Professional Documents
Culture Documents
St. Figure U SH Jeziku
St. Figure U SH Jeziku
konkretnou u opisivanju emocionalnou u izraavanju ritminou i skladom govorne strukture bogatstvom znaenja i smisla
odstupanja od uobiajene uporabe jezika nastale su za potrebe retorike (govornitva) u staroj Grkoj u antiko doba stil je oznaavao dobar nain pisanja i govora ukraen, lijep govor uvjerljiv govor stari su retoriari figure/ukrase biljeili i razvrstavali u skupine prema srodnosti
FIGURA < lat. figura lik, oblik ne slui slikovitosti izraavanje jer rijei ne rabi u prenesenom znaenju
TROP < gr. tropos obrat slui slikovitom izraavanju jer rijei koristi u prenesenom znaenju
figure
ponavljanja
rijei
misli konstrukcije
eufonija
Olovne i teke snove snivaju, Oblaci nad tamnim gorskim stranama Monotone sjene rijekom plivaju utom rijekom meu golim granama.
Zuji, zvei, zvoni, zvui, umi, grmi, tutnji, hui, To je jezik roda moga.
ponavljanje iste rijei ili skupine rijei na poetku vie stihova ili strofa
Barbara bjee bijela boka Barbara bjee vrsta, iroka Barbara bjee naa dika Barbara, Barbara, lijepa ko slika.
ujem u snu, Sanjam u snu Vidim u snu I oni su se malom udili, a on se opet njima udio,
anafora + epifora
Te si tako rano uranila, Uranila u svetu nedjelju A naa ulica je duga Duga,
zovemo ih jo sintaktike figure (<gr. syntaxis slaganje rijei) nastaju odstupanjem od gramatikoga reda rijei u nekoj cjelini(izrazu, stihu, ulomku) svako takvo odstupanje je uoljivo i izraajno, sredstvo ostvarenja posebnoga stila stilogeno sredstvo njima se postie ritminost pjesnikoga
Tu svaki vagon dimnjak ima, eljezni nahereni, tuni. I udno ima ime:
to sam? Tko sam? Ja sam samo sanjar Bit ili ne bit to je pitanje!
I nema oca ni majke, I nema sestre ni brata, I nema drage ni druga I kosti su mu umorne I dua mu je alosna I on je sam i zaputen.
izostavljanje veznika
preneseno znaenje gradi se prema slinosti, stoga je nazivamo i skraenom poredbom (iskazuje se samo drugi lan poredbe)
Moj prijatelju mene vie nema, Al nisam samo zemlja, samo trava
preneseno znaenje se gradi prema nekim stvarnim odnosima, logikoj zavisnosti podvrsta metafore; zamjena imena jareva pjesma tragedija sijeda kosa starost itam Cesaria Cesarievu poeziju
Za to neu maknuti ni malim prstom. Moje je tijelo bolesno I udi tiho jednu bolnicu.
ukrasni pridjev ili skupina rijei koja se dodaje drugoj rijei da bi je istaknula
produena metafora preneseno se znaenje protee na cjelinu (stoga je smatramo i figurom misli) basna se zasniva na alegoriji, itava djela mogu biti alegorije (npr. roman Starac i more)
Ja koji sam u silnim olujama i valovima upravljao dravnim brodom i neoteena ga vratio u luku, ja da se bojim natmurena tvoga ela i duha tvoga druga?
odabrani, konkretni predmet kojim se oznaava bitno svojstvo pojma koji se simbolom predstavlja stalni, opi simboli amblemi kri kranstvo, vaga pravda, maslinova granica mir, kosa- smrt, zvijezda duh, voda ivot pjesniki simboli individualni, kontekstualni jer su razumljivi samo u kontekstu djela
ivot
kao i tropi, one djeluje na znaenjskom, semantikom sloju pjesme pojaavaju, naglaavaju, istiu smisao pjesnikoga teksta
usporedba, komparacija jedna od najeih stilskih figura usporeivanje na osnovi nekih zajednikih svojstava: Volio sam je kao travu i kao jasenje
posebna vrsta antiteze sastavljene od tri dijela, esta u narodnoj poeziji slavenskih naroda (slavenska poredba)
to se bijeli u gori zelenoj? Al je snijeg,a al su labudovib? Nit je snijeg ne a, nit su labudovi nego ator age Hasanage.c
ne b
Prvo se postavi jedna tvrdnja-pitanje (a), zatim druga (b), a potom se nijee prva (ne
Ja sam danas ispio sunce plamno I ilice su moje nabrekle ko potoci. U utrobi se mojoj ljuljuka more tamno
suprotna hiperboli pravi se izraz zamjenjuje slabijim u pravilu negativnim ili suprotnim (po naelu kontrasta) Otili ste malo predaleko. (nepristojni ste) Od eufemizma se razlikuje po tome to se izraz samo prividno oslabljuje, a ustvari se eli pojaati, esto zbog izazivanja ironinog efekta: Ona je ugodno
izricanje naizgled protuslovne misli najpoznatiji paradoks: Znam da nita ne znam. (Sokrat)
spajanje naizgled suprotnih pojmova blizak paradoksu vrlo je efektan; izaziva dublji dojam
naslovi knjievnih djela
svakodnevni govor
za 5 +
promjena rijei, igra rijei koja se temelji na slinosti zvuka razliitih rijei razliitoga znaenja; ponavljanje iste osnove u razliitim rijeima
za 5 +
poredak rijei u obliku grkoga slova khi X (itaj hi) dva suprotna izraza ele se istaknuti i poloajem te se drugi navodi u obrnutom redu prema prvome umjesto paralelizma Strah bijae velik, nada malena. hijazam Strah bijae velik, malena nada. Strah velik
za 5 +
govorenje o jednoj stvari dok se misli na drugu izriemo jedno da bismo objasnili drugo Zar i ti, sine Brute.
prijatelju Brutu kad je shvatio da i on sudjeluje u zavjeri protiv njega. Koristi se kad je netko izdan ili prevaren od najboljeg prijatelja.
za 5 +