SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

THE CRISIS OF CREDIT VISUALIZED SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2012.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

THE CRISIS OF CREDIT VISUALIZED SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Monetarna ekonomija Mentor:

Student:

Opatija, sijeanj, 2012. godina

SADRAJ UVOD ........................................................................................................................................ 2 1. SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA ..................................................................................... 3 1.1. Stanje prije svjetske ekonomske krize i izbijanje svjetske ekonomske krize .................. 4 1.2. Uzroci svjetske ekonomske krize .................................................................................... 4 1.2.1. Problem hipotekarnih kredita .................................................................................... 6 1.3. Mjere ublaavanja krize ................................................................................................... 7 1.3.1. Intervencija drave .................................................................................................... 8 2. RECESIJA .............................................................................................................................. 9 2.1. Ponaanje potroaa u recesiji ....................................................................................... 10 2.2. Osnovne mjere oivljavanja svjetske ekonomije ........................................................... 10 ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 12 LITERATURA ......................................................................................................................... 13 Poslovna praksa i principi karakteristini i uspjeni u tzv. Staroj ekonomiji, odnosno industrijskoj eri, ne samo da su neprikladni za dananje poslovno okruenje ve su, dapae, nepoeljan teret. Novi nain poslovanja sve je vie mekan. To je razlog da organizacije i menaderi dananjice nastoje preusmjeriti svoju panju od tzv. tvrdih varijabli, kao to su struktura, sustavi, tehnologija, proizvodna praksa i procesi, fi nancije i slino, prema razliitim

UVOD U ovom seminaru e biti govora o tome koji su razlozi doveli do svjetske ekonomske krize, tko je za njih odgovoran te naposljetku to se moe poduzeti da se negativne posljedice krize smanje i kako. Ljudska pohlepa je sigurno najznaajniji element koji je doprinio tome, meutim kao takav on nije znanstveno mjerljiv te se spominje usputno. Ali, kako objasniti onda da ovjeku nije dovoljna cijela koliina novca ovoga svijeta, ve mora stvarati fiktivni novac, pa koristiti taj fiktivni novac kao zalog za daljnja zaduivanja i tako u nedogled. Po posljednjim podacima, koliinom fizikog novca moe se pokriti samo otprilike 3% cjelokupne novane cirkulacije. Gotovo da ne postoji privredna grana kojoj teka ekonomska kriza ve odavno nije zakucala na vrata, i koja ne osjea, znaajnije posljedice krize na tritu Lanana reakcija izazvana recesijom u zemljama amerikog kontinenta ostavit e odreene posljedice i u ovoj brani, koje e, sigurno, rezultirati smanjenim obujmom prometa usluga i smanjenjem investicija u segmentu privatne sigurnosti openito. Pratei utjecaj ekonomske krize na kompanije iz sektora privatne zatite u regiji, Zapadnoj Europi, ali i ire, stekao se dojam da su, zapravo, domiljatost menadmenta i oslanjanje na vlastite ljudske i materijalne resurse presudni faktori koji determiniraju s koliko e se, zapravo, uspjeha kompanija nositi s prijetnjom koja je krenula sa Zapada. Globalni financijski sustav se osipa velikom brzinom. To se deava usred viestruke krize hrane, klimatske i energetske krize, koje uveliko oslabljuju mo SAD-a, Europske Unije, i globalnih institucija kojima oni dominiraju, a posebice Meunarodni monetarni fond, Svjetska banka i Svjetska trgovinska organizacija. Nije u pitanju samo legitimitet neolibralne paradigme, nego i sama budunost kapitalizma kao takvog. Kaos u globalnom financijskom sistemu je takav da su vlade sjevernih zemalja pristupile mjerama koje su progresivni pokreti zagovarali godinama, kao to je nacionalizacija banaka. Ove su mjere poduzete u nekim zemljama u svrhu kratkotrajne stabilizacije, i jednom kada oluja proe, banke e se najvjerojatnije vratiti u privatni sektor. To je po svemu sudei neizbjeno, meutim bilo bi dobro na bilo koji nain izbjegavati to due takav scenarij, jer banke u rukama privatnih poduzetnika znae samo jedno profit. Drava koja stavi banke u vlastitu slubu i slubu graana bi bila sigurno socijalno osjetljivija i u svakom sluaju moemo rei ljudskija nego banke u privatnom vlasnitvu.

1. SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA Krize danas pogaaju gospodarske subjekte, politike i dravne institucije, kao i razliite druge organizacije, ali i ovjeka kao osobu. Neke krize uzrokuju velike i nepopravljive tete, a iz nekih se moe izii s boljim kredibilitetom (kriza kao pogodnost). Zbog velike vanosti kriza, danas se u suvremenom menadmentu pridaje velika pozornost kriznom komuniciranju. Krize imaju, ili bi trebale imati, strateko mjesto u ivotu organizacija. Kriza i krizna komunikacija mogu se razumjeti kroz uporabu strategija kao odgovor na krizu.Sa ovom dubokom krizom mi ulazimo na nepoznati teritorij posljedice financijske krize e biti drastine, ljudi su ubaeni u osjeaj duboke krize; bijeda i tekoe e se poveati za mnoge siromane ljude u svim krajevima. Ne smije se prepustiti ovaj trenutak desnim populistima, ksenofobnim grupama, koje e se sigurno pokuati okoristiti strahom i bijesom ljudi za svoje reakcionarne ciljeve.Pokreti protiv neoliberalizma su stvarani i jaali tijekom desetljea, i nastavit ce jaati sa svijeu ljudi koji su bijesni kada vide kako se javnim novcem plaaju problemi za ije stvaranje oni nisu odgovorni, a koji su ve zabrinuti utjecajem na okoli i rastom cijena, posebno hrane i energije. Ti e pokreti rasti kad se recesija bude poela osjeati i kad ekonomija pone tonuti u krizu.U ovome trenutku vea je otvorenost prema alternativama, ali da bi osvojile panju i podrku, one moraju biti praktine i neposredno primjenjive. Postoje uvjerljive alternative koje su ve u procesu primjenjivanja, a u prolosti smo ve pokuali primjeniti puno dobrih ideja, ali bezuspjeno. Nae alternative stavljaju dobrobit ljudi i planeta u sredite, zbog toga je neophodna demokratska kontrola nad financijskim i ekonomskim institucijama. To je crvena linija koja povezuje nae prijedloge koje slijede.Proizvodnja u svijetu mjerena domaim bruto proizvodom, BDP-om, opada. Stope rasta BDP-a znatno se smanjuju. U polugodinjem izvjeu Meunarodnogamonetarnog fonda (MMF) iz listopada 2008. stope rasta BDP-a u svijetu prepolovljene suu odnosu na ionako male stope predviene u tom izvjeu od prije est mjeseci. Kad se smanjuje BDP, smanjuje se angairanje proizvodnih faktora, prije svega rada. Zato nezaposlenost raste. Proces smanjenja proizvodnje i porasta nezaposlenosti zovemo recesija. Recesija se u svijetu produbljuje. Tanka je granica izmeu recesije i krize, kao vrlo duboke recesije koju karakterizira visoka nezaposlenost. esto je to stvar osobne percepcije (kad moj susjed izgubi posao, to je recesija, a kad ja izgubim posao, to je kriza). Porast nezaposlenosti znai smanjivanje dohotka, a ono pak znai smanjivanje potronje, prije svega za obinog ovjeka. Smanjivanje potronje rezultira manjim stupnjem zadovoljenja potreba i porastom siromatva, s mnogim negativnim posljedicama. Dananja recesija zapoela je u SAD-u. U globaliziranom svijetu recesija se iz jedne zemlje lako prenosi u drugu. Intenzitet njezina prenoenja ovisi o ekonomskoj snazi zemlje u kojoj je prvobitno nastala. Poto je SAD jo uvijek ekonomski najsnanija zemlja svijeta, njezin je utjecaj na svjetsku privredu najvei. Kae se: Kad SAD kihne, svijet dobije upalu plua. Iz SAD-a recesija se proirila na Europu i na Aziju. Kriza koja je nastala na amerikom tritu osjetila se u cijelom svijetu. to vrijeme vie odmie, bolje se vidi prava dimenizja i veliina ove krize . I pored toga to je kriza izbila na tritima SAD-a za kratko vrijeme je pokazala svoj utjecaj i na trita u cijelom svijetu. Ovo stanje pokazuje koliko su trita svijeta meusobno povezana. Tako se kriza ne zadrava samo kao lokalni dogaaj ve poprima globalno stanje. Zemlje zahvaene krizom poele su poduzimati mjere ali se pokazala potreba da sve zemlje svijeta trebaju skupa poduzeti potrebne mjere.

1.1. Stanje prije svjetske ekonomske krize i izbijanje svjetske ekonomske krize Prije krize na tritima je vladala optimistika atmosfera. Vrijednost na tritu nekretnina je bilo u stalnom porastu. Cijene nafte su shodno porastu potranje bile u stalnom poveanju. U mjesecu srpnju 2008. cijena nafte po barelu dostigla je 147 dolara. Porast cijena nafte odrazio se i na porast cijena prehrambenih proizvoda uslijed sue a to je preraslo u krizu. Kako su cijene stambenih objekata u SAD-u bile u porastu, banke su pruanjem kredita na ovom polju planirale profitirati1. Ovim kreditima su se ak mogli koristiti i klijenti koji su posjedovali slabu mo plaanja. Oni koji su putem kredita postali vlasnici stambenih objekata nakon rasta vrijednosti stambenog objekta, kao garanciju su pokazivali dodatnu vrijednost stambenog objekta i tako uzimali novi kredit. Na primjer ukoliko je kua uvrijednosti od 10.dolara kupljena u potpunosti od kredita, porast vrijednosti stambenog objekta u iznosu od 51% vrijednost kue poveava na 15 tisua dolara, tako da je klijent kao garanciju pokazivao dodatnih pet tisua dolara na osnovu kojih je mogao uzeti novi kredit. Banke koje su nudile kredite, ne ekajui isplatu kredita, kao obveznice na trite su pokazivale vrijednost stambenih objekata pod hipotekom i tako izvlaile nove izvore i otvarale nove kredite. Ove kupljene obligacije su takoer kao fond prodavale vlasnicima tednje. Kada su poele padati cijene stambenih objekata u SAD-u, oni koji su imali slabu snagu plaanja muili su u isplati i banke su uzele stambene objekte iji krediti nisu biliisplaeni. Banke kojima je bila potrebna gotovina poele su sa prodajom uzetih stambenih objekata i tako je zbog porasta potranje dolo do jo veeg pada cijena. Pad u cijenama stambenih objekata uslovio je da i obligacije zasnovane na stambenim objektima takoer izgube vrijednost2. Ovo stanje je dovelo u teku situaciju financijske ustanove koje su kupile spomenute obligacije. Poto nisu izmijenjene odgovornosti o isplati prema osobama ulagaima banke su zato to su izgubile na vrijednosti zapale u krizu po pitanju kapitala. Banke su suoene sa problemom gotovine tako da su isplatu mogle da vre jedino uzimanjem zajma od drugih financijskih institucija. Meutim kako je okruenje bilo jako neodreeno i rizino zaduivanje ih je vie kotalo. U ovakvom stanju banke nisu pozitivno gledale na otvaranje novih kredita i zapaa se suenje u financijskom sistemu. Ovo stanje je stvorilo sredinu nepovjerenja na financijskom tritu i odgovorne banke su polako poele propadati. Financijska kriza je poela pokazivati svoj utjecaj i na reel sektoru. 1.2. Uzroci svjetske ekonomske krize Kao i do sada uzroci recesije su pekulacije na financijskim tritima. One su posljedica pohlepe za to veim profitom. Da bi se on ostvario, pekulanti kockaju, klade se na financijskim tritima. Ako oekuju da e neki vrijednosni papir (vrijednosnica dionica ili obveznica)

Stutely, R. Ekonomski pokazatelji : smisao ekonomije i ekonomskih indikatora. Zagreb : Poslovni dnevnik : Masmedia , [2007] 2 Malei, M. Upravljanje u krizi. // Meunarodne studije. -3(2003), 1 ; str. 51-67.

poskupiti, oni ga kupuju sada, pa ga prodaju kasnije kad poskupi i tako ostvaruju zaradu. Ali ako u meuvremenu vrijednosnica pojeftini, pekulant e imati gubitak. Ova sadanja kriza svojim intenzitetom podsjea na veliku ekonomsku krizu 1929-33 godine. Meutim, dok je ta kriza prije 80 godina bila prvenstveno izazvana pekulacijama dionicama industrijskih firmi, dotle je ova sadanja veinom bila izazvana pekulacijama u vezi tzv. drugorazrednih hipotekarnih kredita ('Subprime mortgage loans'). Ona je ujedno i oznaila upitnost mogunosti samo-regulacije sadanjeg kapitalistikog trita openito, a pogotovo bankarskog, i to onog investicijskog bankarstva. Najjasniji indikator krize je opi porast kamatnjaka koji dunike s klauzulom promjenjivih kamatnih stopa dovodi u poloaj kreditne nesposobnosti uz istodobni pad vrijednosti imovine pod hipotekom Da bi se stimuliralo pekuliranje, financijski inenjering u investicijskim bankama (a to su banke koje se bave kupnjom i prodajom vrijednosnica) izmislio je nove proizvode terminske poslove. Terminski poslovi ili ronice su kupnja neke vrijednosnice sada (ili na spottritu, kako se to kae) s njezinom isporukom u nekom buduem roku. Zato se takav posao zove i terminski. I kod terminskih poslova uveden je itav niz novih proizvodakao to su futures, swaps, options i drugi. To je dodatno stimuliralo pekulacije na terminskim tritima. Najvei poticaj razvoju terminskih trita dalo je kupovanje vrijednosnica na kredit ili uz marginu. Margina je postotak uea koji kupac mora uplatiti u novcu pri kupovini vrijednosnice. Ako je margina recimo 25%, tada kupnju vrijednosnice od 100 dolara (SAD) plaa samo 25 dolara, a drugih 75 dolara dobiva na kredit od brokera. Da biosigurao kredit, kupac kod brokera (posrednika) deponira tu vrijednosnicu od 100 dolara. Tako je broker osigurao kredit, a kupac platio svega 25 dolara vrijednosnicu od 100 dolara gotovinom ili kreditom banke. Na taj nain kupac sa 100 dolara gotovine moe kupiti vrijednosnica za 400 dolara. Gotovinom se moe kupiti vei iznos vrijednosnica od vrijednosti uloene gotovine, kao to ovjek polugom moe podii teret vei od svoje teine. Zato se omjer kupnje vrijednosnica i uloene gotovine zove financijska poluga. Na taj nain pekulanti mogu s odreenim iznosom novca kupiti viestruko vei iznos vrijednosnica. Ekspanzivna monetarna politika i niske kamatne stope pekulantu poveavaju mogunost kupovanja vrijednosnica. Kad cijene vrijednosnica rastu, oni dobro zarauju. Dunosnici investicijskih banaka dobivaju milijunske nagrade u vidu plaa ili bonusa. Zarada na tritima vrijednosnih papira navodi sve vie pekulanata da uu u posao. Potranja za vrijednosnicama na terminskom tritu raste. Njihova vrijednost se poveava kao balon. Ali kad taj balon prsne (mnotvo je razloga za to), tada cijene vrijednosnicama ponu padati. Kad cijena vrijednosnice od 100 dolara padne na npr. 80, tad broker naziva pekulanta jer vrijednost poloenih vrijednosnica (kolateral) nije dovoljna uz postojeu marginu (od 25%). Zato ga poziva da uplati gotovinu kako bi polog bio dostatan za osiguranje kredita. Spekulant nema novca, jer je u elji za maksimalnom zaradom sve uloio u vrijednosnice. Zato on daje nalog brokeru da proda dio vrijednosnica, kako bi poveao polog odreen marginom. Tako ine svi pekulanti. Iz tog se razloga poveava ponuda vrijednosnica na tritu. Njihova cijena jo vie opada.Proces se ponavlja, jer opadanje cijena vrijednosnica opet smanjuje vrijednost pologapa se prodaja vrijednosnica poveava, a njihove cijene dalje opadaju. Balon cijena vrijednosnica je prsnuo. Budui da i pekulant i broker posluju s kreditom, oni ih ne mogu otplaivati. Banka koja je dala kredit ne dobiva uredno otplate, pa je ugroena njezina likvidnost. Ona vie nemoe davati kredite. Ali ne samo to; neplaanje kredita ini neke zajmove nenaplativim, pa banke uravnoteuju svoje bilance smanjivanjem kapitala. To umanjuje kapitalnu adekvatnost (omjer kapitala i aktive), pa banke moraju smanjiti davanje kredita. Ako je iznos zajmova koji se ne 5

otplauju vei od kapitala, tada banka postaje nesolventna te ide usteaj. Steaj bilo koje banke smanjuje povjerenje u banke, a na njemu se temelji itav posao bankarstva. Steaj neke velike banke moe poljuljati povjerenje u itav bankarski sustav i dovesti do krize cjelokupnog sustava do sistemske krize. Da banka ne bi bankrotirala, druga banka ili drava je mogu dokapitalizirati, tj. mogu u nju uloiti kapital,spasiti je od steaja, ali i ostvariti svoje vlasnitvo nad njom.Smanjivanje mogunosti davanja kredita utjee na smanjivanje mogunosti privrede zazapoljavanje proizvodnih faktora (prije svega rada). Zato se smanjuje proizvodnja i poveava nezaposlenost. Rezultat je recesija o kojoj smo na poetku govorili. 1.2.1. Problem hipotekarnih kredita Na financijskim tritima postoji potranja za hipotekarnim kreditima koju generiraju dunici granine kreditne sposobnosti koji ne mogu plaati trine kamatne stope jer: a) nemaju istu kreditnu povijest, i (ili) b) ne mogu dokazati sigurne izvore dohodaka za pokrie anuiteta Drugorazredni krediti rizini su za kreditore i dunike jer se radi o kombinaciji visokih kamatnjaka, nedostatne kreditne sposobnosti i volatilnosti hipoteke (kolaterala) Drugorazredni hipotekarni krediti, prvorazredan su izvor zarade rizicima sklonim ulagaima. Kompanije koje ih odobravaju mahom donose velike profite svojim vlasnicima. Taj visoki profit temelji se na visokoj kamati koju su njihovi klijenti spremni plaati zato, kao to je gore i navedeno, to nigdje drugdje ne mogu dobiti kredit. Budui da je rije o kompanijama koje kotiraju na burzi u New Yorku, primamljeni velikom moguom zaradom, kupci njihovih dionica najee su bili veliki investicijski fondovi i hedge fondovi, mnogi od njih u vlasnitvu banaka sa sjeditem izvan SAD-a. Rije je o prii koja funkcionira odlino, dok dunici otplauju svoje obveze. Njihovo propadanje, meutim, pogotovo kada se zareda u ubrzanom ritmu kao poetkom 2007. godine u SAD-u, lako moe izazvati lananu reakciju velikih razmjera. Da bi ubrzao izlazak iz velike ekonomske krize, SAD je osnovao agenciju za garantiranje hipotekarnih kredita (Federal National Mortgage Association FNMA), popularno nazvanu Fannie Moe. Cilj je bio potaknuti poslovne banke da daju kredite za stambenu izgradnju koje e garantirati FNMA. Naime stanogradnja je radno intenzivna djelatnost, pa se njezinim poveanjem poveava zaposlenost radne snage, njihovi dohoci i potranja, te to daje impuls poveanju proizvodnje i zaposlenosti i privredu izvlai iz krize. Meutim, da bi garantirala hipotekarni zajam, FNMA je propisala stroge uvjete (npr. da mjesena otplata ne prelazi 30% primanja zajmoprimca itd.) Takvi su zajmovi bili relativno sigurni. Meutim, kad banka da hipotekarni zajam, ne moe dati drugi (moda jo povoljniji) jer nema rezervi. Da bi popunile rezerve, banke su na sekundarnom tritu poele prodavati ugovore o hipotekarnim zajmovima hipoteke uz diskont. Investicijske banke su ih kupovale, pa ak i uz mali diskont (recimo 1%) ostvarivale velike zarade jer se radilo o velikim vrijednostima. Velika zarada pothranjuje pohlepu. Da bi dobile to vie klijenata, banke su davale hipotekarne zajmove uz sve blae uvjete, ali uz viu cijenu. Tako je rastao rizik, ali i profit. Nastao je novi bankarski proizvod drugorazredna hipoteka(subprime mortgage), koja je vrlo profitabilna, ali i vrlo 6

rizina. Uostalom, rizik i profit uvijek idu rukom pod ruku. Broj drugorazrednih hipoteka je rastao, rasla je i zarada investicijskih banaka (kao i zarada njihovih dunosnika). No rastao je i rizik. Poveavala se mogunost da neki zajmoprimci ne otplate zajam. Kad se to dogodi, banke ne dobivaju likvidna sredstva od otplate. Raste njihova nelikvidnost, smanjuje se povjerenje u banke i balon hipotekarnih kredita prsne. Mnoge banke zapadaju u tekoe, pa postaju ne samo nelikvidne nego i nesolventne. Zbog vrlo razvijene mree meubankarskih zajmova i depozita, problemi koji se pojave u jednoj banci ire se na sve banke nastaje sistemska kriza. 1.3. Mjere ublaavanja krize Kako je dolo do suenja na tritu pad potranje ili oekivanja pada poeli su zabrinjavati investitore. Kako je obujam financijske krize jako veliki on je duboko utjecao na svjetskatrita. Poveanje cijene zlata na jako visoku razinu jedan je od pokazatelja nesigurne sredine.Ova kriza se usporeuje sa velikom krizom iz 1929. godine koja je(takoer) poela u SAD-u. U tom periodu SAD su doivjele veliku tetu a nezaposlenost je dosegla vrhunac. U tom periodu SAD je godinama ostao pod uticajem krize. Smanjenjem kredita otvora se put ogranienju u investicijskim i potroakim odlukama a moe doi do porasta nezaposlenost i zastoja. Zbog toga se na ovu temu vre znaajne intervencije. SAD je poznata kao centar liberalne ekonomije i intervencija drave na tritu je na minimalnom nivou. Meutim financijska kriza je toliko zastraujua i dola je u opasno stanje tako da su neke banke morale biti konfiscirane. U nekim krugovima ovo stanje se vezuje za socijalistiki pristup i ima sve vie zagovornika takve teorije, odnosno nacionalizacija banaka prije svega. Kriza koja je poela u SAD odrazila se na cijeli svijet. Zemlje koje su pogoene krizom poduzeli su razne mjere kako bi na najmanjoj razini zadrale tetu i gubitke koje je izazvala kriza. SAD su preuzele rukovodstvo nad nekim bankama dok je Irska sve uteevine stavila pod dravnu garanciju. Neke zemlje su objavile pakete podrke i plasirale velike koliine novca na trite kako bi spasile i podrale kapitale banki. U periodu kada se smanjuje financijski sistem osobe koje posjeduju uteevine mogu iz zabrinutosti da e banke bankrotirati povui svoj novac iz banaka. Ukoliko novac pretvore u zlatno i druge vrijednosti koje mogu uvati kod sebe, onda se moe poveati problem i kriza oko likvidnosti novca u bankama i izazvati i bankrot nekih banaka koje danas normalno posluju. Zbog toga su neke zemlje donijele odluku da uzmu pod garanciju uteevine u bankama i da poveaju visinu vrijednosti uteevina koje su uzete pod garanciju. Na drugoj strani banke koje su zbog financijske krize zapale u teku poziciju i koje se mogu spasiti sa dokapitalizacijom ukoliko bankrotiraju mogu izazvati atmosferu nepovjerenja u ekonomiji i utjecati na jo vee poveanje krize. Na drugoj strani radnici banaka ukoliko bi ostali bez posla koristei se osiguranjem o nezaposlenosti mogu naglo uticati na biroe za nezaposlene i socijalnu sigurnost i izazvati smanjenje prihoda a poveanje rashoda. Ovo stanje moe utjecati na poveanje ekonomske stagnacije. U ovom sluaju je lake i jeftinije preuzeti kontrolu i rukovodstvo nad nekim bankama ili ostvariti poveanje kapitala ovih banaka. Poto su financijske institucije direktno ili indirektno povezane i poto postoji ustaljeno miljenje da je uspostavljanje mira i sigurnosti na tritu najefikasnija politika od velike je vanosti sprjeavanje bankrotiranja banaka. Ali poto se novac koji se prebacuje u financijski sektor financira sa porezima treba se paljivo djelovati. Jer napori za spaavanje banki sa prebacivanjem kapitala koje u normalnim uvjetima ne mogu opstati poto e utjecati na poveanje poreza mogu izazvati smanjenje potranje to moe jo vie poveati krizu. Zbog toga moda nee biti pogreno da se dopusti bankrotiranje banaka koje su u veoma tekoj poziciji i pred bankrotiranjem. 7

1.3.1. Intervencija drave Da bi se zaustavila, ili barem smanjila bankarska kriza koja se odrazila i na realni sektor (proizvodnju i potronju) i uzrokovala recesiju sa svim loim posljedicama o kojima je na poetku bilo govora, drava je intervenirala. Ona moe intervenirati na razliite naine, ali uvijek se koristi novcem poreznih obveznika. Na taj nain se gubici pekulanata socijaliziraju dok profiti ostaju privatni). Trokovi tih intervencija su visoki. Prema pisanju tjednika TheEconomist od 4. listopada 2008, trokovi Amerike centralne banke FED bili su samo u rujnu 2008 godine vei od 1.200 milijardi dolara. Osim toga paket pomoi posrnulim pekulantima koji je prihvatio Ameriki kongres iznosi 700 milijardi dolara. Poetkom listopada i u Velikoj Britaniji donesen je paket pomoi njihovim bankama od 84,4 mlrd.dolara (50 mlrd. funti). Dakle trokovi spaavanja banaka vrlo su visoki. Je li time problem rijeen i je li kriza zaustavljena? Nije. Lijeene su posljedice, a ne uzroci. Pohlepa pekulanata nije ograniena. U amerikom paketu od 700 mlrd. dolara navodi se dodue da e se milijunska primanja najviih dunosnika saniranih financijskih institucija ograniiti, ali se ne govori o sankcioniranju tih dunosnika ija je lakomost i bila primarni uzrok krize. Oni su najvei krivci za postojee stanje, odnosno sustavno loe rukovoenje u tom sektoru. Zanimljivo je napomenuti da su dravne intervencije dokapitalizacijom posrnulih banaka dovele do promjene strukture vlasnitva. Drava na taj nain nacionalizira privatne banke. Ona to ini s razlogom: da bi ublaila posljedice koje kriza na financijskimtritima ima na realni sektor, izazivajui recesiju ili ak ekonomsku krizu.

2. RECESIJA Europa i SAD su pod recesijom! No, to je to? Postoje dva tumaenja. Prva definicija: po opeprihvaenoj definiciji ekonomskih strunjaka jedno dravno gospodarstvo je u recesiji ukoliko u dva susjedna kvartala stagnira (tzv "nulta stopa rasta") ili biljei negativan gospodarski rast - znai ukoliko je stopa gospodarskog rasta nia nego godinu dana ranije. Pri tome se "mjeri"cjelokupni gospodarski performans jedne ekonomije, tj. brutto drutveni proizvod. Druga definicija: po nekim drugim tumaenjima recesija ima jo strou definiciju. Oni kau da se ne moe govoriti o recesiji u situaciji kada je u dva susjedna kvartala konjunkturna stopa rasta nia nego u istom periodu prole godine. Po ovoj "strooj" definiciji gospodarstvo (nacionalna ekonomija) je u recesiji samo onda kada je stopa rasta u dva susjedna kvartala negativna -znai kada je manja od 0%. U toj situaciji oni govore o "stvarnom" padu gospodarske snage jedne zemlje. Sve iznad 0% po njima je rast - pozitivan rast. Groansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Oko toga to je recesija (na njemakom: "Rezession") strunjaci se stalno svaaju. Jedno je jasno: to je znak da stopa rasta opada. Koja je definicija ispravna? Oko toga se vode estoke diskusije. Kao primjer koji ide na ruku druge definicije strunjaci navode Kinu. Po prvoj definiciji Kina bi sada bila u recesiji i sa stopom gospodarskog rasta od fantastinih 9% samo zato to je godinu danaranije stopa rasta iznosila jo fantastinijih 11%. Signala da je recesija ve tu ima jo: to su na primjer ankete koje se provode meu menaderima ili potroaima o tome kako oni procjenjuju svoju trenutnu situaciju, odnosno svoju budunost. Ukoliko se raspoloenje jednih i drugih pokvari u dvije ankete zaredom, u tom se sluaju, smatraju neki analitiari, moe govoriti o recesijskim signalima. Strukovna udruenja njemake industrije primjerice redovito istrauju stanje u gospodarskim branama. Kada iz poduzea ponu stizati odgovori poput potranja za naim proizvodima opada ili skladita su puna, ili kad poduzetnici kau da odgaaju investicije - onda je zli duh ve tu: to znai da je stigla recesija! Recesija je blagi gospodarski poremeaj, a stagnacija je vrijeme mirovanja gospodarskih promjena. Dakle, pojavom blagih gospodarskih poremeaja, ukoliko postanu mnogo brojniji i vei, moemo biti sigurni kako e se na kraju dogoditi inflacija kao najtei oblik gospodarskih poremeaja. Recesija su povremena usporavanja u gospodarskoj aktivnosti neke zemlje praena istodobnim pogoranjima ope ekonomske klime (pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskoritenosti proizvodnih kapaciteta...)3. Recesija je manje duboka i ozbiljna od depresije. Ponavlja se u razdobljima od po nekoliko godina, uobiajeno zapoinje u jednoj zemlji i treba joj odreen broj mjeseci, odnosno godinjih kvartala da se preseli u druge. Tri su osnovne karakteristike i osobine (three D/S) recesije: a) trajanje (duration) vremenska duina, b) dubina (depth) koliko duboko zadire, c) difuzija (diffusion) koliko se iroko rasprostire.

Stojanov, D. Ekonomska kriza i ekonomska politika : (neoklasiari, Keynes, Friedman, Marx). Zagreb :Informator, 1985

2.1. Ponaanje potroaa u recesiji Potroai na recesiju odgovaraju promjenom ponaanja u potronji,tj. troe paljivije, a za konkurentnu marketinku akciju poslovnih subjekata u vrijeme recesije neophodna je analiza navedenih obiljeja. Iako je vrijeme je recesije, svejedno ne treba zato oajavati, moe se iskoristiti to vrijeme na najbolji nain da se zaradi a moda se i obogati. Kad svi prodaju, treba kupovati, staro je pravilo na kojemsu se mnogi obogatili tijekom dosadanjih gospodarskih kriza u svijetu. Tijekom financijskih kriza vana je mentalna snaga.Trite rada postalo je fleksibilno za vjete i motivirane radnike. Ne treba ekati da ostanemo bez posla, bolje je irom otvoriti oi za druge poslove, pa ak i promjenu zanimanja. Treba razmisliti o drugom poslu. Idealan posao tijekom recesije svaki je koji se moe raditi od kue jer iskljuuje trokove poput prijevoza i obroka. To moe biti kuni catering ili izrada nakita. Strunjaci savjetuju kako prvi korak koji treba uiniti ako ulaete u vrijeme recesije jest spremiti novac u neki rezervni fond, osobito ako radite za nekog drugog. Naime, s obzirom na rastui gubitak radnih mjesta za vrijeme recesije, vano je da sebi i svojoj obitelji osigurate osnovnu egzistenciju ako ostanete bez posla. Financijski se strunjaci slau kako bi u taj fond trebalo pospremiti novca za barem est mjeseci ivota i spremiti ga na raun s kojeg ete novac moi podii istog trena kada vam je potreban, znai tedni raun, neku vrstu depozita koji se moe razroiti, novani fond niskog rizika i sl. Kriza pogaa sve - Tanji radniki depovi, ali i dobit poduzetnika, iji prihodi rastu sporije od rashoda tako da lako dolazi do crnog trita gdje trebate izbjegavati lihvarske ponude ako nemate gotovine za poetak ulaganja u start nekog novog posla.to se tie ulaganja, savjeti strunjaka su da je u recesiji najbolje ulagati u dionice. Odreenim ulagaima moe biti prikladnije ulagati u nekretnine nego na tritevrijednosnica, dok e netko trei preferirati ulaganje na novana ili robna trita. Usvakom sluaju, ulagai koji u ovim trenucima raspolau s vikom sredstava imajurazliite opcije za dugorono unosne investicije. U ovakvim situacijama poeljno jeizbjegavati 'brzoplete' odluke i koristiti pregovaraku mo koju investitorima, koji naraspolaganju imaju sredstva za ulaganje, prua trenutani manjak takvih sredstava zaulaganje na tritu kapitala"4. 2.2. Osnovne mjere oivljavanja svjetske ekonomije Najnovije analize globalne finacijske i ekonomske krize ukljuuju i mogunost da je novi val krize ispred nas i da nije istina da je kriza dodirnula samo dno i da je najgore iza nas. Ovakvo miljenje dijele i neki od elnika vodeih financijskih institucija mada i trenutno su sasvim blizu miljenju da bi oporavak i izlazak iz recesije svjetskih gospodarstava mogao potrajati i nekoliko godina. Budui da se smatra da su banke napravile pogrenu procjenu rizika ulaganja prilikom plasiranja sredstava (prije svega u privrede u tranziciji) osnovno pitanje je kako obnoviti kreditnu sposobnost banaka i oivjeti funkcioniranje financijskog trita. Pitanje poticanja protoka kredita kako na nacionalnom tako i na globalnom nivou smatra se kljunim kratkoronim zadatkom za oporavak svjetske ekonomije. Osnovne mjere za ostvarenje oivljavanja svjetske ekonomije prije svega u financijskoj sferi mogle bi biti: a) 1.osiguravanje podrke likvidnosti ukljuujui dravne garancije za obaveze financijskih institucija b) 2.zatita tednje i depozita
4

Zduni, S. Kako iz ekonomike depresije? // Ekonomski pregled. - 50 (1999), 11 ; str. 1406-1430

10

c) 3.jaanje bilanci banka d) 4.ubrizgavanje kapitala u financijske instiucije e) 5.pitanje svih pitanja jest kako rijeiti problem nepovjerenja banaka koje ne ele pozajmljivati kapital da bi se zatitile od daljih potencijalnih ekstremnih gubitaka. f) 6.Nepostojanje elje banaka da ponu sa pozajmljivanjem novca poduzeima i domainstvima ima pogubne posljedice na veliki broj svjetskih privreda. Budui da je irenje krize posljedica globalizacije u ekonomskoj i financijskoj sferi meunarodna suradnja e biti neophodna i u jaanju povjerenja u financijsku stabilnost i minimiziranje distorzija na tritu. U isto vrijeme bit e potrebno dati podrku tritima u razvoju i sprijeiti financijski protekcionizam. Programi koji budu doneseni za otklanjanje posljedica krize moraju biti brzo implementirani i imati ogranieni rok trajanja. Za zemljeu tranziciji postoji ansa za izbjegavanje najgoreg scenarija. Osnovno pitanje o ovim privredama bit e kako ouvati postojei obujam datih kredita i poveati eventualni dotok stranog kapitala

11

ZAKLJUAK Nakon to smo openito pisali o svjetskoj ekonomskoj krizi, koja je svoje korijenje pustila u SAD-u i potom se proirila na ostatak svijeta, rekli smo poneto o kreditima, hipotekarnim kreditima i njihovom trgovanju na tritu. pekulacije na tritu s drugorazrednim hipotekama gdje postoji veliki rizik nenaplate dovele su do sloma cijelog sistema. Zajmoprimci nisu vie bili u mogunosti vraati kredite, zajmodavci su stoga bili prisiljeni uzimati nekretninu i suoavati se s nelikvidnou s obzirom da za te nekretnine trite nije bilo zainteresirano. Samim tim, cijena nekretnina je drastino pala, ljudi koji su pred par godina uzeli kredit za kuu otplaivali su je sada po puno veoj cijeni nego to je trenutna realna cijena. I to su uinili? Jednostavno, isplatilo im se prestati plaati rate kredita pod tim uvjetima, banka bi uzela nekretninu a oni bi potom uzeli novi kredit pod puno povoljnijim uvjetima s obzirom na to da u odnosu od pred koju godinu prije je cijena nekretnina pala i do 40%. Ova kriza na polju kredita dovela je u problem cijeli bankarski sustav i same banke, koje su glavni protagonist na financijskom tritu. Sad kad su glavni financijeri i pokretai cijelog sustava u krizi i u problemima, to se reflektira na cjelokupno gospodarstvo i subjekte unutar istog. Tvornice, tvrtke, poduzea koja su raunala na sredstva od banke su se nale u neobranom grou jer se cijeli sustav temelji na dugu, a oni se nisu imali (pod povoljnim uvjetima) gdje zaduiti. I lanac tu puca. I kao to to obino biva, najslabije karike u lancu su te koje najvie trpe. Jer, banke e dokapitalizirati drava, koja to mora uiniti da spasi gospodastvo, a dokapitalizacija se vri novcem poreznih obveznika. Apsurdni sistem, koji elnike banaka i menadere koji zarauju milijune na postocima od profita (dok je on postojao) ne kanjava, nego naprotiv kada se zbog njihovog loeg rukovoenja cijeli sistem uruava, jo intervenira i spaava im glavu, mora pasti. Vie manje je poznata ijnenica da je cijeli bankarski sustav u rukama aice ljudi koja gospodari naim sudbinama, saice ljudi koja kontrolira veinu svjetskog bogatstva i samim time i nas. Nitko nije tjerao te ljude da bez ikakvog pokria uzmu kredit, ali isto tako trebao bi postojati zakon koji e onemoguiti bankama da izdaju nekom subjektu kredit bez da on ima za njega pokrie. Jer, pokazalo se, u ovakvom sustavu nitko ne profitira: privatni subjekti u tom sluaju ne mogu vraati kredit, pa moraju na bubanj dati nekretninu, dok se banke tada nau s ogromnim brojem nekretnina koje ne mogu prodati i kojima cijena pada. Znai, nitko nije na dobitku, eventualno e to biti neki drugi magnat koji posjeduje sredstva da kupi sada kada svi prodaju, pa s obzirom da moe ekati bolja vremena, e ostvariti kad-tad profit.

12

LITERATURA www.wikipedia.hr. www.dw-world.de. http://myexercises.mojblog.hr/p-svjetska-financijska-kriza-20072010-vi/216435.html. Horne, James C. Van. Financijsko upravljanje u politika. Zagreb: MATE, 1993. Jutarnji list. 13.. 8. 2007. http://www.jutarnji.hr/europa-nije-kao-sad--ali-nije-imuna-nakrizu/231489/ (pokuaj pristupa 31.. 12. 2011.). Meunarodne studije. Upravljanje u krizi. 2003: 51-67. Richardson, Leon. Investiranje. Zagreb: LMN, 1997. Stojanov, D. Ekonomska kriza i ekonomska politika : (neoklasiari, Keynes, Friedman, Marx). Zagreb: Informator, 1985. Stutely, R. Ekonomski pokazatelji: smisao ekonomije i ekonomskih indikatora. Zagreb: Masmedia, 2007. Zduni, S. Kako iz ekonomike depresije. Ekonomski pregled, 1999: 1406-1430.

13