SVEUILITE

IMPLEMENTACIJA MODELA POSLOVNE INTELIGENCIJE SEMINARSKI RAD

2012.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

IMPLEMENTACIJA MODELA POSLOVNE INTELIGENCIJE SEMINARSKI RAD

2012. godina

SADRAJ Poslovna praksa i pr incipi karakteristini i uspjeni u tzv. Staroj ekonomiji, odnosno industrijskoj eri, ne samo da su neprikladni za dananje poslovno okruenje ve su, dapae, ne UVOD ........................................................................................................................................ 2 1. TEORIJA POSLOVNE INTELIGENCIJE ....................................................................... 4 1.1. Aspekti poslovne inteligencije ................................................................................... 4 1.2. Svojstva poslovne inteligencije .................................................................................. 5 1.3. Poslovna inteligencija u poslovnom odluivanju ....................................................... 6 2. POSLOVNA INTELIGENCIJA ............................................................................................ 9 2.1. Implementacija poslovne inteligencije u poduzee ....................................................... 10 2.2. Korisnici koncepta poslovne inteligencije ..................................................................... 11 ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 13 LITERATURA ......................................................................................................................... 14 eljan teret. Novi nain poslovanja sve je vie mekan. To je razlog da organizacije i menaderi dananjice nastoje preusmjeriti svoju panju od tzv. tvrdih varijabli, kao to su struktura, sustavi, tehnologija, proizvodna praksa i procesi, fi nancije i slino, prema razliitim

UVOD Tema ovog seminarskog rada je implementacija poslovne inteligencije u poduzeu. Da bi objasnili i poblie prikazali sam pojam implementacije u radu e bit prikazan i pojam odnosno definicija poslovne inteligencije te njezini najosnovniji djelovi. Prvo e bit rijei o samom pojmu poslovne implementacije a kasnije e se proirit na implementaciju i alate koji su potrebni kako bi poduzee doivjelo uspjeh na tritu. Turbulentna okolika kakva je u tekuem stoljeu jednostavno trai da svako poduzee implementira poslovnu inteligenciju i prikupljanjem odnosno analizom i obradom podataka poduzece sa svojim metodama ima priliku da se dobro pozicionira na tritu i da ima pravi odgovor na konkurenciju. Danas, u 21. stoljeu glavni resursi koje treba koristiti su pravodobna informacija i znanje koje se dobiva temeljem te informacije, jer sa dobro iskoritenim znanjem moemo doi do inovacije, glavne konkurentske prednosti, odnosno onoga to trite trai i eli te se tako pozicionirati na tritu onako kako mi to elimo, a to je uvijek to blie samom vrhu. Do vrha je jako teko doi a jo je tee na njemu ostati jer konkurentnost je danas veoma jaka i postaje sve jaa. Kako bi doli do vrha poslovna inteligencija je neophodna i to ne samo da bi bili prvi nego da bi i opstali na tritu. Ono to je bitno spomenuti za poslovnu inteligenciju je da ona mora biti legalna i etina. Poslovna inteligencija predstavlja strateko usmjerenje suvremenog poduzea koje sintetizira alate za prikupljanje, analizu, transformaciju i distribuciju informacija o konkurentima i to bi u pravilu trebao biti poetak poslovnog odluivanja kako bi se poveala uspjenost poslovanja. Dakle poslovna inteligencija je uz benchmarking usmjerena prema konkurentima i gleda na budunost. Dolazimo do toga da je cilj poslovne inteligencije sakupljanje i obrada podataka i informacija o sadanjim i buduim aktivnostima konkurencije kako bi se optimalizirao koncept razvoja i kako bi se to bolje zatitili vlastiti podaci. U suvremenom svijetu biznisa posluje se u okruenju jako visokog stupnja nesigurnosti i nemogunosti predvianja kako blie tako i dalje budunosti. U situaciji kad trina ponuda znaajno nadmauje trinu potranju, u uvjetima dinaminog i turbulentnog poslovnog procesa tj okruenja poduzea te konkurencije koja se nalazi s jedne strane i sve veih apetita odnosno oekivanja i zahtjeva ulagaa s druge strane,tako rastu i same potrebe za uinkovitijim upravljanjem. Organizacijska znanja i potencijali ine temelj intelektualnog kapitala bilo koje tvrtke na tritu . Moe se openito rei da su znanja koja ljudi odnosno djelatni,zaposlenici poduzea, posjeduju puno vea nego to se koriste u poslovnim sustavima. Upravo se ta znanja mogu mjeriti i uraunati u dio ukupne vrijednosti tvrtke. Upravo u manje razvijenim zemljama ta znanja esto stagniraju ili se gube radi neodgovarajueg tretmana u smislu daljnjeg uenja i poveanja kompetencija. Zato je potrebno da i drave koje nisu na visokom drutvenom odnosno ekonomskom nivou pokuaju implementirati upravo ovaj koncept, koncept poslovne inteligencije kako bi pokualo konkurirati i najjaima na globalnom triti Danas openito najvani resurs poduzea je onaj ljutski odnosno intelektualni i informacije koje su nezaobilazan podatak poduzeu u modernom poslovanju. Cilj je svake uspjene tvrtke i korporacije u dananje vrijeme da maksimalno iskoristiti resurse i time osigurata visoku produktivnost i efikasnost, te kontinuirani i odrivi rast poslovanja i stekne dobru poziciju na surovom tritu. Naputanja stare paradigme tridesetih godina prolog stoljea da proizvodnja poduzea sama sebi stvara trite pa tako i potranju svako poduzee koje eli uspjeno poslovat pa tako i opstat na dananjem tritu svakako bi trebalo prihvatiti koncept poslovne inteligencije i tako stalnim usavravanjem osigurati si opstanak na tritu. Poslovna 2

inteligencija je jedna od tehnika poslovnog izvjetavanja, koja omoguuje pronalaenje informacija potrebnih za lake i tonije donoenje poslovnih odluka. Poslovna inteligencija ukratko predstavlja aktivnost kojim odreeno poduzee istrauje planove i aktivnosti konkurentnih poduzea i na osnovi toga pokuava nadvladati konkurenciju na tritu. U dananje vrijeme prava i pravodobna informacija predstavlja glavni preduvjet za preivljavanje u sve turbulentnijim trinim uvjetima. Poslovna inteligencija svakako pomae kompanijama u poduzimanju odgovarajuih akcija, a da bi se do tog dolo, sustavi poslovne inteligencije moraju zahvaati vanjske i unutarnje podatke odnosno podatke iz eksterne odnosno iz interne okoline. Unutarnji podaci prikupljaju se ustanovljenim pravilima i pohranjuju u spremitima podataka, ijim povezivanjem nastaje skladite podataka. Vanjski podaci pak, su najee oni o konkurenciji i podaci o djelatnosti.

1. TEORIJA POSLOVNE INTELIGENCIJE Da bismo znali to je business intelligence ili poslovna inteligencija, potrebno je prvo definirati pojam kako bi znali na koji nain, u kojim sluajevima upotrebljavati termin i to mislimo kada kaemo Business Intelligence. Poslovna inteligencija kao disciplina osmiljena je sedamdesetih godina dvadesetog stoljea, a jedna od definicija glasi; Poslovna inteligencija predstavlja strateko usmjerenje suvremenoga poduzea koje sintetizira alate i aplikacije za prikupljanje, analizu, transformaciju i distribuciju poslovnih informacija o konkurenciji kao ishoditu poslovnog odluivanja u cilju poveanja uinkovitosti poslovanja.1 Pojam poslovne inteligencije objedinjava metodologije, tehnologije i platforme za skladitenje podataka (Data Warehousing), OLAP procesiranje podataka (On-line Analytical Processing) i rudarenje podataka (Data Mining) koje omoguavaju tvrtkama kreiranje korisnih upravljakih informacija iz podataka o poslovanju koji se nalaze disperzirani na razliitim transakcijskim sustavima te dolaze iz razliitih internih i eksternih izvora. Cilj poslovne inteligencije je sakupljanje podataka i informacija o sadanjim i buduim aktivnostima konkurenata i na temelju toga optimalizirati koncepciju razvoja uz zatitu vlastitih podataka. 1.1. Aspekti poslovne inteligencije

Izraz poslovna inteligencija u novije je vrijeme sve prisutniji i sve znaajniji u strunoj i publicistikoj literaturi, pa ak i u dnevnom tisku. Meutim u tumaenju pravog znaenja tog pojma uoljive su brojne dvojbe, nesuglasice i oigledno potpuno krivi pristupi. Ono to je nepobitno jest injenica da se fenomenu poslovne inteligencije moe pristupati s dva motrita:2 a) makroaspekta, b) mikroaspekta Razmatranjem sa makroaspekta, poslovna inteligencija je sloena kategorija koja se stvara odnosno gradi sustavnim prikupljanjem podataka o makroekonomskim kretanjima o odreenoj geopolitikoj sredini, njihovim organiziranim i strukturiranim biljeenjem odnosno pohranjivanjem, pretraivanjem te logikom ili raunskom obradom podataka radi otkrivanja makroekonomskih trendova ili tendencija, te predvianja i prognoziranja procesa i dogaaja u makroekonomskim sustavima i njihovih buduih stanja. Odreena organizacija moe stvarati poslovnu inteligenciju o sredini kojoj i sama spada, ali e se ona ipak najee odnositi na druge sredine, odnosno na ue ili ire dijelove geopolitikog okruenja. Zbog toga, postupak stvaranja poslovne inteligencije u makroekonomskom smislu ponekad ima nekih elemenata konspirativnosti pa na prvi pogled donekle nalikuje pijunai, ali poistovjeivanje makroekonomske poslovne inteligencije sa pijunaom predstavlja neprimjereno pojednostavljenje pa ak i vulgarizaciju tog fenomena, jer su poticaji i ciljevi u ovom sluaju vezani iskljuivo uz jaanje ekonomske pozicije odreene geopolitike zajednice u konkurentskom

Stipanovi, C.: Poslovna inteligencija u turizmu, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2009., str. 19 2 Panian, ., Klepac, G.: Poslovna inteligencija, Masmedia, Zagreb, 2003., str. 21.

okruenju. U tom kontekstu koritene metode stvaranja makroekonomske poslovne inteligencije nemaju gotovo nikakvih elemenata konspirativnosti, ve su uglavnom ope poznate. 1.2. Svojstva poslovne inteligencije

S obzirom na koliinu generiranih informacija, koncept poslovne inteligencije poiva na sljedeim temeljnim zamislima: a) intencija koncepta poslovne inteligencije nije stvaranje vee koliine informacija, ve generiranje boljih, kvalitetnijih informacija potrebnih pri donoenju poslovnih odluka. b) poslovna inteligencija prua korisnicima samo one informacije koje su im potrebne, ali zato pravovremeno i iskazane na nain koji im najvie odgovara. Meu osnovne ili jezgrene znaajke poslovne inteligencije mogu se ubrojiti sljedee: 3 a) zasniva se na personalizaciji b) proaktivna je c) nastaje iz operativnih podataka Da se zasniva na personalizaciji, to znai da primjenjuje tehnologije u svrhu proaktivnog zahvaanja, organiziranja i dostavljanja informacija pojedincima. Tako e recimo javna hidrometeoroloka sluva objavljivati informacije posebno vane nautiarima, a sluba javnog zdravstva informacije o nekoj eventualnoj zagaenosti vode za pie u nekom gradu ili regiji. Poslovna inteligencija automatizira dostavu informacija primateljima, koristei pritom posebne uvjete i odstupanja od planiranih aktivnosti kao poticanje za takvu komunikaciju.4 Tradicionalni sustavi za podrku u odluivanju ne personaliziraju informacije, pa ih zato u svakoj novoj primjeni treba mijenjati ili dotjerivati, u veoj ili manjoj mjeri. Poslovna inteligencija radi put takozvanom novom valu sustava potpore odluivanju, odnosno sustavima upravljanja znanjem, tako to funkcionira prema modelu koji se sastoji iz pet glavnih komponenata:5 a) informacije b) analize i segmentacije c) personalizacije d) dostave informacija putem vie kanala e) akcije, interakcije i transakcije Kada su ispravno konfigurirane i usklaene, navedene komponente ine snanu, fleksibilnu i prilagodljivu osnovu poslovne inteligencije. Takve aplikacije pretvaraju tradicionalne sustave potpore odluivanju, koji funkcioniraju prema naelu pitanja i odgovora, u sustave upravljanja znanjem. Konkretno, informacija otkriva nova znanja te iri spoznaje u cilju donoenja poslovnih odluka koje poveavaju mogunost buduega uspjeha poduzea u dinamikom okruenju. Informaciju je nuno analizirati te na tu osnovu segmentirati odnosno definirati koje informacije moraju biti upuene kojim korisnicima. Informacije dobivaju vanost jedino ako su personalizirane, odnosno usmjerene pravom korisniku uz potenciranje zatite podataka i
3 4

Ibidem, str. 25. Ibidem, str. 25. 5 Ibidem, str. 26.

informacija. Prava informacija mora koristiti sva informaicjska rjeenja i dostignua te uz multipliciranje kanala odnosno dostavom putem vie kanala mora biti dostavljena kljunim korisnicima. I na kraju svega toga informaciju treba koristiti u modeliranju koncepcije razvoja poduzea kao odgovore na promjene potranje i aktivnosti konkurencije na turbulentnom tritu 21. stoljea. 1.3. Poslovna inteligencija u poslovnom odluivanju

Poslovno odluivanje je proces kojims e donose poslovne odluke s ciljem poboljanja poslovanja. Definira se kao kontinuirani tijek transformacije ili prerade prikupljenih internih i eksternih informacija u relevantne poslovne odluke s konkretnom primjenom, odnosno kao proces identifikacije i rjeavanja problema. Vrijeme prestvalja osnovu odluivanja, brzina donesene odluke je ono to stvara konkurentsku prednost, dakle samo pravovremena odluka temeljena na pravovremenim informacijama je ono to nam donosi prednost. Na dananjem tritu, na kojem je konkurencija svakodnevno sve jaa donoenje dobrih odluka znai pruati klijentima bolje usluge, izdii se nad konkurencijom, biti lider u svom poslovanju i naravno poveati profit. Mnogo teoretiara govorilo je o procesu odluivanja, tako je prema P. Druckeru proces odluivanja podijeljen u 5 faza;6 a) Definicija problema - postavljanje dijagnoze na temelju simptoma, ciljeva kojima tei, ve ranije utvenih principa, smjernica, pravila. b) Analiza prblema - prikupljanje injenica, klasificiranje problema i analiziranje svake od injenica. c) Razrada razliitih rjeenja - pronalaenje i analiziranje alternativnih rjeenja ukljuuje u obzir kriterije: ekonominost rezultata, raspoloivost snaga i sredstava, odnos izmeu prednosti i rizika. d) Odluka o najboljem rjeenju - pronalaenje najboljeg rjeenja ukljuuje u obzir kriterije: ekonominost rezultata, raspoloivost snaga i sredstava, odnos izmeu prednosti i rizika e) Praktino provoenje odluke u djelo - najbolje e biti prihvaena odluka koja je po mjestu donoenja najblia izvriocima, dok se strateke odluke donose centralizirano. Djelatnici moraju biti upoznati sa sutinom odluke kako bi ju lake prihvbatili i efikasnije provodili. Na efikasnost poslovnog odluivanja utjeu naela donoenja odluka koje se implementiraju u uspjenim poduzeima i pothvatima:7 a) Izbor izmeu razliitih alternativa - nuno je analizirati sve mogunosti i aktivnosti poduzea kao odgovor na poticaje s trita. Kljuno je izabrati onu alternativu koja prua najveu mogunost uspjeha u poslovanju poduzea.

Stipanovi, C.: Koncepcija i strategija razvoja u turizmu - Sustav i poslovna politika, Fakultet za turistiki i hotelski menadment u Opatiji, Opatija, 2006., str. 63. 7 Ibidem, str. 65.

b) Odluke se trebaju temeljiti na miljenjima - u procesu odluivanja potrebno je ukljuiti tvo vie strunih ljudi razliitih profila i usmjerenja koji mogu analizirati pravovaljanost odluka sa vie aspekata. c) Povjeriti donoenje odluka - procesom autorizacije i decentralizacije sputa se donoenje odluka na nie razine koje mogu promptno i kvalitetno odgovoriti na zahtjeve potranje. d) Izbjegavati krizne odluke - preduvjet je sanirati mogue uvjete krize u zaetku odnosno ne dopustiti eskaliranje krize. e) Donositi generike ili strateke odluke - Predstavljaju temeljne odluke koje generiraju budue poslovanje poduzea. f) Upotreba Hipokratove metode - ispitati sve simptome kako bi se donijela optimalna odluka na kojoj e se temeljiti razvoj poduzea g) Krenuti dalje od prosjenih podataka - istraiti sve podatke na temelju teorije uzopraka te transformirati i granine podatke u informacije jer polovi mogu odreivati budue kretanje faktora poslovanja i otkrivati probleme u postojeem poslovanju. h) Definirati je li neka odluka nuna - zaustavi se samo na donoenju odluka koje su krucijalne za budue poslovanje, a ne se opteretiti nevanim odlukama. Poslovno odluivanje predstavlja najtei dio poslovanja, odnosno njegov najvei izazov, jer jako je teko meu nekoliko alternativa donjeti ba onu koja e najbolje odgovarati poduzeu. Odluivanje se tako temelji na izboru najboljih rjeenja. Nuno je ostvariti sinergiju stratekih i taktikih odluka koje valoliziraju mogunost razvoja u turbulentnom okruenju. Kvaliteta odluivanja ne ovisi samo o donoenju odluke to je zapravo i najkraa faza. Kvaliteta odluivanja ovisi o sljedeim kriterijima:8 a) Uvjetima privreivanja koji na poslovnu odluku utjeu time to poduzee ivi i posluje u tim uvjetima b) Kvaliteti nositelja odluke o razvoju koja se vidi u strunosti i profesionalnosti onih koji odluuju i o njihovoj doraslosti i znanju da odluuju i organiziraju efikasno pripremanje i realizaciju odluke c) Kvaliteti pripreme odluke o razvoju koja se iskazuje u vremenu i kvaliteti prikupljanja informacija i njihovoj analizi te studiji i istraivanju razvoja poduzea i efekata razvoja (ispunjuju se razna rjeenja i donosiocima odluke se predlae vie alternativa) d) Kvaliteti realizacije odluke o razvoju jer i najbolja odluka moe izgubiti na vrijednosti ako se slabo realizira, a bitan je i izbor djelatnika koji e realizirati razvojnu politiku poduzea. Model poslovne inteligencije ima svrhu samo ako doprinosi poslovanju poduzea. Potencijalne koristi tod modela su:9 a) Poveanje prihoda b) Poveanje profita c) Unapreenje zadovoljstva klijenata d) Uteda e) Poveanje trinog udjela
8 9

Ibidem, str. 66. Ibidem, str. 34.

f) Poboljavanje interne komunikacije Poslovna inteligencija je veoma vana u poslovnom odluivanju, jer ako je odluka donesena na temelju kvalitetne informacije, vea je vjerojatnost da ta odluka nudi upravo najbolje rjeenje odnosno neke od navedenih potencijalnih koristi modela poslovne inteligencije i daljnje uspjean razvoj u uvjetima visokog rizika i turbulentnog trita.

2. POSLOVNA INTELIGENCIJA U dananjoj literaturi postoji vie definicija pojma poslovne inteligencije koje se razlikuju zavisno od autora, a isto tako i od samog polazita s kojeg se aspekt pojam promatra. Poslovna inteligencija (eng. Business Intelligence, BI) prestavlja koncept za prikupljanje, analizu i distribuciju informacija uz pomo razliitih softverskih alata. U hrvatskom jeziku pojmam poslovne inteligencije moe se odnositi i na sposobnost shvaanja i snalaenja neke tvrtke u novim uvjetima poslovanja. Poslovna inteligencija je jedna od tehnika, koja omoguuje pronalaenje informacija potrebnih za lake i tonije donoenje pravih poslovnih odluka. Poslovna inteligencija ukratko predstavlja aktivnost kojim odreeno poduzee istrauje planove i aktivnosti konkurentnih poduzea i na osnovi toga pokuava nadvladati konkurenciju na tritu. Prema literaturi i mnogobrojnih definicija Larisse T. Moss i Shaku Atrea10 definira poslovu inteligencij tako ta ona predstavlja , arhitekturu i kolekciju integriranih operativnih aplikacija, zatim aplikacija za potporu odluivanju i baza podataka koje poslovnim sustavima omoguuju lagan pristup podacima. Nadalje, prema Ravi Kalakoti i Marciai Robinson11 , poslovna inteligencija predstavlja skupinu novih aplikacija oblikovanih tako da mogu organizirati i strukturirati podatke o poslovnim transakcijama na nain koji omoguuje analizu korisnu u potpori odluivanju i operativnim aktivnostima kompanije. Ili jednostavnije reeno, poslovna inteligencija predstavlja proces prikupljanja raspoloivih internih i znaajnih eksternih podataka i njihovu pretvorbu u korisne informacije koje pomau poslovnim korisnicima pri donoenju odluka. U dananjim sve sloenijim i sloenijim sustavima poslovanja svijest o korisnosti i samog prihvaanja koncepta poslovne inteligencije svakim danom sve vie raste, a time i sama potreba za njegovim uvoenjem tj. za implementacijom ,a i za primjenom takvih informacijskih sustava, odnosno za implementacijom alata poslovne inteligencije, pomou kojih nije mogue ovaj koncept implementirati u odreenoj praksi. Uz pomo tako zvanih alata poslovne inteligencije (engl. BI Tools) poduzee se dovodi do uspjenije povezanosti ljudi s njihovim poslovanjem, s kupcima, dobavljaima i partnerima. Osnovna znaajka samih alata poslovne inteligencije jest da omoguuju poslovnim korisnicima uvid u ogromnu koliinu kompleksnih podataka. U osnovne alate poslovne inteligencije ubraja se: Alati za upite, predstavljaju programske pakete koji omoguuju korisnicima postavljanje upita o matricama ili detaljima u podacima. Alati za rudarenje podataka, pomou kojih se provodi automatsko pretraivanje karakteristinih matrica ili korelacija meu podacima.

10 11

Moss, Larissa T., Atre Shaku, "Busines Intelligence Roadmap", Addison-Wesley, Boston, 2003., str. 4 Kalakota, Ravi, Robinson, Marcia, "E-business 2.0 Roadmap for Success" Addison-Wesley, Boston, 2001., str. 349.

Softver za multidimenzijske analize, poznat pod skraenicom OLAP (engl. Online Analytical Processing). Ovaj softver omoguuje korisnicima pogled u podatke s razliitih aspekata i dimenzija.

Koritenje koncepta kao ta je poslovna inteligencija poslovnim sustavima omoguuje koritenje samo onih informacija koje su im u odreenom vremenu potrebne za donoenje bitnih poslovnih odluka, a iskazane su na onaj nain koji im najvie pogoduje. Istovremeno, ako se koncept primjenjuje na pravi odnosno odgovarajui nain,definitivno se smanjuje koliina podataka i informacija kojima se zaposlenici u sustavima poslovanja izlau uz istovremeno poveanje kvaliteteinformacija to je uveliko bitno za poslovanje. Upravo stoga glavna je zadaa koncepta poslovne inteligencije generiranje to kvalitetnijih informacija potrebnih poslovnim sustavima za donoenje pravih poslovnih odluka. Velika je i nunost kvalitete podataka koji se grupiraju u etiri osnovne kategorije(standardiziranost,podudarnost,verificiranost odnosno usporedivost,proirivost-dodavanje novih podataka ve postojeim)12 Time je dana odreena mo svim sustavima koji je primjenjuju, tako da potiu i stvaraju pozitivne promjene u svom okruenju i za svoje poduzee. Jedno od glavnih obiljeja poslovne inteligencije jest ta da ona proizlazi iz operativnih podataka, i orijentirana je na dostavljanje informacija namijenjenih pojedincima. 2.1. Implementacija poslovne inteligencije u poduzee Kada je tvrtka donijela odnosno odluila usvajanje koncepta poslovne inteligencije ona se tada treba odluiti za neku od moguih strategija uvoenj samoga sustava u tvrtku. Pri tom treba imati na umu da za razliku od transakcijskih sustava za obradu podataka, sustavi poslovne inteligencije nisu nikad u potpunosti izgraeni. Kod njih se podrazumijeva stalni odnosno kontinuirani razvoj sukladno poslovnoj dinamici poduzea i promjenama koje se dogaaju u poslovnom okruenju, a posebice s razvojem trita jel u dannje vrijeme mirovato odnosno ne napredovati u bilo kojem smislu znai preputanje trita konkurenciji. Upravo iz tog razlogaje za sustav poslovne inteligencije uobiajeno je rei da je to putovanje, a ne odredite. Glavna namjera razvoja sustava poslovne inteligencije je postizanju odreenog optimalnog rjeenja ali u odreenom vremenskom roku, znajui da e protokom vremena trebati nadograivati postojei sustav kako bi on kontinuirano zadovoljavao sve potrebe poduzea zbog kojih je i zapoelo njegovo uvoenje. Postoji nekoliko moguih strategija uvoenja sustava poslovne inteligencije u tvrtku. Jedna od varijanti strategija je da se odreene promjene uvedu ali u onoj organizacijskoj jedinici gdje e se najprije vidjeti rezultati tj. di e rezultat doi najbre do izraaja. Slijedei drugaiji pristup je da se promjene obave tamo gdje se oekuju najmanji otpori ali to moe biti i obrnuto,tako da se promjene prvo obave tamo gdje su najvei otpori, s glavnim ciljem da se "neprijatelj" slomi na samom poetku uvoenja sustava. Prva i moe se rei temeljna pitanja koja se nameu na samom poetku uvoenja cijelog koncepta su: to e se u poduzeu mjeriti i pratiti, sa im e se sustav izraditi, kako uspjeno realizirati cijeli posao, kako prikazati i distribuirati informacije itd. Isto tako postoji jo jedno
12

Panian ., Klepac G., "Poslovna inteligencija", Masmedia, Zagreb, 2003., str. 31

10

dosta vano pitanje koje se odnosi prije odabira same strategije,a ono glasi: koga zaduiti za izgradnju cijelog koncepta,postavlja se onda i samo pitanje dali su to moda : neiskoritene zaposlenike unutar tvrtke koji imaju potrebna znanja,ili to sve prepustiti vanjskim. Bez obzira o biranju strategije, ugradnja sustava poslovne inteligencije predstavlja jedan poprilicno velik posao i on je u pravilu zaseban posao koji zahtijeva poseban i najbolji projektni pristup. Osnovni i prvi zadatak u rizradi projekta odnosi se na definiranje glavne svrhe ili cilja poduzea koji se eli postii implementacijom koncepta poslovne inteligencije i izgradnje sustava. Jel bez cilja odnosno vizije i misije poduzee nema odreeni pravac koji mora slijediti i doslovno moe biti izgubljeno u prostoru i vremenu to bi ugrozilo cijelokupno poslovanje i egzistenciju korporacije. Zasigurno jedan od osnovnih zahtjeva je izgraditi takav informativni sustav pomou kojeg je mogue brzo i efikasno "izvui" sve informacije potrebne za provodit analiza nabave, prodaje, trokova i novanih tokova poduzea. Preduvjeti uspjene implementacije modela poslovne inteligencije: Stvoriti svijest znaaju modela poslovne inteligencije Definirati ciljeve poslovne inteligencije Planirati izgradnju koncepta poslovne inteligencije Stvoriti softverska i hardverska rjeenja za implementaciju poslovne inteligencije Obuiti djelatnike kao kljune nosioce poslovne inteligencije Oformiti organizacijsku jedinicu za poslovnu inteligenciju Implementirati kvalitativne determinante koncepta poslovne inteligencije

U dananjem suvremenom poslovanju jako je bitno da menadment dobije informaciju u trenutku kad njena vrijednost nadmauje ili je u u nekakvoj ravnoteena sa znaajem poslovne odluke koju treba donijeti. Stoga se u razvitku alata poslovne inteligencije naglasak stavlja na istraivanje moguih naina primjene tehnologije poslovne inteligencije koja e osigurati isporuku informacije donositeljima odluka onda kada je njena vrijednost najvea, tj. dok se jo nalazi u podruju prognoziranja.13 2.2. Korisnici koncepta poslovne inteligencije Poduzea odnosno korporacije koje u svojim poslovnim aktivnostima primjenjuju koncept poslovne inteligencije,one imaju bolju kontrolu nad informacijama u odnosu na one koji ne koriste njene prednosti te tritem doslovno plove bez kompasa, osim ta imaju bolju kontrolu poduzea sa poslovnom inteligencijom donose kvalitetnije odluke,a iz svega navedenog one i stvaraju konkurentsku prednost i nove oblike prihoda.Veina velikih pa i onih srednjih kompanije ve su ugradile koncept poslovne inteligencije i koriste sustave poslovne inteligencije za upravljanje vanim procesima, kao ta je upravljanja dobavljanjem sirovina i materijala, osiguranja kvalitete proizvoda i usluga, praenja prodaje i sl. Zasad u trinom poslovanju odnosno kompanijama taj se sustav primjenjuje na razini pojedinih organizacijskih jedinica, odsjeka, odjela itd. Meutim sve je vie onih tvrtki koje danas ubrzano rade na standardizaciji sustava poslovne inteligencije na razini cijelog poduzea, da bi vim svojim zaposlenicima
13

Panian, ., Klepac, G., "Poslovna inteligencija", Masmedia, Zagreb, 2003., str. 43.

11

osigurale i ponudile prednosti koje taj sustav nudi. Koncept poslovne inteligencije u dananje vrijemese uspjeno se primjenjuje u mnogim poslovnim podrujima kao ta su u industrijskim granama, ponajvie u bankarstvu, maloprodajnim trgovakim lancima, logistikim aktivnostima kao ta su: transport, upravljanje zalihama , osiguravajuim drutvima, farmaceutskoj industriji itd. Isto tako, predvia se,da e se u odreenoj budunosti prednosti koje prua poslovna inteligencija koristiti i u svrhu fizikih osoba tj. pojedinci da bi unaprijedili kvalitetu svog ivljenja. Vrijeme velikih promijena na tritu zahtjeva od svakog poduzea maksimalan oprez i kontinuirani razvoj i napredak kako bi zadralo konkurentnost na tritu i onemoguilo drugim korporacijama da zauzmu njezinu poziciju. Veliki razvoj tehnologije stvara i nove proizvode i nove ponude ,a da bi se sve to uspjeno pratilo i ostvarilo konkurentsku prednost na tritu nuna je implementacija koncepta poslovne inteligencije. Kao i svi drugi informatiki projekti sustav kao ta je poslovna inteligencija zahtijeva znatna i stalna ulaganja. Prestavlja novana ulaganja uloena u sredstava za opremu koja e biti na koritenju djelatnicima poduzea. Taj cijelokupni sustav se sastoji od hardvera i softvera ali i ljudi i podataka odnosno informacija koje se koriste u cijelokupnom sistemu. Problem uvoenja moe proizai iz neslaganja djelatnika poduzea za implementacijom poslovne inteligencije jel odreeni dio djelatnika jednostavno ne prihvaa nikave nove poteze poduzea. Najee to neslaganje za novi koncept proizlazi iz straha i motiviranosti te je jako vrlo njihov odgovor na cijelu tu implementaciju da podzee to ve sve ima. Osim vrste ljudi koji su u neku ruku pesimisti ima i one druge strane koje prikazuju optimizam i vrlo ru otvoreni prema novim koncepcijama ,a pogotovo prema konceptu koji rezultira itekako pozitivnim rezultatima. Upravo za tu skupinu takve promijene prestavljaju za djelatnike veliku priliku. Osim ove dvije skupine postoji i trea koja pripada upravco veini a to je ona grupa ljudi koja je jednostavno neodlua ,zapravo se radi o skupini koja eka iza svega ta se deava i to e se desiti. Ta trea skupina se u konanisi kada se i implementira koncept jednostavno prilagodi odnosno prihvati koncept i pocinje zajedno sa njim djelovatu u poduzeu. Pojava i primjena koncepta poslovne inteligencije, kao to je i svaka druga novina, predstavlja veliki izazov za odreeno poduzee, ali i veliku neizvjesnost odnosno nelagodu, a ponekad i otpor odreenih interesnih skupina, bilo dali se radi o poduzeima, ili se radi o pojedinim tradicionalno inertnim strukturama koje se nalaze u dravnim institucijama. Pri uvoenju koncepta poslovne politike zna se postaviti i otpor koji se zna deavati da se opovrgne koncept poslovne inteligencije i da se prikae kao negativna implementacija i nekih pojedinaca koji su u manjini koji prikazuju rezultate poslovne inteligencije u negativnom kontekstu. Taj otpor se lako moe opovrgnuti svim pozitivnim rezultatima koje donosi koncept poslovne inteligencije i daje na znanje da u bilo kojem poslovanju taj koncept treba svakako implementirati jer rezultati implementacije su poboljanje konkurentnosti na tritu i cijelokupnog profita poduzea i njegove proizvodne snage.

12

ZAKLJUAK Informacija na pravom mjestu i u pravo vrijeme je u vrijeme elektronikog poslovanja jedan od najvanijih resursa koji moe znaiti razliku izmeu opstanka ili propasti kompanije. Prije poetka informacijskog doba u drugoj polovici 20 stoljea, kompanije su morale prikupiti podatke iz neautomatiziranih izvora, te nisu posjedovale raunalne resurse za odgovarajuu analizu podataka. Stoga su se poslovne odluke temeljile uglavnom na intuiciji. S automatizacijom sve vie sustava, drastino se poveala koliina podataka koja je postala dostupna. Njihovo je prikupljanje ipak ostalo pravim izazovom zbog pomanjkanja infrastrukture za razmjenu podataka i nekompatibilnosti sustava. Analiza prikupljenih podataka i izrada izvjetaja ponekad je trajala mjesecima. Na temelju tih izvjetaja mogle su se donositi neke dugorone strateke odluke, dok su kratkorone taktike odluke i dalje ostale temeljene na intuiciji. Sutina poslovne inteligencije je transformacijski proces podatak - informacija - znanje. Obradom podataka dobivamo informaciju. Da bi podatak postao informacija on mora imati neko novo znaenje za primatelja, odnosno mora utjecati na povaanje razine znanja primatelja. Informacija je dakle rezultat analize i organizacije podataka na nain da daje novo znanje primatelju. Informacija je raznolikost poruka od poiljatelja do primatelja. Ona postaje znanje kad je interpretirana, odnosno stavljena u kontekst ili kad joj je dodano znaenje. Znanje predstavlja informacije i podatke vezane uz spoznajni proces i iskustvo odnosno sposobnost za iskoritenje informacije. Na kraju tog procesa tu je inteligencija koja predstavlja sposobnost iskoritenja znanja u odreenom kontekstu. Strateke se prednosti vie ne temelje iskljuivo na fizikim resursima ili dobrom menadmentu, ve na znanju koje postoji u kompaniji i informacijama koje kompanija dobiva s trita. Te se informacije moraju procesirati da bi postale dio znanja kompanije, ili da bi se na temelju njih donijele odluke u kompaniji. Neke od tih odluka mogu biti svakidanje, primjerice poput poveanja ili smanjenja proizvodnje nekog proizvoda, a one se donose na temelju informacija koje su jednostavne i mogu u nepromijenjenom obliku posluiti kao ulaz takvim odlukama, poput informacija o prolotjednoj prodaji tog proizvoda, ili stanja na odlaznom skladitu. Pred menadment se moe staviti i odluka da li neki novi proizvod zasluuje ui u proizvodnju. Za takve odluke oito ne postoje informacije koje bi u neobraenom obliku posluile temelj za donoenje odluke. Stoga je potrebno ulazne informacije preraditi i povezati da bi se na temelju njih mogle donjeti odluke. Takav proces naravno nije jednostavan, pogotovo ako uzmemo u obzir da postoji ogromna koliina informacija koje su dostupne s trita, konkurencije ili koje dolaze unutar kompanije, u kojoj je potrebno odabrati zaista one koje su relevantne za neku svrhu. Upravo u takvim situacijama moramo koristiti poslovnu inteligenciju kako bi pomou njenih metoda i alata odabrali najbolje mogue rjeenje. Kompanije se moraju oslanjati vie oslanjati na sustave poslovne inteligencije da bi mogle drati korak s konkurencijom. Korisnici poslovne inteligencije poeli su zahtijevati poslovnu inteligenciju u realnom vremenu, odnosno analizu podataka u realnom vremenu. Svjee informacije nastale iz procesiranja podataka moraju biti dostupne u svakom trenutku. Kompanije e morati promijeniti poslovne procese da bi mogle iskoristiti tokove poslovnih podataka, jer naalost mnoge kompanije jo uvijek na poslovnu inteligenciju ne gledaju kao na ono to e im pomoi za uspjeno daljnje poslovanje poduzea. 13

LITERATURA 1. Ivanovi, Z.: Metodologija izrade znanstvenog i strunog djela, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1996. 2. Klepac, G., Mri, L.: Poslovna inteligencija kroz poslovne sluajeve, Liderpress, Zagreb, 2006. 3. Stipanovi, C.: Koncepcija i strategija razvoja u turizmu - Sustav i poslovna politika, Fakultet za turistiki i hotelski menadment u Opatiji, Opatija, 2006. 4. Stipanovi, C.: Poslovna inteligencija u turizmu, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2009. 5. Skladitenje: http://www.skladistenje.com/download.asp?cont=dokument&link=5. 6. Poslovna inteligencija:http://www.inteligencija.com/index.php/hr/o-nama/materijali.html 7. Business intelligence: http://thebusinessintelligence.blogspot.com/2009/12/online-analyti cal-processing-olap.html. 8. eAlliance. http://www.ealliancebusinessintelligence.com/using_oracle_olap11g_with_obi ee.php. 9. Ekonomski fakultet Zagreb: http://web.efzg.hr/dok//inf/panian/PI%20predavanja%20%20dio%201.pdf. 10. Ekonomski faklutet Zagreb: http://web.efzg.hr/dok/INF/Ceric/itup_knjiga/skladista_poda taka.pdf. 11. Business intelligence and data warehousing: http://www.sdgcomputing.com/glosary.htm.

14