FIZIOLOGIJA BILJA

Mr. sc. Vesna Kovaevi - vii predava

vesna.kovacevic@veleri.hr 052/431 - 603

Informacije o kolegiju
30 + 15 Studij mediteranske poljoprivrede 30 + 0 Studij vinarstva

Informacije o kolegiju
Obveze za stjecanje ECTS bodova:

Nastava
Predavanja Vjebe1/seminar2 Kolokviji 6% 14% 50% (2 x 25%)

70%

Popravni ispit (30 39,99%) Zavrni ispit (40 70%)

10% 30%

______

Studij mediteranske poljoprivrede Studij vinarstva

Termini kolokvija
1. kolokvij (25%)
Osnovne funkcije stanice i staninih organela. stani organela. Voda i biljne stanice. Vodni reim biljaka. Mineralne re tvari. Fotosinteza. Kemosinteza. Bioloke oksidacije. Kemosinteza. Biolo (12%) 11. oujka 2011. - izv. o izv. 23.oujka 2011. red. 23.o 18. oujka 2011. - izv. o izv. 27. travnja 2011. red.

(13%)

2. kolokvij (25%) 8. lipnja 2010.

Rast i razvoj biljaka. (15%) (10%) 25. oujka 2011. izv. o izv. 25. svibnja 2011. red. 01. travnja 2011. izv. izv. 08. lipnja 2011. red.

Heterotrofne biljke. Gibanje biljaka. Fiziologija stresa.

Termini ispita
studenti koji skupe

30 39,99% ocjene tijekom nastave - Popravni ispit (10%) 40 - 70% ocjene tijekom nastave - Zavrni ispit (30%)

studenti koji skupe

17. lipnja 2011. 01. srpnja 2011. 15. rujna 2011.

Literatura:
Dubravec, K. i Regula, I. FIZIOLOGIJA BILJA. kolska knjiga, Zagreb

Pevalek Kozlina B. FIZIOLOGIJA BILJA. Profil, Zagreb

FIZIOLOGIJA BILJA (phytophysiologia)

Prouava ivotne procese u biljkama tijekom njihova ivota
- od klijanja sjemenki, vegetativnog razvitka, cvjetanja i stvaranja plodova do stvaranja starenja i ugibanja

funkcije stanice pojedinih tkiva pojedinih organa

u svrhu

otkrivanja ivotnih procesa biljke kao jednog cjelovitog sustava

FIZIOLOGIJA BILJA

eksperimentalna znanost temelji se na

egzaktnim kemijskim i fizikalnim metodama

FIZIOLOGIJA BILJA
razvoju fiziologije doprinosi i

* razvoj biokemije, biofizike, molekularne biologije

kao i

* primjena suvremenih metoda istraivanja

radioizotopija kromatografija elektroforeza spektroskopija kultura tkiva

Fiziologija bilja
Pomae, a i temelji se na

rezultatima istraivnja drugih znanstvenih disciplina

citologija anatomija i morfologija embriologija mikrobiologija biokemija agrokemija pedologija ekologija genetika itd.

Fiziologija bilja
povezana s:
- ratarskom - povrtlarskom - voarskom - vinogradarskom - umarskom

proizvodnjom

pomae biljnoj proizvodnji

iznai najbolja rjeenja za njeno unapre enje

Biljna proizvodnja vrlo sloena i zahtjevna

iva biljka jo uvijek ne poznajemo dovoljno odvija se u vrlo sloenim uvjetima

- razliiti initelji sredine: - temperatura - vlaga - osvjetljenje - sadraj CO2 itd. - mogu se regulirati samo u staklenikim uvjetima

Otkria iz fiziologije bilja

veliko praktino znaenje izravno i neizravno

pridonose boljem iskoritavanju potencijala rodnosti kultiviranih vrsta
a time i

poveanju priroda i poboljanju kvalitete

Biljka
ima savrenu i raznoliku

sintetiku sposobnost
iz anorganskih
stvara

tvari

energetski bogate organske

spojeve

izgra uje svoj organizam

(veliki broj; raznovrsni)

sve ivotne

pojave biljaka

vezane su za okolinu u kojoj rastu

nastoji objasniti fiziologija

bilja

Fiziologija bilja prouava:

gra u i funkciju st. organela promet vode i mineralnih tvari fotosintezu disanje vrenje rast i razvoj gibanje otpornost

Fiziologija mijene tvari i energije

(metabolizam)

Fiziologija mijene oblika Fiziologija gibanja Fiziologija otpornosti (stresa)

OSNOVNE FUNKCIJE STANICE I ORGANELA

Stanica osnovna jedinica svih ivih bia i strukturna i funkcionalna

prouavanje st.

osnova za

razumijevanje svih ivotnih funkcija tkiva, organa i itave biljke

vrlo sloene gra e

Biljna stanica gra a i funkcija

Biljke viestanini organizmi - od milijuna stanica sa specijaliziranim funkcijama viestani

Sve biljne stanice imaju

- jezgru - citoplazmu i - stanine organele

- obavijene membranom i staninom stijenkom

Biljna stanica od stanine stijenke i protoplasta:

- protoplazma - jezgra - plastidi - mitohondriji - Golgijev aparat - ribosomi - endoplazmatski retikulum - sferosomi - lizosomi - mikrotjeleca

Osnovne funkcije stanice

- biljna stanica podijeljena na: - kompartimente razlikuju se po gra i, kem. sastavu i funkciji

Osnovne funkcije stanice

neravnomjerna raspodjela tvari u stanici

- DNA u jezgri najvei dio najve - klorofil i karotenoidi samo u kloroplastima - antocijan nagomilava se u vakuoli

- membrane impermeabilne za neke molekule

- zbog vezivanja pojedinih molekula za strukture unutar organela
klorofil i karotenoidi za strukturne proteine tilakoida u kloroplastima

Osnovne funkcije stanice

- kompartimentacija enzima
vrlo znaajna

za intercelularni metabolizam

- fotosinteza u kloroplastima

- Krebsov ciklus u mitohondrijima

- sinteza proteina na ribosomima

* pojedini fizioloko biokemijski procesi - odvijaju se u razliitim organelama - ne protjeu neovisno jedni od drugih

STANINA STIJENKA

vrsta elastina u odre

enoj mjeri

25 30 % celuloza 15 25 % hemiceluloza 35 % pektina 5 10 % proteina

od celuloznih mikrofibrila
uronjene u

amorfni polisaharidni matriks

Primarna stanina stijenka - shematski prikaz glavnih strukturnih sastojaka

Amorfni polisaharidni matriks * hemiceluloza * pektini * strukturni proteini male koliine koli Hemiceluloza Hemiceluloza Celulozna mikrofibrila Pektini
- heterogena smjesa neutralnih i kiselih polisaharida - poloena paralelno s celuloznim mikrofibrilama i
- prekriva njihovu povrinu

- ili mogu povezivati celulozme mikrofibrile - ili mogu sprjeavati neposredan dodir susjednih mikrofibrrila

Pektini
- heterogena skupina polisaharida kiseli i neutralni eeri - tvore gel uronjena mrea mikrofibrila i hemiceluloze - djeluju kao hidrofilni filter sprijeava agraegaciju i remeenje mree mikrofibrila - odgovorni za propusnost st. stijenke za makromolekule

Strukturni proteini S Strukturni proteini

- tona uloga nije poznata - poveavaju mehaniku vrstou - sudjeluju u povezivanju drugih komponenti

Mikrofibrile
relativno vrste strukture

- u primarnim stijenkama
*nepravilno isprepletene

- u sekundarnim stijenkama
* gue i usporedne (najee) * vie slojeva s pravilno ukrtenim mikrofibrilama

CITOPLAZMA
- kompleksni sustav koloida
70-85 % vode, 10-20 % proteina, 2-3% lipida, 1% ugljikohidrata, oko 1 % soli i drugih tvari

Citosol citoplazma bez organela

- proet gustom mreom proteinskih niti stanini kostur - citoskelet

vana uloga u:

mitozi, mejozi - odravanju oblika st. - gibanju organela - diferencijaciji

CITOSKELET

Mikrotubuli uplje

cjevice

za stabilizaciju stanice i njezinih struktura - za orijentaciju i gibanje organela - vana uloga u diobi stanice diobeno vreteno - sudjeluju u stvaranju fragmoplasta

Mikrofilamenti vrste

niti

ukljueni u strujanje citopl. i - rast peludne cjevice Intermedijarni filamenti - nitasta proteinska vlakna vana uloga - u odravanju oblika st. i - odre ivanju poloaja nekih organela (npr. jezgra)

CITOPLAZMATSKA MEMBRANA

-Selektivno propusna semipermeabilna - neke tvari proputaju lake, neke tee, neke uope ne

Proteini preteno odgovorni za funkcije membrane - djeluju kao: * specifini receptori * enzimi ili * prenositelji

Ugljikohidrati signalna uloga - odgovorni za prepoznavanje me u stanicama

Plazmalema

Prijenos tvari kroz plazmatsku membranu

JEZGRA
- nositelj genetskih informacija

karioplazma i kromatin

jezgrin omota

reguliraju i kontroliraju znaajne procese u ivotu stanice

jezgrica

pore

ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM
- trodimenzionalni razgranati sustav membranama ome enih prostora

- neprekidna mrea me usobno povezanih kanalia

- mjesto gdje nastaju druge st. membrane

(membrane Golgijevog tijela, plazmalema, tonoplast i jezgrina ovojnica)

ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM
Hrapavi ER ribosomi na povrini - mjesto sinteze proteina

- integralnih membranskih i
- proteina koji se izluuju iz stanice ili u vakuolu

Glatki ER bez ribosoma na povrini - mjesto sinteze lipida

GOLGIJEV0 TIJELO
- kompleks intracelularnih membrana - sintetiziraju i prenose polisaharidi stanine stijenke pektini i hemiceluloza

GOLGIJEV0 TIJELO

- sudjeluje u stvaranju nove st. stijenke tijekom diobe stanice

PLASTIDI
-

tipine biljne st. organele

- karakteristine za fotoautotrofne biljke - sadre vlastitu DNA

KLOROPLASTI zeleni plastidi - sadre pigmente: Klorofil a (plavozeleni pigment) Klorofil b

(utozeleni pigment)

Karotenoide karoten i ksantofil kloroplast

- u njima se odvija proces fotosinteze

KROMOPLASTI obojeni (pigmentirani) plastidi uti, naranasti, crveni

sadre pigmente iz skupine karotenoida

karoten i ksantofil

LEUKOPLASTI bezbojni plastidi (okrugli ili vretenasti)

- ne sadre pigmente

- u organima do kojih ne dopire svjetlo (nezeleni dijelovi biljke

gomolji, podanci, korijen, st. srike, enske gamete, spore, klica)

LEUKOPLASTI bezbojni plastidi (okrugli ili vretenasti)

- za skladitenje rezervnih tvari amiloplasti krob proteinoplasti - bjelanevine elajoplasti masti

amiloplasti krumpira

MITOHONDRIJI
- tjeleca u kojima se stvara ATP

MITOHONDRIJI

- odvija se proces staninog disanja

pomou energije

oslobo ene metabolizmom eera, i drugih spojeva

stvara se ATP

RIBOSOMI
- makromolekularne nakupine RNA (rRNA) i proteina

RIBOSOMI
- mjesto sinteze proteina tj. - mjesto na kojemu se aminokiseline povezuju u proteine

1 slovo

Genetski kod 2 slovo tRNA

3 slovo

VAKUOLA

- obavijena tonoplastom - ispunjena staninim sokom

vakuola

VAKUOLA
nakupljaju organske i anorganske tvari

privremeno nepotrebne biljci - mogu se mobilizirati i transformirati osmotski aktivne tvari eeri, organske kiseline i anorganske soli ekskreti - izlueni krajnji produkti ne ukljuuju se u metabolizam alkaloidi, glikozidi...

Simplast