLEGlJA: UVOD U GRAFICKU TEHNOLOGIJU
2
UVOD
Potreba za pisanom rijeci se javlja kada se znanje oca ne moze u razmjernom
vremenu prenijeti na sina (preveliko je).
Prve poruke: slikom (hrana, opstojnost, ...)
ZA PISANJE:
- pisalo
- podloga
- simboli
- poruka
RAZVOJ PISMA:
1. Slikovne poruke
2. Piktogrami - pojednostavljeni stripovi (lndijanci, Eskimi,
aerodromi, banke)
3. ldeografija - pojmovno pismo (slicice sa pojmovima, kinesko
pismo i apstraktni problem)
4. Fonetsko pismo (pojedini ideogrami poprimaju glasovna
obiljezja -> smanjuje se broj znakova, a povecava mogucnost
zapisa)
5. Slogovno pismo (egipatsko pismo - kao rebus)
6. alfabetsko pismo (latinica, cirilica, arapsko pismo)
RAZVOJ MATERIJALA:
1. Prirodni materijali
2. Papirus (3000 g. kr. - Egipat)
- u Egiptu, Grckoj, Rimskom carstvu, ...
- nestaje iz upotrebe pocetkom 11. st
3. Pergament (po gradu Pergamu)
- u Egiptu i Aziji od 2000 pr. kr. do kasnog srednjeg vijeka
- nestavljena (ne u danasnjem smislu), ociscene i krecom
luzene koze
- obojeno u crveno: vazan dokument
4. Papir (2000 pr. kr. - Kina)
- preko Azije, Perzije, Egipta i Maroka -> u 12. st. sa
Arapima, a u Europi nagli razvoj od 14. st.
5. Diskete, CD-i, ... (plastika kao nosac informacije)
3
RAZVOJ PISALICA:
1. Prirodni materijali,
2. Guscja pera,
3. Olovke,
4. Tehnicke olovke,
5. Naliv - pera,
6. Kemijske olovke.
OBLICI ZAPISA:
1. Prirodni oblici materijala,
2. Plocice,
3. Papirusni svici,
4. lnkunabule,
5. Kodeksi,
6. Knjige.
Seminarski rad:
1. Kosuljica (A3, seles hamer)
1. Graficki fakultet u Zagrebu
2. Seminarski rad iz uvoda u Graficku tehnologiju
3. lme i prezime
4. Datum predavanja rada
4
2. Listovi (A4)
1. Naziv teme (na svakom listu)
2. lme i prezime
3. Broj stranice
- najmanje 6 stranica
- konzultacije: utorkom 9-11
h
- predati do kraja semestra (cca. 30.01.1997.)
5
PODJELA GRAFICKE PROIZVODNJE PO FAZAMA
1. Pripremna proizvodnja (otkrivanje gresaka)
2. Osnovna proizvodnja
3. Zavrsna proizvodnja
PODJELA GRAFICKE PROIZVODNJE PREMA PREDMETU RADA
a) lzrada tiskanih informacija
b) Proizvodnja ambalaze
c) prerada papira
1. Pripremna graficka proizvodnja
- ekonomsko - marketinska
- tehnoloska:
- obrada teksta
- obrada slike
- montaza
2. Osnovna graficka proizvodnja
- tisak
- izrada ambalaze (stancanje, prirez)
- prerada papira
3. Zavrsna graficka proizvodnja
- dovrsavanje knjiga
- dovrsavanje ambalaze
- dovrsavanje papirnih proizvoda
6
PODJELA GRAFICKE PROIZVODNJE PREMA PREDMETU
IZRADE TISKANIH INFORMACIJA
1. Uvod
2. Razvoj pisma i materijala za pisanje
3. Podjela graficke proizvodnje
4. Pripremna graficka proizvodnja
5. Osnovna graficka proizvodnja
6. Zavrsna graficka proizvodnja
7. Graficki strojevi
8. Graficki materijali
1.UVOD
Tehnoloski gledano, graficka tehnologija je slozena od niza procesa i vrlo
raznolikih strojeva. Strojevi i oprema su vrlo raznoliki dok su proizvodi raznovrsni: knjige,
kutije, plakati, katalozi,...
Graficka industrija u svjetskim razmjerima je u posljednjih trideset godina pokazala
veci napredak nego od Gutenberga do 60-tih godina.
Struktura graficke industrije
Kao i svaka industrija tako i graficka svoju proizvodnju dijeli na:
- pripremnu,
- osnovnu,
- zavrsnu.
Ova tri segmenta proizvodnje pokrivaju vodece podrucje tehnologije kojoj je cilj graficka
reprodukcija, tj. da je otisak vjeran originalu.
7
Pripremna graficka proizvodnja
Pripremna graficka proizvodnja bavi se postupcima izrade tiskovnih formi. Sastoji se od
unosa slovnih znakova, oblikovanja teksta, izrade reprofotografskih predlozaka,
separacije i korekcije boje, montaze teksta i slike, kopirnog postupka i izrade tiskovne
forme.
Osnovna graficka proizvodnja
Osnovna graf. proizvodnja ili tisak specifican je proces umnazanja u kojem nastaje veliki
broj istovrsnih proizvoda (otisak). U ovom se procesu tiskovna forma dovodi u kontakt sa
tiskovnom podlogom (papir).
Uobicajene tehnike tiska:
1. Visoki tisak (knjigotisak),
2. Plosni tisak (offset),
3, Duboki tisak (bakrotisak),
4. Propusni tisak (sitotisak).
Postoji niz podvrsta ovih tehnika:
a) Fleksografski tisak,
b) lndirektni knjigotisak,
c) Tampon tisak, ...
Uz ove nekonvencionalne tehnike tiska postoji i digitalni tisak koji se zasniva na tome da
se otisak dobije elektronskim putem.
8
Graficka dorada
Graficka dorada je faza graficke proizvodnje u kojoj graficki proizvod dobiva svoj konacni
oblik.
Graficka proizvodnja se dijeli na:
1. knjigovestvo,
2. kartonazu,
3. papirnu konfekciju.
Knjigoveska dorada bavi se uvezom knjiga, dok se kartonaza bavi lijepljenjem,
sivanjem kutija raznih oblika. Pod papirnom konfekcijom podrazumijevamo izradu
proizvoda od papira (vrecice, kuverte, omotni papir i sl.).
Sistematski prikaz izrade tvrdo uvezane knjige
1. Pripremna proizvodnja
- ideja + potreba,
- autor,
- recenzija,
- idejno rjesenje projekta (izrada modela/spigla),
- predkalkulacija (naklada, kvaliteta, format, cijena),
- razgovor s investitorom,
- izrada izvedbenog projekta (detalji + pravna rjesenje za slucaj sporova).
lZRADA lZVEDBENOG PR OJEKTA:
OBRADA TEKSTA OBRADA SLlKE
- lektura (jezicno uredenje teksta) - obrada originala
- unos teksta - skeniranje
- korekture - izrada predlozaka
- izrada predlozaka
9
Lektura -> jezicno uredenje teksta, ispravljanje gramatickih, pravopisnih i stilskih
pogresaka.
Korektura -> obavljaju je strucni ljudi, usporedba lektoriranog i upisanog teksta.
lzrada predlozaka -> tekst je spreman za daljnju obradu.
Obrada originala -> reprodukcija mora biti sto vjernija originalu (no danas je cesto da je
reprodukcija bolja od originala, zbog boljih racunala).
Skaniranje -> unasanje slike u sustav da bi se slika mogla dalje obradivati; sliku pretvara
u digitalne vrijednosti (znakove).
Nakon toga sIijedi:
a) Montaza -> definiranje izgleda projekta na spiglima.
-> radi se u racunalu.
Montazni strojevi -> imaju osvijetljenu povrsinu.
10
- za svaku knjigu novog formata treba novi format folije
b) lzrada tiskovnih formi
Tiskovna forma -> graficki element koji uzima boju iz bojanika i prenosi je na
podlogu na kojoj zelimo napraviti otisak (kontrolirani postupak).
-> sastoji se od nosaca tiskovnih velicina (ima fotografske slojeve)
- u osvjetljivacima -> kontaktno osvjetljavanje (fotografiranje)
-> nema odstupanja od velicine
c) lzrada probnog uzorka (otiska) -> provjera onog sto smo napravili
d) Razgovor s investitorom -> o potpisu investitora ovisi sve (i naklada i tisak)
e) Korekcija po zahtjevu investitora
f) Potpisivanje konacnog ugovora
- nakon toga promjena nema (odnosno moze ih biti, ali tada mi knjigu radimo potpuno iz
pocetka i ponovno naplacujemo usluge pripreme)
g) lzrada tiskovnih formi
- broj tiskovnih formi ovisi o kvaliteti otiska
2. Osnovna proizvodnja
TlSAK -> ne trazi puno misljenja
-> promjene vise nema
-> osnovna faza proizvodnje
3. Zavrsna proizvodnja
-> proces oblikovanja proizvoda (proizvod dobiva zeljeni oblik)
- sastoji se od:
- obrezivanja i razrezivanja knjiznih araka
- savijanja knjiznih araka u knjizne slogove
- sabiranja knjiznih slogova u knjizne blokove
- izrade korica
- rezanje prireza stranica korica
- rezanje hrptenog uloska
- rezanje presvlaka
- izrada korica
- tisak na koricama
- objedinjavanja knjiznog bloka i korica
- gotove knjige
- pakiranja
- ekspedita

presavinuti
oko ove osi
11
TISKANJE NA BALI -> tiskanje na rotacionom papiru
A0, A1, ... A8
KNJlZNl ARAK -> arak namijenjen za tiskanje knjige
KNJlZNl SLOG -> knjizni arak nakon savijanja
KNJlZNl BLOK -> sabrani knjizni slogovi u jednu cjelinu
12
TVRDO UVEZANA KNJIGA -> uvezuje se u visedjelne tvrde korice.
Dijelovi korica:
1. presvlake stranica
2. prirez stranice -> od tvrdih ravnih ljepenki
3. hrpteni ulozak (na hrptu knjige) -> moze biti:
a) ravan -> ulozak je od ljepenke,
b) zaobljen -> ulozak je od kartona.
- objedinjavanje:
GAZA se lijepi zbog cvrste veze izmedu knjiznog bloka i korica (vazna je njezina uloga).
13
SHEMATSKI PRIKAZ IZRADE SLOZENE KARTONSKE KUTIJE
Pripremna proizvodnja
- ideja potreba
- autor
- recenzija
- idejno rjesenje projekta (izrada modela, spigla)
- predkalkulacija (naklada, kvaliteta, format , cijena)
- razgovor s investitorom
- izrada izvedbenog projekta:
IZRADA TEKSTA IZRADA SLIKE
- lektura - obrada originala
- unos teksta - skeniranje
- korektura - izrada predlozaka
- izrada predlozaka
- montaza
- izrada tiskovnih formi
pocinju razlike izmedu izrade knjige i kutije < - - izrada probnog uzorka
- razgovor s investitorom
- korekcija po zahtjevu investitora
- potpisivanje konacnog ugovora
- izrada tiskovnih formi
- izrada alata za stancanje (visedjelni alat)
- piljenje (laserskom zrakom) sperploca
- priprema raznih traka za zlijebljenje i perforir.
- formiranje alata
- izrada protuploca
Osnovna proizvodnja
- stancanje
Zavrsna proizvodnja
- optrgavanje odstancanih prireza
- lijepljenje prireza u kutiju
- pakiranje slijepljenih kutija
- ekspedit
14
Objasnjenje pojedinih faza izrade kartonske kutije
- iz arka stancamo prirez kutije
- alat za stancanje (vise dijelova):
1. nosac celicnih traka (pr. sperploca),
2. utori u sperploci (izrada).
- 3 osnovna tipa celicnih traka:
1. rezne,
2. za perforiranje,
3. za zlijebljenje.
- Protuploca -> debela celicna ploca
- ima kanale -> nalijepljeni dijelovi na koje legne karton, a tamo gdje se
zlijebi, karton je trajno plasticno deformiran
- bez nje se ne moze zlijebiti
- Uz rezne trake nalaze se tzv. gumeni izbacivaci.
- Stancanje -> za izradu prireza
- optimalno iskoristavanje papira (maksimalno iskoristenje) i materijala (da su
greske i stete u proizvodnji sto manje).
- Kutije s automatskim dnom -> sama formira svoje dno
- Pakiranje slijepljenih kutija -> kutija mora imati povratno opruzne sile (da moze
odskociti kod pakiranja u smjeru u kojem zelimo), pa se pakira okomito.
15
Pripremna proizvodnja
- obrada teksta
- izrada sloga
- pisanje teksta rukom
- rucna izrada sloga
- odjel za izradu rucnog sloga -> Slagarna
- slagaljka,
- manuskript -> rukom pisano ono sto slazemo
- kartica (A4 formata, 1800 znakova -> 30 redova x 60 znakova u redu)
- visoki tisak (knjigotisak)
- tehnicki urednik
- duzina retka, visina slova
- "spigl
- spalta
- korektura
- slagarski materijal:
- pismovni materijal
- linije
- ukrasni materijal
- slagalica:
VISOKI TISAK -> elementi koji nanose boju su ispupceni (to je najjednostavnija vrsta
tiska). Upotrebljava se najcesce za tisak knjiga, zato je i dobila naziv KNJlGOTlSAK.
- CRTA -> tiskovni materijal (nosi tisak)
- SLIJEPI TISKARSKI MATERIJAL -> omogucuje da tekst koji smo slozili ostane u onom
obliku u kojem zelimo (da se ne raspadne).
- ne daje otisak
- visina nije jednaka visini slova
- imamo vise tipova slijepog tiskarskog materijala:
1. iskljucci,
2. reglete,
3. kvadrati,
4. stegovi,
5. proredi
1. 5. razlicitih su oblika i dimenzija.
- problemi se javljaju kod IZRADE TABLICA-> kucice se popunjavaju slijepim materijalom.
16
UKRASNI MATERIJAL -> ima zadatak da tekst kojeg slazemo uljepsa (pr. razne vrste
linija, okvira).
-> vrsta tiskovnog materijala (ostavlja otisak)
- 3 TIPA MATERIJALA KOJI OSTAVLJAJU OTISKE:
1. crte,
2. ukrasni materijal,
3. slova.
- prije su dizajn radili tehnicki urednici
- DlZAJNER kreira izgled knjige (npr. trostupacni tekst; dio slika kolor, a dio crno-bijeli;
duplex (dvobojne slike), odredivanje tehnike i dimenzija knjige -> daje estetiku).
- TEHNlCKl UREDNlK daje broj stranica koje ispadnu nakon dizajna knjige,
- dizajner i tehnicki urednik mogu biti sadrzani u jednoj osobi
- GRAFlCKl UREDNlK -> brinuo se o realizaciji posla,
- tehnicki urednik -> radi montazu.
PROBNI OTISAK
SPALTA -> tekst otisnut u dugackim stupcima na relativno slabom papiru.
KOREKTURA -> usporeduje se originalni tekst (rukopis) sa slozenim tekstom,
-> radi je covjek koji dobro zna jezik,
-> ako ne korigiramo rukopis, time se siri neznanje i krive informacije.
Nakon korekture ide SLAGANJE TEKSTA (rucni slog).
SLAGARSKI MATERIJAL:
- pismovni materijal,
- linije,
- ukrasni materijal,
- slijepi materijal (bezlicni materijal) -> pr. lSKLJUCCl (poravnavaju retke na
pocetku i na kraju)
- dijeIovi sIova:
1. glava,
2. trup,
3. signatura.
17
- pismovna garnitura: 6 - 72 pt.
PROBLEM -> debljina svih slova nije jednaka (pa razmak medu slovima nije isti)
- tipografska tocka (1pt = 0,376 mm)
- cicero = 12 pt (12 pt x 0,376 = 4,512 mm)
1 mm = 2,66 pt
- TlPOMETAR (300 mm/798 pt) -> 1 m = 2660 pt
STROJNI TISAK (rucni)
Velike rucne slagarne -> zaposleno puno ljudi koji rucno slazu neki tekst.
Pronalazak nacina da se slova mogu slagati strojem -> nisu radili slova nego kaIupe (pa
slova nisu bila ispupcena nego udubljena u povrsinu)
- MATRlCE => mali kalupi.
Napredak je u tome sto smo sada mogli lijevati citav olovni redak, a ne samo jedno slovo.
- VODlLlCE -> omogucavaju da matrice padaju po nama zeljenom redu
- MATRlCE -> lako su se kvarile (slozen mehanizam)
- odvajanje stroja za lijevanje od stroja za pisanje (napredak) -> ispis slova na busenoj
traci koja se namotavala na spulu -> gurnemo traku u stroj za lijevanje koji matrice salje u
male kalupe i lijeva ga (busenje i lijevanje se ne moraju dogadati u isto vrijeme) ->
ubrzana proizvodnja.
LlNOTYPE -> stroj koji radi na principu busenja kartica.
Tiskovne forme vise nisu ispupcene, nego u jednoj ravnini
Tiskovne povrsine nose boju i sluze za tisak
Slobodne povrsine nemaju boje i ne nose tisak
PLOSNl TlSAK -> za tiskovne forme u jednoj ravnoj povrsini
- FOTO-KEMlJSKl PRlNClP -> tamo gdje hocemo nanijeti boju nanesemo je, a
tamo gdje necemo, ne nanesemo je.
- METALNE FOLlJE (bakar, mesing, legura) sa fotoosjetljivim slojem na koji se
nanosi fotosenzibilan sloj koji nanosi boju.
- nije potrebno lijevanje slova
- na tiskovnoj ploci osvijetlimo neku stranu (dio prihvaca boju, a dio ne) kao da
osvjetljavamo film.
- NOVO: fotoaparat za slikanje slova (fotoslog).
18
FOTOSLOG
FlLM -> ono na cemu radimo fotografiju
FOTOGRAFlJA -> moze biti u pozitivu i u negativu
SLAJDOVl -> odmah postaju fotografije u pozitivu
- nakon obasjavanja filma, mi osvjetljavamo film.
PROBLEM: sporo pisanje.
NAPREDAK: nastojanje elektronickog povezivanja tako da se pritiskom na tastaturu
otisne zeljeno slovo.
NOVO: racunala -> omogucuju korekturu slova na ekranu
-> izlazne jedinice: PAPlR -> ispis se zvao FANA (fana je posebni foto-papir),
FlLM.
-> laserski pisac u faxevima.
FANA -> je imala definiran redak i tip slova (korektura se vrsila na fani, a ne na ekranu)
-> potom se vrsio ispis na film u trakama.
RACUNARSKI SLOG (DTP)
Upisujemo sve u racunalo, pa ispisujemo sve laserskim printerom; korektura se
vrsi u racunalu.
Tipovi izlaznih jedinica:
1. Printer,
2. Osvjetljivac -> osvjetljava film definirane sirine,
3. Osvjetljavanje tiskovne forme laserskim pisacem (CTP = computer to plate)
4. Tisak -> samo ima racunala i tiskarske strojeve (lNK-JET -> direktni tisak sa
racunala).
neosvjetljeni
film
a
b
c
d le e }
iz v o r s v je t l a
n e o s v j e tl je n i
f i l m
s t a k l e n i d i s k ( c r ne b o j e s a n e
p o v r s in o m s l o v a k o j e m i e l i m t is n u ti ) `
M
Tastatura
X
lzvor svjetla
Motor
19
PRIPREMA TEKSTA
CPT -> computer to print
-> zadnji krik tehnologije
-> ink-jet tehnologija
OBRADA SLIKE
Reprofotografija = reprodukcijska fotografija.
Reproduciranje originala mora biti takvo da ta reprodukcija bude sto vjernija originalu
(sto je uz danasnju tehnologiju i tromost naseg oka vrlo lako moguce).
Cesto je reprodukcija bolja od originala -> zbog razvijene tehnologije i tromosti oka (treba
imati dobra racunala i biti vrstan retuser).
FILM -> nosioc sIike (neosvjetljena folija)
-> medij na kojem nosimo sliku
FOTOGRAFIJA -> fiIm + sIika
(osvjetljen)
-> moze biti u pozitivu (za slajdove -> mogu se reproducirati u jednobojnoj i
visebojnoj tehnici na papir) i negativu (za slike).
Za dobru pripremu, original mora biti korektno napravljen.
Postupak obrade slika zove se RETUS (to je reprofotografski postupak).
RETUS je reprofotografski postupak u kojem mi svjetlije dijelove neke slike mozemo
potamniti, a tamnije dijelove posvjetliti.
POSTUPAK DOBIVANJA SLIKE NA FILM -> foliju trema namazati fotoosjetljivim slojem i na nju
nasnimiti negativ da bi na tiskovnoj formi dobili pozitiv.
20
REPROFOTOGRAFSKA KAMERA PO OBLIKU MOZE BITI:
a) horizontaIna b) vertikaIna
Fotoosjetljivi sloj filma je prepun zrna -> zato na uvecanoj slici dobivamo mrlje.
POVECANJE SLIKE -> snimimo original, retusiramo ga, pa ga snimimo kao original (i taj
postupak ponavljamo sve dok ne dobijemo sliku u zeljenoj velicini).
Horizontalna reprofotografska kamera moze napraviti veca povecanja slike nego
vertikalna kamera.
SKENER -> eIektronski citac koji procita sIiku.
Razlikujemo 2 tipa skenera:
1. Rotacijski -> reagira na intenzitet svjetla,
-> u racunalu se fotografija digitalizira (01) i tad iz nje mozemo raditi sto
hocemo.
2. PIosni skener
Razlikujemo dvije vrste plosnih skenera:
1. Transparentni -> cita prozirnu foliju,
2. Netransparentni > cita iz neke knjige (s iste strane cita i obasjava).
21
CASOPISI po definiciji mogu biti:
1. zabavni -> moraju biti atraktivni, u trendu (za to je potrebna silna banka
podataka; sarenilo slika),
2. znanstveni,
3. strucni.
Sliku mozemo dobiti u racunalu pomocu: vertikalnih i horizontalnih kamera i skenera.
FOTOMONTAZA -> u racunalu se mogu napraviti takvi prepravci da se ne vidi montaza
(zato se na sudu kao dokazi ne priznaju fotokopije i videosnimke).
2 tipa fotografija po boji:
1. jednobojne,
2. visebojne.
2 tipa fotografija po tonu:
1. jednotonske,
2. visetonske.
JEDNOTONSKA FOTOGRAFIJA -> crno-bijela (samo 1 ton boje) -> ako ima boje, onda je ta
boja u samo jednom tonu.
VISETONSKA FOTOGRAFIJA -> ima prijelaze iz bijele boje u crnu (vise tonova).
Jednotonska fotografija je dobra za izradu crteza, nacrta, skica, tablica...
Zasto se kod jednotonske reprodukcije javlja osjecaj prijelaza dubine (kao kod visetonske
reprodukcije) -> zato jer su jednotonske reprodukcije bazirane na gusce ili rjede
nanizanim crticama koje daju osjecaj prijelaza, dubine (visetonska reprodukcija je,
ustvari, prijevara -> za to je kriva tromost naseg oka).
Jednobojne fotografije:
1. Jednotonske (ciste linije, maksimalni kontrast),
2. Visetonske (blagi prijelazi -> siva).
Debljina nanosa diktira tonove:
VISOKI TISAK -> mozemo nanijeti samo jednake nanose boje -> problem rjesavamo
gustocom linija koje gledamo s velike udaljenosti (tromost oka).
Sto su linije gusce, to je tamniji ton boje.
Trik -> RASTER -> pomocu rastera iz jednotonske fotografije dobivamo visetonsku
fotografiju.
22
OBRADA SLIKE
- tvrdi negativ
MEKl FlLM -> reagira na veci ili manji dotok svjetla (crno-bijele visetonske fotografije).
TVRDl FlLM -> reagira na svjetlo (nema tonskih prijelaza).
-> ako nema dotoka svjetla, ne reagira (primjena -> kod slikanja zvijezda...)
-> za imitaciju visetonske reprodukcije za tisak koji ima jednolican nanos
boje
- normalni negativ
RASTER -> za dobivanje efekata visetonske reprodukcije (zbog tromosti oka).
-> koncentracijom tockica dobivamo efekte tamnijeg i svjetlijeg.
PRINCIP RADA RASTERA:
TVRDl FlLM -> osvjetljenje ovisi o intenzitetu svjetla.
23
DETALJ -> vazni su ostri rubovi osvjetljenja na filmu
RASTERSKA MREZICA -> komad stakla na kojem smo iscrtali tamne pruge i vertikalno i
horizontalno.
-> gustoca rasterskih mrezica: najcesci odnos: l = l
1
.
Imamo razlicite tipove rastera:
RASTER U OBLIKU KONCENTRICNIH KRUGOVA-> za dobivanje jednobojne visetonske
reprodukcije:
KONTAKTNI RASTER -> za dobivanje kontaktnih rasterskih slika -> raster je na filmu
kontaktno matiran (d nije vazan).
KAKO DOBITI VISEBOJNU REPRODUKCIJU
TRIKROMIJA -> tri osnovne boje
-> 2 TIPA SINTEZA:
1. suptraktivna,
2. aditivna.
Mijesanjem triju osnovnih boja jedanput dobivamo crnu, a drugi put bijelu boju.
24
SUPTRAKTIVNA SINTEZA -> crna(K) -> karbon -> potpomaze crnu boju (ostrija,
izrazajnija reprodukcija).
Mijesanjem CMYK: zute (Y), magente (M), cijan (C) i crne (K) dobivamo crnu.
ADITIVNA SINTEZA (RGB): mijesanjem crvene(R), zelene(G) i plave(B) dobivamo bijelu.
Crvena boja ima puno valnih duzina, zato jer ima vise tonova crvene boje (isto vrijedi i za
sve druge boje).
ETALONSKE BOJE: Y, M, C -> imaju tocno odredene valne duzine.
Danas se uglavnom koristi CMYK.
ZASTO SE KORISTE PALETE BOJA-> zato jer u reprodukciji CMYK nije ono sto predstavlja
original -> palete boja sluze za priblizavanje originalu (kad nam treba neki ton razlicit od
etalonskog).
FILTERI -> sluze za dobivanje originalnih tonova slike da u reprodukciji dobijemo
identicne tonove kao na originalu.
U racunalu je vec upisana valna duzina za boje, pa skener samo reagira na trazenu
valnu duljinu.
ORIGINAL REPRODUKCIJA
(original je gotovo jednak reprodukciji)
TISAK -> provodimo na isti nacin kako smo boje vadili iz originala (na istom mjestu
otiskujemo sve 4 boje -> dobivamo reprodukciju vjernu originalu).
25
PASER -> potreban za otiskivanje jedne boje na drugu -> u reprodukciji moramo imati
tako slozene boje da se preklapaju.
- vise vrsta pasera:
- paseri svih boja moraju se preklapati
Za visebojnu reprodukciju su nam potrebne boje suptraktivne ili aditivne sinteze.
U tisku se paseri moraju obavezno preklopiti. Paseri se nalaze na tiskovnoj formi.
Za visebojnu reprodukciju trebaju nam najmanje 4 tiskovne forme.
- dodatne boje
Tesko je i zahtjevno pomocu pasera podesiti 4 osnovne boje (mala su odstupanja ->
nase tromo oko to ne primjecuje). Danas se paseri podesavaju u racunalu.
MONTAZA
- radimo je rucno ili pomocu racunala.
Rucno ju radimo na montaznom stolu (slova i slike lijepimo na montazni arak)
Pomocu montaznih araka izradujemo tiskovne forme u odjelu koji se zove KEMlGRAFlJA
(kemijsko ispisivanje, iscrtavanje tiskovnih formi -> kemijski procesi izrade tiskovnih
formi; za izradu svih tipova tiskovnih formi).
3 nacina izrade tiskovnih formi:
1. mehanicki,
2. kemijski,
3. elektromehanicki.
TISKOVNE FORME -> elementi koji prenose boju iz rezervoara na tiskovnu podlogu.
Metode izrade tiskovnih formi:
1. tiskovna forma za visoki tisak,
2. tiskovna forma za duboki tisak,
3. tiskovna forma za plosni tisak
4. tiskovna forma za propusni tisak.
26
lzmedu tiskovne forme za visoki tisak i za duboki tisak je 100%-tna razlika (odn. ono sto
je kod jedne ispupceno, kod druge je udubljeno, i obrnuto).
Kod tiskovne forme za visoki tisak, duboki tisak i plosni tisak boja se nanosi, a kod
tiskovne forme za propusni tisak boja prolazi.
Montazni arak:
- folije za izradu tiskovnih formi (fotoefekti),
- sablone u racunalu za izradu tiskovnih formi (mehanicke, kemijske,
elektromehanicke).
ODJEL KEMIGRAFIJE -IZRADA TISKOVNIH FORMI
To je ona faza graficke proizvodnje ciji produkt omogucava da se posredstvom boje uz
odgovarajuci pritisak dobije slika originala na tiskovnoj podlozi.
Tiskovne forme izraduju se od metala, plasticnih masa, drva, kamena.
Nacini izrade tiskovne forme:
a) rucno,
b) strojno,
c) fotografski,
d) kemijski.
Tiskovnu formu karakteriziraju 2 osnovna elementa: to su tis. povrsine i slob. povrsine.
Upravo prema nacinu izrade tiskovnih i sIobodnih povrsina razIikujemo tiskovne
forme za:
1. visoki tisak,
2. plosni tisak,
3. duboki tisak,
4. propusni tisak.
27
SHEMA IZRADE TISKOVNE FORME
Kopirni predlozak dobivamo montiranjem slike i teksta, a tiskovnu formu dobivamo
snimanjem kopirnog predloska.
IZRADA TISKOVNE FORME ZA VISOKI TISAK
Tiskovna forma za visoki tisak moze se izraditi rucno i strojno.
KLISE -> tiskovna forma visokog tiska za reprodukciju ilustracija.
Nacini dobivanja kliseja:
a) kemijski (jetkanje) -> kemijski nacin dobivanja kliseja zove se JETKANJE, a to
je kontrolirano nagrizanje metala kiselinom do odredene dubine.
b) mehanicki (graviranje) -> mehanicki nacin izrade kliseja zove se GRAVlRANJE,
a to je izrezivanje metala do odredene dubine.
KLISEI mogu biti:
1) FOTOTIPIJE -> tiskovne forme za reproduciranje crteza (jednotonskih
originala),
2) AUTOTIPIJE -> tiskovne forme za reproduciranje slika, fotografija, odnosno
visetonskih originala.
Za njihovu izradu je potreban kopirni predlozak koji je rastriran.
Da bi dobili sliku u boji moramo imati 4 kopirna predloska (rastrirana) da bi on njih dobili
4 kliseja (autotipije, tiskovne forme) -> zbog 4 osnovne boje.
28
PROCES DOBIVANJA KLISEA JETKANJEM
Snimanjem originala dobivamo kopirni predlozak (vidi shemu), a to je ustvari pozitiv ili
negativ originala.
Metalnu plocu od koje ce nastati klisej moramo premazati svjetloosjetljivim slojem na koji
cemo tada kopirati dobiveni kopirni predlozak.
OSVJETLJAVANJEM PLOCE upravo cemo dobiti ona mjesta koja treba izjetkati (kontrolirano
otopiti metal odgovarajucom kiselinom).
I. FAZA (osvjetljavanje)
II. FAZA (kopiranje)
III. FAZA (jetkanje odgovarajucom kiselinom)
IV. FAZA (tisak)
Otisak je vjeran originalu.
29
IZRADA TISKOVNE FORME (KLISEA) MEHANICKIM PUTEM (GRAVIRANJE)
Dobiva se izrezivanjem u metalu, tj. graviranjem.
Uredaj kojim se gravira naziva se KLISOGRAF -> sastoji se od 2 osnovna dijela:
1. opticki dio,
2. gravirni dio (gravirna igla).
1. i 2. se nalaze na istoj osovini.
GRAVIRNA IGLA -> djeluje na mjestima gdje svjetlo prode (preko fotocelije koja djeluje
na gravirnu iglu, koja izrezuje metal).
IZRADA TISKOVNE FORME ZA PLOSNI TISAK
lzraduje se od razlicitih materijala (aluminij, kamen, cink, plasticne folije).
Ovu tiskovnu formu takoder karakteriziraju 2 osnovna elementa: tiskovne i slobodne
povrsine (one su prakticki u istoj ravnini, teoretski nisu).
Pitanje je na koji nacin izvrsiti otisak samo na odredenim dijelovima tiskovne podloge
-> radi se o tome da su tiskovne i slobodne povrsine na tiskovnoj formi za plosni tisak
fizikalno kemijski razlicite.
Boja je na bazi ulja.
Ako zelimo reproducirati neki original pomocu tiskovne forme za plosni tisak onda ce to
izgledati ovako:
I. ODJEL REPROFOTOGRAFIJE
- original u odjelu reprofotografije snimimo i dobijemo kopirni predlozak.
II. ODJEL KEMIGRAFIJE
30
III. TISAK
-> indirektni nacin dobivanja tiskovne forme za plosni tisak, dok se direktni nacin danas
vise ne koristi osim u svrhu umjetnicke reprodukcije.
DIREKTNI NACIN IZRADE TISKOVNE FORME
Zove se LlTOGRAFSKl TlSAK ili KAMENOTlSAK.
Kao tiskovna forma se koristi kamena ploca.
Najstariji postupak plosnog tiska je LlTOGRAFSKl TlSAK ili KAMENOTlSAK, a ime je
dobio po tome sto je tiskovna forma od kamena (specijalni kamen koji je porozan i koji u
podjednakoj mjeru upija masnocu i vodu).
Tiskovne povrsine dobiju se crtanjem masnom kredom po kamenu.
Ove povrsine dobro upijaju boju, a odbijaju vodu.
Za svaki otisak povrsina litografskog kamena mora se navlaziti vodom, a onda premazati
bojom.
IZRADA TISKOVNE FORME ZA DUBOKI TISAK
Tiskovne povrsine su udubljene i u njih dolazi boja.
Zove se jos i BAKROTlSAK.
- Za dobivanje prave visetonske reprodukcije.
Tiskovna forma ima bakrotisne loncice.
IZRADA TISKOVNE FORME ZA PROPUSNI TISAK
Kod ove tiskovne forme slobodne povrsine i tiskovne povrsine nalaze se u istoj ravnini.
Slobodne povrsine i tiskovne povrsine se razlikuju po tom sto tiskovne povrsine
propustaju boju, a slobodne ne.
- Za dobivanje jednotonskih reprodukcija.
Specificnost: moze otiskivati na sve materijale koji postoje (jedino ta vrsta tiska).
OSNOVNA PROIZVODNJA (TISAK)
TISAK -> nacin prenosenja boje sa tiskovne forme na podlogu u onoj konturi u kojoj je
tiskovna forma.
-> mehanicki prijenos boje i tiskovne forme na podlogu.
4 osnovna tipa tiska:
1) Visoki tisak -> imamo nekoliko tipova tiska (knjigotisak, fleksotisak, letterset),
2) PIosni tisak -> imamo nekoliko tipova tiska (offsetni tisak, svjetlotisak, dilitotisak),
3) Duboki tisak -> imamo nekoliko tipova tiska (bakrotisak, celicni tisak, termografski
tisak, tiflografski tisak -> tisak za slijepce)
4) Propusni tisak -> jedan od tipova propusnog tiska je sitotisak.
31
1. DIREKTNI TISAK -> tisak gdje je kontakt izmedu tiskovne forme i podloge direktan
(medusobni sraz).
2. INDIREKTNI TISAK -> tiskovna forma daje otisak na prijenosni valjak, a zatim valjak
prenosi otisak na podlogu.
VISOKI TISAK
KNJIGOTISAK -> direktna tehnika tiska.
-> upotreba olovnih slova (danas se malo upotrebljavaju)
- OLOVO > legura antimona, aluminija i bakra.
-> jedna legura tiskovne forme koristi se za otprilike 30 000 otisaka.
-> zahtjeva gladak papir (satinirani)
-> pocetak upotrebe oko 700. g. pr. Kr. -> Drvorez kao tehnika tiska (izrezivanje u drvu)
FLEKSOGRAFSKI TISAK -> direktna teh. tis.
-> naziva se jos i ANILINSKI TISAK prema boji kojom se radi ta vrsta tiska.
Tiskovna forma kojom se izvodi tisak je od gume iIi pIastike.
Gumene tiskovne forme -> koristile su se u samom pocetku (bile su relativno mekane ->
npr. zig).
Pogodan za otisak na mekanim materijalima zato jer je guma mekana.
ANILINSKE BOJE su rijetke pa tiskovnu formu nije potrebno jako pritisnuti da bi dobili otisak
(blagi pritisak) i boje vrlo brzo hlape (pogodno za otisak na staklu).
-> ostavlja trag i na hrapavim podlogama.
-> za otiske na salvetama (boja samo sa jedne strane).
32
RENESANSA VISOKOG TISKA -> plasticne tiskovne forme (mogu napraviti nekoliko milijuna
otisaka prije nego sto se potrose).
-> Za otiske na plasticnim vrecicama, folijama, staklu, ...
Plastotipija -> proces izrade tiskovnih formi od gume.
Letterset -> naziva se jos i suhi offset (indirektna tehnika tiska -> odvija se uz pomoc
prijenosnog valjka).
-> zove se i suhi offset zato jer nema vode.
-> za grupne tiskovine (kutije za jaja uglavnom jednobojne, lak...).
-> tiskovna forma je od plasticnih materijala.
PLOSNI TISAK
OFFSETNI TISAK -> indirektna tehnika tiska
-> plosna tiskovna forma
-> cesta upotreba (vise od 50%)
-> brzina rotacije -> 60 000 - 80 000 otisaka u satu
-> tisak na balama (potrebni su kvalitetni papiri)
-> omogucuje visebojnu reprodukciju (vrlo kvalitetnu)
-> prvo se na tiskovnoj formi jednim valjkom nanosi voda, a potom se nanosi boja
-> susenje papira od vode lNFRACRVENlM ZRAKAMA.
LITOGRAFSKI TISAK -> Kamenotisak
-> tisak pomocu LlTOGRAFSKOG KAMENA (nanosenjem masne krede, a potom
vode)
-> iz toga se razvio Offsetni tisak (preteca Offset tiska)
-> cesto ga koriste umjetnici
-> daje do 50 otisaka
-> kako se u proslosti cuvala vjernost otiska -> na papir bismo otisnuli original s
kamena i prenijeli bi taj otisak na drugi kamen.
- KROMOLITOGRAFIJA -> uz upotrebu vise boja.
SVJETLOTISAK -> na staklenoj ploci debljine 1 cm koja je oslojena fotoosjetljivom
zelatinom koju osvijetlimo.
Slabije osvijetljena mjesta su OLEOFOBNA (ne privlace boju), a jace osvijetljena mjesta
su OLEOFILNA (privlace boju) > tako dobivamo PRlVlD VlSEBOJNE REPRODUKClJE
(visetonski otisak, ali ne pravi kao kod BAKROTlSKA).
-> upotreba u umjetnickoj reprodukciji
-> daje do 1000 otisaka.
DILITOTISAK -> sa tiskovne forme se direktno otiskuje na podlogu
-> nema cestu upotrebu (prije se koristio za tiskanje novina)
-> tiskovna forma je u negativu
33
DUBOKI TISAK
-> za visetonsku reprodukciju (razlicit nanos boje na povrsinu),
-> u ostalim tipovima tiska visetonska reprodukcija se dobiva pomocu RASTERA.
-> direktna tehnika uz pomoc RAKELA (skida visak boje).
BAKROTISAK -> tiskovna forma je od bakra
-> za dobivanje prave klasicne visetonske reprodukcije
CELICNI TISAK -> tiskovna forma je od celika (nastala je graviranjem udubina u koje
naguramo boju i napravimo otisak).
-> cesto se upotrebljava RELJEFNOST (PREGANJE)
TERMOGRAFSKI TISAK -> stvaranje pozitivnih i negativnih zona na papiru.
-> prah na temperaturi bubri i kruti (u peci zbog grijaca)
TIFLOGRAFSKI TISAK -> tisak za slijepce
-> reljefni otisak je ispupcen u strogo kontroliranim zonama,
-> papiri moraju biti pogodni za plasticnu (trajnu) deformaciju, ali ne smiju pucati.
-> odvija se uz pomoc preganja ili celicnog tiska.
34
PROPUSNI TISAK
SITOTISAK -> boja prolazi kroz tiskovnu formu
-> mrezica se premazuje fotoosjetljivim slojem, stavlja se film i osvijetli (gdje ima
boje mrezica ce se oprati, nestati).
-> boja se nanasa u velikom sloju (moze se osjetiti gdje boje ima, a gdje je nema.
-> danas se cesto upotrebljava
-> lagana je i jednostavna izrada tiskovnih formi,
-> za otiske na drvu, staklu, plastici, metalu, tekstilu, ...
OSTALE VRSTE TISKA
KSEROGRAFSKI (ELEKTROSTATICKI) TISAK -> radi na principu fotokopirnog stroja
(fotokopija se prije radila na posebnom fotoosjetljivom papiru).
-> na pozitivna mjesta na ioniziranom papiru privlaci se prasak, uz pomoc grijaca
se prasak osusi i papir izlazi iz stroja kao fotokopija.
- 2. vrste printera:
1. laserski printer,
2. printer s tonerom.
- laserskim putem izbjegavamo opticki dio (opt. dio omogucava prolaz svjetlosti
kroz opticku prizmu).
- PRlNTERl su fotokopirni strojevi bez optickog dijela, ali sa elektronickim dijelom.
TRANSFER-TISAK -> upotreba u otiskivanju tkanina
-> boja se otiskuje sa tiskovne forme na papir, a zatim pomocu zagrijanog valjka
na neku tkaninu (boja se zapece na tkaninu)
-> boje se ne mogu oprati sa tkanine
-> indirektni tisak
-> bilo koja tehnika nanasanja boje na papir
35
TAMPON TISAK -> na oblim povrsinama (olovke, upaljaci, ping-pong loptice, ...)
SLIJEPI TISAK -> na principu preganja povrsine (nema boje)
-> upotreba na koricama knjiga (korice moraju biti od tkanine)
TISKARSKI STROJEVI
- Podjela prema nacinu rada:
1. PLOCA O PLOCU -> tiskovna forma je u obliku ploce, a podloga isto u
obliku ploce.
-> najstariji strojevi
2. PLOCA - VALJAK -> valjak rotira
3. VALJAK - VALJAK
- Podjela po obliku papira na koji se tiska:
1. na arke,
2. na baIe.
- Podjela prema nacinu rada:
1. Rucne prese (rucni strojevi),
2. PoIuautomatske strojeve (rucno ulaganje),
3. Potpuno - automatske strojeve.
- Podjela po mogucnosti otiskivanja u bojama:
1. Jednobojni,
2. Visebojni (dvo, tro i cetverobojni).
36
- Podjela na mogucnosti otiskivanja:
1. Jednostrano otiskivanje 2. Obostrano otiskivanje
DANAS -> ploca o plocu na zaklopnom principu (u knjigotisku):
TISAK NA BALU -> za tiskanje novina pomocu agregata (novinske rotacije).
- BAKROTISNE ROTACIJE -> tiskovna forma je u bakru, za tiskanje novina.
Cetverobojna rotacija -> 4 boje u rotaciji.
TISKARSKI STROJ -> za TISAK, PREGANJE (reljef), NUMERIRANJE (za tiskanje
vrijednosnica, cekova, ...), PERFORIRANJE (busenje rupica na kartama za koncerte da se
mogu otkinuti; doradni postupak), LAKIRANJE (faza zavrsavanja proizvoda, uljepsavanje,
dorada), SAVIJANJE, REZANJE (na potreban format), OTISKIVANJE (boje na papir > klasicni
tisak).

Skrip Ta

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skrip Ta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAFICKI FAKULTET SVEUClLlSTA U ZAGREBU

You might also like