-I N T E L I G E N C I J A-

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

SADRAJ:
1. UVOD................................................................................................................3 2. DEFINIRANJE POJMA INTELIGENCIJE................................................4 3. TO INI INTELIGENCIJU?.......................................................................5 4. TESTOVI INTELIGNECIJE I MJERENJE INTELIGENCIJE................6 5. INTELIGENCIJA I UENJE.........................................................................6 6. SPOL I INTELIGENCIJA..............................................................................7 7. ZAKLJUAK...................................................................................................9

1. UVOD
Svi mi otprilike znamo to je to inteligencija, no ipak ju je teko tono definirati, a jo tee izmjeriti. Ni sami psiholozi se meu sobom ne slau. Dugi niz godina neki su je nazivali sposobnou uenja, drugi sposobnou primjerenog prilagoavanja okolini, dok su trei smatrali da je to opa sklonost postizanju ciljeva. Nijedna od tih definicija nije sasvim tona, ali nijedna nije ni sasvim pogrena. Rije inteligencija dolazi od latinske rijei intelligere, koja znai razumijevati. U klasinom se svijetu inteligencija smatrala apstraktnom sposobnou svojstvenom i zajednikom svim umnim procesima, tj. osjeanju, pamenju, opaanju, matanju i zakljuivanju.

2. DEFINIRANJE POJMA INTELIGENCIJE

Inteligencija je zapravo svojstvo uma da ovlada mnogim povezanim sposobnostima kao to je sposobnost razumijevanja, planiranja, rjeavanja problema, apstraktnog miljenja, stvaranja ideja, koritenja jezika i uenja. Postoji nekoliko naina da se definira pojam inteligencije. Pojam inteligencije ukljuuje konvergentno miljenje, dok kreativnost ukljuuje divergentno miljenje. Inteligencija nije kreativnost. Kreativnost moe biti ukljuena u pojam inteligencije, ali se ne mjeri testovima inteligencije. Inteligencija se obino definira kao sposobnost snalaenja u novim situacijama, ali u stvarnosti inteligencija ne postoji odvojeno od znanja i svih ostalih karakteristika koje ine jednu osobu. Inteligencija je esto neophodna, ali ne i dovoljna za uspjeh. Osim sposobnosti vane su okolnosti, osobine linosti i motivacija. Ponekad navedeni faktori imaju presudan utjecaj, pa zbog toga IQ nije visoko povezan s financijskim bogatstvom i nekim drugim mjerama uspjeha u ivotu. Prema nekim stajalitima pojam inteligencije moe ukljuivati osobine kao to su npr. kreativnost, osobnost (linost), znanje i mudrost. Meutim, neki psiholozi poput psihometriara ne ele koristiti te osobine pri definiranju pojma inteligencije. Bez obzira na mnotvo koncepata inteligencije, najutjecajniji pristup u shvaanju inteligencije zasniva se na psihometrijskom testiranju, odnosno testovima inteligencije. Prema psihometriarima inteligencija je sposobnost koja se mjeri testom inteligencije, a brojano se prikazuje kvocjentom inteligencije. Herbert Spencer (1820-1903) radikalni engleski filozof iz 19. stoljea jedan je od prvih inteligenciju povezao s biologijom. On je tvrdio da je inteligencija uroeno, naslijeeno svojstvo1. Zanimanje za evoluciju (svoje ideje o njoj objavio je prije Darwina) navelo ga je da istakne bihevioristike aspekte inteligencije, tj. one koje su povezane s ponaanjem. On je pod inteligencijom podrazumijevao sposobnost pomou koje inteligentnije

Herbert Spencer (1820-1903) Principles of Biology (1864)

ivotinje (ukljuujui i ovjeka) prilagouju svoje ponaanje u sloenim i stalno promjenljivim uvjetima u svom okoliu.

Postoji nekoliko skupina definicija inteligencije, a obino se navode slijedee sposobnosti kao osnova inteligencije: 1. brzina adaptacije na postojee i novonastale uvjete 2. brzina i lakoa uenja 3. apstraktno miljenje 4. brzina osjetljivosti za zadani problem 5. shvaanje matematikih problema 6. sposobnost koritenja rijei prilikom govora i pisanja, razumijevanje ideja 7.opa sposobnost osobe ukljuujui svrsishodnu primjenu svih iznad navedenih sposobnosti

3. TO INI INTELIGENCIJU

U posljednjih sto godina strunjaci su esto koristili IQ testove da bi odredili koliko je neko pametan". Zbog toga su bili osmiljeni razni testovi kojima se mjerila inteligencija. Mnogi i danas misle da je IQ test najbolji nain da se izmjeri neija pamet i sposobnosti. Gotovo 80 godina nakon pojave prvih testova inteligencije, psiholog s Harvarda, Howard Gardner, kao i mnogi drugi psiholozi, suprotstavio se toj teoriji. Pojednostavljeno reeno, Dr. Gardner smatra da ne postoji samo jedan nain da neko moe biti pametan", ve da svako od nas ima niz razliitih sposobnosti koje se mogu svrstati u razliite oblasti. Gardner je sugerirao da inteligenciju ini: 1. Sposobnost rjeavanja problema s kojima se pojedinac suoava u stvarnom ivotu. 2. Sposobnost stvaranja novih problema koje bi trebalo rijeiti. 3. Sposobnost da se neto uini ili prui usluga koja se u njegovoj kulturi cijeni2.
2

http://hr.wikipedia.org

Nakon ovakve ire i pragmatinije perspektive, koncept inteligencije poeo je gubiti svoju mistinost, postavi funkcionalnim konceptom koji se na razliite naine moe sagledati u ivotu ovjeka3. irok raspon sposobnosti koje ovjek ima Gardner je uspio odrediti pomou grupiranja ljudskih sposobnosti u 9 irokoobuhvatnih kategorija ili "inteligencija".

4. TESTOVI INTELGNECIJE I MJERENJE INTELIGENCIJE Inteligencija je ljudska karakteristika koja se ne moe mjeriti izravno. Mjerenje inteligencije vri se posredno pomou testova inteligencije. Testovi inteligencije nisu savreni,a jo su manje sredstva za potpuni uvid u neije sposobnosti. IQ test da bi bio
valjan mora sadravati relativno velik broj zadataka, pa ovdje nema jako kratkih testova. Takoer, bitno je da ste odmorni i smireni prije poetka testiranja kako bi vae sposobnosti dole do punog izraaja. S druge strane, ponavljanjem istog testa do izraaja dolazi proces uenja, pa biste pri svakom novom pokuaju dobili vei kvocijent inteligencije. Ako elite to toniju online procjenu stvarnog stanja svojih intelektualnih sposobnosti morate u vie navrata sa to veim vremenskim razmakom rijeiti nekoliko razliitih testova. Svaki e pokazati donekle razliit koeficijent inteligencije. Te razlike djelomino nastaju zbog niske pouzdanosti IQ test rezultata, tj. testa, a uslijed djelovanja sluajnih faktora koji su izvor pogreke mjerenja. Zatim, neki testovi veim dijelom mjere neto drugo (specifina znanja), a tek manjim dijelom inteligenciju. Dodatno, razlike nastaju i zbog toga to ne mjeri svaki test inteligencije iste aspekte kognitivnih sposobnosti. Temeljna podjela je na verbalne i neverbalne testove, a detaljnijim podjelama se dolazi i do 120 specifinih faktora inteligencije. Na odreene subskale u veoj mjeri utjee trenutna koncentracija, na druge velik utjecaj imaju kulturalna pozadina i obrazovanje, ali svima je zajedniko da dobrim dijelom mjere i opu sposobnost snalaenja u novim situacijama4. Prema nekim autorima to snalaenje u novim situacijama je najbolja definicija inteligencije.

5. INTELIGENCIJA I UENJE

3 4

Herbert Spencer (1820-1903) Principles of Biology (1864) Herbert Spencer (1820-1903) Principles of Biology (1864)

Po nekim definicijama inteligencija je determinirana brzinom uenja i/ili zavrnom razinom sloenosti nauenog, osobito kod inteligencije ivotinja. Uenje omoguuje razvoj inteligencije, a inteligencija olakava uenje5. Rije je o dinamikom procesu meusobnog pojaavanja ili slabljenja, a ne uzrono posljedinom odnosu. Kvocijent inteligencije nije mjera trenutane sposobnosti za uenje, nego matematika tvrdnja o tempu kojim e se s vremenom mijenjati sposobnost za uenje po jednim teorijama, a po drugima IQ predstavlja trenutanu mjeru sposobnosti za uenje. Kronoloka dob ne korelira s uenjem pa je mogue eksperimentalno varirati IQ i mentalnu dob. Kod verbalnog uenja, ako nije dolo do restrikcije raspona u zavisnoj varijabli (teina zadatka) ili nezavisnoj varijabli (IQ), naene su znaajne korelacije izmeu inteligencije i uenja. Inteligencija visoko korelira s uenjem na poetku uenja, a kad neka operacija postane automatizirana, IQ vie ne igra znaajnu ulogu. Raspon pamenja unaprijed, a jo vie unazad, ima znaajne veze s g-faktorom inteligencije; oba konstrukta ovise o efikasnosti radnog pamenja. Inteligencija i uenje koreliraju to vie to je : sloenije ono to treba nauiti, a ak je naena blaga negativna korelacija izmeu mehanikog uenja jednostavnih zadataka i IQ-a visokointeligentnih osoba

vea smislenost materijala, tj. kad postoji mogunost transfera uenja vrijeme uenja ogranienije uenje vie u vezi s maturacijom

Inteligentni ljudi bre stvaraju kvalitetne asocijacije koje su temelji svakog uenja. Inteligentniji imaju bolje strategije uenja, mnemotehnike i bazu podataka, pa im vee steeno znanje omoguuje bolje kognitivno funkcioniranje. Inteligentniji bolje razlikuju bitne od nebitnih informacija. Meu djecom s tekoama u uenju u kolama su mukarci - kod ena dolazi do pada sveukupnih sposobnosti pa ih se ranije uoi. U osnovnoj koli je korelacija izmeu kolskog uspjeha i inteligencije 0.5, ali taj se koeficijent smanjuje kako ovjek prelazi u vie razrede kolovanja.

6. SPOL I INTELIGENCIJA
5

http://hr.wikipedia.org

Na odnos spola i kognitivnog funkcioniranja djeluju dob (razlika u maturaciji) i socioekonomski status. Najznaajnije razlike u testovima inteligencije: u korist ena: verbalno razumijevanje, inteligencija i neki aspekti pamenja,

verbalna

fluentnost, socijalna

u korist mukaraca: socijalna sposobnost, numeriko rezoniranje i mehanike informacije. Postoje dvije razliite spacijalne sposobnosti: vizualizacija i orijentacija. Vizualizacija je sposobnost mentalne manipulacije slikovno zadanog podraaja. Orijentacija je shvaanje rasporeda elemenata unutar vizualnog sklopa i sposobnost zadravanja orijentacije pri promijeni spacijalne konfiguracije. Oba procesa zahtjevaju paralelno procesiranje i bolje idu mukarcima. Za socijalizacijske aspekte razlika u kognitivnim sposobnostima znaajna je i interakcija izmeu maturacije i socijalizacijskih postupaka - djevojice kao grupa ranije se verbalno razvijaju, a djeaci su genetski vei, jai i aktivniji. ene se formiraju oslanjajui se na verbalno, odnosno socijalno posredovan pristup problemima, a manje vjebaju i razvijaju spacijalne vjetine6. ene i mukarci pokazuju odreene razlike u nainima odgovaranja - ene su neto sporije i tonije, a mukarci su neto bri na utrb tonosti. Postoje razlike u varijabilitetu kognitivnih spobnosti u funkciji spola - kod mukaraca je neto vei (ima vie visoko inteligentnih mukaraca, ali zato ima i vie retardiranih). U usporedbi uspjenih ena s uspjenim mukarcima u akademskim zvanjima: ene s doktoratima su inteligentnije od mukaraca s doktoratima (enama potreban vei inteligentni kapacitet za afirmaciju u akademskim zvanjima)

ene koje su radikalnije i koje naputaju konzervativnu ulogu ene lake uspjevaju

snaga ega i volje je jaa u mukaraca

Iako se na velikim uzorcima dobivaju statistiki znaajne razlike u pojedinim testovima i faktorima inteligencije, te razlike nisu brojano velike i ne doputaju generalizaciju na pojedinanoj razini, tako da dolazimo do zakljuka da ne postoje neke bitne ili velike razlike u inteligenciji spolova7.
6 7

Herbert Spencer (1820-1903) Principles of Biology (1864) Herbert Spencer (1820-1903) Principles of Biology (1864)

7. ZAKLJUAK

Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za uenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i koritenja apstraktnih pojmova, i koritenja znanja za snalaenje u novoj okolini u kojima ne pomae stereotipno nagonsko ponaanje, a niti uenjem steene navike, vjetine i znanja. Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretiari se slau da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Smatra se da je inteligencija kombinacija uroenih karakteristika ivanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i uenjem. Inteligenciju je mogue mjeriti, iako nesavreno, testovima inteligencije. Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omoguava osobi uspjeh u drutvu, mnogi drugi inbenici koji utjeu na drutveni uspjeh ine predvianja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u drutveni uspjeh nisu u potpunosti razjanjeni. Tako, na primjer, postoji vrsta veza izmeu uspjeha u osnovnoj koli i inteligencije, ali nakon toga nije vie mogue predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com