Fakultet informacijskih tehnologija emina@fit.

ba

Datum: 23.05.2011.

1. Mediji i metode pohranjivanja 2. Metode pristupa Mediji pohranjivanja U raunarskim sistemima imamo vie tipova ureaja koji fiziki pohranjuju podatke: Cache memorija je najbra memorija, male veliine i jako skupa. Cache memorijom upravlja operativni sistem. U direktnoj je vezi je sa procesorom i nalazi se izmeu procesora i glavne memorije. Glavna (primarna) memorija pohranjuje podatke koji se trenutno koriste. Svi programski blokovi i blokovi podataka nisu istodobno potrebni tokom izvravanja programa. U glavnoj memoriji se nalazi programski modul koji se trenutno izvrava i njemu potreban blok podataka. U glavnoj memoriji se trajno pohranjuje onaj dio programa koji upravlja premjetanje blokova izmeu glavne memorije i sekundarne memorije. Disk (direktni pristup) je jedan od ureaja vanjske memorije. Vanjsku memoriju raunara ine: tvrdi diskovi, magnetske trake te ostali ureaji za pohranjivanje podataka. Vanjska memorija se dijeli na blokove byteova jednake veliine. Veliina bloka je konstanta operativnog sistema i moe iznositi 512 bytea, 4096 bytea ili neki drugi iznos. Svaki blok je jednoznano odreen svojom adresom. Prilikom obraivanja podataka, jedna od osnovnih operacija je njihov prijenos izmeu vanjske memorije i radne memorije (RAMa). Disk se dijeli na piste, a piste na sktore. SEKTOR PISTA

Vie diskova sa jednim impulsorom

Struktura diska

Da bi smo pristupili odreenom bloku podataka i prenijeli ga u primarnu (radnu) memoriju potrebno je postaviti glavu diska na pistu u kojoj se blok nalazi (period traenja - seek) i saekati da stigne traeni sektor (period ekanja ili latency period). Period prenosa podataka je potrebno vrijeme za itanje/pisanje bloka podataka. Brzina prenosa s ureaja za pohranjivanje nije uvijek ista, ve ovisi o poloaju glave ureaja koja ita podatke s medija na kojem su zapisani, ali i o lokaciji podataka na samom mediju. Vrijeme prenosa je neusporedivo vee od vremena potrebnog za manipuliranje podacima u glavnoj memoriji. Ono se tipino mjeri u milisekundama, dok

Sistemi za upravljanje bazama podataka:: Predavanje Copyright by: FIT

Fakultet informacijskih tehnologija emina@fit.ba

se vrijeme obrade podataka tipino mjeri u mikro i nano sekundama. Razlika je nekoliko redova veliine.

Hijerarhijska struktura memorija

Magnetne trake (sekvencijalni pristup) se prvenstveno koriste za sigurnosne kopije. Imaju veliki kapacitet, jeftinije su, ali i puno sporije jer je pristup podacima sekvencijalni. Metode pohranjivanja Organizacija datoteka (file-ova) Datoteka je niz zapisa (registara) koji pripadaju jednom bloku podataka u vanjskoj memoriji. Tip zapisa se zadaje kao ureena n-torka osnovnih podataka (komponenti), gdje je svaki osnovni podatak opisan svojim imenom i tipom (cijeli broj, decimalni broj, string, . . . ). Datoteke su osnovne gradivne komponente operativnih sistema. Veliina bloka podataka je fiksna i odreena operativnim sistemom i fizikim osobinama diska. Veliina registara je promjenjiva. Jedan od naina organizacije baze podataka u datoteke je koritenje vie datoteka i jednoj datoteci pripadaju samo registri jednog tipa. Dakle, svaki je zapis fiksne duine i ima tano jednu vrijednost svakog osnovnog podatka i ta vrijednost prikazana je fiksnim brojem byte-ova. Drugi nain je pohranjivanje registara razliite duine u jednom file-u. Datoteke koje pohranjuju registre fiksne duine su jednostavniji za implementaciju od registara varijabilne duine. Primjer registara fiksne duljine: Datoteka sa zapisima studenata nekog fakulteta. Tip zapisa je definiran ovako: type STUDENT = record (864532, Prvi, 2) SNO: integer; (876543, Netki, 1) SNAME: packed array [1..15] of char; (856434, Drugi, 3) GODINA: char end;

Sistemi za upravljanje bazama podataka:: Predavanje Copyright by: FIT

Fakultet informacijskih tehnologija emina@fit.ba

Svaki zapis ima svoj redni broj. Duina zapisa je 20 byteova. Vrijednost prvog osnovnog podatka zauzima prva 4 bytea (od 1 do 4), vrijednost drugog osnovnog podatka zauzima od 5. do 19. byte-a, dok trei podatak je u 20. byte-u zapisa. Primarni klju ine SNO, tj. prva etiri byta. Zapis je obino znatno manji od bloka, pa se vie zapisa pohranjuje u jedan blok. Ako je u bloku smjeten cijeli broj zapisa moe se dogoditi da je zbog toga dio bloka neiskoriten ili da se jedan zapis nalazi pohranjen u dva razliita bloka. Problem ove implementacije je brisanje registara. Prostor koji je zauzimao ovaj registar moramo popuniti nekim drugim registrom (pomijeranjem svih sljedeih registara ili pomjeranjem posljednjeg na mjesto izbrisanog) ili oznaiti ih na odgovarajui nain. Pomjeranje registara je nepoeljno, jer moe zahtijevati pristup razliitim blokovima. Moemo ostaviti ovaj prostor za mogue slijedee unose podataka. Za to nam je potreban prostor u zaglavlju datoteke, gdje emo izmeu ostalog pohraniti adresu prvog praznog registra. Ovaj prvi registar emo koristiti za upis adrese slijedeeg praznog registra itd. Ove adrese moemo posmatrati kao pokazivae (pointers) i implementacija zahtjeva dodatni prostor za pohranjivanje pokazivaa. Novi registar se pohranjuje na prvu slobodnu adresu, a ukoliko nema slobodnih registara, pohranjuje se na kraju. Adresa prvog praznog registra 864532 876543

Prvi Netki

Pointer (pokaziva) je vrijednost unutar jednog zapisa koja ukazuje na neki drugi zapis, u istoj ili nekoj drugoj datoteci. Pointer moe biti adresa zapisa ("fiziki" pointer) ili vrijednost primarnog kljua ("logiki" pointer). Postoje i prelazni oblici izmeu fizikog i logikog pokazivaa, npr. redni broj zapisa ("logika" adresa). Pokazivai omoguavaju uspostavljanje veze izmeu zapisa, dakle da iz jednog zapisa pristupimo drugome. Pokaziva "adresa" omoguava brzi pristup podacima, dok pokaziva "klju" je spor, jer lokaciju zapisa sa zadanim kljuem tek treba nai. Koritenje pokazivaa "adrese" moe uzrokovati probleme kod auriranja ili reorganizacije datoteka. Zapisi na koje pokazuje pokaziva "adrese" su prikovani (pinned) i ne smiju se premjetati. Ako se premjetaju, tada je potrebno aurirati i pokazivae. S druge strane, pokazivai kljuevi ne ine takve probleme, jer oni svoje kljueve nose sa sobom. Stoga se esto koriste ba pokazivai kljuevi unato njihovoj "sporosti". Npr. Adresa zapisa se gradi kao ureeni par ( adresa bloka, pomak unutar bloka ). Kod nekih organizacija datoteka, mogue je da neka mjesta za registre u bloku ostanu prazna. Za razlikovanje popunjenih i praznih mjesta (registara), svaki zapis se moe proiri s dodatnim bitom koji oznaava da li je zapis prazan/neiskoriten ili pun tj iskoriten. Ponekad se neki zapis moe ponititi, a da podaci ostanu i dalje na disku tj. ne elimo ih izbrisati. To se takoer moe rijeiti s dodatnim bitom koji e oznaavati valjanost zapisa. Registri varijabilne dune se javljaju kada imamo potrebu da pohranimo razliite tipove registara u isti file ili registri ije jedno od polja je varijabilno. Npr. jedan klijent u banci moe imati jedan ili vie rauna koji se pohranjuju u nizu Type lista_rauna = record Ime:char[20];

Sistemi za upravljanje bazama podataka:: Predavanje Copyright by: FIT

Fakultet informacijskih tehnologija emina@fit.ba

Operacije nad datotekama Tipine operacije nad datotekom su: - unesi novi registar, - modificiraj postojei registar, - izbrii registar i - pronai registar s podacima zadane vrijednosti. Kandidat za klju je osnovni podatak, ili njihova kombinacija, ija vrijednost jednoznano odreuje zapis. Ako postoji vie kandidata za klju, tada odabiremo jednog od njih da bude primarni klju. Cijela baza podataka graena je kao skup datoteka. Zapisi u datotekama mogu biti meusobno povezani pokazivaima. Sve operacije s bazom podataka su operacije s datotekama. U sluaju relacijskih baza podataka svaka relacija je jedna datoteka. Atributi relacije odgovaraju osnovnim podacima u zapisu. Jedna n-torka prikazana je jednim zapisom (registrom). Primarni klju relacije odreuje primarni klju datoteke. Osim osnovnih datoteka koje odgovaraju pojedinim relacijama, fizika graa baze podataka moe sadravati i pomone datoteke, koje ubrzavaju traenje i uspostavljanje veze meu podacima (indeksi). Fizikim prikazom relacija pomou datoteka uvodi se umjetni redoslijed izmeu atributa relacije kao i umjetni redoslijed izmeu n-torka.

Sistemi za upravljanje bazama podataka:: Predavanje Copyright by: FIT