1

Sadraj Proiene inaice Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................................................................................................................... 2 Proiena inaica Ugovora o Europskoj uniji ................................................................................ 11 Proiena inaica Ugovora o funkcioniranju Europske unije...................................................... 45 Protokoli ........................................................................................................................................... 199 Prilozi ................................................................................................................................................ 331 Izjave priloene zavrnom aktu meuvladine konferencije na kojoj je usvojen Ugovor iz Lisabona .......................................................................................................................... 337 Tablice ekvivalenata......................................................................................................................... 361 Povelja o temeljnim pravima Europske unije ........................................................................ 396

PROIENE INAICE

UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI I UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE 2010/C 83/01

Sadraj

PROIENA INAICA UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI .............................................. 11 PREAMBULA ....................................................................................................................................... 13 GLAVA I. GLAVA II. GLAVA III. GLAVA IV. GLAVA V. ZAJEDNIKE ODREDBE ............................................................................... 15 ODREDBE O DEMOKRATSKIM NAELIMA ............................................. 19 ODREDBE O INSTITUCIJAMA..................................................................... 20 ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI ........................................................ 26 OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE I POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI .......................................................................................................... 27 Ope odredbe o vanjskom djelovanju Unije ............................................... 27 Posebne odredbe o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ................ 28 Zajednike odredbe ................................................................................. 28 Odredbe o zajednikoj sigurnosnoj i obrambenoj politici ................ 37 ZAVRNE ODREDBE .................................................................................... 40

Poglavlje 1. Poglavlje 2. Odjeljak 1. Odjeljak 2. GLAVA VI.

PROIENA INAICA UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE ........ 45 PREAMBULA ....................................................................................................................................... 46 DIO PRVI GLAVA I. GlAVA II. DIO DRUGI DIO TREI GLAVA I. GLAVA II. Poglavlje 1. Poglavlje 2. Poglavlje 3. GLAVA III. GLAVA IV. Poglavlje 1. NAELA ........................................................................................................... 47 KATEGORIJE I PODRUJA NADLENOSTI UNIJE .................................. 47 ODREDBE KOJE IMAJU OPU PRIMJENU ................................................. 50 NEDISKRIMINACIJA I GRAANSTVO UNIJE........................................... 52 POLITIKE I UNUTARNJE DJELOVANJE UNIJE .......................................... 56 UNUTARNJE TRITE................................................................................... 56 SLOBODNO KRETANJE ROBE .................................................................... 56 Carinska unija .......................................................................................... 57 Carinska suradnja .................................................................................... 58 Zabrana koliinskih ogranienja meu dravama lanicama ........... 58 POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO ................................................................. 59 SLOBODNO KRETANJE OSOBA, USLUGA I KAPITALA ........................ 63 Radnici ...................................................................................................... 63

Poglavlje 2. Poglavlje 3. Poglavlje 4. GLAVA V. Poglavlje 1. Poglavlje 2. Poglavlje 3. Poglavlje 4. Poglavlje 5. GLAVA VI. GLAVA VII. Poglavlje 1. Odjeljak 1. Odjeljak 2. Poglavlje 2. Poglavlje 3. GLAVA VIII. Poglavlje 1. Poglavlje 2. Poglavlje 3. Poglavlje 4. Poglavlje 5. GLAVA IX. GLAVA X. GLAVA XI. GLAVA XII. GLAVA XIII. GLAVA XIV. GLAVA XV. GLAVA XVI. GLAVA XVII.

Pravo poslovnog nastana ....................................................................... 65 Usluge ....................................................................................................... 67 Kapital i platni promet ............................................................................ 69 PODRUJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE ...................................... 71 Ope odredbe........................................................................................... 71 Politike o graninoj kontroli, azilu i useljavanju ................................. 73 Pravosudna suradnja u graanskim stvarima ...................................... 76 Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima ......................................... 77 Policijska suradnja ................................................................................... 80 Promet .............................................................................................................. 82 ZAJEDNIKA PRAVILA O TRINOM NATJECANJU, OPOREZIVANJU I USKLAIVANJU ZAKONODAVSTAVA .................. 85 Pravila o trinom natjecanju ................................................................ 85 Pravila koja se primjenjuju na poduzetnike ................................. 85 Dravne potpore.............................................................................. 88 Porezne odredbe ...................................................................................... 90 Usklaivanje zakonodavstava ............................................................... 91 EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA ................................................. 94 Ekonomska politika ................................................................................ 95 Monetarna politika.................................................................................. 99 Institucionalne odredbe ....................................................................... 102 Odredbe specifine za drave lanice ija je valuta euro ................. 103 Prijelazne odredbe ................................................................................ 104 ZAPOLJAVANJE ........................................................................................ 109 SOCIJALNA POLITIKA ............................................................................... 111 EUROPSKI SOCIJALNI FOND ................................................................... 116 OBRAZOVANJE, STRUKOVNO OBRAZOVANJE, MLADI I SPORT ........................................................................................................... 117 KULTURA ..................................................................................................... 119 JAVNO ZDRAVSTVO ................................................................................. 120 ZATITA POTROAA ............................................................................. 121 TRANSEUROPSKE MREE ........................................................................ 122 INDUSTRIJA ................................................................................................. 123

GLAVA XVIII. EKONOMSKA, SOCIJALNA I TERITORIJALNA KOHEZIJA................. 124

GLAVA XIX. GLAVA XX. GLAVA XXI. GLAVA XXII.

ISTRAIVANJE I TEHNOLOKI RAZVOJ TE SVEMIR .......................... 126 OKOLI ......................................................................................................... 130 ENERGIJA ..................................................................................................... 132 TURIZAM ..................................................................................................... 133

GLAVA XXIII. CIVILNA ZATITA ...................................................................................... 133 GLAVA XXIV. ADMINISTRATIVNA SURADNJA ............................................................ 134 DIO ETVRTI DIO PETI GLAVA I. GLAVA II. GLAVA III. Poglavlje 1. Poglavlje 2. Poglavlje 3. GLAVA IV. GLAVA V. GLAVA VI. GLAVA VII. DIO ESTI GLAVA I. Poglavlje 1. Odjeljak 1. Odjeljak 2. Odjeljak 3. Odjeljak 4. Odjeljak 5. Odjeljak 6. Odjeljak 7. Poglavlje 2. Odjeljak 1. Odjeljak 2. Poglavlje 3. Odjeljak 1. PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA.............. 134 VANJSKO DJELOVANJE UNIJE ................................................................. 136 OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE.......................... 136 ZAJEDNIKA TRGOVINSKA POLITIKA ................................................. 137 SURADNJA S TREIM ZEMLJAMA I HUMANITARNA POMO ........ 138 Razvojna suradnja ................................................................................ 138 Gospodarska, financijska i tehnika suradnja s treim zemljama.. 139 Humanitarna pomo ........................................................................... 140 MJERE OGRANIAVANJA ........................................................................ 141 MEUNARODNI SPORAZUMI ................................................................ 141 ODNOSI UNIJE S MEUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I TREIM ZEMLJAMA TE DELEGACIJE UNIJE .......................................... 144 KLAUZULA SOLIDARNOSTI.................................................................... 145 INSTITUCIONALNE I FINANCIJSKE ODREDBE .................................... 146 INSTITUCIONALNE ODREDBE ................................................................ 146 Institucije ............................................................................................... 146 Europski parlament ...................................................................... 146 Europsko vijee ............................................................................. 150 Vijee .............................................................................................. 150 Komisija ......................................................................................... 152 Sud Europske unije ....................................................................... 155 Europska sredinja banka ............................................................ 165 Revizorski sud ............................................................................... 166 Pravni akti Unije, postupci donoenja i druge odredbe ................... 169 Pravni akti Unije............................................................................ 169 Postupci za donoenje akata i druge odredbe ........................... 171 Savjetodavna tijela Unije ..................................................................... 174 Gospodarski i socijalni odbor ..................................................... 175

Odjeljak 2. Poglavlje 4. GLAVA II. Poglavlje 1. Poglavlje 2. Poglavlje 3. Poglavlje 4. Poglavlje 5. Poglavlje 6. GLAVA III. DIO SEDMI

Odbor regija .................................................................................. 176 Europska investicijska banka .............................................................. 177

FINANCIJSKE ODREDBE ............................................................................ 178 Vlastita sredstva Unije.......................................................................... 179 Viegodinji financijski okvir .............................................................. 180 Godinji proraun Unije ...................................................................... 180 Izvrenje prorauna i razrjenica........................................................ 183 Zajednike odredbe .............................................................................. 184 Borba protiv prijevara .......................................................................... 186 POJAANA SURADNJA ............................................................................ 186 OPE I ZAVRNE ODREDBE .................................................................... 189

PROTOKOLI .................................................................................................................................. 199 Protokol (br. 1) Protokol (br. 2) Protokol (br. 4) Protokol (br. 5) Protokol (br. 6) Protokol (br. 7) Protokol (br. 8) o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji ................................ 200 o primjeni naela supsidijarnosti i proporcionalnosti ............................ 203 o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke ............................................................................................................. 229 o Statutu Europske investicijske banke ..................................................... 250 o mjestu sjedita institucija te odreenih tijela, ureda, agencija i slubi Europske unije .................................................................................. 264 o povlasticama i imunitetima Europske unije .......................................... 265 koji se odnosi na lanak 6. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji o pristupanju Unije Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ........................................................................................ 273 o odluci Vijea o provedbi lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije izmeu 1. studenoga 2014. i 31. oujka 2017., s jedne strane, te od 1. travnja 2017. s druge strane .................................. 274 o stalnoj strukturiranoj suradnji utvrenoj lankom 42. Ugovora o Europskoj uniji ............................................................................................. 275 o lanku 42. Ugovora o Europskoj uniji ................................................... 278 o postupku u sluaju prekomjernog deficita ............................................ 279 o konvergencijskim kriterijima .................................................................. 281 o Euroskupini ............................................................................................... 283 o odreenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske .................................................................. 284

Protokol (br. 3) o Statutu Suda Europske unije ............................................................................ 207

Protokol (br. 9)

Protokol (br. 10) Protokol (br. 11) Protokol (br. 12) Protokol (br. 13) Protokol (br. 14) Protokol (br. 15)

Protokol (br. 16) Protokol (br. 17) Protokol (br. 18) Protokol (br. 19) Protokol (br. 20) Protokol (br. 21) Protokol (br. 22) Protokol (br. 23) Protokol (br. 24) Protokol (br. 25) Protokol (br. 26) Protokol (br. 27) Protokol (br. 28) Protokol (br. 29) Protokol (br. 30) Protokol (br. 31) Protokol (br. 32) Protokol (br. 33) Protokol (br. 34) Protokol (br. 35) Protokol (br. 36) Protokol (br. 37)

o odreenim odredbama koje se odnose na Dansku............................... 287 o Danskoj ...................................................................................................... 288 o Francuskoj ................................................................................................. 289 o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije... 290 o primjeni odreenih aspekata lanka 26. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku ........... 293 o stajalitu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na podruje slobode, sigurnosti i pravde ........................................................................ 295 o stajalitu Danske ....................................................................................... 299 o vanjskim odnosima drava lanica s obzirom na prelazak vanjskih granica ........................................................................................... 305 o azilu za dravljane drava lanica Europske unije................................ 306 o izvravanju podijeljene nadlenosti ....................................................... 308 o uslugama od opeg interesa .................................................................... 309 o unutarnjem tritu i trinom natjecanju .............................................. 310 o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji .................................... 311 o sustavu javne radiodifuzije u dravama lanicama .............................. 313 o primjeni Povelje Europske unije o temeljnim pravima na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevinu .................................................................................. 314 o uvozu naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima u Europsku uniju ............................................................................................. 316 o stjecanju nekretnina u Danskoj ............................................................... 320 o lanku 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ...................... 321 o posebnim aranmanima za Grenland .................................................... 322 o lanku 40.3.3 Ustava Irske ...................................................................... 323 o prijelaznim odredbama ............................................................................ 323 o financijskim posljedicama isteka Ugovora o EZU-u i o Istraivakom fondu za ugljen i elik ........................................................ 329

PRILOZI .......................................................................................................................................... 331 PRILOG I. PRILOG II. Popis iz lanka 38. Ugovora o funkcioniranju Europske unije .............. 332 Prekomorske zemlje i podruja na koje se primjenjuju odredbe etvrtog dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije ...................... 335

IZJAVE priloene Zavrnom aktu Meuvladine konferencije koja je donijela Ugovor iz Lisabona, potpisan 13. prosinca 2007.......................................................................................... 337 A. IZJAVE O ODREDBAMA UGOVOR 337

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Izjava o Povelji Europske unije o temeljnim pravima .................................................. 337 Izjava o lanku 6. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji .............................................. 337 Izjava o lanku 8. Ugovora o Europskoj uniji ............................................................... 337 Izjava o sastavu Europskog parlamenta ........................................................................ 337 Izjava o politikom sporazumu Europskog vijea o nacrtu odluke o sastavu Europskog parlamenta..................................................................................................... 337 Izjava o lanku 15. stavcima 5. i 6., lanku 17. stavcima 6. i 7. i lanku 18. Ugovora o Europskoj uniji .............................................................................................. 338 Izjava o lanku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanku 238. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................................................... 338 Izjava o praktinim mjerama koje treba poduzeti u pogledu Predsjednitva Europskog vijea i Vijea za vanjske poslove nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona......................................................................................................................... 340 Izjava o lanku 16. stavku 9. Ugovora o Europskoj uniji o odluci Europskog vijea o izvravanju dunosti Predsjednitva Vijea..................................................... 340 Izjava o lanku 17. Ugovora o Europskoj uniji ............................................................ 341 Izjava o lanku 17. stavcima 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji ................................. 342 Izjava o lanku 18. Ugovora o Europskoj uniji ............................................................ 342 Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ..................................................... 342 Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ..................................................... 343 Izjava o lanku 27. Ugovora o Europskoj uniji ............................................................ 343 Izjava o lanku 55. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji ............................................ 343 Izjava o nadreenosti ....................................................................................................... 343 Izjava u vezi s razgranienjem nadlenosti ................................................................... 344 Izjava o lanku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije..................................... 344 Izjava o lanku 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................. 345 Izjava o zatiti osobnih podataka u podrujima pravosudne suradnje u kaznenim stvarima i policijske suradnje ....................................................................... 345 Izjava o lancima 48. i 79. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ..................... 345 Izjava o stavku drugom lanka 48. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ....... 345 Izjava o pravnoj osobnosti Europske unije ................................................................... 345 Izjava o lancima 75. i 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................... 345 Izjava o nesudjelovanju drave lanice u nekoj mjeri na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije.......................................................... 346 Izjava o lanku 85. stavku 1. podstavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.................................................................................................................................... 346

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27.

28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36.

Izjava o lanku 98. Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................. 346 Izjava o lanku 107. stavku 2. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.................................................................................................................................... 346 Izjava o lanku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 346 Izjava o lanku 156. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 347 Izjava o lanku 168. stavku 4. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.................................................................................................................................... 348 Izjava o lanku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 348 Izjava o lanku 179. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 348 Izjava o lanku 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 348 Izjava o lanku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o pregovorima i sklapanju meunarodnih sporazuma drava lanica koji se odnose na podruje slobode, sigurnosti i pravde ............................................................................................ 348 Izjava o lanku 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 348 Izjava o lanku 252. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu broja nezavisnih odvjetnika u Sudu ......................................................................................... 348 Izjava o lanku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 349 Izjava o lanku 329. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 349 Izjava o lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 349 Izjava o lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 349 Izjava o lanku 355. stavku 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ............... 349 IZJAVE O PROTOKOLIMA KOJI SU PRILOENI UGOVORIMA ............................. 350 Izjava o lanku 5. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije ........................................................................................................ 350 Izjava o lanku 5. stavku 2. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije.................................................................................. 350 Izjava o lanku 5. stavku 3. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije.................................................................................. 350 Izjava o lanku 5. stavcima 3., 4. i 5. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije ................................................................. 350 Izjava o Protokolu o stajalitu Danske ........................................................................... 350 Izjava o Italiji ..................................................................................................................... 351 Izjava o lanku 10. Protokola o prijelaznim odredbama ............................................ 352 IZJAVE DRAVA LANICA .......................................................................................... 352 Izjava Kraljevine Belgije o nacionalnim parlamentima ............................................... 352

37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. B. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. C. 51.

10

52.

Izjava Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Savezne Republike Njemake, Helenske Republike, Kraljevine panjolske, Talijanske Republike, Republike Cipar, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Maarske, Republike Malte, Republike Austrije, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije i Slovake Republike o simbolima Europske unije ................... 352 Izjava eke Republike o Povelji Europske unije o temeljnim pravima .................... 352 Izjava Savezne Republike Njemake, Irske, Republike Maarske, Republike Austrije i Kraljevine vedske ........................................................................................... 353 Izjava Kraljevine panjolske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske .................................................................................................................................... 353 Izjava Irske o lanku 3. Protokola o stajalitu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu podruja slobode, sigurnosti i pravde............................................................. 353 Izjava Talijanske Republike o sastavu Europskog parlamenta ................................... 354 Izjava Republike Latvije, Republike Maarske i Republike Malte o pisanju naziva jedinstvene valute u Ugovorima......................................................................... 354 Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................................................................................................. 354 Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................................................................................................. 354 Izjava Republike Poljske o Povelji Europske unije o temeljnim pravima .................. 354 Izjava Republike Poljske o Protokolu o primjeni Povelje Europske unije o temeljnim pravima u odnosu na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevinu .............................. 355 Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o definiciji izraza dravljani ........................................................................................................................... 355 Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o pravu glasa za izbore u Europski parlament........................................................................................... 355 Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o lanku 75. Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................................................... 355

53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65.

Tablice ekvivalenata ..................................................................................................................... 361 Ugovor o Europskoj uniji................................................................................................................ 361 Ugovor o funkcioniranju Europske unije ..................................................................................... 368

11

PROIENA INAICA UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI

12

13

PREAMBULA

NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ BELGIJANACA, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA DANSKE, PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAKE, PREDSJEDNICA IRSKE, PREDSJEDNIK HELENSKE REPUBLIKE, NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ PANJOLSKE, PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE, NJEGOVA KRALJEVSKA VISOST VELIKI VOJVODA OD LUKSEMBURGA, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE, PREDSJEDNIK PORTUGALSKE REPUBLIKE, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE1, ODLUNI da oznae novu fazu u procesu europske integracije koji je zapoeo osnivanjem Europskih zajednica, NADAHNUTI kulturnim, vjerskim i humanistikim nasljeem Europe iz kojeg su se razvile ope vrijednosti nepovredivih i neotuivih prava ljudskog bia, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine prava, PODSJEAJUI na povijesnu vanost okonanja podijeljenosti europskog kontinenta i na potrebu stvaranja vrstih temelja za izgradnju budue Europe, POTVRUJUI svoju privrenost naelima slobode, demokracije i potovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, POTVRUJUI svoju privrenost temeljnim socijalnim pravima utvrenima u Europskoj socijalnoj povelji potpisanoj u Torinu 18. listopada 1961. te u Povelji Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika iz 1989. ELEI produbiti solidarnost meu svojim narodima, potujui njihovu povijest, kulturu i tradicije, ELEI dodatno unaprijediti demokratsko i uinkovito funkcioniranje institucija kako bi im se omoguilo bolje obavljanje povjerenih im zadaa unutar jedinstvenog institucionalnog okvira, ODLUNI da ostvare jaanje i konvergenciju svojih gospodarstava i uspostave ekonomsku i monetarnu uniju, ukljuujui jedinstvenu i stabilnu valutu u skladu s odredbama ovog Ugovora i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, VRSTO ODLUIVI da promiu gospodarski i socijalni napredak svojih naroda, uzimajui u obzir naelo odrivog razvoja i u okviru ostvarivanja unutarnjeg trita, vre povezanosti i

Republika Bugarska, eka Republika, Republika Estonija, Republika Cipar, Republika Latvija, Republika Litva, Republika Maarska, Republika Malta, Republika Austrija, Republika Poljska, Rumunjska, Republika Slovenija, Slovaka Republika, Republika Finska i Kraljevina vedska u meuvremenu su postale lanice Europske unije.

14

zatite okolia, te da provode politike koje osiguravaju da pomaci u gospodarskoj integraciji budu popraeni usporednim napretkom u drugim podrujima, ODLUNI da ustanove graanstvo zajedniko svim dravljanima njihovih zemalja, ODLUNI da provode zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku koja ukljuuje postupno oblikovanje zajednike obrambene politike koja bi mogla dovesti do zajednike obrane u skladu s odredbama lanka 42, a ime bi se ojaao europski identitet i neovisnost radi promicanja mira, sigurnosti i napretka u Europi i svijetu, ODLUNI da olakaju slobodno kretanje osoba, a da se pritom osigura zatita i sigurnost njihovih naroda, uspostavljanjem podruja slobode, sigurnosti i pravde, u skladu s odredbama ovog Ugovora i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ODLUNI da nastave s procesom stvaranja sve tjenje povezane unije izmeu naroda Europe u kojoj se odluke donose na razini to je mogue blioj graanima, sukladno naelu supsidijarnosti, S OBZIROM na daljnje korake koje valja poduzeti radi unapreenja europske integracije, ODLUILI SU osnovati Europsku uniju i u tu su svrhu odredili kao svoje opunomoenike: (Popis opunomoenika izostavljen)

15

KOJI su se, razmijenivi svoje punomoi, za koje je utvreno da su u valjanom i propisanom obliku, sporazumjeli kako slijedi: GLAVA I. ZAJEDNIKE ODREDBE

lanak 1. (bivi lanak 1. UEU-a) (2) Ovim Ugovorom VISOKE UGOVORNE STRANKE meu sobom osnivaju EUROPSKU UNIJU, dalje u tekstu Unija, kojoj drave lanice dodjeljuju nadlenosti za postizanje zajednikih ciljeva. Ovaj Ugovor oznauje novu fazu u procesu stvaranja sve tjenje povezane unije meu narodima Europe, u kojoj se odluke donose na to otvoreniji nain i na razini to je mogue blioj graanima. Unija se temelji na ovom Ugovoru i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu Ugovori). Ta dva Ugovora imaju istu pravnu vrijednost. Unija zamjenjuje i nasljeuje Europsku zajednicu.

lanak 2. Unija se temelji na vrijednostima potovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i potovanja ljudskih prava, ukljuujui i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajednike dravama lanicama u drutvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost ena i mukaraca.

lanak 3. (bivi lanak 2. UEU-a) 1. Cilj Unije je promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda.

2. Unija svojim graanima nudi podruje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica, na kojem je osigurano slobodno kretanje osoba zajedno s odgovarajuim mjerama u pogledu nadzora vanjskih granica, azila, useljavanja te spreavanja i suzbijanja kriminala.

Ova su upuivanja samo indikativna. Za iscrpnije informacije pogledati tablice ekvivalenata izmeu starog i novog numeriranja Ugovora.

16

3. Unija uspostavlja unutarnje trite. Ona radi na odrivom razvoju Europe koji se temelji na uravnoteenom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, visoko konkurentnom socijalnom trinom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i drutvenog napretka, te visokoj razini zatite i poboljanja kvalitete okolia. Ona promie znanstveni i tehnoloki napredak. Ona suzbija drutvenu iskljuenost i diskriminaciju, promie socijalnu pravdu i zatitu, ravnopravnost ena i mukaraca, meugeneracijsku solidarnost i zatitu prava djeteta. Ona promie ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te solidarnost meu dravama lanicama. Ona potuje svoju bogatu kulturnu i jezinu raznolikost te osigurava ouvanje i unapreenje kulturnog nasljea Europe. 4. Unija uspostavlja ekonomsku i monetarnu uniju ija je valuta euro.

5. U svojim odnosima s ostatkom svijeta, Unija podrava i promie svoje vrijednosti i interese i doprinosi zatiti svojih graana. Ona doprinosi miru, sigurnosti, odrivom razvoju Zemlje, solidarnosti i uzajamnom potovanju meu narodima, slobodnoj i potenoj trgovini, iskorjenjivanju siromatva i zatiti ljudskih prava, osobito prava djeteta, te strogom potovanju i razvoju meunarodnog prava, ukljuujui potovanje naela Povelje Ujedinjenih naroda. 6. Unija svoje ciljeve ostvaruje odgovarajuim sredstvima, primjerenima nadlenostima koje su joj dodijeljene Ugovorima.

lanak 4. 1. U skladu s lankom 5., drave lanice zadravaju nadlenosti koje Ugovorima nisu dodijeljene Uniji. 2. Unija potuje jednakost drava lanica pred Ugovorima, kao i njihove nacionalne identitete, koji su neodvojivo povezani s njihovim temeljnim politikim i ustavnim strukturama, ukljuujui regionalnu i lokalnu samoupravu. Ona potuje njihove temeljne dravne funkcije, ukljuujui osiguranje teritorijalne cjelovitosti drave, ouvanje javnog poretka i zatitu nacionalne sigurnosti. Nacionalna sigurnost posebice ostaje iskljuiva odgovornost svake drave lanice. 3. Na temelju naela lojalne suradnje i uz puno uzajamno potovanje, Unija i drave lanice meusobno si pomau pri obavljanju zadaa koje proizlaze iz Ugovor. Drave lanice poduzimaju sve odgovarajue mjere, ope ili posebne, kako bi osigurale ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Ugovor ili akata institucija Unije. Drave lanice olakavaju ostvarivanje zadaa Unije i suzdravaju se od svake mjere koja bi mogla ugroziti postizanje ciljeva Unije.

17

lanak 5. (bivi lanak 5. UEZ-a) 1. Granice nadlenosti Unije ureene su naelom dodjeljivanja. Izvravanje nadlenosti Unije ureeno je naelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. 2. Na temelju naela dodjeljivanja, Unija djeluje samo u granicama nadlenosti koje su joj drave lanice dodijelile Ugovorima kako bi postigla njima odreene ciljeve. Nadlenosti koje Ugovorima nisu dodijeljene Uniji, zadravaju drave lanice. 3. Na temelju naela supsidijarnosti, u podrujima koja nisu u njezinoj iskljuivoj nadlenosti, Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predloenog djelovanja drave lanice ne mogu dostatno ostvariti na sredinjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili uinka predloenog djelovanja oni na bolji nain mogu ostvariti na razini Unije. Institucije Unije primjenjuju naelo supsidijarnosti kako je utvreno u Protokolu o primjeni naela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Nacionalni parlamenti osiguravaju usklaenost s naelom supsidijarnosti u skladu s postupkom koji je odreen u tom Protokolu. 4. Na temelju naela proporcionalnosti, sadraj i oblik djelovanja Unije ne prelazi ono to je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovor. Institucije Unije primjenjuju naelo proporcionalnosti kako je utvreno u Protokolu o primjeni naela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

lanak 6. (bivi lanak 6. UEU-a) 1. Unija priznaje prava, slobode i naela odreena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima od 7. prosinca 2000., kako je prilagoena u Strasbourgu 12. prosinca 2007., koja ima istu pravnu snagu kao Ugovori. Odredbama Povelje ni na koji se nain ne proiruju nadlenosti Unije kako su utvrene u Ugovorima. Prava, slobode i naela Povelje tumae se u skladu s opim odredbama glave VII. Povelje kojima se ureuje njezino tumaenje i primjena, uzimajui u obzir objanjenja iz Povelje kojima se odreuju izvori tih odredaba. 2. Unija pristupa Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. To pristupanje ne utjee na nadlenosti Unije kako su utvrene u Ugovorima. 3. Temeljna prava, kako su zajamena Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajednikih dravama lanicama, ine opa naela prava Unije.

18

lanak 7. (bivi lanak 7. UEU-a) 1. Na temelju obrazloenog prijedloga jedne treine drava lanica, Europskog parlamenta ili Komisije, Vijee moe, odluujui veinom od etiri petine svojih lanova uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, utvrditi da postoji oita opasnost da drava lanica teko prekri vrijednosti iz lanka 2. Prije nego to to utvrdi, Vijee sasluava dotinu dravu lanicu i moe joj uputiti preporuke odluujui u skladu s istim postupkom. Vijee redovito provjerava postoje li i dalje razlozi koji su bili temelj za takvo utvrenje. 2. Europsko vijee, odluujui jednoglasno, na prijedlog jedne treine drava lanica ili Komisije te nakon pribavljanja suglasnosti Europskog parlamenta, moe utvrditi da drava lanica teko i trajno kri vrijednosti iz lanka 2., nakon to pozove dotinu dravu lanicu da se oituje. 3. Ako je utvreno krenje temeljem stavka 2., Vijee moe, kvalificiranom veinom odluiti da se dotinoj dravi lanici suspendiraju odreena prava koja proizlaze iz primjene Ugovor, ukljuujui pravo glasa predstavnika vlade te drave lanice u Vijeu. Pritom Vijee uzima u obzir mogue posljedice takve suspenzije na prava i obveze fizikih i pravnih osoba. Obveze dotine drave lanice temeljem ovog Ugovora u svakom sluaju i dalje obvezuju tu dravu. 4. Vijee moe kvalificiranom veinom naknadno odluiti izmijeniti ili opozvati mjere poduzete temeljem stavka 3., ako su se promijenile okolnosti zbog kojih su mjere uvedene. 5. Modaliteti glasovanja koji se primjenjuju na Europski parlament, Europsko vijee i Vijee za potrebe ovog lanka utvreni su u lanku 354. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

lanak 8. 1. Unija razvija poseban odnos sa susjednim zemljama radi uspostave podruja blagostanja i dobrosusjedskih odnosa, utemeljen na vrijednostima Unije i obiljeen bliskim i miroljubivim odnosima koji se temelje na suradnji. 2. Za potrebe stavka 1., Unija moe sklapati posebne sporazume s dotinim zemljama. Ti sporazumi mogu sadravati uzajamna prava i obveze kao i mogunost zajednikog poduzimanja aktivnosti. Njihova je provedba predmet periodinih savjetovanja.

19

GLAVA II. ODREDBE O DEMOKRATSKIM NAELIMA

lanak 9. U svim svojim aktivnostima Unija potuje naelo jednakosti svojih graana kojima njezine institucije, tijela, uredi i agencije posveuju jednaku pozornost. Svaki dravljanin drave lanice graanin je Unije. Graanstvo Unije dodaje se nacionalnom dravljanstvu i ne zamjenjuje ga.

lanak 10. 1. 2. Funkcioniranje Unije temelji se na predstavnikoj demokraciji. Graani su neposredno predstavljeni na razini Unije u Europskom parlamentu.

Drave lanice u Europskom vijeu predstavljaju njihovi efovi drava ili vlada, a u Vijeu ih predstavljaju njihove vlade, koje su i same demokratski odgovorne svojim parlamentima ili svojim graanima. 3. Svaki graanin ima pravo sudjelovati u demokratskom ivotu Unije. Odluke se donose na to otvoreniji nain i na razini to je mogue blioj graanima. 4. Politike stranke na europskoj razini doprinose stvaranju europske politike svijesti i izraavanju volje graana Unije.

lanak 11. 1. Institucije graanima i predstavnikim udrugama na odgovarajui nain omoguuju da objave i javno razmijene svoje stavove u svim podrujima djelovanja Unije. 2. Institucije odravaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavnikim udrugama i civilnim drutvom. 3. Europska komisija obavlja ira savjetovanja sa zainteresiranim strankama kako bi osigurala koherentno i transparentno djelovanje Unije. 4. Najmanje jedan milijun graana, dravljana znatnog broja drava lanica, moe na svoju inicijativu pozvati Europsku komisiju da u okviru svojih ovlasti podnese odgovarajui prijedlog o pitanjima za koja graani smatraju da je potreban pravni akt Unije u svrhu provedbe Ugovor. Postupci i uvjeti koji se zahtijevaju za takvu graansku inicijativu odreuju se u skladu s lankom 24. stavkom prvim Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

20

lanak 12. Nacionalni parlamenti aktivno doprinose dobrom funkcioniranju Unije na nain da: (a) ih institucije Unije informiraju i da im se prosljeuju nacrti zakonodavnih akata Unije u skladu s Protokolom o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji (b) se brinu da se potuje naelo supsidijarnosti u skladu s postupcima predvienima Protokolom o primjeni nael supsidijarnosti i proporcionalnosti; (c) u okviru podruja slobode, sigurnosti i pravde sudjeluju u ocjeni mehanizama za provedbu politika Unije u tom podruju u skladu s lankom 70. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i ukljuuju se u politiki nadzor Europola i ocjenu aktivnosti Eurojusta u skladu s lankom 88. i 85. tog Ugovora; (d) sudjeluju u postupcima revizije Ugovor u skladu s lankom 48. ovog Ugovora (e) ih se obavjeuje o zahtjevima za pristupanje Uniji u skladu s lankom 49. ovog Ugovora (f) sudjeluju u meuparlamentarnoj suradnji nacionalnih parlamenata i suradnji s Europskim parlamentom u skladu s Protokolom o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji. GLAVA III.
ODREDBE O INSTITUCIJAMA

lanak 13. 1. Unija ima institucionalni okvir iji je cilj promicati njezine vrijednosti, zalagati se za njezine ciljeve, sluiti njezinim interesima, interesima njezinih graana i interesima drava lanica te osigurati koherentnost, uinkovitost i kontinuitet njezinih politika i djelovanja. Institucije Unije su:

Europski parlament, Europsko vijee, Vijee, Europska komisija (dalje u tekstu: Komisija), Sud Europske unije, Europska sredinja banka, Revizorski sud.

21

2. Svaka institucija djeluje u granicama ovlasti koje su joj dodijeljene u Ugovorima i u skladu s njima odreenim postupcima, uvjetima i ciljevima. Institucije meusobno odravaju lojalnu suradnju. 3. Odredbe koje se odnose na Europsku sredinju banku i Revizorski sud te detaljne odredbe o ostalim institucijama odreene su Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. 4. Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji pomau Gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija, koji imaju savjetodavnu ulogu.

lanak 14. 1. Europski parlament, zajedno s Vijeem, izvrava zakonodavne i proraunske funkcije. On izvrava funkcije politikog nadzora i savjetovanja kako je utvreno u Ugovorima. On bira predsjednika Komisije. 2. Europski parlament sastavljen je od predstavnika graana Unije. Njihov broj ne smije biti vei od sedam stotina pedeset, ne raunajui predsjednika. Zastupljenost graana je degresivno proporcionalna, a minimalni prag je est lanova iz svake drave lanice. Nijednoj dravi lanici ne dodjeljuje se vie od devedeset est mjesta. Europsko vijee, na inicijativu Europskog parlamenta i uz njegovu suglasnost, jednoglasno usvaja odluku kojom se utvruje sastav Europskog parlamenta, potujui naela iz prvog podstavka. 3. lanovi Europskog parlamenta biraju se na razdoblje od pet godina slobodnim i tajnim glasovanjem na opim neposrednim izborima. 4. Europski parlament iz redova svojih lanova bira svojeg predsjednika i svoje predsjednitvo.

lanak 15. 1. Europsko vijee daje Uniji potreban poticaj za njezin razvoj i utvruje ope politike smjernice i prioritete tog razvoja. Europsko vijee ne izvrava zakonodavne funkcije. 2. Europsko vijee sastoji se od efova drava ili vlada drava lanica zajedno s njegovim predsjednikom i s predsjednikom Komisije. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku sudjeluje u njegovu radu. 3. Europsko vijee sastaje se dvaput svakih est mjeseci na poziv svojeg predsjednika. Kad to nalae dnevni red, lanovi Europskog vijea mogu odluiti da svakome od njih pomae ministar, a u sluaju predsjednika Komisije, lan Komisije. Kad to nalae situacija, predsjednik saziva izvanredni sastanak Europskog vijea.

22

4. Osim ako je Ugovorima drukije predvieno, odluke Europskog vijea donose se konsenzusom. 5. Europsko vijee bira svojeg predsjednika kvalificiranom veinom na razdoblje od dvije i pol godine koje se moe jednom obnoviti. U sluaju sprijeenosti ili tee povrede dunosti, Europsko vijee moe okonati mandat predsjednika u skladu s istim postupkom. 6. Predsjednik Europskog vijea:

(a) predsjeda i potie njegov rad (b) osigurava pripremu i kontinuitet rada Europskog vijea u suradnji s predsjednikom Komisije i na temelju rada Vijea za ope poslove (c) nastoji omoguiti koheziju i postizanje konsenzusa u okviru Europskog vijea (d) podnosi izvjee Europskom parlamentu nakon svakog sastanka Europskog vijea. Predsjednik Europskog vijea, na svojoj razini i u tom svojstvu, osigurava vanjsko predstavljanje Unije kad je rije o pitanjima koja se odnose na njezinu zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, ne dovodei u pitanje ovlasti Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Predsjednik Europskog vijea ne obnaa nacionalnu dunost.

lanak 16. 1. Vijee, zajedno s Europskim parlamentom, izvrava zakonodavne i proraunske funkcije. Ono obavlja funkcije utvrivanja politika i koordinacije, kako je utvreno u Ugovorima. 2. Vijee se sastoji od po jednog predstavnika svake drave lanice na ministarskoj razini, koji smije preuzimati obveze u ime vlade dotine drave lanice i glasovati. 3. Vijee odluuje kvalificiranom veinom, osim ako je u Ugovorima drukije predvieno.

4. Od 1. studenoga 2014. kvalificirana veina utvruje se kao veina koju ini 55 % lanova Vijea, sainjena od najmanje petnaest lanova i kojom su predstavljene drave lanice koje zajedno ine najmanje 65 % stanovnitva Unije. Blokirajua manjina mora ukljuivati najmanje etiri lana Vijea; u protivnome se smatra da je kvalificirana veina postignuta. Ostali aranmani kojima se ureuje kvalificirana veina utvreni su u lanku 238. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

23

5. Prijelazne odredbe koje se odnose na definiciju kvalificirane veine koje se primjenjuju do 31. listopada 2014. i odredbe koje se primjenjuju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017. utvrene su u Protokolu o prijelaznim odredbama. 6. Vijee zasjeda u razliitim sastavima iji se popis usvaja u skladu s lankom 236. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Vijee za ope poslove osigurava dosljednost u radu razliitih sastava Vijea. Ono priprema i osigurava nastavno postupanje nakon sastanka Europskog vijea, u suradnji s predsjednikom Europskog vijea i Komisijom. Vijee za vanjske poslove na temelju stratekih smjernica koje utvruje Europsko vijee, oblikuje vanjsko djelovanje Unije i osigurava dosljednost djelovanja Unije. 7. Odbor stalnih predstavnika vlada drava lanica odgovoran je za pripremu rada Vijea.

8. Vijee se sastaje javno kad raspravlja i glasuje o nacrtu zakonodavnog akta. U tu je svrhu svaki sastanak Vijea podijeljen na dva dijela, na nain da je jedan dio posveen raspravi zakonodavnih akata Unije, a drugi aktivnostima koje nisu zakonodavne. 9. Dunost predsjedanja sastavima Vijea, osim kad je rije o sastavu Vijea za vanjske poslove, obnaaju predstavnici drava lanica u Vijeu na temelju ravnopravne rotacije, u skladu s uvjetima utvrenima u skladu s lankom 236. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

lanak 17. 1. Komisija promie opi interes Unije i u tu svrhu poduzima odgovarajue inicijative. Osigurava primjenu Ugovor i mjera koje na temelju njih donose institucije. Ona nadzire primjenu prava Unije pod kontrolom Suda Europske unije. Izvrava proraun i upravlja programima. Izvrava koordinacijske, izvrne i upravljake funkcije, kako je utvreno u Ugovorima. Osim u sluaju zajednike vanjske i sigurnosne politike i u drugim sluajevima predvienima u Ugovorima, ona osigurava vanjsko predstavljanje Unije. Pokree godinje i viegodinje planiranje programa Unije radi ostvarivanja meuinstitucionalnih sporazuma. 2. Zakonodavni akti Unije mogu se donijeti samo na temelju prijedloga Komisije, osim ako je Ugovorima drukije predvieno. Ostali se akti donose na temelju prijedloga Komisije ako je to predvieno Ugovorima. 3. Mandat Komisije traje pet godina.

lanovi Komisije biraju se na temelju njihove ope sposobnosti i europskog opredjeljenja, iz redova osoba ija je neovisnost neupitna. U obavljanju svojih zaduenja Komisija je u potpunosti neovisna. Ne dovodei u pitanje lanak 18. stavak 2., lanovi Komisije ne trae i ne primaju naputke od bilo koje vlade ili koje

24

druge institucije, tijela, ureda ili subjekta. Suzdravaju se od svakog djelovanja koje je nespojivo s njihovim dunostima ili obavljanjem njihovih zadaa. 4. Komisija imenovana u razdoblju od dana stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona do 31. listopada 2014. sastoji se od po jednog dravljanina svake drave lanice, ukljuujui njezina predsjednika i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koji je jedan od njezinih potpredsjednika. 5. Od 1. studenoga 2014. Komisija se sastoji od onog broja lanova, ukljuujui njezina predsjednika i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji odgovara dvjema treinama broja drava lanica, osim ako Europsko vijee jednoglasno odlui taj broj izmijeniti. lanovi Komisije biraju se meu dravljanima drava lanica na temelju sustava strogo ravnopravne rotacije meu dravama lanicama koji odraava demografski i zemljopisni spektar svih drava lanica. Sustav se uspostavlja jednoglasnom odlukom Europskog vijea u skladu s lankom 244. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 6. Predsjednik Komisije:

(a) utvruje smjernice u okviru kojih Komisija treba raditi (b) odluuje o unutarnjem ustroju Komisije, osiguravajui da ona djeluje dosljedno, uinkovito i kao kolegijalno tijelo (c) imenuje potpredsjednike, osim Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, iz redova lanova Komisije. lan Komisije podnosi ostavku ako to zatrai predsjednik. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku podnosi ostavku u skladu s postupkom odreenim u lanku 18. stavku 1., ako to zatrai predsjednik. 7. Uzimajui u obzir izbore za Europski parlament te nakon odravanja odgovarajuih savjetovanja, Europsko vijee, odluujui kvalificiranom veinom, predlae Europskom parlamentu kandidata za predsjednika Komisije. Europski parlament bira toga kandidata veinom glasova svojih lanova. Ako kandidat ne dobije potrebnu veinu glasova, Europsko vijee, odluujui kvalificiranom veinom, u roku od jednog mjeseca predlae novog kandidata kojeg Europski parlament bira prema istom postupku. Vijee, zajednikom suglasnou s izabranim predsjednikom, utvruje popis ostalih osoba koje predlae za imenovanje lanovima Komisije. Izbor tih osoba obavlja se na temelju prijedloga drava lanica u skladu s kriterijima odreenima u stavku 3. drugom podstavku i stavku 5. drugom podstavku. Predsjednika, Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ostale lanove Komisije kolektivno, kao tijelo, glasovanjem potvruje Europski parlament. Na temelju takve potvrde Komisiju imenuje Europsko vijee, odluujui kvalificiranom veinom.

25

8. Komisija je kolektivno, kao tijelo odgovorna Europskom parlamentu. U skladu s lankom 234. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europski parlament moe glasovati o nepovjerenju Komisiji. U sluaju izglasavanja nepovjerenja, lanovi Komisije kolektivno, kao tijelo, podnose ostavku, a Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku podnosi ostavku na dunosti koje obavlja u Komisiji.

lanak 18. 1. Europsko vijee, odluujui kvalificiranom veinom uz suglasnost predsjednika Komisije, imenuje Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Europsko vijee moe okonati njegov mandat istim postupkom. 2. Visoki predstavnik vodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije. Svojim prijedlozima doprinosi razvoju te politike koju provodi u skladu s mandatom koji mu dodjeljuje Vijee. Isto se primjenjuje i na zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku. 3. Visoki predstavnik predsjeda Vijeem za vanjske poslove.

4. Visoki predstavnik jedan je od potpredsjednika Komisije. On osigurava dosljednost vanjskog djelovanja Unije. U Komisiji je odgovoran za njezine obveze u pogledu vanjskih odnosa i za usklaivanje drugih aspekata vanjskog djelovanja Unije. Pri izvravanju tih zaduenja u Komisiji, i samo za potrebe tih zaduenja, Visokog predstavnika obvezuju postupci Komisije u mjeri u kojoj je to u skladu sa stavcima 2. i 3.

lanak 19. 1. Sud Europske unije obuhvaa Sud, Opi sud i specijalizirane sudove. On osigurava potovanje prava pri tumaenju i primjeni Ugovor. Drave lanice osiguravaju pravne lijekove dostatne za osiguranje uinkovite pravne zatite u podrujima obuhvaenima pravom Unije. 2. Sud se sastoji od po jednog suca iz svake drave lanice. Pomau mu nezavisni odvjetnici. Opi sud ukljuuje najmanje jednog suca iz svake drave lanice. Suci i nezavisni odvjetnici Suda te suci Opeg suda biraju se iz redova osoba ija je neovisnost neupitna i koje ispunjavaju uvjete odreene lancima 253. i 254. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Imenuju ih vlade drava lanica zajednikom suglasnou na razdoblje od est godina. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekla dunost mogu biti ponovno imenovani. 3. Sud Europske unije, u skladu s Ugovorima:

(a) donosi odluke u postupcima koje pokreu drave lanice, institucije ili fizike ili pravne osobe

26

(b) odluuje o prethodnim pitanjima, na zahtjev sudova drava lanica, o tumaenju prava Unije ili valjanosti akata koje su usvojile institucije (c) donosi odluke u ostalim sluajevima predvienima Ugovorima. GLAVA IV.
ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI

lanak 20. (bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a) 1. Drave lanice koje meu sobom ele uspostaviti pojaanu suradnju u okviru neiskljuivih nadlenosti Unije mogu koristiti njezine institucije i izvravati te nadlenosti primjenjujui odgovarajue odredbe Ugovor, podlono ogranienjima i u skladu s detaljnim aranmanima utvrenima u ovom lanku i lancima 326. do 334. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Pojaana suradnja usmjerena je na unapreivanje ciljeva Unije, zatitu njezinih interesa i jaanje procesa njezine integracije. Takva je suradnja u svako doba otvorena svim dravama lanicama u skladu s lankom 328. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 2. Odluku kojom se daje ovlatenje za pojaanu suradnju Vijee donosi kao krajnje sredstvo, kad utvrdi da ciljeve takve suradnje Unija kao cjelina ne moe ostvariti u razumnom roku, i pod uvjetom da u njoj sudjeluje najmanje devet drava lanica. Vijee djeluje u skladu s postupkom predvienim u lanku 329. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 3. U vijeanju mogu sudjelovati svi lanovi Vijea, ali u glasovanju sudjeluju samo lanovi Vijea koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju u pojaanoj suradnji. Pravila glasovanja odreena su u lanku 330. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 4. Akti usvojeni u okviru pojaane suradnje obvezuju samo drave lanice koje u njoj sudjeluju. Oni se ne smatraju dijelom pravne steevine koju moraju prihvatiti drave kandidatkinje za pristupanje Uniji.

27

GLAVA V.
OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE I POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI

POGLAVLJE 1. OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE

lanak 21. 1. Djelovanje Unije na meunarodnoj sceni vodi se naelima koja su nadahnjivala njezino stvaranje, razvoj i proirenje i koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta: demokraciji, vladavini prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, potovanju ljudskog dostojanstva, naelima jednakosti i solidarnosti te potovanju nael Povelje Ujedinjenih naroda i meunarodnog prava. Unija nastoji razvijati odnose i graditi partnerstva s treim zemljama i meunarodnim, regionalnim ili globalnim organizacijama s kojima dijeli naela iz prvog podstavka. Ona promie multilateralna rjeenja zajednikih problema, osobito u okviru Ujedinjenih naroda. 2. Unija utvruje i provodi zajednike politike i djelovanja i nastoji ostvariti visok stupanj suradnje u svim podrujima meunarodnih odnosa radi: (a) zatite svojih vrijednosti, temeljnih interesa, sigurnosti, neovisnosti i cjelovitosti (b) uvrivanja i podrke demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima i naelima meunarodnog prava (c) ouvanja mira, spreavanja sukoba i jaanja meunarodne sigurnosti u skladu s ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda, naelima Helsinkoga zavrnog akta i ciljevima Parike povelje, ukljuujui i one koji se odnose na vanjske granice (d) podupiranja odrivoga gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zatite okolia u zemljama u razvoju, prvenstveno radi iskorjenjivanja siromatva (e) poticanja integracije svih zemalja u svjetsko gospodarstvo, ukljuujui i postupnim ukidanjem ogranienja u meunarodnoj trgovini (f) pruanja pomoi razvoju meunarodnih mjera za ouvanje i poboljanje kvalitete okolia i odrivog upravljanja svjetskim prirodnim bogatstvima, kako bi osigurala odrivi razvoj (g) pruanja pomoi stanovnitvu, zemljama i regijama pogoenima prirodnim nepogodama ili nesreama izazvanima ljudskim djelovanjem te (h) promicanja meunarodnog sustava utemeljenog na snanijoj multilateralnoj suradnji i dobrom globalnom upravljanju.

28

3. Unija potuje naela i ostvaruje ciljeve odreene u stavcima 1. i 2. u razvoju i provedbi razliitih podruja vanjskog djelovanja Unije koja su obuhvaena ovom glavom i petim dijelom Ugovora o funkcioniranju Europske unije i vanjskih aspekata svojih drugih politika. Unija osigurava koherentnost meu razliitim podrujima svojeg vanjskog djelovanja, kao i izmeu njih i svojih drugih politika. Vijee i Komisija, uz pomo Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, osiguravaju tu koherentnost i surauju u tu svrhu.

lanak 22. 1. Na temelju naela i ciljeva odreenih u lanku 21., Europsko vijee utvruje strateke interese i ciljeve Unije. Odluke Europskog vijea o stratekim interesima i ciljevima Unije odnose se na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku te na ostala podruja vanjskog djelovanja Unije. Takve se odluke mogu odnositi na odnose Unije s odreenom zemljom ili regijom ili mogu biti tematske prirode. U njima se utvruje njihovo trajanje te sredstva koja su Unija i drave lanice dune osigurati. Europsko vijee odluuje jednoglasno, na preporuku Vijea, usvojenu od strane potonjeg na temelju aranmana utvrenih za svako podruje. Odluke Europskog vijea provode se u skladu s postupcima predvienima u Ugovorima. 2. Vijeu mogu zajednike prijedloge podnositi Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, za podruje zajednike vanjske i sigurnosne politike, a Komisija za ostala podruja vanjskog djelovanja. POGLAVLJE 2. POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI Odjeljak 1. ZAJEDNIKE ODREDBE

lanak 23. Djelovanje Unije na meunarodnoj sceni, na temelju ovog poglavlja, rukovodi se naelima i ostvaruje ciljeve opih odredaba utvrenih u poglavlju 1. te se provodi u skladu s tim odredbama.

lanak 24. (bivi lanak 11. UEU-a)

29

1. Nadlenost Unije u pitanjima zajednike vanjske i sigurnosne politike obuhvaa sva podruja vanjske politike i sva pitanja koja se odnose na sigurnost Unije, ukljuujui i postupno oblikovanje zajednike obrambene politike koja bi mogla voditi prema zajednikoj obrani. Zajednika vanjska i sigurnosna politika podlijee posebnim pravilima i postupcima. Utvruju je i provode Europsko vijee i Vijee, odluujui jednoglasno, osim ako je Ugovorima drukije predvieno. Usvajanje zakonodavnih akata je iskljueno. Zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku provode Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i drave lanice u skladu s Ugovorima. Posebna uloga Europskog parlamenta i Komisije u tom podruju utvrena je Ugovorima. Sud Europske unije nema nadlenost u odnosu na te odredbe, izuzev nadlenosti za praenje usklaenosti s lankom 40. ovog Ugovora i ispitivanja zakonitosti odreenih odluka kako je predvieno lankom 275. stavkom drugim Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 2. U okviru naela i ciljeva svojeg vanjskog djelovanja, Unija vodi, utvruje i provodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku na temelju razvoja uzajamne politike solidarnosti meu dravama lanicama, identifikacije pitanja od opeg interesa i ostvarenja sve veeg stupnja konvergencije djelovanja drava lanica. 3. Drave lanice aktivno i bez zadrke podupiru vanjsku i sigurnosnu politiku Unije u duhu lojalnosti i uzajamne solidarnosti i u skladu su s djelovanjem Unije u tom podruju. Drave lanice zajedniki rade na jaanju i razvijanju svoje uzajamne politike solidarnosti. One se suzdravaju od svakog djelovanja koje je suprotno interesima Unije ili koje bi moglo naruiti njezinu uinkovitost kao kohezivne snage u meunarodnim odnosima. Vijee i Visoki predstavnik osiguravaju usklaenost s tim naelima.

lanak 25. (bivi lanak 12. UEU-a) Unija vodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku: (a) utvrivanjem opih smjernica; (b) donoenjem odluka kojima se utvruju: (i) djelovanja koje Unija treba poduzeti; (ii) stajalita koja Unija treba zauzeti; (iii) aranmani za provedbu odluka iz toaka (i) i (ii); te

30

(c) jaanjem sustavne suradnje meu dravama lanicama u voenju politike.

lanak 26. (bivi lanak 13. UEU-a) 1. Europsko vijee prepoznaje strateke interese Unije, odreuje ciljeve i utvruje ope smjernice zajednike vanjske i sigurnosne politike, ukljuujui za pitanja s implikacijama u podruju obrane. Ono donosi potrebne odluke. Ako to nalae meunarodni razvoj dogaaja, predsjednik Europskog vijea saziva izvanredni sastanak Europskog vijea radi utvrivanja stratekih odrednica politike Unije u odnosu na takav razvoj dogaaja. 2. Vijee oblikuje zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i donosi odluke potrebne za njezino utvrivanje i provedbu na temelju opih smjernica i stratekih odrednica utvrenih od strane Europskog vijea. Vijee i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku osiguravaju jedinstvo, koherentnost i uinkovitost djelovanja Unije. Zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku provode Visoki predstavnik i drave lanice, koristei nacionalna sredstva i sredstva Unije.

lanak 27. 1. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji predsjeda Vijeem za vanjske poslove, svojim prijedlozima doprinosi razvoju zajednike vanjske i sigurnosne politike i osigurava provedbu odluka koje donose Europsko vijee i Vijee. 2. Visoki predstavnik predstavlja Uniju u pitanjima koja se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku. On u ime Unije vodi politiki dijalog s treima i izraava stajalite Unije u meunarodnim organizacijama i na meunarodnim konferencijama. 3. U ispunjavanju njegovog mandata, Visokom predstavniku pomae Europska sluba za vanjsko djelovanje. Ta sluba surauje s diplomatskim slubama drava lanica i sastavljena je od dunosnika iz odgovarajuih odjela Glavnog tajnitva Vijea i Komisije kao i osoblja upuenog iz nacionalnih diplomatskih slubi drava lanica. Ustroj i funkcioniranje Europske slube za vanjsko djelovanje utvruje se odlukom Vijea. Vijee odluuje na prijedlog Visokog predstavnika nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i uz prethodnu suglasnost Komisije.

31

lanak 28. (bivi lanak 14. UEU-a) 1. Kad meunarodna situacija zahtijeva operativno djelovanje Unije, Vijee donosi potrebne odluke. U njima se utvruju njihovi ciljevi, podruje primjene, sredstva koja Uniji stoje na raspolaganju, ako je potrebno i njihovo trajanje, te uvjeti za njihovu provedbu. Ako se promijene okolnosti koje bitno utjeu na pitanje koje je predmetom takve odluke, Vijee preispituje naela i ciljeve te odluke i donosi potrebne odluke. 2. Odluke iz stavka 1. obvezuju drave lanice u pogledu stajalita koja one zauzimaju i u pogledu njihovog djelovanja. 3. Kada se planira zauzimanje nacionalnog stajalita ili djelovanje na nacionalnoj razini na temelju odluke iz stavka 1., potrebno je da dotina drava lanica na vrijeme dostavi obavijest o tome kako bi se, ako je potrebno, omoguilo prethodno savjetovanje u Vijeu. Obveza dostavljanja prethodne obavijesti ne odnosi se na mjere koje samo predstavljaju prenoenje odluka Vijea na nacionalnu razinu. 4. U sluaju nezaobilazne potrebe koja proizlazi iz promijenjene situacije, a u nedostatku preispitivanja odluke Vijea iz stavka 1., drave lanice mogu hitno poduzeti potrebne mjere, vodei rauna o opim ciljevima te odluke. Dotina drava lanica odmah obavjeuje Vijee o svim takvim mjerama. 5. U sluaju bilo kakvih znaajnih potekoa u provedbi odluke iz ovog lanka, drava lanica ih je duna uputiti Vijeu, koje o njima raspravlja i trai odgovarajua rjeenja. Ta rjeenja ne smiju biti u suprotnosti s ciljevima odluke iz stavka 1. ili naruavati njezinu uinkovitost.

lanak 29. (bivi lanak 15. UEU-a) Vijee donosi odluke koje utvruju pristup Unije pojedinom pitanju zemljopisne ili tematske naravi. Drave lanice osiguravaju da njihove nacionalne politike budu u skladu sa stajalitima Unije.

lanak 30. (bivi lanak 22. UEU-a) 1. Bilo koja drava lanica, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ili Visoki predstavnik uz potporu Komisije mogu Vijeu uputiti pitanje koje se odnosi na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i mogu mu podnositi inicijative ili prijedloge, ako je to primjereno.

32

2. U sluajevima koji zahtijevaju brzu odluku, Visoki predstavnik, po slubenoj dunosti ili na zahtjev drave lanice, saziva izvanredni sastanak Vijea u roku od 48 sati ili, u sluaju hitnosti, u kraem roku.

lanak 31. (bivi lanak 23. UEU-a) 1. Odluke na temelju ovog poglavlja donose Europsko vijee i Vijee, odluujui jednoglasno, osim ako je ovim poglavljem predvieno drukije. Usvajanje zakonodavnih akata je iskljueno. Ako glasuje suzdrano, svaki lan Vijea moe obrazloiti svoju suzdranost davanjem formalne izjave na temelju ovog podstavka. U tom sluaju nije obvezan primjenjivati tu odluku, ali prihvaa da ona obvezuje Uniju. U duhu uzajamne solidarnosti dotina drava lanica suzdrava se od svakog djelovanja koje bi moglo biti u suprotnosti ili onemoguavati djelovanje Unije na temelju te odluke, a ostale drave lanice potuju njezino stajalite. Ako lanovi Vijea koji na taj nain obrazloe svoju suzdranost predstavljaju najmanje jednu treinu drava lanica koje zajedno ine najmanje jednu treinu stanovnitva Unije, odluka se ne donosi. 2. Odstupajui od odredaba stavka 1., Vijee odluuje kvalificiranom veinom:

pri donoenju odluke kojom se utvruje djelovanje ili stajalite Unije na temelju odluke Europskog vijea koja se odnosi na strateke interese i ciljeve Unije, kako je navedeno u lanku 22. stavku 1., pri donoenju odluke kojom se utvruje djelovanje ili stajalite Unije, na prijedlog koji Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavi nakon posebnog zahtjeva Europskog vijea, podnesenog na vlastitu inicijativu ili na inicijativu Visokog predstavnika

pri donoenju svih odluka kojima se provodi odluka kojom se utvruje djelovanje ili stajalite Unije, kada se imenuje posebni predstavnik u skladu s lankom 33. Ako lan Vijea izjavi da se zbog kljunih i navedenih razloga nacionalne politike namjerava suprotstaviti donoenju odluke o kojoj se odluuje kvalificiranom veinom, glasovanje se ne provodi. Visoki predstavnik e u neposrednom savjetovanju s dravom lanicom o kojoj je rije traiti rjeenje koje je za nju prihvatljivo. Ako on u tome ne uspije, Vijee moe, odluujui kvalificiranom veinom, zatraiti da se to pitanje uputi Europskom vijeu na jednoglasno odluivanje. 3. Europsko vijee moe jednoglasno donijeti odluku kojom se odreuje da Vijee odluuje kvalificiranom veinom u sluajevima koji nisu sluajevi iz stavka 2. 4. Stavci 2. i 3. ne primjenjuju se na odluke koje se odnose na vojna ili obrambena pitanja.

33

5.

O postupovnim pitanjima Vijee odluuje veinom glasova svojih lanova.

lanak 32. (bivi lanak 16. UEU-a) Kako bi se utvrdio zajedniki pristup, drave se lanice meusobno u okviru Europskog vijea i Vijea savjetuju o svakom pitanju vanjske i sigurnosne politike koje je od opeg interesa. Prije poduzimanja bilo kakvog djelovanja na meunarodnoj sceni ili preuzimanja bilo koje obveze koja bi mogla utjecati na interese Unije, svaka drava lanica savjetuje se s ostalim dravama lanicama u okviru Europskog vijea ili Vijea. Drave lanice konvergencijom svojih djelovanja osiguravaju da Unija moe afirmirati svoje interese i vrijednosti na meunarodnoj sceni. Drave lanice pokazuju meusobnu solidarnost. Kad Europsko vijee ili Vijee utvrdi zajedniki pristup Unije u smislu stavka prvog, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ministri vanjskih poslova drava lanica koordiniraju svoje aktivnosti unutar Vijea. Diplomatske misije drava lanica i misije Unije u treim zemljama i meunarodnim organizacijama surauju i doprinose oblikovanju i provedbi zajednikog pristupa.

lanak 33. (bivi lanak 18. UEU-a) Vijee moe, na prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, imenovati posebnog predstavnika s mandatom u pogledu nekog posebnog politikog pitanja. Posebni predstavnik je u izvravanju svojeg mandata odgovoran Visokom predstavniku.

lanak 34. (bivi lanak 19. UEU-a) 1. Drave lanice koordiniraju svoje djelovanje u meunarodnim organizacijama i na meunarodnim konferencijama. U tim forumima one podravaju stajalita Unije. Tu koordinaciju organizira Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. U meunarodnim organizacijama i na meunarodnim konferencijama, gdje ne sudjeluju sve drave lanice, one koje sudjeluju podravaju stajalita Unije. 2. U skladu s lankom 24. stavkom 3., drave lanice zastupljene u meunarodnim organizacijama ili na meunarodnim konferencijama u kojima ne sudjeluju sve drave lanice,

34

redovito obavjeuju ostale drave lanice i Visokog predstavnika o svim pitanjima od zajednikog interesa. Drave lanice koje su ujedno lanice Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda uskladit e svoje djelovanje i u potpunosti obavjeivati ostale drave lanice i Visokog predstavnika. Drave lanice koje su lanice Vijea sigurnosti brane u obavljanju svojih funkcija stajalita i interese Unije, ne dovodei u pitanje svoje obveze prema odredbama Povelje Ujedinjenih naroda. Kad Unija utvrdi stajalite o odreenom pitanju koje je na dnevnom redu Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda, drave lanice koje su lanice Vijea sigurnosti zahtijevaju da Visoki predstavnik bude pozvan da iznese stajalita Unije.

lanak 35. (bivi lanak 20. UEU-a) Diplomatske i konzularne misije drava lanica i delegacije Unije u treim zemljama i na meunarodnim konferencijama te njihova predstavnitva pri meunarodnim organizacijama surauju kako bi osigurali potovanje i provoenje odluka o utvrivanju stajalita i djelovanja Unije koje su donesene na temelju ovog poglavlja. Svoju suradnju oni unapreuju razmjenom podataka i provoenjem zajednikih procjena. One doprinose provedbi prava graana Unije na zatitu na dravnom podruju treih zemalja iz lanka 20. stavka 2. toke (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije i mjerama usvojenim na temelju lanka 23. tog Ugovora.

lanak 36. (bivi lanak 21. UEU-a) Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku redovito se savjetuje s Europskim parlamentom o glavnim aspektima i osnovnim opredjeljenjima zajednike vanjske i sigurnosne politike te zajednike sigurnosne i obrambene politike i informira ga o razvoju tih politika. On osigurava da se stavovi Europskog parlamenta na odgovarajui nain uzmu u razmatranje. Posebni predstavnici smiju sudjelovati u informiranju Europskog parlamenta. Europski parlament moe upuivati pitanja ili davati preporuke Vijeu ili Visokom predstavniku. Europski parlament dvaput godinje odrava raspravu o napretku u provedbi zajednike vanjske i sigurnosne politike ukljuujui zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku.

35

lanak 37. (bivi lanak 24. UEU-a) Unija moe sklapati sporazume s jednom ili vie drava ili meunarodnih organizacija u podrujima obuhvaenima ovim poglavljem.

lanak 38. (bivi lanak 25. UEU-a) Ne dovodei u pitanje lanak 240. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Politiki i sigurnosni odbor prati meunarodnu situaciju u podrujima obuhvaenima zajednikom vanjskom i sigurnosnom politikom i doprinosi utvrivanju politika davanjem miljenja Vijeu, na zahtjev Vijea ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ili na vlastitu inicijativu. Takoer nadzire provedbu usuglaenih politika, ne dovodei u pitanje ovlasti Visokog predstavnika. U okviru podruja primjene ovog poglavlja, Politiki i sigurnosni odbor u sklopu odgovornosti Vijea i Visokog predstavnika provodi politiki nadzor i strateki usmjerava operacije upravljanja krizama iz lanka 43. Vijee moe ovlastiti Odbor da za potrebe i za vrijeme trajanja operacije upravljanja krizama, kako ih utvrdi Vijee, donosi odgovarajue odluke o politikom nadzoru i stratekom usmjeravanju operacije.

lanak 39. U skladu s lankom 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i odstupajui od njegova stavka 2., Vijee usvaja odluku u kojoj se utvruju pravila o zatiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka od strane drava lanica pri obavljanju aktivnosti u podruju primjene ovog poglavlja i pravila o slobodnom kretanju takvih podataka. Potovanje tih pravila podlijee nadzoru neovisnih tijela.

lanak 40. (bivi lanak 47. UEU-a) Provedba zajednike vanjske i sigurnosne politike ne utjee na primjenu postupaka i opseg ovlasti institucija utvrenih Ugovorima za izvravanje nadlenosti Unije iz lanaka 3. do 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

36

Slino tomu, provedba politika navedenih u tim lancima ne utjee na primjenu postupaka i opseg ovlasti institucija utvrenih Ugovorima za izvravanje nadlenosti Unije temeljem ovog poglavlja.

lanak 41. (bivi lanak 28. UEU-a) 1. Administrativni izdaci koji za institucije nastanu zbog provedbe ovog poglavlja terete proraun Unije. 2. Operativni izdaci koji nastanu pri provedbi ovog poglavlja takoer terete proraun Unije, osim izdataka koji nastanu pri operacijama koje imaju implikacije u podruju vojske ili obrane te u sluajevima kada Vijee jednoglasno odlui drukije. U sluajevima kada izdaci ne terete proraun Unije, oni terete drave lanice prema kljuu bruto nacionalnog proizvoda, osim ako Vijee jednoglasno odlui drukije. Kada je rije o izdacima koji nastanu pri operacijama koje imaju implikacije u podruju vojske ili obrane, drave lanice iji su predstavnici u Vijeu dali formalnu izjavu na temelju lanka 31. stavka 1. drugog podstavka, nisu obvezne doprinijeti njihovu financiranju. 3. Vijee donosi odluku u kojoj se utvruju posebni postupci koji jame brzi pristup odobrenim proraunskim sredstvima u proraunu Unije za urno financiranje inicijativa u okviru zajednike vanjske i sigurnosne politike, a osobito za pripremne aktivnosti za zadae iz lanka 42. stavka 1. i lanka 43. Vijee odluuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Pripremne aktivnosti za zadae iz lanka 42 stavka 1. i lanka 43. koje ne terete proraun Unije, financiraju se iz poetnog fonda koji ine doprinosi drava lanica. Na prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijee kvalificiranom veinom donosi odluke kojima se utvruju: (a) postupci osnivanja i financiranja poetnog fonda, osobito iznosi koji se dodjeljuju fondu; (b) postupci upravljanja poetnim fondom; (c) postupci financijskog nadzora. Kada zadaa planirana u skladu s lankom 42. stavkom 1. i lankom 43. ne moe teretiti proraun Unije, Vijee daje ovlatenje Visokom predstavniku Unije da upotrijebi sredstva fonda. Visoki predstavnik izvjeuje Vijee o provedbi te doznake.

37

ODJELJAK 2. ODREDBE O ZAJEDNIKOJ SIGURNOSNOJ I OBRAMBENOJ POLITICI

lanak 42. (bivi lanak 17. UEU-a) 1. Zajednika sigurnosna i obrambena politika sastavni je dio zajednike vanjske i sigurnosne politike. Ona Uniji osigurava operativnu sposobnost koja se oslanja na civilna i vojna sredstva. Unija ih moe koristiti u misijama izvan Unije za ouvanje mira, spreavanje sukoba i jaanje meunarodne sigurnosti u skladu s naelima Povelje Ujedinjenih naroda. Izvravanje tih zadaa obavlja se koritenjem kapaciteta koje osiguravaju drave lanice. 2. Zajednika sigurnosna i obrambena politika ukljuuje postupno oblikovanje zajednike obrambene politike Unije. To e dovesti do zajednike obrane, kada Europsko vijee jednoglasno tako odlui. Ono u tom sluaju daje preporuku dravama lanicama da usvoje takvu odluku u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Politika Unije u skladu s ovim odjeljkom ne dovodi u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike odreenih drava lanica te potuje obveze pojedinih drava lanica na temelju Sjevernoatlantskog ugovora, koje svoju zajedniku obranu ostvaruju u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i u skladu je sa zajednikom sigurnosnom i obrambenom politikom utvrenom unutar tog okvira. 3. Drave lanice Uniji stavljaju na raspolaganje civilne i vojne kapacitete za provedbu zajednike sigurnosne i obrambene politike, kako bi doprinijele ostvarivanju ciljeva koje je utvrdilo Vijee. Drave lanice koje zajedniki uspostave multinacionalne snage mogu ih staviti na raspolaganje zajednikoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. Drave lanice obvezuju se postupno poboljati svoje vojne kapacitete. Agencija u podruju razvoja obrambenih kapaciteta, istraivanja, nabave i naoruanja (u daljnjem tekstu Europska obrambena agencija) utvruje operativne potrebe, promie mjere za zadovoljavanje tih potreba te doprinosi utvrivanju i, prema potrebi, provedbi bilo koje mjere potrebne za jaanje industrijskih i tehnolokih temelja u obrambenom sektoru, sudjeluje pri utvrivanju europske politike kapacitet i naoruanja te pomae Vijeu pri procjeni poboljanja vojnih kapaciteta. 4. Odluke koje se odnose na zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku, ukljuujui one kojima se pokree misija navedena u ovom lanku, Vijee donosi odluujui jednoglasno, na prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ili na inicijativu drave lanice. Visoki predstavnik moe, prema potrebi, zajedno s Komisijom, predloiti koritenje nacionalnih sredstava i instrumenata Unije. 5. Vijee moe izvrenje zadae, u okviru Unije, povjeriti skupini drava lanica u svrhu zatite vrijednosti Unije i sluenja njezinim interesima. Izvrenje takve zadae ureeno je lankom 44.

38

6. Drave lanice iji vojni kapaciteti ispunjavaju vie kriterije i koje su se u ovom podruju uzajamno vie obvezale radi obavljanja najzahtjevnijih misija, uspostavljaju stalnu strukturiranu suradnju u okviru Unije. Takva je suradnja ureena lankom 46. Suradnja ne utjee na odredbe lanka 43. 7. Ako je drava lanica rtva oruane agresije na svoje dravno podruje, ostale drave lanice obvezne su pruiti joj pomo i potporu svim sredstvima kojima raspolau, u skladu s lankom 51. Povelje Ujedinjenih naroda. To ni na koji nain ne dovodi u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike odreenih drava lanica. Obveze i suradnja u ovom podruju moraju biti u skladu s obvezama preuzetima u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, koja, za drave koje su njezine lanice, ostaje temelj njihove kolektivne obrane i forum za njezinu provedbu.

lanak 43. 1. Zadae iz lanka 42. stavka 1. tijekom kojih Unija moe koristiti civilna i vojna sredstva ukljuuju zajednike operacije razoruavanja, humanitarne zadae i zadae spaavanja, zadae vojnog savjetovanja i pruanja pomoi, zadae spreavanja sukoba i ouvanja mira, zadae borbenih snaga u upravljanju krizama, ukljuujui uspostavu mira i stabilizaciju nakon sukoba. Sve te zadae mogu doprinijeti borbi protiv terorizma, meu ostalim i pruanjem potpore treim zemljama u suzbijanju terorizma na njihovim dravnim podrujima. 2. Vijee donosi odluke o zadaama iz stavka 1. kojima se utvruju njihovi ciljevi i opseg te opi uvjeti njihove provedbe. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, pod nadzorom Vijea te u bliskom i stalnom kontaktu s Politikim i sigurnosnim odborom, osigurava koordinaciju civilnih i vojnih aspekata tih zadaa.

lanak 44. 1. U okviru odluka donesenih u skladu s lankom 43., Vijee moe povjeriti provedbu neke zadae skupini drava lanica koje su voljne i imaju potrebne sposobnosti za takvu zadau. Te se drave lanice, u suradnji s Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, meusobno dogovaraju o nainu upravljanja zadaom. 2. Drave lanice koje sudjeluju u zadai redovito obavjeuju Vijee o njezinom napretku, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge drave lanice. Te lanice odmah obavjeuju Vijee, ako dovrenje zadae dovodi do znatnih posljedica ili zahtijeva izmjenu cilja, opsega ili uvjeta odreenih za zadau u odlukama iz stavka 1. U tim sluajevima Vijee donosi potrebne odluke.

39

lanak 45. 1. Europska obrambena agencija iz lanka 42. stavka 3. koja je u odgovornosti Vijea ima za zadau: (a) doprinijeti utvrivanju ciljeva vojnih kapaciteta drava lanica i ocjeni potovanja obveza povezanih sa sposobnostima koje su preuzele drave lanice; (b) promicati usklaivanje operativnih potreba i usvajanje uinkovitih i usklaenih metoda nabave; (c) predlagati multilateralne projekte radi ispunjenja ciljeva u smislu vojnih kapaciteta, osigurati koordinaciju programa koje provode drave lanice te upravljanje posebnim programima suradnje; (d) podupirati istraivanja obrambene tehnologije te koordinirati i planirati zajednike istraivake aktivnosti i prouavanje tehnikih rjeenja za budue operativne potrebe; (e) doprinositi prepoznavanju, a po potrebi, i provedbi svih korisnih mjera za jaanje industrijske i tehnoloke osnove obrambenog sektora i za poboljanje uinkovitosti vojnih izdataka. 2. Europska obrambena agencija otvorena je svim dravama lanicama koje ele sudjelovati u njezinu radu. Vijee, odluujui kvalificiranom veinom, donosi odluku kojom se utvruju statut, sjedite i pravila poslovanja Agencije. U toj je odluci potrebno uzeti u obzir razinu uinkovitog sudjelovanja u aktivnostima Agencije. U okviru Agencije osnivaju se posebne skupine koje okupljaju drave lanice koje rade na zajednikim projektima. Prema potrebi, Agencija svoje zadae obavlja u suradnji s Komisijom.

lanak 46. 1. Drave lanice koje ele sudjelovati u stalnoj strukturiranoj suradnji iz lanka 42. stavka 6., koje ispunjavaju kriterije i koje su preuzele obveze povezane s vojnim kapacitetima odreenima u Protokolu o stalnoj strukturiranoj suradnji, o svojoj namjeri obavjeuju Vijee i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. 2. U roku od tri mjeseca nakon obavijesti iz stavka 1., Vijee usvaja odluku kojom se uspostavlja stalna strukturirana suradnja i utvruje popis drava lanica koje u njoj sudjeluju. Vijee odluuje kvalificiranom veinom, nakon savjetovanja s Visokim predstavnikom. 3. Svaka drava lanica koja naknadno poeli sudjelovati u stalnoj strukturiranoj suradnji o svojoj namjeri obavjeuje Vijee i Visokog predstavnika. Vijee usvaja odluku kojom se potvruje sudjelovanje dotine drave lanice koja ispunjava kriterije i preuzima obveze iz lanaka 1. i 2. Protokola o stalnoj strukturiranoj suradnji. Vijee odluuje kvalificiranom veinom, nakon savjetovanja s Visokim predstavnikom. U glasovanju sudjeluju samo lanovi Vijea koji predstavljaju drave lanice sudionice.

40

Kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 4. Ako drava lanica sudionica vie ne ispunjava kriterije ili vie nije u mogunosti ispunjavati obveze iz lanaka 1. i 2. Protokola o stalnoj strukturiranoj suradnji, Vijee moe donijeti odluku kojom se suspendira sudjelovanje dotine drave lanice. Vijee odluuje kvalificiranom veinom. U glasovanju sudjeluju samo lanovi Vijea koji predstavljaju drave lanice sudionice, uz iznimku dotine drave lanice. Kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 5. Svaka drava lanica sudionica koja se eli povui iz stalne strukturirane suradnje o svojoj namjeri obavjeuje Vijee, koje prima na znanje da je dotina drava lanica prestala sudjelovati. 6. Odluke i preporuke Vijea u okviru stalne strukturirane suradnje, osim onih koje su predviene u stavcima 2. do 5., donose se jednoglasno. Za potrebe ovog stavka, jednoglasnost podrazumijeva samo glasove predstavnika drava lanica sudionica. GLAVA VI. ZAVRNE ODREDBE

lanak 47. Unija ima pravnu osobnost.

lanak 48. (bivi lanak 48. UEU-a) 1. Ugovori se mogu mijenjati u skladu s redovitim postupkom revizije. Ugovori se mogu mijenjati i u skladu s pojednostavnjenim postupcima revizije.

Redoviti postupak revizije 2. Vlada bilo koje drave lanice, Europski parlament ili Komisija mogu Vijeu podnijeti prijedloge za izmjenu Ugovor. Tim se prijedlozima, izmeu ostalog, mogu poveati odnosno smanjiti nadlenosti koje su Uniji dodijeljene u Ugovorima. Vijee podnosi te prijedloge Europskom vijeu, a o njima se obavjeuju nacionalni parlamenti. 3. Ako Europsko vijee, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom, obinom veinom glasova donese odluku o razmatranju predloenih izmjena, predsjednik

41

Europskog vijea saziva konvenciju sastavljanu od predstavnika nacionalnih parlamenata, efova drava ili vlada drava lanica, Europskog parlamenta i Komisije. U sluaju institucionalnih promjena u monetarnom podruju, savjetovanja se provode i s Europskom sredinjom bankom. Konvencija razmatra prijedloge izmjena te konsenzusom donosi preporuku za konferenciju predstavnika vlada drava lanica kako je predviena u stavku 4. Europsko vijee obinom veinom glasova, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, moe odluiti ne sazvati konvenciju ako opseg predloenih izmjena ne opravdava njezino sazivanje. U potonjem sluaju Europsko vijee utvruje okvir nadlenosti konferencije predstavnika vlada drava lanica. 4. Konferenciju predstavnika vlada drava lanica saziva predsjednik Vijea kako bi se zajednikom suglasnou utvrdile namjeravane izmjene Ugovor. Izmjene stupaju na snagu nakon to ih ratificiraju sve drave lanice u skladu sa svojim ustavnim odredbama. 5. Ako dvije godine nakon potpisivanja ugovora o izmjeni Ugovor, etiri petine drava lanica ratificira ugovor, a jedna ili vie drava lanica pri ratifikaciji nailazi na potekoe, predmet se upuuje Europskom vijeu.

Pojednostavnjeni postupci revizije 6. Vlada bilo koje drave lanice, Europski parlament ili Komisija mogu Europskom vijeu podnijeti prijedloge za reviziju svih ili dijela odredaba treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije koje se odnose na unutarnje politike i djelovanje Unije. Europsko vijee moe donijeti odluku o izmjeni svih ili dijela odredaba treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Europsko vijee odluuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom te Europskom sredinjom bankom u sluaju institucionalnih promjena u monetarnom podruju. Ta odluka stupa na snagu tek nakon to ju drave lanice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Odluka iz drugog podstavka ne proiruje nadlenosti koje su Uniji dodijeljene Ugovorima. 7. Ako Ugovor o funkcioniranju Europske unije ili glava V. ovog Ugovora predvia da u odreenom podruju ili sluaju Vijee odluuje jednoglasno, Europsko vijee moe donijeti odluku kojom ovlauje Vijee da u tom podruju ili u tom sluaju odluuje kvalificiranom veinom. Ovaj se podstavak ne primjenjuje na odluke koje se odnose na podruje vojske ili obrane. Ako Ugovor o funkcioniranju Europske unije predvia da zakonodavne akte usvaja Vijee u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, Europsko vijee moe donijeti odluku kojom se doputa usvajanje takvih akata u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. O svakoj se inicijativi Europskog vijea na temelju prvog ili drugog podstavka obavjeuju nacionalni parlamenti. Ako se nacionalni parlament usprotivi u roku od est mjeseci od dana

42

takve obavijesti, odluka iz prvog ili drugog podstavka se ne donosi. Ako protivljenje izostane, Europsko vijee moe donijeti odluku. Europsko vijee odluke iz prvog i drugog podstavka donosi jednoglasno, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta koju je dala veina njegovih lanova.

lanak 49. (bivi lanak 49. UEU-a) Svaka europska drava koja potuje vrijednosti iz lanka 2. i koja se obvezuje promicati ih, moe podnijeti zahtjev za lanstvo u Uniji. O tom se zahtjevu obavjeuju Europski parlament i nacionalni parlamenti. Drava podnositeljica zahtjeva svoj zahtjev upuuje Vijeu, koje odluuje jednoglasno nakon savjetovanja s Komisijom i nakon dobivene suglasnosti Europskog parlamenta, koji odluuje veinom svojih lanova. Uzimaju se u obzir uvjeti prihvatljivosti koje je dogovorilo Europsko vijee. Uvjeti primanja u lanstvo i prilagodbe Ugovor na kojima se Unija temelji, koje to primanje povlai za sobom, predmetom su sporazuma izmeu drava lanica i drave podnositeljice zahtjeva. Taj se sporazum podnosi na ratifikaciju svim dravama ugovornicama u skladu s njihovim ustavnim odredbama.

lanak 50. 1. Svaka drava lanica moe donijeti odluku o povlaenju iz Unije u skladu sa svojim ustavnim odredbama. 2. Drava lanica koja donese odluku o povlaenju, o svojoj namjeri obavjeuju Europsko vijee. S obzirom na smjernice koje daje Europsko vijee, Unija pregovara i sklapa s tom dravom sporazum kojim se utvruju aranmani njezina povlaenja, uzimajui pritom u obzir okvir za njezin budui odnos s Unijom. Sporazum se pregovara u skladu s lankom 218. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Sporazum u ime Unije sklapa Vijee, odluujui kvalificiranom veinom, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. 3. Ugovori se na dotinu dravu prestaju primjenjivati od dana stupanja na snagu sporazuma o povlaenju ili, ako do toga ne doe, dvije godine od obavijesti iz stavka 2., osim ako Europsko vijee, u dogovoru s dotinom dravom lanicom, jednoglasno odlui produljiti to razdoblje. 4. Za potrebe stavaka 2. i 3. lan Europskog vijea ili Vijea, koji predstavlja dravu lanicu koja se povlai, ne sudjeluje ni u raspravama Europskog vijea ili Vijea ni u donoenju odluka koje se na nju odnose. Kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

43

5. Ako drava koja se povukla iz Unije ponovno zatrai pristupiti Uniji, njezin zahtjev podlijee postupku iz lanka 49.

lanak 51. Protokoli i prilozi Ugovorima ine njihov sastavni dio.

lanak 52. 1. Ugovori se primjenjuju na Kraljevinu Belgiju, Republiku Bugarsku, eku Republiku, Kraljevinu Dansku, Saveznu Republiku Njemaku, Republiku Estoniju, Irsku, Helensku Republiku, Kraljevinu panjolsku, Francusku Republiku, Talijansku Republiku, Republiku Cipar, Republiku Latviju, Republiku Litvu, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republiku Maarsku, Republiku Maltu, Kraljevinu Nizozemsku, Republiku Austriju, Republiku Poljsku, Portugalsku Republiku, Rumunjsku, Republiku Sloveniju, Slovaku Republiku, Republiku Finsku, Kraljevinu vedsku i Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske. 2. Teritorijalno podruje primjene Ugovora navedeno je u lanku 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

lanak 53. (bivi lanak 51. UEU-a) Ovaj se Ugovor sklapa na neogranieno vrijeme.

lanak 54. (bivi lanak 52. UEU-a) 1. Visoke ugovorne stranke ratificiraju ovaj Ugovor u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Isprave o ratifikaciji polau se kod Vlade Talijanske Republike. 2. Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. sijenja 1993., pod uvjetom da su prethodno poloene sve isprave o ratifikaciji ili, u suprotnom, prvog dana mjeseca koji slijedi nakon to posljednja drava potpisnica poloi ispravu o ratifikaciji.

lanak 55. (bivi lanak 53. UEU-a)

44

1. Ovaj Ugovor, koji je sastavljen u jednom izvorniku na bugarskom, ekom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grkom, irskom, latvijskom, litvanskom, maarskom, maltekom, nizozemskom, njemakom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovakom, slovenskom, panjolskom, vedskom i talijanskom jeziku, pri emu su tekstovi na svakom od ovih jezika jednako vjerodostojni, pohranjuje se u arhivu Vlade Talijanske Republike, koja vladama ostalih drava potpisnica dostavlja po jedan ovjereni primjerak. 2. Ovaj Ugovor drave lanice mogu prevesti na bilo koji drugi jezik koji u skladu s njihovim ustavnim poretkom uiva status slubenog jezika na cijelom ili na dijelu njihova dravnog podruja. Dotine drave lanice dostavljaju ovjereni primjerak takvih prijevoda koji se pohranjuje u arhivu Vijea.

U POTVRDU TOGA nie potpisani opunomoenici potpisali su ovaj Ugovor.

Sastavljeno u Maastrichtu dana sedmog veljae godine tisuu devetsto devedeset druge.

(Popis potpisnika izostavljen)

45

PROIENA INAICA UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE

46

PREAMBULA NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ BELGIJANACA, PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAKE, PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE, NJEZINA KRALJEVSKA VISOST VELIKA VOJVOTKINJA OD LUKSEMBURGA, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE3, VRSTO ODLUIVI DA postave temelje sve tjenje povezane unije meu narodima Europe, ODLUNI DA osiguraju gospodarski i socijalni napredak svojih drava zajednikim djelovanjem na uklanjanju zapreka koje dijele Europu, POTVRUJUI kao osnovni cilj svojih nastojanja neprestana poboljavanja uvjeta ivota i rada svojih naroda, PREPOZNAJUI DA uklanjanje postojeih prepreka zahtijeva usklaeno djelovanje kako bi se zajamio stabilan gospodarski razvoj, uravnoteena trgovina i poteno trino natjecanje, U VELIKOJ ELJI DA osnae jedinstvo svojih gospodarstava i osiguraju njihov skladan razvoj smanjivanjem razlika koje postoje meu pojedinim regijama i smanjivanjem zaostalosti regija u nepovoljnijem poloaju, ELEI zajednikom trgovinskom politikom doprinijeti postupnom ukidanju ogranienja u meunarodnoj trgovini, U NAMJERI DA potvrde solidarnost koja vee Europu i prekomorske zemlje te elei, u skladu s naelima Povelje Ujedinjenih naroda, osigurati razvoj njihovog blagostanja, ODLUNI DA ovakvim udruivanjem svojih resursa ouvaju i ojaaju mir i slobodu te pozivajui ostale narode Europe koji dijele njihove ideale da im se pridrue u njihovim nastojanjima, VRSTO ODLUIVI promicati razvoj najvie mogue razine znanja za svoje narode putem irokog pristupa obrazovanju i njegovim neprestanim osuvremenjivanjem, i u tu su svrhu ODREDILI kao svoje opunomoenike: (Popis opunomoenika izostavljen) KOJI su se, razmijenivi svoje punomoi, za koje je utvreno da su u valjanom i propisanom obliku, sporazumjeli kako slijedi.

Republika Bugarska, eka Republika, Kraljevina Danska, Republika Estonija, Irska, Helenska Republika, Kraljevina panjolska, Republika Cipar, Republika Latvija, Republiku Litva, Republika Maarska, Republika Malta, Republika Austrija, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika Slovenija, Slovaka Republika, Republika Finska, Kraljevina vedska i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske su otada postale lanice Europske unije.

47

DIO PRVI NAELA

lanak 1. 1. Ovim se Ugovorom ureuje funkcioniranje Unije te se utvruju podruja, razgranienje i aranmani za izvravanje njezinih nadlenosti. 2. Ovaj Ugovor i Ugovor o Europskoj uniji Ugovori su na kojima se temelji Unija. Na ova se dva Ugovora, koja imaju istu pravnu snagu, upuuje kao na Ugovore. GLAVA I. KATEGORIJE I PODRUJA NADLENOSTI UNIJE

lanak 2. 1. Kada je Ugovorima Uniji u posebnom podruju dodijeljena iskljuiva nadlenost, samo Unija moe donositi i usvajati pravno obvezujue akte, dok drave lanice to mogu initi samostalno samo ako ih za to ovlasti Unija ili u svrhu provedbe akata Unije. 2. Kada je Ugovorima Uniji u odreenom podruju dodijeljena nadlenost koju ona dijeli s dravama lanicama, pravno obvezujue akte u tom podruju mogu donositi i usvajati Unija i drave lanice. Drave lanice svoju nadlenost izvravaju u onoj mjeri u kojoj Unija ne izvrava svoju nadlenost. Drave lanice svoju nadlenost ponovno izvravaju u mjeri u kojoj je Unija odluila prestati izvravati svoju nadlenost. 3. Drave lanice koordiniraju svoje ekonomske politike i politike zapoljavanja u skladu s aranmanima predvienima ovim Ugovorom, za ije je utvrivanje nadlena Unija. 4. Unija je u skladu s odredbama Ugovora o Europskoj uniji nadlena za utvrivanje i provedbu zajednike vanjske i sigurnosne politike, ukljuujui i postupno oblikovanje zajednike obrambene politike. 5. U odreenim podrujima i pod uvjetima utvrenima u Ugovorima, Unija je nadlena za provoenje djelovanja iji je cilj podupiranje, usklaivanje ili dopunjavanje djelovanja drava lanica, bez da pritom zamjenjuje njihovu nadlenost u tim podrujima. Pravno obvezujui akti Unije, usvojeni na temelju odredaba Ugovor, koji se odnose na ta podruja ne smiju ukljuivati usklaivanje zakona ili propisa drava lanica. 6. Opseg i aranmani izvravanja nadlenosti Unije utvruju se odredbama Ugovor koje se odnose na svako podruje.

48

lanak 3. 1. Unija ima iskljuivu nadlenost u sljedeim podrujima:

(a) carinskoj uniji; (b) utvrivanju pravila o trinom natjecanju potrebnih za funkcioniranje unutarnjeg trita; (c) monetarnoj politici za drave lanice ija je valuta euro; (d) ouvanju morskih biolokih resursa u okviru zajednike ribarstvene politike; (e) zajednikoj trgovinskoj politici. 2. Unija ima i iskljuivu nadlenost za sklapanje meunarodnog sporazuma kad je njegovo sklapanje predvieno zakonodavnim aktom Unije ili ako je takav sporazum potreban kako bi Uniji omoguio izvravanje njezine unutarnje nadlenosti ili u mjeri u kojoj bi njegovo sklapanje moglo utjecati na zajednika pravila ili izmijeniti njihov opseg.

lanak 4. 1. Unija nadlenost dijeli s dravama lanicama ako joj je Ugovorima dodijeljena nadlenost koja se ne odnosi na podruja iz lanaka 3. i 6. 2. Podijeljena nadlenost izmeu Unije i drava lanica primjenjuje se u sljedeim glavnim podrujima: (a) unutarnjem tritu; (b) socijalnoj politici za aspekte utvrene u ovom Ugovoru; (c) ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; (d) poljoprivredi i ribarstvu, osim ouvanja morskih biolokih resursa; (e) okoliu; (f) zatiti potroaa; (g) prometu; (h) transeuropskim mreama; (i) energetici; (j) podruju slobode, sigurnosti i pravde;

49

(k) zajednikoj brizi za sigurnost u pitanjima javnog zdravstva, za aspekte utvrene u ovom Ugovoru. 3. U podrujima istraivanja, tehnolokog razvoja i svemira, Unija je nadlena za provoenje aktivnosti, posebice za utvrivanje i provedbu programa; meutim, izvravanje te nadlenosti ne smije drave lanice spreavati u izvravanju njihove nadlenosti. 4. U podrujima razvojne suradnje i humanitarne pomoi, Unija je nadlena za provoenje aktivnosti i zajednike politike; meutim, izvravanje te nadlenosti ne smije drave lanice spreavati u izvravanju njihove nadlenosti.

lanak 5. 1. Drave lanice koordiniraju svoje ekonomske politike unutar Unije. U tu svrhu Vijee usvaja mjere, posebice osnovne smjernice za te politike. Posebne se odredbe primjenjuju na drave lanice ija je valuta euro. 2. Unija poduzima mjere za osiguranje koordiniranja politika zapoljavanja drava lanica, posebice utvrivanjem smjernica za te politike. 3. Unija moe poduzimati inicijative kako bi osigurala koordinaciju socijalnih politika drava lanica.

lanak 6. Unija je nadlena za poduzimanje djelovanja kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju djelovanja drava lanica. Na europskoj se razini takvo djelovanje odnosi na sljedea podruja: (a) zatitu i poboljanje zdravlja ljudi; (b) industriju; (c) kulturu; (d) turizam; (e) obrazovanje, strukovno obrazovanje, mlade i sport; (f) civilnu zatitu; (g) administrativnu suradnju.

50

GLAVA II. ODREDBE KOJE IMAJU OPU PRIMJENU

lanak 7. Unija osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajui pritom u obzir sve svoje ciljeve i u skladu s naelom dodjeljivanja ovlasti.

lanak 8. (bivi lanak 3. stavak 2. UEZ-a)4 U svim svojim aktivnostima, Unija tei uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti izmeu mukaraca i ena.

lanak 9. Pri utvrivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija uzima u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapoljavanja, jamstvom dostatne socijalne zatite, borbom protiv drutvene iskljuenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zatite zdravlja ljudi.

lanak 10. Pri utvrivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija je usmjerena borbi protiv diskriminacije na temelju spola, rase, etnikog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

lanak 11. (bivi lanak 6. UEZ-a) Zahtjevi u pogledu zatite okolia moraju se ukljuiti u utvrivanje i provedbu politika i aktivnosti Unije, posebice s ciljem promicanja odrivog razvoja.

lanak 12. (bivi lanak 153. stavak 2. UEZ-a)

4

Ova upuivanja su samo indikativna.

51

Zahtjevi zatite potroaa uzimaju se u obzir pri utvrivanju i provedbi ostalih politika i aktivnosti Unije.

lanak 13. U oblikovanju i provedbi politika Unije u podruju poljoprivrede, ribarstva, prijevoza, unutarnjeg trita, istraivanja i tehnolokog razvoja te istraivanja svemira, Unija i drave lanice, budui da su ivotinje uvstvena bia, punu panju posveuju zahtjevima za dobrobit ivotinja, istovremeno potujui zakonodavne i druge odredbe te obiaje drava lanica, posebno u odnosu na vjerske obrede, kulturne tradicije i regionalnu batinu.

lanak 14. (bivi lanak 16. UEZ-a) Ne dovodei u pitanje lanak 4. Ugovora o Europskoj uniji ili lanke 93., 106. i 107. ovog Ugovora, a s obzirom na znaenje koje usluge od opeg gospodarskog interesa imaju kao dio zajednikih vrijednosti Unije, kao i na njihovu ulogu u promicanju socijalne i teritorijalne kohezije, Unija i drave lanice, svaka u okviru svojih ovlasti i u okviru podruja primjene Ugovor, vode rauna o tome da se takve usluge odvijaju na temelju naela i uvjeta, osobito gospodarskih i financijskih, koji im omoguuju ispunjavanje njihovih zadataka. Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvruju ta naela i postavljaju te uvjete, ne dovodei pritom u pitanje nadlenost drava lanica da, u skladu s Ugovorima pruaju, naruuju i financiraju takve usluge.

lanak 15. (bivi lanak 255. UEZ-a) 1. Institucije, tijela, uredi i agencije Unije, radi promicanja dobrog upravljanja i osiguranja sudjelovanja civilnog drutva, pri svome radu koliko je god to mogue potuju naelo otvorenosti djelovanja. 2. Europski parlament zasjeda javno, kao i Vijee kad razmatra i glasuje o nacrtu zakonodavnog akta. 3. Svaki graanin Unije i svaka fizika ili pravna osoba s boravitem ili sjeditem u nekoj dravi lanici ima pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije neovisno o njihovu mediju, podlono naelima i uvjetima koji se utvruju u skladu s ovim stavkom. Opa naela i ogranienja na temelju javnog ili privatnog interesa koji ureuju pravo na pristup dokumentima utvruje Europski parlament i Vijee uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.

52

Svaka institucija, tijelo, ured ili agencija osigurava transparentnost svojih postupanja i u svojem poslovniku utvruje posebne odredbe u vezi s pristupom svojim dokumentima, u skladu s uredbama iz drugog podstavka. Sud Europske unije, Europska sredinja banka i Europska investicijska banka podlijeu odredbama ovog stavka samo kad obavljaju svoje administrativne zadae. Europski parlament i Vijee osiguravaju objavljivanje dokumenata koji se odnose na zakonodavne postupke pod uvjetima utvrenima uredbama iz drugog podstavka.

lanak 16. (bivi lanak 286. UEZ-a) 1. Svatko ima pravo na zatitu svojih osobnih podataka.

2. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju pravila o zatiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te u dravama lanicama kad obavljaju svoje aktivnosti u podruju primjene prava Unije i pravila o slobodnom kretanju takvih podataka. Potovanje tih pravila podlijee nadzoru neovisnih tijela. Pravila usvojena na temelju ovog lanka ne dovode u pitanje posebna pravila utvrena u lanku 39. Ugovora o Europskoj uniji.

lanak 17. 1. Unija potuje i ne dovodi u pitanje status koji crkve i vjerske udruge ili zajednice u dravama lanicama imaju na temelju nacionalnog prava. 2. Unija jednako potuje status koji na temelju nacionalnog prava imaju svjetonazorske i nekonfesionalne organizacije. 3. Priznajui njihov identitet i njihov specifini doprinos, Unija odrava otvoren, transparentan i redovit dijalog s tim crkvama i organizacijama. DIO DRUGI NEDISKRIMINACIJA I GRAANSTVO UNIJE

lanak 18. (bivi lanak 12. UEZ-a)

53

Unutar podruja primjene Ugovor i ne dovodei u pitanje bilo koju njegovu posebnu odredbu, zabranjena je svaka diskriminacija na temelju dravljanstva. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, moe donijeti pravila za zabranu takve diskriminacije.

lanak 19. (bivi lanak 13. UEZ-a) 1. Ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, Vijee moe u okviru nadlenosti koje su Ugovorima dodijeljene Uniji, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, poduzeti odgovarajue radnje radi suzbijanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etnikog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. 2. Odstupajui od stavka 1., Europski parlament i Vijee odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu usvojiti temeljna naela za poticajne mjere Unije, iskljuujui svako usklaivanje zakona i propisa drava lanica, da bi poduprlo djelovanje drava lanica u ostvarivanju ciljeva iz stavka 1.

lanak 20. (bivi lanak 17. UEZ-a) 1. Ovime se ustanovljuje graanstvo Unije. Svaka osoba koja ima dravljanstvo neke drave lanice graanin je Unije. Graanstvo Unije dodaje se nacionalnom dravljanstvu i ne zamjenjuje ga. 2. Graani Unije uivaju prava i podlijeu dunostima predvienima Ugovorima. Oni, izmeu ostalog, imaju: (a) pravo slobodno se kretati i boraviti na dravnom podruju drava lanica; (b) pravo da glasuju i budu birani na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u dravi lanici u kojoj imaju boravite, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave; (c) pravo, na dravnom podruju tree zemlje u kojoj drava lanica iji su dravljani nema svoje predstavnitvo, na zatitu od strane diplomatskih i konzularnih tijela bilo koje drave lanice, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave; (d) pravo na podnoenje peticije Europskom parlamentu, pravo na obraanje Europskom ombudsmanu te na obraanje institucijama i savjetodavnim tijelima Unije na bilo kojem jeziku Ugovor te pravo na odgovor na istom jeziku.

54

Ta se prava ostvaruju u skladu s uvjetima i ogranienjima utvrenima Ugovorima i mjerama usvojenima na temelju tih Ugovora.

lanak 21. (bivi lanak 18. UEZ-a) 1. Svaki graanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na dravnom podruju drava lanica, podlono ogranienjima i uvjetima utvrenima u Ugovorima i u mjerama usvojenima radi njihove provedbe. 2. Ako se pokae da je potrebno djelovanje Unije za ostvarenje tog cilja, a Ugovori ne predviaju potrebne ovlasti, Europski parlament i Vijee odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu usvojiti odredbe radi olakavanja ostvarivanja prava iz stavka 1. 3. Radi istih ciljeva kao to su oni iz stavka 1. i ako se Ugovorima ne predviaju potrebne ovlasti, Vijee u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom moe usvojiti mjere koje se odnose na socijalnu sigurnost ili socijalnu zatitu. Vijee odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

lanak 22. (bivi lanak 19. UEZ-a) 1. Svaki graanin Unije koji boravi u nekoj dravi lanici iji nije dravljanin, ima u toj dravi lanici aktivno i pasivno birako pravo na lokalnim izborima, pod jednakim uvjetima kao i dravljani te drave. Navedeno pravo ostvaruje se podlono detaljnim aranmanima koje utvruje Vijee, odluujui jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom; ti aranmani mogu predviati odstupanja ako tako nalau problemi svojstveni odreenoj dravi lanici. 2. Ne dovodei u pitanje lanak 223. stavak 1. i odredbe donesene radi njegove provedbe, svaki graanin Unije koji boravi u nekoj dravi lanici iji nije dravljanin, ima u toj dravi lanici aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament, pod jednakim uvjetima kao i dravljani te drave. Navedeno pravo ostvaruje se podlono detaljnim aranmanima koje utvruje Vijee, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom; ti aranmani mogu predviati odstupanja ako tako nalau problemi svojstveni odreenoj dravi lanici.

lanak 23. (bivi lanak 20. UEZ-a)

55

Svaki graanin Unije na dravnom podruju tree zemlje u kojoj drava lanica iji je on dravljanin nema predstavnitvo, ima pravo na zatitu od strane diplomatskih ili konzularnih tijela bilo koje drave lanice, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave. Drave lanice donose potrebne odredbe i zapoinju meunarodne pregovore potrebne za osiguranje navedene zatite. Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, moe donijeti direktive o utvrivanju mjera za koordiniranje i suradnju potrebnih da se ta zatita olaka.

lanak 24. (bivi lanak 21. UEZ-a) Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju odredbe za postupke i uvjete potrebne za inicijativu graana u smislu lanka 11. Ugovora o Europskoj uniji, ukljuujui minimalni broj drava lanica iz kojih ti graani moraju dolaziti. Svaki graanin Unije ima pravo podnoenja peticije Europskom parlamentu u skladu s lankom 227. Svaki graanin Unije moe se obratiti Europskom ombudsmanu imenovanom u skladu s lankom 228. Svaki se graanin Unije moe pisanim putem obratiti bilo kojoj instituciji ili tijelu iz ovog lanka ili iz lanka 13. Ugovora o Europskoj uniji na jednom od jezika navedenih u lanku 55. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji i dobiti odgovor na tom istom jeziku.

lanak 25. (bivi lanak 22. UEZ-a) Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeu i Gospodarskom i socijalnom odboru izvjee o primjeni odredaba ovog dijela svake tri godine. U tom se izvjeu uzima u obzir razvoj Unije. Na tim temeljima, ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, Vijee, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, moe donijeti odredbe radi jaanja ili dopune prava navedenih u lanku 20. stavku 2. Te odredbe stupaju na snagu nakon to ih sve drave lanice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

56

DIO TREI
POLITIKE I UNUTARNJE DJELOVANJE UNIJE

GLAVA I. UNUTARNJE TRITE

lanak 26. (bivi lanak 14. UEZ-a) 1. Unija usvaja mjere s ciljem uspostave ili osiguranja funkcioniranja unutarnjeg trita, u skladu s odgovarajuim odredbama Ugovor. 2. Unutarnje trite obuhvaa podruje bez unutarnjih granica na kojem se slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala osigurava u skladu s odredbama Ugovor. 3. Vijee, na prijedlog Komisije, odreuje smjernice i uvjete potrebne kako bi se osigurao ravnomjeran napredak u svim odnosnim sektorima.

lanak 27. (bivi lanak 15. UEZ-a) Prilikom sastavljanja svojih prijedloga radi ostvarivanja ciljeva odreenih lankom 26., Komisija uzima u obzir koliko e napora odreena gospodarstva s obzirom na razlike u stupnju razvoja morati uloiti za uspostavljanje unutarnjeg trita, te moe predloiti odgovarajue odredbe. Ako te odredbe poprime oblik odstupanja, moraju biti privremene naravi i smiju uzrokovati tek najmanji mogui poremeaj funkcioniranja unutarnjeg trita. GLAVA II. SLOBODNO KRETANJE ROBE

lanak 28. (bivi lanak 23. UEZ-a) 1. Unija obuhvaa carinsku uniju koja obuhvaa cjelokupnu trgovinu robom i meu dravama lanicama ukljuuje zabranu uvoznih i izvoznih carina te svih davanja s istovrsnim uinkom, kao i donoenje zajednike carinske tarife u njihovim odnosima s treim zemljama.

57

2. Odredbe iz lanka 30. i poglavlja 2. ove glave primjenjuju se na proizvode podrijetlom iz drava lanica i na proizvode iz treih zemalja koji su u slobodnom prometu u dravama lanicama.

lanak 29. (bivi lanak 24. UEZ-a) Smatra se da su proizvodi iz tree zemlje u slobodnom prometu u nekoj dravi lanici ako je udovoljeno svim uvoznim formalnostima i ako su u toj dravi lanici naplaene sve propisane carine ili davanja s istovrsnim uinkom te ako za takve proizvode nije iskoritena povlastica potpunog ili djelominog povrata takvih carina ili davanja. POGLAVLJE 1. CARINSKA UNIJA

lanak 30. (bivi lanak 25. UEZ-a) Meu dravama lanicama zabranjene su uvozne i izvozne carine te davanja s istovrsnim uinkom. Ta se zabrana odnosi i na carine fiskalne naravi.

lanak 31. (bivi lanak 26. UEZ-a) Vijee, na prijedlog Komisije, utvruje stope zajednike carinske tarife.

lanak 32. (bivi lanak 27. UEZ-a) U izvravanju zadaa koje su joj povjerene na temelju ovog poglavlja, Komisija se rukovodi: (a) potrebom promicanja trgovine izmeu drava lanica i treih zemalja; (b) razvojem uvjeta trinog natjecanja unutar Unije, u mjeri u kojoj ono vodi do poboljanja konkurentske sposobnosti poduzetnik; (c) zahtjevima Unije s obzirom na opskrbu sirovinama i poludovrenom robom; u tom smislu Komisija vodi brigu da se izbjegne naruavanje uvjeta trinog natjecanja meu dravama lanicama u pogledu dovrene robe;

58

(d) potrebom izbjegavanja ozbiljnih poremeaja u gospodarstvima drava lanica i osiguravanja racionalnog razvoja proizvodnje i rasta potronje unutar Unije. POGLAVLJE 2. CARINSKA SURADNJA

lanak 33. (bivi lanak 135. UEZ-a) Odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, Europski parlament i Vijee unutar podruja primjene Ugovor poduzimaju mjere za jaanje carinske suradnje meu dravama lanicama te izmeu njih i Komisije. POGLAVLJE 3.
ZABRANA KOLIINSKIH OGRANIENJA MEU DRAVAMA LANICAMA

lanak 34. (bivi lanak 28. UEZ-a) Koliinska ogranienja uvoza i sve mjere s istovrsnim uinkom zabranjeni su meu dravama lanicama.

lanak 35. (bivi lanak 29. UEZ-a) Koliinska ogranienja izvoza i sve mjere s istovrsnim uinkom zabranjeni su meu dravama lanicama.

lanak 36. (bivi lanak 30. UEZ-a) Odredbe lanaka 34. i 35. ne iskljuuju zabrane ili ogranienja uvoza, izvoza ili provoza robe koji su opravdani razlozima javnog morala, javnog poretka ili javne sigurnosti; zatite zdravlja i ivota ljudi, ivotinja ili biljaka; zatite nacionalnog blaga umjetnike, povijesne ili arheoloke vrijednosti; ili zatite industrijskog i trgovakog vlasnitva. Meutim, te zabrane ili ogranienja ne smiju biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograniivanja trgovine meu dravama lanicama.

59

lanak 37. (bivi lanak 31. UEZ-a) 1. Drave lanice prilagoavaju sve dravne monopole komercijalne naravi kako bi se osiguralo da meu dravljanima drava lanica ne postoji diskriminacija u pogledu uvjeta nabave i prodaje robe. Odredbe ovog lanka primjenjuju se na svako tijelo putem kojeg drava lanica de iure ili de facto, bilo neposredno ili posredno, nadzire, odreuje ili osjetno utjee na uvoz ili izvoz meu dravama lanicama. Ove se odredbe na isti nain primjenjuju i na monopole koje je drava prenijela na druge. 2. Drave lanice suzdravaju se od uvoenja bilo koje nove mjere koja je protivna naelima utvrenima stavkom 1. ili koja ograniuje podruje primjene lanaka koji se odnose na zabranu carina i koliinskih ogranienja meu dravama lanicama. 3. Ako dravni monopol komercijalne naravi sadri neko pravilo utvreno kako bi se olakala prodaja poljoprivrednih proizvoda ili ostvarivanje najboljeg prihoda od njih, pri primjeni pravila iz ovog lanka potrebno je poduzeti korake radi osiguranja jednake zatite zapoljavanja i ivotnog standarda dotinih proizvoaa. GLAVA III.
POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO

lanak 38. (bivi lanak 32. UEZ-a) 1. Unija utvruje i provodi zajedniku poljoprivrednu i ribarstvenu politiku.

Unutarnje trite obuhvaa poljoprivredu, ribarstvo i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Poljoprivredni proizvodi su plodovi zemlje, proizvodi stoarstva i ribarstva te proizvodi prvog stupnja prerade neposredno vezani uz te proizvode. Kada se upuuje na zajedniku poljoprivrednu politiku ili poljoprivredu te kad se rabi izraz poljoprivredni, podrazumijeva se da se to odnosi i na ribarstvo, uzimajui u obzir posebne znaajke tog sektora. 2. Osim ako je lancima 39. do 44. drukije predvieno, pravila utvrena radi uspostave i funkcioniranja unutarnjeg trita primjenjuju se i na poljoprivredne proizvode. 3. Proizvodi na koje se odnose odredbe lanaka 39. do 44. navedeni su u Prilogu I.

4. Djelovanje i razvoj unutarnjeg trita za poljoprivredne proizvode mora biti popraeno utvrivanjem zajednike poljoprivredne politike.

60

lanak 39. (bivi lanak 33. UEZ-a) 1. Ciljevi su zajednike poljoprivredne politike sljedei:

(a) poveati poljoprivrednu produktivnost promicanjem tehnikog napretka i osiguranjem racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje te optimalnog koritenja imbenika proizvodnje, osobito radne snage; (b) na taj nain osigurati primjeren ivotni standard poljoprivrednog stanovnitva, osobito poveanjem osobne zarade osoba koje se bave poljoprivredom; (c) stabilizirati trita; (d) osigurati dostupnost opskrbe; (e) pobrinuti se da roba doe do potroaa po razumnim cijenama. 2. Pri osmiljavanju zajednike poljoprivredne politike i posebnih metoda njezine primjene, vodi se rauna o: (a) posebnoj naravi poljoprivredne djelatnosti, koja proizlazi iz socijalne strukture poljoprivrede te iz strukturnih i prirodnih razlika meu razliitim poljoprivrednim regijama; (b) potrebi postupnog izvrenja odgovarajuih prilagodbi; (c) injenici da poljoprivreda u dravama lanicama predstavlja sektor koji je usko povezan s gospodarstvom u cjelini.

lanak 40. (bivi lanak 34. UEZ-a) 1. Radi ostvarivanja ciljeva odreenih lankom 39. uspostavlja se zajednika organizacija poljoprivrednih trita. Ovisno o vrsti proizvoda, ta organizacija poprima jedan od sljedeih oblika: (a) zajednika pravila o trinom natjecanju; (b) obvezna koordinacija razliitih organizacija nacionalnih trita; (c) organizacija europskog trita.

61

2. Zajednika organizacija uspostavljena u skladu sa stavkom 1. moe ukljuivati sve mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva odreenih lankom 39., osobito reguliranje cijena, potporu proizvodnji i prodaji razliitih proizvoda, sustave skladitenja i prijenosa, kao i zajednike mehanizme stabiliziranja uvoza ili izvoza. Zajednika organizacija ograniena je na ostvarivanje ciljeva odreenih lankom 39. i iskljuuje svaku diskriminaciju izmeu proizvoaa ili potroaa unutar Unije. Svaka zajednika politika cijena temelji se na zajednikim kriterijima i jedinstvenim metodama izraunavanja. 3. Kako bi se zajednikoj organizaciji iz stavka 1. omoguilo ostvarivanje njezinih ciljeva, mogu se osnovati jedan ili vie fondova za smjernice i jamstva u poljoprivredi.

lanak 41. (bivi lanak 35. UEZ-a) Radi ostvarivanja ciljeva odreenih lankom 39., u okviru zajednike poljoprivredne politike mogu se predvidjeti sljedee mjere: (a) (a) uinkovito koordiniranje napora u podrujima strukovnog osposobljavanja, istraivanja i irenja znanja o poljoprivredi; navedeno moe obuhvaati i zajedniko financiranje projekata ili institucija; (b) zajednike mjere za promicanje potronje odreenih proizvoda.

lanak 42. (bivi lanak 36. UEZ-a) Odredbe poglavlja koje se odnosi na pravila o trinom natjecanju primjenjuju se na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima samo u onoj mjeri koju utvrdi Europski parlament i Vijee u okviru lanka 43. stavka 2. i u skladu s postupkom utvrenim tim lankom, uzimajui u obzir ciljeve odreene lankom 39. Vijee na prijedlog Komisije moe odobriti dodjeljivanje potpore: (a) za zatitu poduzetnika koji su zbog strukturnih ili prirodnih uvjeta u nepovoljnijem poloaju; (b) u okviru program gospodarskog razvoja.

62

lanak 43. (bivi lanak 37. UEZ-a) 1. Komisija podnosi prijedloge za razradu i provedbu zajednike poljoprivredne politike, ukljuujui i prijedloge za zamjenu nacionalnih organizacija jednim od oblika zajednike organizacije predvienih u lanku 40. stavku 1., kao i prijedloge za provedbu mjera poblie odreenih ovom glavom. U tim se prijedlozima vodi rauna o meuovisnosti poljoprivrednih pitanja navedenih u ovoj glavi. 2. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, uspostavljaju zajedniku organizaciju poljoprivrednih trita predvienu u lanku 40. stavku 1. te utvruju ostale odredbe potrebne za provoenje ciljeva zajednike poljoprivredne politike i zajednike ribarstvene politike. 3. Vijee na prijedlog Komisije usvaja mjere o utvrivanju cijena, nameta, potpora i koliinskih ogranienja te o utvrivanju i raspodjeli mogunosti ribolova. 4. U skladu sa stavkom 2., nacionalne organizacije trita mogu se zamijeniti zajednikom organizacijom predvienom u lanku 40. stavku 1. ako: (a) zajednika organizacija dravama lanicama koje se protive ovoj mjeri i koje imaju vlastitu organizaciju za dotinu proizvodnju nudi jednaku zatitu zapoljavanja i ivotnog standarda dotinih proizvoaa, vodei rauna o moguim prilagodbama, kao i o specijalizaciji koja e s vremenom biti potrebna; (b) takva organizacija osigurava uvjete za trgovinu unutar Unije sline onima koji postoje na nacionalnom tritu. 5. Ako se zajednika organizacija za odreene sirovine uspostavi prije postojanja zajednike organizacije za odgovarajue preraene proizvode, one sirovine koje se koriste za preraene proizvode namijenjene izvozu u tree zemlje mogu se uvoziti iz zemalja izvan Unije.

lanak 44. (bivi lanak 38. UEZ-a) Ako u nekoj dravi lanici odreeni proizvod podlijee nacionalnoj organizaciji trita ili unutarnjim pravilima s istovrsnim uinkom, a koji utjeu na konkurentski poloaj sline proizvodnje u nekoj drugoj dravi lanici, drave lanice primjenjuju kompenzacijsko davanje na uvoz tog proizvoda koji dolazi iz drave lanice u kojoj takva organizacija ili pravila postoje, osim ako ta drava primjenjuje kompenzacijsko davanje na izvoz.

63

Komisija odreuje iznos tih davanja u visini potrebnoj za uspostavu ravnotee; ona moe odobriti i druge mjere, ije uvjete i pojedinosti sama utvruje. GLAVA IV. SLOBODNO KRETANJE OSOBA, USLUGA I KAPITALA POGLAVLJE 1. RADNICI

lanak 45. (bivi lanak 39. UEZ-a) 1. Sloboda kretanja radnika osigurava se unutar Unije.

2. Ta sloboda kretanja podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju dravljanstva meu radnicima iz drava lanica u vezi sa zapoljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapoljavanja. 3. Podlono ogranienjima koja su opravdana razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja, ta sloboda podrazumijeva pravo na: (a) prihvaanje stvarno uinjenih ponuda za zaposlenje; (b) slobodno kretanje unutar dravnog podruja drava lanica u tu svrhu; (c) boravak u dravi lanici radi zapoljavanja sukladno odredbama koje ureuju zapoljavanje dravljana te drave utvrenih zakonom i ostalim propisima; (d) ostanak na dravnom podruju drave lanice nakon prestanka zaposlenja u toj dravi, pod uvjetima sadranima u uredbama koje sastavlja Komisija. 4. Odredbe ovog lanka ne primjenjuju se na zapoljavanje u javnim slubama.

lanak 46. (bivi lanak 40. UEZ-a) Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, donosi direktive ili uredbe kojima se odreuju mjere potrebne za ostvarivanje slobode kretanja radnika kako je utvreno lankom 45., a osobito: (a) osiguravanjem bliske suradnje meu nacionalnim slubama za zapoljavanje;

64

(b) ukidanjem administrativnih postupaka i praksi te rokova propisanih za pristup slobodnim radnim mjestima, bilo da proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva, bilo iz prethodno sklopljenih sporazuma meu dravama lanicama, a ije bi zadravanje predstavljalo prepreku liberalizaciji kretanja radnika; (c) ukidanjem svih propisanih rokova i drugih ogranienja predvienih nacionalnim zakonodavstvom ili prethodno sklopljenim sporazumima meu dravama lanicama, kojima se radnicima iz drugih drava lanica nameu uvjeti u vezi sa slobodnim izborom zaposlenja, a koji su razliiti od uvjeta koji se postavljaju radnicima dotine drave; (d) uspostavom odgovarajuih mehanizama za povezivanje ponuda i molba za zapoljavanje te za lake postizanje ravnotee izmeu ponude i potranje na tritu rada, na nain kojim bi se izbjeglo ozbiljno ugroavanje ivotnog standarda i stupnja zaposlenosti u razliitim regijama i industrijskim granama.

lanak 47. (bivi lanak 41. UEZ-a) U okviru zajednikog programa, drave lanice potiu razmjenu mladih radnika.

lanak 48. (bivi lanak 42. UEZ-a) Europski parlament i Vijee, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere u podruju socijalne sigurnosti nune za omoguavanje slobode kretanja radnika; u tu svrhu, Europski parlament i Vijee uspostavljaju sustav kojim se zaposlenim i samozaposlenim radnicima migrantima i njihovim uzdravanicima jami: (a) zbrajanje ukupnog staa koji se uzima u obzir na temelju zakona razliitih zemalja radi stjecanja i zadravanja prava na naknadu i obraun visine naknade; (b) isplatu naknada osobama koje imaju boravite na dravnom podruju drava lanica. Ako lan Vijea izjavi da bi nacrt zakonodavnog akta iz prvog podstavka mogao utjecati na vane aspekte njegova sustava socijalne sigurnosti, ukljuujui njegovo podruje primjene, trokove ili financijsku strukturu, odnosno da bi mogao utjecati na financijsku ravnoteu tog sustava, moe zatraiti da se taj predmet uputi Europskom vijeu. U tom se sluaju redovni zakonodavni postupak suspendira. Nakon rasprave, Europsko vijee u roku od etiri mjeseca od te suspenzije: (a) vraa nacrt Vijeu koje okonava suspenziju redovnog zakonodavnog postupka ili (b) ne poduzima nikakve radnje ili od Komisije trai da podnese novi prijedlog u kojem se sluaju smatra da izvorni prijedlog akta nije usvojen.

65

POGLAVLJE 2.
PRAVO POSLOVNOG NASTANA

lanak 49. (bivi lanak 43. UEZ-a) U okviru nie navedenih odredaba, ograniivanje slobode poslovnog nastana dravljana jedne drave lanice na dravnom podruju druge drave lanice se zabranjuje. Ta se zabrana odnosi i na ograniivanje osnivanja zastupnitava, podrunica ili drutava keri od strane dravljana bilo koje drave lanice s poslovnim nastanom na dravnom podruju bilo koje druge drave lanice. Sloboda poslovnog nastana ukljuuje pravo pokretanja i obavljanja djelatnosti kao samozaposlene osobe te pravo osnivanja i upravljanja poduzeima, osobito trgovakim drutvima u smislu drugog stavka lanka 54., sukladno uvjetima koje pravo zemlje u kojoj se taj poslovni nastan ostvaruje utvruje za svoje dravljane, a podlono odredbama poglavlja koje se odnosi na kapital.

lanak 50. (bivi lanak 44. UEZ-a) 1. Za postizanje slobode poslovnog nastana s obzirom na odreenu djelatnost, Europski parlament i Vijee donose direktive u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom. 2. Europski parlament, Vijee i Komisija izvravaju dunosti koje su im povjerene na temelju prethodnih odredaba, a osobito: (a) naelnim davanjem prednosti djelatnostima kod kojih sloboda poslovnog nastana daje osobito vrijedan doprinos razvoju proizvodnje i trgovine; (b) osiguravanjem bliske suradnje meu nadlenim vlastima u dravama lanicama kako bi se utvrdila konkretna stanja u razliitim djelatnostima unutar Unije; (c) ukidanjem onih administrativnih postupaka i praksa koje bilo da proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva, bilo iz prethodno sklopljenih sporazuma meu dravama lanicama, a ije bi zadravanje moglo predstavljati prepreku slobodi poslovnog nastana; (d) osiguravanjem da radnici jedne drave lanice zaposleni na dravnom podruju druge drave lanice mogu ostati na tom dravnom podruju radi pokretanja djelatnosti kao samozaposlene osobe ako ispunjavaju pretpostavke koje bi morali ispunjavati da su u tu dravu uli u trenutku kada namjeravaju pokrenuti tu djelatnost;

66

(e) omoguavanjem dravljaninu jedne drave lanice da stjee i koristi zemljite i graevine na dravnom podruju druge drave lanice u mjeri u kojoj to nije protivno naelima utvrenima u lanku 39. stavku 2.; (f) postupnim ukidanjem ogranienja slobode poslovnog nastana u svakoj razmatranoj grani djelatnosti, kako s obzirom na uvjete za osnivanje zastupnitava, podrunica ili drutava keri na dravnom podruju drave lanice i drutva keri na dravnom podruju drave lanice, tako i s obzirom na uvjete za dolazak osoblja iz matinog poduzea na upravljake ili nadzorne poloaje u takvim zastupnitvima, podrunicama ili drutvima kerima; (g) usklaivanjem, u mjeri u kojoj je to potrebno, zatitnih mehanizama koje drave lanice zahtijevaju od trgovakih drutava u smislu lanka 54. stavka 2. radi zatite interesa lanova i treih, s ciljem izjednaavanja takvih zatitnih mehanizama irom Unije; (h) osiguravanjem da uvjeti poslovnog nastana ne budu narueni potporama koje dodjeljuju drave lanice.

lanak 51. (bivi lanak 45. UEZ-a) Odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se u odreenoj dravi lanici na djelatnosti koje su u toj dravi lanici, makar i povremeno, povezane s izvravanjem javnih ovlasti. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu propisati da se odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju na odreene djelatnosti.

lanak 52. (bivi lanak 46. UEZ-a) 1. Odredbe ovog poglavlja i mjere poduzete na temelju njih ne dovode u pitanje primjenu odredaba utvrenih u zakonu i ostalim propisima kojima se za strane dravljane predvia poseban tretman koji je opravdan razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja. 2. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, donose direktive za usklaivanje gore navedenih odredaba.

lanak 53. (bivi lanak 47. UEZ-a)

67

1. Radi olakavanja pokretanja i obavljanja djelatnosti samozaposlenim osobama, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, donose direktive za meusobno priznavanje diploma, svjedodbi i ostalih dokaza o formalnim kvalifikacijama i za usklaivanje odredaba utvrenih zakonom ili drugim propisima drava lanica o pokretanju i obavljanju djelatnosti samozaposlenih osoba. 2. U sluaju medicinskih, njima srodnih i farmaceutskih profesija, postupno ukidanje ogranienja ovisi o usklaivanju uvjeta njihovog obavljanja u razliitim dravama lanicama.

lanak 54. (bivi lanak 48. UEZ-a) Za potrebe ovog poglavlja, trgovaka drutva osnovana sukladno pravu neke drave lanice, a ije se registrirano sjedite, sredinja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi unutar Unije, tretiraju se na isti nain kao i fizike osobe koje su dravljani drava lanica. Pojam trgovaka drutva znai trgovaka drutva koja su osnovana na temelju pravila graanskog ili trgovakog prava, ukljuujui i zadruge te ostale pravne osobe ureene javnim ili privatnim pravom, osim onih koje su neprofitne.

lanak 55. (bivi lanak 294. UEZ-a) U vezi sa sudjelovanjem u kapitalu trgovakih drutava u smislu lanka 54., drave lanice dravljanima drugih drava lanica dodjeljuju isti tretman koji uivaju i njezini vlastiti dravljani, ne dovodei u pitanje primjenu ostalih odredaba Ugovor. POGLAVLJE 3.
USLUGE

lanak 56. (bivi lanak 49. UEZ-a) U okviru odredaba navedenih u nastavku, zabranjuju se ogranienja slobode pruanja usluga unutar Unije u odnosu na dravljane drava lanica s poslovnim nastanom u dravi lanici koja nije drava osobe kojoj su usluge namijenjene. Europski parlament i Vijee mogu, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, proiriti primjenu odredaba ovog poglavlja na dravljane treih zemalja koji pruaju usluge i koji imaju poslovni nastan unutar Unije.

68

lanak 57. (bivi lanak 50. UEZ-a) Uslugama u smislu Ugovor smatraju se one usluge koje se uobiajeno obavljaju uz naknadu, u mjeri u kojoj nisu ureene odredbama koje se odnose na slobodu kretanja robe, kapitala i osoba. Usluge osobito ukljuuju: (a) djelatnosti industrijske naravi; (b) djelatnosti komercijalne naravi; (c) obrtnike djelatnosti; (d) djelatnosti slobodnih zanimanja. Ne dovodei u pitanje odredbe poglavlja o pravu poslovnog nastana, osoba koja prua neku uslugu moe, u svrhu pruanja te usluge, privremeno obavljati svoju djelatnost u dravi lanici u kojoj se usluga prua, i to prema istim uvjetima koje ta drava propisuje za svoje dravljane.

lanak 58. (bivi lanak 51. UEZ-a) 1. Sloboda pruanja usluga u podruju prometa ureena je odredbama glave koja se odnosi na promet. 2. Liberalizacija bankarskih i osiguravateljskih usluga povezanih s kretanjem kapitala provodi se istodobno s liberalizacijom kretanja kapitala.

lanak 59. (bivi lanak 52. UEZ-a) 1. Kako bi se postigla liberalizacija pojedine usluge, Europski parlament i Vijee donose direktive u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom. 2. U odnosu na direktive iz stavka 1., prednost se, u pravilu, daje onim uslugama koje neposredno utjeu na trokove proizvodnje ili ija liberalizacija pomae promicanju trgovine robom.

69

lanak 60. (bivi lanak 53. UEZ-a) Drave lanice nastoje liberalizirati usluge u veem opsegu nego to to zahtijevaju direktive donesene na temelju lanka 59. stavka 1. ako im njihovo ope gospodarsko stanje i stanje u dotinom gospodarskom sektoru to doputaju. U tu svrhu Komisija daje preporuke zainteresiranim dravama lanicama.

lanak 61. (bivi lanak 54. UEZ-a) Do ukidanja ogranienj slobode pruanja usluga, svaka drava lanica primjenjuje ta ogranienja na sve osobe koje pruaju usluge u smislu lanka 56. stavka 1., bez razlike s obzirom na njihovo dravljanstvo ili boravite.

lanak 62. (bivi lanak 55. UEZ-a) Odredbe lanaka 51. do 54. primjenjuju se na pitanja obuhvaena ovim poglavljem. POGLAVLJE 4. KAPITAL I PLATNI PROMET

lanak 63. (bivi lanak 56. UEZ-a) 1. U okviru odredaba odreenih ovim poglavljem, zabranjena su sva ogranienja kretanja kapitala meu dravama lanicama te izmeu drava lanica i treih zemalja. 2. U okviru odredaba odreenih ovim poglavljem, zabranjena su sva ogranienja u platnom prometu izmeu drava lanica te izmeu drava lanica i treih zemalja.

lanak 64. (bivi lanak 57. UEZ-a) 1. Odredbe lanka 63. ne dovode u pitanje primjenu onih ogranienja prema treim zemljama koja prema nacionalnom pravu ili pravu Unije postoje na dan 31. prosinca 1993.

70

godine, usvojenih u odnosu na kretanje kapitala u tree zemlje ili iz njih, koje obuhvaa izravna ulaganja, ukljuujui ulaganja u nekretnine, u odnosu na poslovni nastan, pruanje financijskih usluga ili uvrtenje vrijednosnih papira na trita kapitala. U pogledu postojeih ogranienja prema nacionalnom pravu u Bugarskoj, Estoniji i Maarskoj, odgovarajui datum je 31. prosinca 1999. 2. Pri nastojanju da ostvari cilj slobodnog kretanja kapitala izmeu drava lanica i treih zemalja u najveoj moguoj mjeri i ne dovodei u pitanje ostala poglavlja Ugovor, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere koje se odnose na kretanje kapitala u tree zemlje ili iz njih, koje obuhvaa izravna ulaganja, ukljuujui ulaganja u nekretnine, mjere koje se odnose na poslovni nastan, pruanje financijskih usluga ili uvrtenje vrijednosnih papira na trita kapitala. 3. Neovisno o stavku 2., samo Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom moe jednoglasno i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom usvojiti mjere koje u pravu Unije predstavljaju korak unatrag kad je rije o liberalizaciji kretanja kapitala u tree zemlje ili iz njih.

lanak 65. (bivi lanak 58. UEZ-a) 1. Odredbe lanka 63. ne dovode u pitanje pravo drava lanica:

(a) da primjenjuju odgovarajue odredbe svojeg poreznog prava kojima se pravi razlika izmeu poreznih obveznika koji nisu u istom poloaju u pogledu mjesta boravita ili mjesta ulaganja njihova kapitala; (b) da poduzimaju sve nune mjere za spreavanje povrede nacionalnih zakona i drugih propisa, osobito u podruju oporezivanja i bonitetnog nadzora financijskih institucija, odnosno da utvruju postupke za prijavu kretanja kapitala radi pribavljanja administrativnih ili statistikih podataka ili da poduzimaju mjere koje su opravdane razlozima javnog poretka ili javne sigurnosti. 2. Odredbe ovog poglavlja ne dovode u pitanje primjenjivost ogranienja prava poslovnog nastana koja su u skladu s Ugovorima. 3. Mjere i postupci iz stavaka 1. i 2. ne smiju biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ogranienja slobodnog kretanja kapitala i platnog prometa kako je utvreno u lanku 63. 4. U nedostatku mjera na temelju lanka 64. stavka 3. Komisija ili, ako Komisija ne donese odluku u roku od tri mjeseca od podnoenja zahtjeva dotine drave lanice, Vijee, moe donijeti usvojiti odluku u kojoj se navodi da se smatra da su ograniujue porezne mjere koje je drava lanica usvojila, a koje se odnose na jednu ili vie treih zemalja, u skladu s Ugovorima u mjeri u kojoj su opravdane jednim od ciljeva Unije te ako su u skladu s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg trita. Vijee o zahtjevu drave lanice odluuje jednoglasno.

71

lanak 66. (bivi lanak 59. UEZ-a) Kada, u iznimnim okolnostima, kretanje kapitala u tree zemlje ili iz njih prouzroi ili prijeti da e prouzroiti ozbiljne potekoe u djelovanju ekonomske i monetarne unije, Vijee moe, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, uvesti zatitne mjere u odnosu na tree zemlje i to tijekom razdoblja koje nije dulje od est mjeseci, ako su takve mjere nuno potrebne. GLAVA V.
PODRUJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE

POGLAVLJE 1. OPE ODREDBE

lanak 67. (bivi lanak 61. UEZ-a i bivi lanak 29. UEU-a) 1. Unija predstavlja podruje slobode, sigurnosti i pravde s potovanjem temeljnih prava i razliitih pravnih sustava i tradicija drava lanica. 2. Osigurava da se osobe pri prijelazu unutarnjih granica ne provjeravaju i oblikuje zajedniku politiku azila, useljavanja i kontrole vanjskih granica, koja se temelji na solidarnosti meu dravama lanicama i koja je pravedna prema dravljanima treih zemalja. Za potrebe ove glave, prema osobama bez dravljanstva postupa se kao prema dravljanima treih zemalja. 3. Unija nastoji osigurati visoku razinu sigurnosti putem mjera za spreavanje i suzbijanje kriminaliteta, rasizma i ksenofobije te mjera za koordinaciju i suradnju policije i pravosudnih tijela te drugih nadlenih tijela, kao i uzajamnim priznavanjem presuda u kaznenim predmetima i, prema potrebi, usklaivanjem kaznenog zakonodavstva. 4. Unija olakava pristup pravosuu, posebice putem naela uzajamnog priznavanja sudskih i izvansudskih odluka u graanskim predmetima.

lanak 68. Europsko vijee utvruje strateke smjernice za zakonodavno i operativno planiranje u podruju slobode, sigurnosti i pravde.

72

lanak 69. Nacionalni parlamenti osiguravaju da se u prijedlozima i zakonodavnim inicijativama podnesenima na temelju poglavlja 4. i 5. potuje naelo supsidijarnosti u skladu s pravilima utvrenima Protokolom o primjeni naela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

lanak 70. Ne dovodei u pitanje lanke 258., 259. i 260., Vijee moe na prijedlog Komisije usvojiti mjere kojima se utvruju aranmani kojima drave lanice, u suradnji s Komisijom, provode objektivnu i nepristranu ocjenu provedbe politika Unije iz ove glave od strane tijela drava lanica, posebice radi olakavanja pune primjene naela uzajamnog priznavanja. O sadraju i rezultatima te ocjene obavjeuje se Europski parlament i nacionalne parlamente.

lanak 71. (bivi lanak 36. UEU-a) U okviru Vijea osniva se stalni odbor kako bi se osiguralo da se unutar Unije promie i jaa operativna suradnja u podruju unutarnje sigurnosti. Ne dovodei u pitanje lanak 240. taj odbor olakava koordinaciju djelovanja nadlenih tijela drava lanica. U rad tog odbora mogu biti ukljueni predstavnici odnosnih tijela, ureda i agencija Unije. Europski parlament i nacionalne parlamente obavjeuje se o radu odbora.

lanak 72. (bivi lanak 64. stavak 1. UEZ-a i bivi lanak 33. UEU-a) Ova glava ne utjee na izvravanje odgovornosti koju drave lanice imaju u pogledu ouvanja javnog poretka i zatite unutarnje sigurnosti.

lanak 73. Drave lanice mogu meu sobom i u okviru svoje odgovornosti uspostaviti oblike suradnje i koordinacije kakve smatraju primjerenima izmeu nadlenih slubi svojih uprava koji su odgovorni za zatitu nacionalne sigurnosti.

lanak 74. (bivi lanak 66. UEZ-a)

73

Vijee usvaja mjere radi osiguranja administrativne suradnje meu odgovarajuim slubama drava lanica u podrujima obuhvaenima ovom glavom te izmeu tih slubi i Komisije. Vijee odluuje na prijedlog Komisije, pridravajui se lanka 76., i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

lanak 75. (bivi lanak 60. UEZ-a) Ako je to potrebno radi ostvarivanja ciljeva odreenih lankom 67., a povezano sa spreavanjem i suzbijanjem terorizma i srodnih aktivnosti, Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju okvir administrativnih mjera u odnosu na kretanja kapitala i platni promet, kao to su zamrzavanje sredstava, financijske imovine ili ekonomske dobiti koja pripada ili je u vlasnitvu ili posjedu fizikih ili pravnih osoba, skupina ili nedravnih subjekata. Vijee na prijedlog Komisije usvaja mjere za provedbu okvira iz stavka prvog. Akti iz ovog lanka ukljuuju potrebne odredbe o pravnim jamstvima.

lanak 76. Akti iz poglavlja 4. i 5. zajedno s mjerama iz lanka 74. koje osiguravaju administrativnu suradnju u podrujima obuhvaenima tim poglavljima usvajaju se: (a) na prijedlog Komisije ili (b) na inicijativu jedne etvrtine drava lanica. POGLAVLJE 2.
POLITIKE KOJE SE ODNOSE NA GRANINU KONTROLU, AZIL I USELJAVANJE

lanak 77. (bivi lanak 62. UEZ-a) 1. Unija razvija politiku iji je cilj:

(a) osigurati da se osobe pri prijelazu unutarnjih granica bez obzira na njihovo dravljanstvo ne provjeravaju; (b) obavljati kontrolu osoba i uinkovit nadzor prijelaza vanjskih granica; (c) postupno uvoditi integrirani sustav upravljanja vanjskim granicama.

74

2. Za potrebe stavka 1., Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere koje se odnose na: (a) zajedniku politiku za vize i druge dozvole za kratkotrajni boravak; (b) kontrolu osoba koje prelaze vanjske granice; (c) uvjete pod kojima dravljani treih zemalja mogu slobodno putovati unutar Unije tijekom kraeg razdoblja; (d) sve mjere koje su potrebne za postupnu uspostavu integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama; (e) ukidanje svake kontrole osoba pri prijelazu unutarnjih granica, bez obzira na njihovo dravljanstvo. 3. Ako se pokae da je potrebno djelovanje Unije kako bi se olakalo ostvarivanje prava iz lanka 20. stavka 2. toke (a) te ako Ugovorima nisu predviene potrebne ovlasti, Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom moe usvojiti odredbe o putovnicama, osobnim iskaznicama, boravinim dozvolama ili bilo kojim drugim slinim ispravama. Vijee odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. 4. Ovaj lanak ne utjee na nadlenost drava lanica u pogledu zemljopisnog razgranienja njihovih granica u skladu s meunarodnim pravom.

lanak 78. (bivi lanak 63., toke 1. i 2., i lanak 64., stavak 2. UEZ-a) 1. Unija razvija zajedniku politiku azila, supsidijarne zatite i privremene zatite iji je cilj svakom dravljaninu tree zemlje kojem je potrebna meunarodna zatita ponuditi odgovarajui status i osigurati potovanje naela zabrane prisilnog udaljenja ili vraanja imigranta (non-refoulement). Ta politika mora biti u skladu sa enevskom konvencijom od 28. srpnja 1951. i Protokolom od 31. sijenja 1967. o statusu izbjeglica te s drugim odgovarajuim ugovorima. 2. Za potrebe stavka 1., Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere za zajedniki europski sustav azila koji obuhvaa: (a) jedinstveni status azila za dravljane treih zemalja koji je na snazi u itavoj Uniji; (b) jedinstven status supsidijarne zatite za dravljane treih zemalja kojima je, bez dobivanja europskog azila, potrebna meunarodna zatita; (c) zajedniki sustav privremene zatite za raseljene osobe u sluaju masovnog priljeva; (d) zajednike postupke priznavanja i oduzimanja jedinstvenog statusa azila ili supsidijarne zatite;

75

(e) kriterije i mehanizme kojima se odreuje koja je drava lanica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil ili supsidijarnu zatitu; (f) standarde uvjeta za prihvat podnositelja zahtjeva za azil ili supsidijarnu zatitu; (g) partnerstvo i suradnju s treim zemljama u svrhu upravljanja priljevom osoba koje podnose zahtjev za azil odnosno supsidijarnu ili privremenu zatitu. 3. U sluaju da se jedna ili vie drava lanica nae u kriznoj situaciji zbog iznenadnog priljeva dravljana treih zemalja, Vijee, na prijedlog Komisije, moe usvojiti privremene mjere u korist dotine drave lanice ili dotinih drava lanica. Vijee odluuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

lanak 79. (bivi lanak 63., toke 3. i 4., UEZ-a) 1. Unija razvija zajedniku politiku useljavanja iji je cilj u svim fazama osigurati uinkovito upravljanje migracijskim tokovima, pravedno postupanje prema dravljanima treih zemalja koji zakonito borave u dravama lanicama te spreavanje nezakonitog useljavanja i trgovanja ljudima i jaanje mjera za njihovo suzbijanje. 2. Za potrebe stavka 1. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom usvajaju mjere u sljedeim podrujima: (a) uvjeti za ulazak i boravak te standardi drava lanica koji se odnose na postupak izdavanja viza za dugotrajni boravak i boravinih dozvola, ukljuujui one koje se izdaju radi spajanja obitelji; (b) utvrivanje prava dravljana treih zemalja koji zakonito borave u dravi lanici, ukljuujui i uvjete koji ureuju slobodu kretanja i boravka u drugim dravama lanicama; (c) nezakonito useljavanje i neovlateni boravak, ukljuujui udaljavanje i repatrijaciju osoba koje neovlateno borave; (d) suzbijanje trgovanja ljudima, posebice trgovanja enama i djecom. 3. Unija moe s treim zemljama sklapati sporazume o ponovnom prihvatu dravljana treih zemalja koji ne ispunjavaju, ili koji vie ne ispunjavaju, uvjete za ulazak, prisutnost ili boravak na dravnom podruju jedne od drava lanica, u njihovu dravu izvora ili podrijetla. 4. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu utvrditi mjere kojima se potie i podupire djelovanje drava lanica s ciljem promicanja integracije dravljana treih zemalja koji zakonito borave na njihovom dravnom podruju, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica.

76

5. Ovaj lanak ne utjee na pravo drava lanica da odrede opseg prihvata dravljana treih zemalja koji na njihovo dravno podruje dolaze iz treih zemalja radi potrage za poslom, neovisno o tomu radi li se o zaposlenim ili samozaposlenim osobama.

lanak 80. Politike Unije odreene ovim poglavljem i njihovu provedbu ureuje naelo solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti meu dravama lanicama, ukljuujui i njegove financijske implikacije. Kada god je to potrebno, akti Unije usvojeni na temelju ovog poglavlja sadravaju odgovarajue mjere za primjenu tog naela. POGLAVLJE 3.
PRAVOSUDNA SURADNJA U GRAANSKIM STVARIMA

lanak 81. (bivi lanak 65. UEZ-a) 1. Unija razvija pravosudnu suradnju u graanskim stvarima s prekograninim implikacijama, na temelju naela uzajamnog priznavanja presuda i odluka u izvansudskim predmetima. Ta suradnja moe ukljuivati usvajanje mjera za usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. 2. Za potrebe stavka 1. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere, osobito kada je to potrebno za pravilno funkcioniranje unutarnjeg trita, iji je cilj osigurati: (a) uzajamno priznavanje i izvrenje presuda i odluka u izvansudskim predmetima meu dravama lanicama; (b) prekograninu dostavu sudskih i izvansudskih pismena; (c) usklaenost pravila drava lanica koja se primjenjuju u vezi sa sukobom zakon i sukobom nadlenosti; (d) suradnju pri prikupljanju dokaza; (e) uinkovit pristup pravosuu; (f) uklanjanje prepreka za neometano odvijanje graanskih postupaka, ako je potrebno promicanjem usklaenosti propisa o graanskom postupku koji se primjenjuju u dravama lanicama; (g) razvoj alternativnih metoda rjeavanja sporova;

77

(h) potporu za osposobljavanje sudaca i sudskog osoblja. 3. Neovisno o stavku 2., Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, utvruje mjere koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograninim implikacijama. Vijee odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Vijee, na prijedlog Komisije, moe donijeti odluku kojom se utvruju oni aspekti obiteljskog prava s prekograninim implikacijama koji mogu biti predmetom akata donesenih u redovnom zakonodavnom postupku. Vijee odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. O prijedlogu iz drugog podstavka obavjeuje se nacionalne parlamente. Ako se nacionalni parlament u roku od est mjeseci od dana takve obavijesti usprotivi, odluka se ne donosi. Ako protivljenje izostane Vijee moe donijeti odluku. POGLAVLJE 4.
PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA

lanak 82. (bivi lanak 31. UEU-a) 1. Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima u Uniji temelji se na naelu uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka te ukljuuje usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica u podrujima iz stavka 2. i lanka 83. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere za: (a) utvrivanje pravila i postupaka kojima se osigurava priznavanje svih oblika presuda i sudskih odluka u itavoj Uniji; (b) spreavanje i rjeavanje sukoba nadlenosti meu dravama lanicama; (c) potporu osposobljavanju sudaca i sudskog osoblja; (d) olakavanje suradnje meu sudskim ili drugim odgovarajuim tijelima drava lanica u vezi s kaznenim postupcima i izvrenjem odluka. 2. Europski parlament i Vijee mogu direktivama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvrditi minimalna pravila potrebna za olakavanje uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka te policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima s prekograninim elementima. U tim se pravilima uzimaju u obzir razlike pravnih tradicija i sustava drava lanica. Pravila se odnose na:

78

(a) uzajamno prihvaanje dokaza meu dravama lanicama; (b) prava pojedinaca u kaznenom postupku; (c) prava rtava kaznenog djela; (d) sve druge posebne aspekte kaznenog postupka koje je Vijee unaprijed odredilo odlukom; takvu odluku Vijee donosi jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. Usvajanje minimalnih pravila iz ovog stavka ne spreava drave lanice da zadre ili uvedu viu razinu zatite pojedinaca. 3. Ako lan Vijea smatra da bi nacrt direktive iz stavka 2. mogao utjecati na temeljne aspekte njegova kaznenopravnog sustava, moe zatraiti da se nacrt te direktive uputi Europskom vijeu. U tom se sluaju redovni zakonodavni postupak suspendira. Nakon rasprave i u sluaju konsenzusa, Europsko vijee u roku od etiri mjeseca od te suspenzije vraa nacrt Vijeu koje prekida suspenziju redovnog zakonodavnog postupka. U istom roku, u sluaju neslaganja i ako najmanje devet drava lanica eli uspostaviti pojaanu suradnju na temelju nacrta dotine direktive, one u skladu s tim izvjeuju Europski parlament, Vijee i Komisiju. U tom se sluaju smatra da je ovlatenje za nastavak pojaane suradnje iz lanaka 20. stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 329. stavka 1. ovog Ugovora dodijeljeno i primjenjuju se odredbe o pojaanoj suradnji.

lanak 83. (bivi lanak 31. UEU-a) 1. Europski parlament i Vijee mogu direktivama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvrditi minimalna pravila o definiranju kaznenih djela i sankcija na podruju osobito tekog kriminaliteta s prekograninim elementima koji proizlaze iz prirode ili uinka takvih kaznenih djela ili iz posebne potrebe njihova zajednikog suzbijanja. Ta podruja kriminaliteta su sljedea: terorizam, trgovanje ljudima i seksualno iskoritavanje ena i djece, nezakonita trgovina drogom, nezakonita trgovina orujem, pranje novca, korupcija, krivotvorenje sredstava plaanja, raunalni kriminal i organizirani kriminal. S obzirom na razvoj kriminaliteta, Vijee moe usvojiti odluku kojom se utvruju ostala podruja kriminaliteta koja ispunjavaju kriterije definirane u ovom stavku. Vijee odluuje jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. 2. Ako se pokae da je za osiguranje uinkovite provedbe politike Unije u podruju koje podlijee mjerama usklaivanja nuno usklaivanje kaznenih zakona i drugih propisa drava lanica, direktivama se mogu utvrditi minimalna pravila za definiranje kaznenih djela i sankcija u dotinom podruju. Te se direktive donose istim redovnim ili posebnim zakonodavnim postupkom koji se primjenjivao za donoenje dotinih mjera za usklaivanje, ne dovodei u pitanje lanak 76.

79

3. Ako lan Vijea smatra da bi nacrt direktive iz stavka 1. ili stavka 2. mogao utjecati na temeljne aspekte njegova kaznenopravnog sustava, moe zatraiti da se nacrt te direktive uputi Europskom Vijeu. U tom se sluaju redovni zakonodavni postupak suspendira. Nakon rasprave i u sluaju konsenzusa, Europsko vijee u roku od etiri mjeseca od te suspenzije vraa nacrt Vijeu koje prekida suspenziju redovnog zakonodavnog postupka. U istom roku, u sluaju neslaganja i ako najmanje devet drava lanica eli uspostaviti pojaanu suradnju na temelju nacrta dotine direktive, one u skladu s tim izvjeuju Europski parlament, Vijee i Komisiju. U tom se sluaju smatra da je ovlatenje za nastavak pojaane suradnje iz lanaka 20. stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 329. stavka 1. ovog Ugovora dodijeljeno i primjenjuju se odredbe o pojaanoj suradnji.

lanak 84. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu utvrditi mjere za promicanje i podupiranje djelovanja drava lanica u podruju suzbijanja kriminaliteta, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica.

lanak 85. (bivi lanak 31. UEU-a) 1. Misija Eurojusta je poduprijeti i ojaati usklaivanje i suradnju meu nacionalnim tijelima nadlenim za istragu i kazneni progon u vezi s tekim kriminalitetom koji pogaa dvije ili vie drava lanica ili koji zahtijeva zajedniki kazneni progon, na temelju provedenih radnji i informacija koje su pribavila tijela drava lanica i Europol. U tom smislu Europski parlament i Vijee uredbama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvruju ustroj, funkcioniranje, podruje djelovanja i zadae Eurojusta. Te zadae mogu ukljuivati: (a) pokretanje kaznenih istraga i predlaganje pokretanja kaznenog progona koji provode nadlena nacionalna tijela, ponajprije onih koja se odnose na kaznena djela protiv financijskih interesa Unije; (b) koordinaciju istraga i kaznenih progona iz toke (a); (c) jaanje pravosudne suradnje, ukljuujui rjeavanjem sukob nadlenosti i bliskom suradnjom s Europskom pravosudnom mreom. Tim se uredbama utvruju i aranmani za ukljuivanje Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u ocjenu aktivnosti Eurojusta. 2. U kaznenim progonima iz stavka 1. i ne dovodei u pitanje lanak 86., formalne radnje u pravosudnom postupku izvravaju nadleni nacionalni slubenici.

80

lanak 86. 1. Radi suzbijanja kaznenih djela koja utjeu na financijske interese Unije, Vijee uredbama donesenima u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom moe od Eurojusta osnovati Ured europskog javnog tuitelja. Vijee odluuje jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. Ako jednoglasna odluka Vijea izostane, skupina od najmanje devet drava lanica moe zatraiti da se nacrt direktive uputi Europskom vijeu. U tom se sluaju postupak u Vijeu suspendira. Nakon rasprave i u sluaju konsenzusa, Europsko vijee u roku od etiri mjeseca od te suspenzije vraa nacrt Vijeu na usvajanje. U istom roku u sluaju neslaganja i ako najmanje devet drava lanica eli uspostaviti pojaanu suradnju na temelju nacrta dotine uredbe, one u skladu s tim izvjeuju Europski parlament, Vijee i Komisiju. U tom se sluaju smatra da je ovlatenje za nastavak pojaane suradnje iz lanaka 20. stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 329. stavka 1. ovog Ugovora dodijeljeno i primjenjuju se odredbe o pojaanoj suradnji. 2. Ured europskog javnog tuitelja nadlean je za istragu, kazneni progon i podizanje optunice, po potrebi u suradnji s Europolom, protiv poinitelja i supoinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa Unije, kako je to utvreno uredbom predvienom stavkom 1. On svoju tuiteljsku funkciju u odnosu na takva kaznena djela obnaa pred nadlenim sudovima drava lanica. 3. Uredbama iz stavka 1. utvruju se opa pravila koja se primjenjuju na Ured europskog javnog tuitelja, uvjeti kojima se ureuje obnaanje njegovih funkcija, poslovnik koji se primjenjuje na njegove aktivnosti, kao i ona kojima se ureuje prihvaanje dokaza te pravila koja se primjenjuju na sudsko preispitivanje postupovnih mjera koje ono poduzima pri obnaaju svojih funkcija. 4. Europsko vijee moe, istodobno ili naknadno, donijeti odluku o izmjeni stavka 1. radi proirenja ovlasti Ureda europskog javnog tuitelja kako bi se obuhvatila teka kaznena djela s prekograninim elementima te, se u skladu s time, izmjeni stavka 2. u pogledu poinitelja i supoinitelja tekih kaznenih djela koja utjeu na vie drava lanica. Europsko vijee odluuje jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta i nakon savjetovanja s Komisijom. POGLAVLJE 5.
POLICIJSKA SURADNJA

lanak 87. (bivi lanak 30. UEU-a)

81

1. Unija uspostavlja policijsku suradnju u koju su ukljuena sva nadlena tijela drava lanica, koja ukljuuje policiju, carinu i druge slube zaduene za izvravanje zakona specijalizirane u podruju spreavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela. 2. Za potrebe stavka 1. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu utvrditi mjere koje se odnose na: (a) prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu odgovarajuih podataka; (b) potporu osposobljavanju osoblja i na suradnju pri razmjeni osoblja, opremu i istraivanje otkrivanja zloina; (c) zajednike istrane tehnike za otkrivanje tekih oblika organiziranog kriminala. 3. Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, moe utvrditi mjere koje se odnose na operativnu suradnju meu tijelima iz ovog lanka. Vijee odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Ako jednoglasna odluka Vijea izostane, skupina od najmanje devet drava lanica moe zatraiti da se nacrt mjera proslijedi Europskom vijeu. U tom se sluaju postupak u Vijeu suspendira. Nakon rasprave i u sluaju konsenzusa, Europsko vijee u roku od etiri mjeseca od te suspenzije vraa nacrt Vijeu na usvajanje. U istom roku, u sluaju neslaganja i ako najmanje devet drava lanica eli uspostaviti pojaanu suradnju na temelju nacrta dotinih mjera, one u skladu s tim izvjeuju Europski parlament, Vijee i Komisiju. U tom se sluaju smatra da je ovlatenje za nastavak pojaane suradnje iz lanaka 20. stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 329. stavka 1. ovog Ugovora dodijeljeno i primjenjuju se odredbe o pojaanoj suradnji. Poseban postupak predvien drugim i treim podstavcima ne primjenjuje se na akte koji predstavljaju razvoj schengenske pravne steevine.

lanak 88. (bivi lanak 30. UEU-a) 1. Misija Europola je poduprijeti i ojaati djelovanje policijskih i drugih slubi zaduenih za izvravanje zakona drava lanica i njihovu uzajamnu suradnju u spreavanju i suzbijanju tekog kriminaliteta koji pogaa dvije ili vie drava lanica, terorizma i oblika kriminaliteta koji utjeu na zajedniki interes obuhvaen politikom Unije. 2. Europski parlament i Vijee uredbama usvojenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvruju ustroj, funkcioniranje, podruje djelovanja i zadae Europola. Te zadae mogu ukljuivati: (a) prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu podataka, osobito onih koje su dostavila tijela drava lanica, treih zemalja ili drugih subjekata;

82

(b) koordinaciju, organizaciju i provedbu istranih i operativnih radnji koje se provode zajedniki s nadlenim tijelima drava lanica ili u okviru zajednikih istranih timova, po potrebi u suradnji s Eurojustom. Tim se uredbama utvruju i postupci za kontrolu djelatnosti Europola koju provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima. 3. Sva se operativna djelovanja Europola moraju provoditi u suradnji i u dogovoru s tijelima drave lanice ili drava o ijem je dravnom podruju rije. Primjena prisilnih mjera iskljuiva je odgovornost nadlenih nacionalnih tijela.

lanak 89. (bivi lanak 32. UEU-a) Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, utvruje uvjete i ogranienja pod kojima nadlena tijela drava lanica iz lanaka 82. i 87. mogu djelovati na dravnom podruju druge drave lanice u suradnji i u dogovoru s tijelima te drave. Vijee odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. GLAVA VI.
PROMET

lanak 90. (bivi lanak 70. UEZ-a) U pitanjima koja ureuje ova glava, ciljevi Ugovor ostvaruju se u okviru zajednike prometne politike.

lanak 91. (bivi lanak 71. UEZ-a) 1. Za potrebe provedbe lanka 90. i uzimajui u obzir posebna obiljeja prometa, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, utvruju: (a) zajednika pravila koja se primjenjuju na meunarodni promet prema dravnom podruju drave lanice ili iz njega, odnosno, promet preko dravnog podruja jedne drave lanice ili vie njih; (b) uvjete pod kojima prijevoznici nerezidentni u nekoj dravi lanici, mogu pruati prometne usluge unutar te drave lanice;

83

(c) mjere za poboljanje sigurnosti prometa; (d) sve druge odgovarajue odredbe. 2. Kad se usvajaju mjere iz stavka 1. vodi se rauna o sluajevima kad bi njihova primjena mogla ozbiljno utjecati na ivotni standard i na razinu zaposlenosti u odreenim regijama kao i na odvijanje prometa.

lanak 92. (bivi lanak 72. UEZ-a) Do donoenja odredaba navedenih u lanku 91. stavku 1., nijedna drava lanica ne smije, osim ako Vijee jednoglasnom odlukom donese mjeru kojom se odobrava odstupanje, postupiti tako da razliite odredbe koje su uredile to pitanje 1. sijenja 1958. ili, za drave pristupnice, na datum njihovog pristupanja uini neposredno ili posredno manje povoljnima za prijevoznike ostalih drava lanica u odnosu na prijevoznike koji su dravljani te drave lanice.

lanak 93. (bivi lanak 73. UEZ-a) Potpore su u skladu s odredbama Ugovor ako odgovaraju potrebama koordinacije prometa ili ako predstavljaju naknadu za ispunjavanje odreenih obveza koje su svojstvene konceptu pruanja javnih usluga.

lanak 94. (bivi lanak 74. UEZ-a) Sve mjere poduzete u okviru Ugovor u odnosu na prijevozne naknade i uvjete uzimaju u obzir gospodarski poloaj prijevoznika.

lanak 95. (bivi lanak 75. UEZ-a) 1. Za prijevoz unutar Unije, zabranjuje se diskriminacija koja se iskazuje tako to prijevoznici naplauju razliite cijene i nameu razliite uvjete prijevoza iste robe preko istih prometnih pravaca na temelju zemlje podrijetla ili odredita te robe.

84

2. Stavak 1. ne spreava Europski parlament i Vijee u donoenju ostalih mjera na temelju lanka 91. stavka 1. 3. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim i socijalnim odborom, utvruje pravila za provedbu odredaba stavka 1.Vijee osobito moe utvrditi potrebne odredbe kako bi se institucijama Unije omoguilo da osiguraju potovanje pravila utvrenog u stavku 1. i pobrinu se da korisnici od toga imaju potpunu korist. 4. Komisija, na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drave lanice istrauje sve sluajeve diskriminacije na koje se odnosi stavak 1. te, nakon savjetovanja sa svim zainteresiranim dravama lanicama, donosi potrebne odluke u okviru pravila utvrenih u skladu s odredbama stavka 3.

lanak 96. (bivi lanak 76. UEZ-a) 1. Dravama lanicama zabranjuje se, za prijevoz obavljen unutar Unije, nametati cijene i uvjete koji sadravaju elemente potpore ili zatite jednog ili vie poduzetnika ili industrijskih grana, osim ako to odobri Komisija. 2. Komisija, na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drave lanice, ispituje cijene i uvjete iz stavka 1., pritom posebno vodei rauna, s jedne strane, o potrebama odgovarajue regionalne ekonomske politike, potrebama nerazvijenih podruja i problemima u podrujima ozbiljno pogoenima politikim prilikama te, s druge strane, o uincima koje takve cijene i uvjeti imaju na trino natjecanje meu razliitim vrstama prometa. Nakon savjetovanja sa svim zainteresiranim dravama lanicama, Komisija donosi potrebne odluke. 3. Zabrana iz stavka 1. ne primjenjuje se na tarife utvrene s ciljem odgovora na konkurenciju.

lanak 97. (bivi lanak 77. UEZ-a) Davanja ili pristojbe povezane s prelaskom granica koje prijevoznik naplauje uz prijevozne naknade ne premauju razuman iznos nakon to se uzmu u obzir stvarni trokovi nastali zbog prelaska. Drave lanice nastoje postupno smanjivati te trokove. Komisija moe dravama lanicama davati preporuke za primjenu ovog lanka.

85

lanak 98. (bivi lanak 78. UEZ-a) Odredbe ove glave ne spreavaju primjenu mjera koje se poduzimaju u Saveznoj Republici Njemakoj u onoj mjeri u kojoj su one potrebne za ublaivanje gospodarskih potekoa u kojima su se odreena podruja Savezne Republike nala zbog podjele Njemake. Pet godina nakon stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu, Vijee moe, odluujui na prijedlog Komisije, donijeti odluku o stavljanju ovog lanka izvan snage.

lanak 99. (bivi lanak 79. UEZ-a) Pri Komisiji se osniva savjetodavni odbor sastavljen od strunjaka koje odreuju vlade drava lanica. Kad god smatra da je to poeljno, Komisija se savjetuje s tim Odborom u vezi s prometnim pitanjima.

lanak 100. (bivi lanak 80. UEZ-a) 1. Odredbe ove glave odnose se na eljezniki i cestovni promet te promet unutarnjim plovnim putovima. 2. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu utvrditi odgovarajue odredbe za pomorski i zrani promet. Oni odluuju nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija. GLAVA VII. ZAJEDNIKA PRAVILA O TRINOM NATJECANJU, OPOREZIVANJU I USKLAIVANJU ZAKONODAVSTAVA POGLAVLJE 1.
PRAVILA O TRINOM NATJECANJU

ODJELJAK 1. PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PODUZETNIKE

lanak 101. (bivi lanak 81. UEZ-a)

86

1. Budui da su nespojivi s unutarnjim tritem, zabranjuju se: svi sporazumi meu poduzetnicima, odluke udruenja poduzetnika i usklaeno djelovanje koji bi mogli utjecati na trgovinu meu dravama lanicama i koji imaju za cilj ili posljedicu spreavanje, ograniivanje ili naruavanje trinog natjecanja na unutarnjem tritu, a osobito oni kojima se: (a) neposredno ili posredno utvruju kupovne ili prodajne cijene ili drugi trgovinski uvjeti; (b) ograniuju ili nadziru proizvodnja, trita, tehniki razvoj ili ulaganja; (c) vri podjela trita ili izvora nabave; (d) primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s ostalim trgovinskim partnerima, ime ih se stavlja u nepovoljan poloaj u odnosu na konkurenciju; (e) sklapanje ugovor uvjetuje preuzimanjem dodatnih obveza od strane drugih stranaka koje, po svojoj naravi ili prema obiajima u trgovini, nisu ni u kakvoj vezi s predmetom tih ugovora. 2. 3.

Svi sporazumi ili odluke zabranjeni na temelju ovog lanka nitavi su. Meutim, odredbe stavka 1. mogu se proglasiti neprimjenjivima u sluaju: svakog sporazuma ili vrste sporazuma meu poduzetnicima, svake odluke ili vrste odluka udruenja poduzetnika, svakog usklaenog djelovanja ili vrste usklaenog djelovanja,

koji doprinose poboljanju proizvodnje ili distribucije robe ili promicanju tehnikog ili gospodarskog napretka, a istodobno potroaima omoguuju pravedan udio u koristi koja iz njih proizlazi te koji: (a) tim poduzetnicima ne nameu ogranienja koja nisu nuna za postizanje ovih ciljeva; (b) tim poduzetnicima ne omoguuju iskljuivanje konkurencije s trita s obzirom na znatan dio dotinih proizvoda.

lanak 102. (bivi lanak 82. UEZ-a) Svaka zloporaba vladajueg poloaja od strane jednog poduzetnika ili vie njih na unutarnjem tritu ili njegovu znatnom dijelu zabranjena je kao nespojiva s unutarnjim tritem u mjeri u kojoj bi mogla utjecati na trgovinu meu dravama lanicama. Takva se zloporaba moe osobito sastojati od:

87

(a) neposrednog ili posrednog nametanja nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena ili drugih nepravednih trgovinskih uvjeta; (b) ograniivanja proizvodnje, trita ili tehnikog razvoja na tetu potroaa; (c) primjene nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s ostalim trgovinskim partnerima, ime ih se stavlja u nepovoljan poloaj u odnosu na konkurenciju; (d) uvjetovanja sklapanja ugovor preuzimanjem dodatnih obveza od strane drugih stranaka koje, po svojoj naravi ili prema trgovakoj praksi, nisu ni u kakvoj vezi s predmetom tih ugovora.

lanak 103. (bivi lanak 83. UEZ-a) 1. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, utvruje odgovarajue uredbe ili direktive za primjenu naela odreenih lancima 101. i 102. 2. Uredbe ili direktive iz stavka 1. imaju za cilj osobito:

(a) osigurati potovanje zabrana utvrenih lankom 101. stavkom 1. i lankom 102. predvianjem novanih kazni i periodinih penala; (b) utvrditi detaljna pravila za primjenu lanka 101. stavka 3., vodei rauna o potrebi osiguravanja uinkovitog nadzora s jedne, te najveeg mogueg pojednostavnjenja administracije s druge strane; (c) po potrebi, utvrditi podruje primjene odredaba lanaka 101. i 102. u razliitim gospodarskim granama; (d) odrediti zadatke Komisije i Suda Europske unije u primjeni odredaba utvrenih ovim stavkom; (e) utvrditi odnos izmeu nacionalnih prava i odredaba iz ovog odjeljka ili odredaba donesenih na temelju ovog lanka.

lanak 104. (bivi lanak 84. UEZ-a) Do stupanja na snagu odredaba donesenih na temelju lanka 103., nadlena tijela drava lanica odluuju o doputenosti sporazum, odluka i usklaenog djelovanja te o zloporabi vladajueg poloaja na unutarnjem tritu sukladno pravu njihove zemlje i odredbama lanka 101., osobito stavka 3., te lanka 102.

88

lanak 105. (bivi lanak 85. UEZ-a) 1. Ne dovodei u pitanje lanak 104., Komisija osigurava primjenu naela utvrenih lancima 101. i 102. Na zahtjev drave lanice ili na vlastitu inicijativu, a u suradnji s nadlenim tijelima drava lanica koje joj pruaju pomo, Komisija istrauje sluajeve kod kojih se sumnja na povredu tih naela. Ako ustanovi da je dolo do povrede, Komisija predlae odgovarajue mjere za njezino otklanjanje. 2. Ako povreda nije uklonjena, Komisija navodi postojanje te povrede naela u obrazloenoj odluci. Komisija moe objaviti svoju odluku i ovlastiti drave lanice da poduzmu mjere za otklanjanje tetnih uinaka takvog stanja, ije uvjete i pojedinosti utvruje Komisija. 3. Komisija moe donijeti uredbe koje se odnose na kategorije sporazum za koje je Vijee donijelo uredbu ili direktivu na temelju lanka 103. stavka 2. toke (b).

lanak 106. (bivi lanak 86. UEZ-a) 1. U sluaju javnih poduzea i poduzea kojima drave lanice dodjeljuju posebna ili iskljuiva prava, drave lanice ne smiju donositi ni ostaviti na snazi mjere koje su u suprotnosti s pravilima sadranima u Ugovorima, osobito s pravilima predvienima lankom 18. i lancima 101. do 109. 2. Poduzea kojima je povjereno obavljanje usluga od opega gospodarskog interesa ili koja su po svojoj naravi monopoli koji ostvaruju prihod, podlijeu pravilima sadranima u Ugovorima, a osobito pravilima o trinom natjecanju, i to u mjeri u kojoj primjena takvih pravila ne spreava, de iure ili de facto, obavljanje posebnih zadaa koje su im povjerene. Na razvoj trgovine ne smije se utjecati u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Unije. 3. Primjenu odredaba ovog lanka osigurava Komisija koja, po potrebi upuuje odgovarajue direktive ili odluke dravama lanicama. ODJELJAK 2.
DRAVNE POTPORE

lanak 107. (bivi lanak 87. UEZ-a) 1. Osim ako je Ugovorima drukije predvieno, svaka potpora koju dodijeli drava lanica ili koja se dodjeljuje putem dravnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se naruava ili prijeti

89

da e naruiti trino natjecanje stavljanjem odreenih poduzetnika ili proizvodnje odreene robe u povoljniji poloaj, nespojiva je s unutarnjim tritem u mjeri u kojoj utjee na trgovinu meu dravama lanicama. 2. Sljedee su vrste potpora spojive s unutarnjim tritem:

(a) potpore socijalnog karaktera koje se dodjeljuju pojedinim potroaima ako se to ini bez diskriminacije u odnosu na podrijetlo predmetnih proizvoda; (b) potpore za otklanjanje tete nastale zbog prirodnih nepogoda ili izvanrednih dogaaja; (c) potpore koje se dodjeljuju gospodarstvu odreenih podruja Savezne Republike Njemake na koje je utjecala podjela Njemake, u mjeri u kojoj je ta potpora potrebna kako bi se nadoknadile posljedice gospodarski nepovoljnijeg poloaja prouzroenog tom podjelom. Pet godina nakon stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu, Vijee moe, odluujui na prijedlog Komisije, usvojiti odluku o stavljanju ove toke izvan snage. 3. Sljedee se vrste potpora mogu smatrati spojivima s unutarnjim tritem:

(a) potpore za promicanje gospodarskog razvoja podruja na kojima je ivotni standard neuobiajeno nizak ili na kojima postoji velika podzaposlenost te regija iz lanka 349. s obzirom na njihovo strukturno, gospodarsko i socijalno stanje; (b) potpore za promicanje provedbe vanog projekta od zajednikog europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremeaja u gospodarstvu neke drave lanice; (c) potpore za olakavanje razvoja odreenih gospodarskih djelatnosti ili odreenih gospodarskih podruja ako takve potpore ne utjeu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajednikom interesu; (d) potpore za promicanje kulture i ouvanje batine ako takve potpore ne utjeu na trgovinske uvjete i trino natjecanje u Uniji u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajednikom interesu; (e) druge vrste potpora koje Vijee odredi svojom odlukom na prijedlog Komisije.

lanak 108. (bivi lanak 88. UEZ-a) 1. Komisija u suradnji s dravama lanicama neprestano nadzire sve sustave potpora koji postoje u tim dravama. Komisija im predlae sve odgovarajue mjere koje su potrebne za postupni razvoj ili funkcioniranje unutarnjeg trita. 2. Ako Komisija ustanovi, nakon to je pozvala odnosne stranke da podnesu svoje primjedbe, da potpora koju je dodijelila neka drava ili potpora iz dravnih sredstava nije spojiva s unutarnjim tritem s obzirom na lanak 107. ili da se takva potpora koristi na nain

90

suprotan pravilima, ona donosi odluku prema kojoj dotina drava mora ukinuti ili izmijeniti takvu potporu u roku koji odredi Komisija. Ako dotina drava ne postupi u skladu s tom odlukom u propisanom roku, Komisija ili bilo koja druga zainteresirana drava moe, odstupajui od odredaba lanaka 258. i 259. neposredno uputiti predmet Sudu Europske unije. Na zahtjev drave lanice, Vijee moe, odstupajui od odredaba lanka 107. ili uredaba predvienih lankom 109., jednoglasno odluiti da se, ako iznimne okolnosti opravdavaju takvu odluku, potpora koju ta drava dodjeljuje ili namjerava dodijeliti smatra spojivom s unutarnjim tritem. Ako je Komisija u vezi s tom potporom ve pokrenula postupak predvien prvim podstavkom ovog stavka, injenica da je dotina drava uputila svoj zahtjev Vijeu prouzroit e suspenziju tog postupka dok Vijee ne objavi svoj stav. Meutim, ako Vijee u roku od tri mjeseca od podnoenja tog zahtjeva ne objavi svoj stav, o predmetu odluuje Komisija. 3. Komisija se pravodobno obavjeuje o svim planovima za dodjelu ili izmjenu potpora kako bi se o njima mogla oitovati. Ako smatra da je svaki takav plan nespojiv s unutarnjim tritem s obzirom na lanak 107., Komisija bez odgode pokree postupak predvien stavkom 2. Dotina drava lanica ne primjenjuje predloene mjere sve dok se taj postupak ne okona konanom odlukom. 4. Komisija moe donijeti uredbe koje se odnose na kategorije dravne potpore za koje je Vijee na temelju lanka 109. utvrdilo da se mogu izuzeti iz postupka predvienog stavkom 3. ovog lanka.

lanak 109. (bivi lanak 89. UEZ-a) Vijee moe, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, donijeti sve odgovarajue uredbe za primjenu lanaka 107. i 108., pri emu osobito moe odrediti uvjete pod kojima se primjenjuje lanak 108. stavak 3., kao i vrste potpore koje su izuzete iz tog postupka. POGLAVLJE 2.
POREZNE ODREDBE

lanak 110. (bivi lanak 90. UEZ-a)

91

Nijedna drava lanica ne uvodi neposredno ili posredno nacionalne poreze bilo koje vrste na proizvode drugih drava lanica u veoj mjeri od onih koji su neposredno ili posredno uvedeni na sline domae proizvode. Nadalje, nijedna drava lanica ne uvodi nacionalne poreze na proizvode drugih drava lanica koji su takve naravi da omoguuju posrednu zatitu drugih proizvoda.

lanak 111. (bivi lanak 91. UEZ-a) Kada se proizvodi izvoze na dravno podruje neke drave lanice, povrat nacionalnih poreza ne smije prelaziti iznos nacionalnih poreza koji su neposredno ili posredno uvedeni za te proizvode.

lanak 112. (bivi lanak 92. UEZ-a) U sluaju davanja razliitih od poreza na promet, troarina ili drugih oblika posrednog oporezivanja, ne mogu se odobravati smanjenja i povrati u vezi s izvozom u druge drave lanice, kao to se u vezi s uvozom iz drava lanica ne mogu naplaivati ni kompenzacijske pristojbe, osim ako ih je Vijee, na prijedlog Komisije, prethodno odobrilo na ogranieno vrijeme.

lanak 113. (bivi lanak 93. UEZ-a) Vijee, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, donosi odredbe za usklaivanje zakonodavstva o porezu na promet, troarinama i ostalim oblicima posrednih poreza u mjeri u kojoj je takvo usklaivanje nuno da bi se osigurala uspostava i funkcioniranje unutarnjeg trita i kako bi se izbjeglo naruavanje trinog natjecanja. POGLAVLJE 3. USKLAIVANJE ZAKONODAVSTAVA

lanak 114. (bivi lanak 95. UEZ-a)

92

1. Osim ako je Ugovorima drukije predvieno, sljedee se odredbe primjenjuju za ostvarivanje ciljeva odreenih lankom 26. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, usvajaju mjere za usklaivanje odredaba zakona ili drugih propisa u dravama lanicama, iji je cilj uspostava i funkcioniranje unutarnjeg trita. 2. Stavak 1. ne primjenjuje se na fiskalne odredbe, na odredbe koje se odnose na slobodno kretanje osoba, ni na odredbe koje se odnose na prava i interese zaposlenih osoba. 3. Komisija e u svojim prijedlozima predvienima u stavku 1. o zdravlju, sigurnosti, zatiti okolia i zatiti potroaa polaziti od visoke razine zatite, posebice vodei rauna o svakom novom razvoju utemeljenom na znanstvenim injenicama. U okviru svojih ovlasti Europski parlament i Vijee takoer e teiti ostvarivanju tog cilja. 4. Ako nakon to su Europski parlament i Vijee, Vijee ili Komisija usvojili neku mjeru za usklaivanje, drava lanica smatra da treba zadrati nacionalne odredbe na osnovi vanih potreba iz lanka 36. ili u vezi sa zatitom okolia ili radnom okolinom, ona o tim odredbama i o razlozima njihova zadravanja obavjeuje Komisiju. 5. Nadalje, ne dovodei u pitanje stavak 4., ako neka drava lanica, nakon to su Europski parlament i Vijee, Vijee ili Komisija usvojili neku mjeru za usklaivanje, smatra potrebnim uvesti nacionalne odredbe koje se temelje na novim znanstvenim dokazima u vezi sa zatitom okolia ili radnom okolinom zbog problema specifinog za tu dravu lanicu koji se pojavio nakon usvajanja mjere za usklaivanje, ona o predvienim odredbama i o razlozima za njihovo uvoenje obavjeuje Komisiju. 6. Komisija u roku od est mjeseci od obavijesti iz stavaka 4. i 5. odobrava ili odbija nacionalne odredbe nakon to je provjerila jesu li one sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ogranienja trgovine meu dravama lanicama te stvaraju li prepreku funkcioniranju unutarnjeg trita. Ako Komisija ne donese odluku u tom roku, smatra se da su nacionalne odredbe iz stavaka 4. i 5. odobrene. U sluaju kada je to opravdano sloenou materije, a ne postoji opasnost za zdravlje ljudi, Komisija moe obavijestiti dotinu dravu lanicu da se rok iz ovog stavka moe produljiti za daljnje razdoblje od najvie est mjeseci. 7. U sluaju kada je dravi lanici na temelju stavka 6. odobreno zadrati ili uvesti nacionalne odredbe kojima se odstupa od mjere za usklaivanje, Komisija odmah razmatra je li potrebno predloiti prilagoavanje te mjere. 8. Ako drava lanica upozori na odreeni problem javnog zdravlja u podruju koje je bilo predmetom prethodnih mjera usklaivanja, obavjeuje o tome Komisiju, koja odmah ispituje hoe li Vijeu predloiti odgovarajue mjere.

93

9. Odstupajui od postupka utvrenog u lancima 258. i 259. Komisija i bilo koja drava lanica mogu predmet izravno uputiti Sudu Europske unije ako smatraju da druga drava lanica zloupotrebljava svoje ovlasti predviene ovim lankom. 10. Spomenute mjere za usklaivanje u odgovarajuim sluajevima ukljuuju zatitnu klauzulu kojom se dravama lanicama odobrava da iz jednog ili vie razloga navedenih u lanku 36., a koji nisu gospodarske naravi, poduzmu privremene mjere koje podlijeu postupku nadzora Unije.

lanak 115. (bivi lanak 94. UEZ-a) Ne dovodei u pitanje lanak 114., Vijee, odluujui jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, donosi direktive za usklaivanje onih zakona ili drugih propisa drava lanica koji neposredno utjeu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg trita.

lanak 116. (bivi lanak 96. UEZ-a) Kad Komisija utvrdi da odreena razlika meu odredbama utvrenima zakonom, i drugim propisima drava lanica naruava uvjete trinog natjecanja na unutarnjem tritu te da se nastali poremeaj treba otkloniti, ona se savjetuje s dotinim dravama lanicama. Ako takvo savjetovanje ne dovede do sporazuma kojim se otklanja taj poremeaj, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, donose potrebne direktive. Mogu se usvojiti sve druge odgovarajue mjere predviene Ugovorima.

lanak 117. (bivi lanak 97. UEZ-a) 1. Ako postoji razlog za bojazan da bi donoenje ili izmjena odredaba utvrenih zakonom i drugim propisima mogli prouzroiti naruavanje u smislu lanka 116., drava lanica koja eli nastaviti s tim postupkom savjetuje se s Komisijom. Nakon savjetovanja s dravama lanicama Komisija tim dravama preporuuje prikladne mjere kojima e se izbjei takvo naruavanje. 2. Ako drava koja eli donijeti ili izmijeniti svoje odredbe ne postupi sukladno preporuci koju joj je uputila Komisija, ostale drave lanice nisu dune u skladu s lankom 116. izmijeniti svoje odredbe kako bi otklonile takav poremeaj. Ako drava lanica koja se oglui

94

na preporuku Komisije prouzroi poremeaj koji teti iskljuivo njoj samoj, odredbe lanka 116. ne primjenjuju se.

lanak 118. U kontekstu uspostave i funkcioniranja unutarnjeg trita, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, uspostavljaju mjere za stvaranje europskih prava intelektualnog vlasnitva kako bi osigurali ujednaenu zatitu prava intelektualnog vlasnitva u itavoj Uniji te za uspostavu centraliziranih aranmana na razini Unije u podruju ovlatenja, koordinacije i nadzora. Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, uredbama utvruje jezine aranmane za europska prava intelektualnog vlasnitva. Vijee odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. GLAVA VIII.
EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA

lanak 119. (bivi lanak 4. UEZ-a) 1. Za potrebe odreene u lanku 3. Ugovora o Europskoj uniji, aktivnosti drava lanica i Unije, kako je predvieno Ugovorima, obuhvaaju utvrivanje ekonomske politike koja se temelji na bliskoj koordinaciji ekonomskih politika drava lanica, na unutarnjem tritu i na odreivanju zajednikih ciljeva, a koja se provodi sukladno naelu otvorenog trinoga gospodarstva sa slobodnim trinim natjecanjem. 2. Istodobno s gore navedenim i kako je predvieno Ugovorima i njima predvienim postupcima, te aktivnosti ukljuuju jedinstvenu valutu, euro, odreivanje i voenje jedinstvene monetarne politike i politike deviznog teaja, iji je glavni cilj odravanje stabilnosti cijena te, ne dovodei u pitanje taj cilj, podravanje opih ekonomskih politika u Uniji, u skladu s naelom otvorenog trinoga gospodarstva sa slobodnim trinim natjecanjem. 3. Navedene aktivnosti drava lanica i Unije podrazumijevaju potovanje sljedeih opih naela: stabilnih cijena, zdravih javnih financija i monetarnih uvjeta te odrive platne bilance.

95

POGLAVLJE 1.
EKONOMSKA POLITIKA

lanak 120. (bivi lanak 98. UEZ-a) Drave lanice vode svoje ekonomske politike tako da doprinose ostvarivanju ciljeva Unije kako su utvreni lankom 3. Ugovora o Europskoj uniji i u kontekstu opih smjernica iz lanka 121. stavka 2. Drave lanice i Unija djeluju u skladu s naelom otvorenog trinoga gospodarstva sa slobodnim trinim natjecanjem, dajui pritom prednost uinkovitoj raspodjeli resursa, te u skladu s naelima odreenima lankom 119.

lanak 121. (bivi lanak 99. UEZ-a) 1. Drave lanice smatraju svoje ekonomske politike pitanjem od zajednikog interesa i koordiniraju ih u okviru Vijea u skladu s odredbama lanka 120. 2. Vijee, na preporuku Komisije, oblikuje nacrt opih smjernica ekonomskih politika drava lanica i Unije te o svojim nalazima izvjeuje Europsko vijee. Na temelju izvjea Vijea, Europsko vijee raspravlja o zakljuku o opim smjernicama ekonomskih politika drava lanica i Unije. Na temelju tog zakljuka, Vijee donosi preporuku kojom se odreuju te ope smjernice. Vijee o svojoj preporuci obavjeuje Europski parlament. 3. Kako bi se osigurala tjenja koordinacija ekonomskih politika i odrive konvergencije gospodarskih rezultata drava lanica, Vijee na temelju izvjea koja mu podnosi Komisija nadzire gospodarski razvoj u svakoj od drava lanica i u Uniji, kao i usklaenost ekonomskih politika s opim smjernicama iz stavka 2. te redovito provodi sveobuhvatnu procjenu. Za potrebe ovog multilateralnog nadzora drave lanice dostavljaju Komisiji obavijesti o vanim mjerama koje su poduzele u podruju svoje ekonomske politike te ostale obavijesti koje smatraju potrebnima. 4. Ako se na temelju postupka iz stavka 3. utvrdi da ekonomske politike neke drave lanice nisu u skladu s opim smjernicama iz stavka 2. ili da bi mogle ugroziti ispravno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije, Komisija moe dotinim dravama lanicama uputiti upozorenje. Vijee, na preporuku Komisije, moe dotinoj dravi lanici uputiti potrebne preporuke. Vijee moe, na prijedlog Komisije, odluiti objaviti svoje preporuke.

96

U okviru ovog stavka, Vijee odluuje ne uzimajui u obzir glas lana Vijea koji predstavlja dotinu dravu lanicu. Kvalificirana veina ostalih lanova Vijea utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a). 5. Predsjednik Vijea i Komisija izvjeuju Europski parlament o rezultatima multilateralnog nadzora. Ako Vijee objavi svoje preporuke, predsjednik Vijea moe biti pozvan da se pojavi pred nadlenim odborom Europskog parlamenta. 6. Europski parlament i Vijee, uredbama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu usvojiti detaljna pravila za postupak multilateralnog nadzora iz stavaka 3. i 4.

lanak 122. (bivi lanak 100. UEZ-a) 1. Ne dovodei u pitanje bilo koji drugi postupak predvien Ugovorima, Vijee, na prijedlog Komisije moe u duhu solidarnosti meu dravama lanicama odluiti o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama, osobito ako se pojave ozbiljne potekoe u opskrbi odreenim proizvodima, poglavito u podruju energetike. 2. Kada se neka drava lanica nae u potekoama ili joj prijete ozbiljne potekoe zbog prirodnih katastrofa ili izvanrednih okolnosti koje su izvan njezine kontrole, Vijee moe, na prijedlog Komisije, pod odreenim uvjetima toj dravi lanici odobriti financijsku pomo. O donesenoj odluci predsjednik Vijea obavjeuje Europski parlament.

lanak 123. (bivi lanak 101. UEZ-a) 1. Zabranjena su prekoraenja po raunu i sve druge vrste kredita kod Europske sredinje banke ili kod sredinjih banaka drava lanica (dalje u tekstu: nacionalne sredinje banke) u korist institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih tijela javne vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzea drava lanica, kao to je i Europskoj sredinjoj banci i nacionalnim sredinjim bankama zabranjena kupnja dunikih instrumenata neposredno od tih subjekata. 2. Stavak 1. ne primjenjuje se na kreditne institucije u javnom vlasnitvu prema kojima, u pogledu ponude priuva sredinjih banaka, nacionalne sredinje banke i Europska sredinja banka postupaju jednako kao i prema privatnim kreditnim institucijama.

97

lanak 124. (bivi lanak 102. UEZ-a) Zabranjena je svaka mjera koja se ne temelji na naelima stabilnog i sigurnog poslovanja, kojom se institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, sredinjim vlastima, regionalnim, lokalnim ili drugim tijelima javne vlasti, ostalim javnopravnim tijelima ili javnim poduzeima drava lanica omoguuje povlateni pristup financijskim institucijama.

lanak 125. (bivi lanak 103. UEZ-a) 1. Ne dovodei u pitanje uzajamna financijska jamstva za zajedniku provedbu odreenog projekta, Unija ne snosi nikakvu odgovornost niti preuzima obveze sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih tijela javne vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzea bilo koje drave lanice. Ne dovodei u pitanje uzajamna financijska jamstva za zajedniku provedbu odreenog projekta, niti jedna drava lanica ne snosi odgovornost niti preuzima obveze sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih tijela javnih vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzea druge drave lanice. 2. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, moe, po potrebi, odrediti definicije za primjenu zabrana iz lanaka 123. i 124. i iz ovog lanka.

lanak 126. (bivi lanak 104. UEZ-a) 1. Drave lanice izbjegavaju prekomjerni dravni deficit.

2. Komisija nadzire razvoj stanja prorauna i dravnog duga u dravama lanicama radi otkrivanja tekih pogreaka. Osobito provjerava potovanje proraunske discipline na temelju sljedeih dvaju kriterija: (a) prelazi li omjer izmeu planiranog ili stvarnog dravnog deficita i bruto domaeg proizvoda referentnu vrijednost, osim: ako omjer znatno i postojano opada te je dosegnuo razinu koja je blizu referentne vrijednosti, ili, ako je premaivanje referentne vrijednosti samo iznimno i privremeno, a omjer ostaje blizu referentne vrijednosti; (b) prelazi li omjer izmeu dravnog duga i bruto domaeg proizvoda referentnu vrijednost, osim ako se taj omjer smanjuje u dovoljnoj mjeri i pribliava referentnoj vrijednosti zadovoljavajuim tempom.

98

Referentne su vrijednosti utvrene Protokolom o postupku u sluaju prekomjernog deficita koji je priloen Ugovorima. 3. Ako drava lanica ne ispunjava zahtjeve na temelju jednog ili oba navedena kriterija, Komisija priprema izvjee. U svojem izvjeu Komisija vodi rauna o tome je li dravni deficit vei od dravnih investicijskih izdataka i uzima u obzir sve ostale odgovarajue imbenike, ukljuujui srednjoroni gospodarski i proraunski poloaj drave lanice. Komisija takoer moe pripremiti izvjee ako smatra da, neovisno o ispunjavanju zahtjeva na temelju kriterija, u nekoj dravi lanici postoji opasnost od prekomjernog deficita. 4. Gospodarski i financijski odbor daje svoje miljenje o izvjeu Komisije.

5. Ako Komisija smatra da u nekoj dravi lanici postoji ili bi se mogao pojaviti prekomjerni deficit, ona dotinoj dravi lanici upuuje svoje miljenje i o tome izvjeuje Vijee. 6. Vijee, na prijedlog Komisije i uz prethodno razmatranje svih primjedaba koje dotina drava lanica eli dati te nakon sveobuhvatne procjene, odluuje postoji li prekomjerni deficit. 7. Kad Vijee u skladu sa stavkom 6. odlui da postoji prekomjerni deficit, ono, bez nepotrebnog odlaganja, na preporuku Komisije usvaja preporuke i upuuje ih dotinoj dravi lanici s ciljem okonavanja nastalog stanja u odreenom roku. Pridravajui se odredaba stavka 8., te se preporuke ne objavljuju. 8. Vijee moe objaviti svoje preporuke ako utvrdi da na njegovu preporuku nije u zadanom roku odgovoreno nikakvim djelotvornim radnjama. 9. Ako drava lanica ustraje u neprovoenju preporuka Vijea, Vijee moe odluiti pozvati tu dravu lanicu da u odreenom roku poduzme mjere za smanjenje deficita koje Vijee smatra potrebnim za ispravljanje nastalog stanja. U tom sluaju Vijee moe od dotine drave lanice zatraiti podnoenje izvjea u skladu s odreenim rokovima kako bi se ispitali napori koje ta drava ulae u prilagodbu. 10. Pravo na pokretanje postupka predvieno lancima 258. i 259. ne moe se ostvarivati u okviru stavaka 1. do 9. ovog lanka. 11. Sve dok drava lanica ne postupi prema odluci donesenoj u skladu sa stavkom 9., Vijee moe odluiti primijeniti ili, ovisno o sluaju, pojaati jednu ili vie sljedeih mjera:

traiti od te drave lanice da prije izdavanja obveznica i vrijednosnih papira objavi dodatne podatke koje odreuje Vijee, pozvati Europsku investicijsku banku da preispita svoju kreditnu politiku prema dotinoj dravi lanici,

99

traiti od te drave lanice da kod Unije poloi beskamatni polog u odgovarajuem iznosu dok prekomjerni deficit, prema stavu Vijea, ne bude ispravljen, izrei novane kazne u odgovarajuem iznosu.

Predsjednik Vijea obavjeuje Europski parlament o donesenim odlukama. 12. Vijee stavlja izvan snage neke ili sve svoje odluke ili preporuke iz stavaka 6. do 9. i stavka 11. u mjeri u kojoj je prekomjerni deficit u odnosnoj dravi lanici, prema stavu Vijea, ispravljen. Ako je Vijee prethodno objavilo preporuke, ono odmah nakon stavljanja izvan snage odluke na temelju stavka 8. objavljuje izjavu da vie ne postoji prekomjerni deficit u dotinoj dravi lanici. 13. Kad donosi odluke ili preporuke iz stavaka 8., 9, 11. i 12., Vijee odluuje na preporuku Komisije. Kad Vijee usvaja mjere iz stavaka od 6. do 9., 11. i 12., ono odluuje ne uzimajui u obzir glas lana Vijea koji predstavlja dotinu dravu lanicu. Kvalificirana veina ostalih lanova Vijea utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a). 14. Daljnje odredbe koje se odnose na provedbu postupka opisanog u ovom lanku odreene su u Protokolu o postupku u sluaju prekomjernog deficita koji je priloen Ugovorima. Vijee, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom, donosi odgovarajue odredbe kojima se zamjenjuje navedeni Protokol. Podlono ostalim odredbama ovog stavka Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, utvruje detaljna pravila i definicije za primjenu odredaba navedenog Protokola. POGLAVLJE 2.
MONETARNA POLITIKA

lanak 127. (bivi lanak 105. UEZ-a) 1. Glavni cilj Europskog sustava sredinjih banaka (dalje u tekstu: ESSB) je odrati stabilnost cijena. Ne dovodei u pitanje cilj stabilnosti cijena, ESSB podrava ope ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije utvrenih lankom 3. Ugovora o Europskoj uniji. ESSB djeluje u skladu s naelom otvorenog trinoga gospodarstva sa

100

slobodnim trinim natjecanjem, dajui prednost uinkovitoj raspodjeli resursa te u skladu s naelima odreenima lankom 119. 2.

Osnovni su zadaci ESSB-a: utvrivanje i provoenje monetarne politike Unije, obavljanje deviznih poslova u skladu s odredbama lanka 219., dranje i upravljanje slubenim deviznim priuvama drava lanica, promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava.

3. Stavak 2. alineja trea ne dovodi u pitanje dranje i upravljanje operativnim deviznim sredstvima od strane vlada drava lanica. 4.

Savjetovanje s Europskom sredinjom bankom potrebno je: o svakom predloenom aktu Unije iz nadlenosti ESB-a, od strane nacionalnih tijela, u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz podruja nadlenosti ESB-a, ali u granicama i pod uvjetima koje odredi Vijee u skladu s postupkom utvrenim u lanku 129. stavku 4.

O pitanjima iz podruja svoje nadlenosti Europska sredinja banka moe podnositi miljenja odgovarajuim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije ili nacionalnim tijelima. 5. ESSB doprinosi nesmetanom voenju politika nadlenih tijela, a odnose se na bonitetni nadzor nad kreditnim institucijama i na stabilnost financijskog sustava. 6. Vijee, uredbama, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, moe jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom, dodijeliti Europskoj sredinjoj banci odreene zadatke koji se odnose na politike o bonitetnom nadzoru nad kreditnim i drugim financijskim institucijama, s iznimkom osiguravajuih poduzea.

lanak 128. (bivi lanak 106. UEZ-a) 1. Europska sredinja banka ima iskljuivo pravo odobriti izdavanje euronovanica u Uniji. Te novanice mogu izdavati Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke. Novanice koje izdaju Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke jedine su koje imaju status zakonskog sredstva plaanja unutar Unije. 2. Drave lanice mogu izdavati eurokovanice uz odobrenje Europske sredinje banke u pogledu opsega izdanja. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom, moe usvojiti mjere za usklaivanje apoena i

101

tehnikih specifikacija svih kovanica koje se namjeravaju staviti u optjecaj u mjeri koja omoguuje njihovo nesmetano kolanje unutar Unije.

lanak 129. (bivi lanak 107. UEZ-a) 1. ESSB-om upravljaju tijela Europske sredinje banke nadlena za odluivanje, odnosno Upravno vijee i Izvrni odbor. 2. Statut Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke (dalje u tekstu Statut ESSB-a i ESB-a) utvren je Protokolom koji je priloen Ugovorima. 3. Europski parlament i Vijee mogu izmijeniti lanak 5. stavke 5.1., 5.2. i 5.3., lanke 17. i 18., lanak 19. stavak 19.1., lanke 22., 23., 24., 26., lanak 32. stavke 32.2., 32.3., 32.4. i 32.6., lanak 33. stavak 33.1. toku (a) i lanak 36. Statuta ESSB-a i ESB-a odluujui u skladu s redovnim zakonodavnom postupkom. Oni odluuju ili na preporuku Europske sredinje banke i nakon savjetovanja s Komisijom ili na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom. 4. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom ili na preporuku Europske sredinje banke i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom, donosi odredbe iz lanka 4., lanka 5. stavka 4., lanka 19. stavka 2., lanka 20., lanka 28. stavka 1., lanka 29. stavka 2., lanka 30. stavka 4. i lanka 34. stavka 3. Statuta ESSB-a i ESB-a.

lanak 130. (bivi lanak 108. UEZ-a) Pri izvravanju ovlasti i obavljanju zadaa i dunosti koje su im dodijeljene Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a, ni Europska sredinja banka ni nacionalne sredinje banke kao niti lanovi njihovih tijela nadlenih za odluivanje ne trae i ne primaju naputke od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, bilo koje vlade drava lanica ili bilo kojeg drugog tijela. Institucije, tijela, uredi ili agencije Unije i vlade drava lanica obvezuju se da e potovati ovo naelo i da nee nastojati utjecati na lanove tijela nadlenih za odluivanje u Europskoj sredinjoj banci ili u nacionalnim sredinjim bankama u obavljanju njihovih zadaa.

lanak 131. (bivi lanak 109. UEZ-a) Svaka drava lanica osigurava da njezino nacionalno zakonodavstvo, ukljuujui i statut njezine nacionalne sredinje banke, bude usklaeno s Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a.

102

lanak 132. (bivi lanak 110. UEZ-a) 1. Radi izvravanja zadaa povjerenih ESSB-u, Europska sredinja banka, sukladno odredbama Ugovor i pod uvjetima utvrenima u Statutu ESSB-a i ESB-a: donosi uredbe u opsegu u kojem su potrebne za provedbu zadaa utvrenih u lanku 3. stavku 1. alineji 1., lanku 19. stavku 1., lanku 22. i lanku 25. stavku 2. Statuta ESSB-a i ESB-a te u sluajevima koji se utvruju aktima Vijea iz lanka 129. stavka 4., donosi odluke potrebne za izvravanje zadaa koje su ESSB-u povjerene temeljem Ugovor i Statuta ESSB-a i ESB-a,

make recommendations and deliver opinions.daje preporuke i miljenja. Europska sredinja banka moe odluiti objaviti svoje odluke, preporuke i miljenja.

2.

3. U granicama i pod uvjetima koje Vijee utvrdi u skladu s postupkom utvrenim lankom 129. stavkom 4., Europska sredinja banka je ovlatena odreivati novane kazne ili periodine penale poduzetnicima koji ne ispunjavaju obveze na temelju njegovih uredbi i odluka.

lanak 133. Ne dovodei u pitanje ovlasti Europske sredinje banke, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju mjere potrebne za uporabu eura kao jedinstvene valute. Te se mjere donose nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom. POGLAVLJE 3.
INSTITUCIONALNE ODREDBE

lanak 134. (bivi lanak 114. UEZ-a) 1. Radi promicanja koordinacije politika drava lanica u punoj mjeri potrebnoj za funkcioniranje unutarnjeg trita ovime se osniva Gospodarski i financijski odbor. 2.

Gospodarski i financijski odbor ima sljedee zadae: davanje miljenja na zahtjev Vijea ili Komisije ili na vlastitu inicijativu radi njihova podnoenja tim institucijama,

103

praenje gospodarskog i financijskog stanja u dravama lanicama i u Uniji te redovito izvjetavanje Vijea i Komisije o tome, a osobito o financijskim odnosima s treim zemljama i meunarodnim institucijama, ne dovodei u pitanje lanak 240., sudjeluje u pripremi rada Vijea iz lanaka 66. i 75., lanka 121. stavaka 2., 3., 4. i 6., lanaka 122., 124., 125. i 126., lanka 127. stavka 6., lanka 128. stavka 2., lanka 129. stavaka 3. i 4., lanka 138., lanka 140. stavaka 2. i 3., lanka 143., lanka 144. stavaka 2. i 3. i lanka 219. te izvrava ostale savjetodavne i pripremne zadae koje mu dodijeli Vijee, najmanje jednom godinje, ispitivanje stanja u odnosu na kretanje kapitala i slobodu platnog prometa, kako to proizlazi iz primjene Ugovor i mjera koje usvoji Vijee; ispitivanje obuhvaa i sve mjere u vezi s kretanjem kapitala i platnim prometom; o rezultatima tog ispitivanja Odbor podnosi izvjee Komisiji i Vijeu.

Drave lanice, Komisija i Europska sredinja banka imenuju najvie po dva lana ovog Odbora. 3. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom i Odborom iz ovog lanka, utvruje detaljne odredbe o sastavu Gospodarskog i financijskog odbora. O toj odluci predsjednik Vijea obavjeuje Europski parlament. 4. Ako postoje, i sve dok postoje, drave lanice s odstupanjem iz lanka 139., Odbor uz zadae odreene stavkom 2. neprestano prati monetarno i financijsko stanje te opi sustav platnog prometa tih drava lanica i o tome redovito izvjetava Vijee i Komisiju.

lanak 135. (bivi lanak 115. UEZ-a) U vezi s pitanjima iz lanka 121. stavka 4., lanka 126., osim stavka 14., lanka 138., lanka 140. stavka 1., lanka 140. stavka 2., prvi podstavak, lanka 140. stavka 3. i lanka 219., Vijee ili drava lanica mogu od Komisije, prema potrebi, zatraiti da sastavi preporuku ili prijedlog. Komisija razmatra takav zahtjev i svoje zakljuke bez odgode podnosi Vijeu. POGLAVLJE 4.
POSEBNE ODREDBE ZA DRAVE LANICE IJA JE VALUTA EURO

lanak 136. 1. Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije, a u skladu s odgovarajuim odredbama Ugovor, Vijee u skladu s odgovarajuim postupkom, od onih navedenih u lancima 121. i 126., uz iznimku postupka odreenog lankom 126. stavkom 14., usvaja posebne mjere za drave lanice ija je valuta euro, radi:

104

(a) jaanja koordinacije i nadzora nad njihovom proraunskom disciplinom; (b) utvrivanja smjernica njihove ekonomske politike, pri emu se osigurava da su u skladu sa smjernicama koje su usvojene za cijelu Uniju, te da se nad njima vri nadzor. 2. U odnosu na mjere odreene u stavku 1., u glasovanju sudjeluju samo lanovi Vijea koji predstavljaju drave lanice ija je valuta euro. Kvalificirana veina navedenih lanova utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a).

lanak 137. Aranmani za sastanke ministara drava lanica ija je valuta euro utvreni su Protokolom o Euroskupini.

lanak 138. (bivi lanak 111. stavak 4. UEZ)-a 1. Kako bi se osigurao poloaj eura u meunarodnom monetarnom sustavu, Vijee na prijedlog Komisije donosi odluku o utvrivanju zajednikih stajalita o pitanjima od osobitog interesa za ekonomsku i monetarnu uniju u okviru nadlenih meunarodnih financijskih institucija i konferencija. Vijee odluuje nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom. 2. Vijee, na prijedlog Komisije, moe usvojiti odgovarajue mjere za osiguranje jedinstvene zastupljenosti u okviru meunarodnih financijskih institucija i konferencija. Vijee odluuje nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom. 3. U odnosu na mjere iz stavaka 1. i 2., u glasovanju sudjeluju samo lanovi Vijea koji predstavljaju drave lanice ija je valuta euro. Kvalificirana veina navedenih lanova utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a). POGLAVLJE 5.
PRIJELAZNE ODREDBE

lanak 139. 1. Drave lanice za koje Vijee jo nije odluilo da ispunjavaju uvjete potrebne za usvajanje eura u daljnjem se tekstu navode kao drave lanice s odstupanjem.

105

2.

Sljedee se odredbe Ugovor ne primjenjuju na drave lanice s odstupanjem:

(a) usvajanje dijelova opih smjernica ekonomske politike koje se openito odnose na podruje eura (lanak 121. stavak 2.); prisilna sredstva za rjeavanje prekomjernih deficita (lanak 126. stavci 9. i 11.); (c) ciljevi i zadaci ESSB-a (lanak 127. stavci 1. do 3. i 5.); izdanje eura (lanak 128.); (e) akti Europske sredinje banke (lanak 132.); (f) mjere kojima se ureuje uporaba eura (lanak 133.); (g) monetarni sporazumi i druge mjere koje se odnose na teajnu politiku (lanak 219.); (h) imenovanje lanova Izvrnog odbora Europske sredinje banke (lanak 283. stavak 2.); (i) odluke o utvrivanju zajednikih stajalita o pitanjima osobito vanima za ekonomsku i monetarnu uniju u okviru nadlenih meunarodnih financijskih institucija i konferencija (lanak 138. stavak 1.); (j) mjere za osiguranje jedinstvene zastupljenosti u okviru meunarodnih financijskih institucija i konferencija (lanak 138. stavak 2.). U lancima navedenima u tokama (a) do (j) drave lanice stoga znai drave lanice ija je valuta euro. 3. Na temelju poglavlja IX. Statuta ESSB-a i ESB-a, drave lanice s odstupanjem i njihove nacionalne sredinje banke izuzimaju se od prava i obveza u okviru ESSB-a. 4. Glasaka prava lanova Vijea koji predstavljaju drave lanice s odstupanjem suspendiraju se kad Vijee usvaja mjere iz lanaka navedenih u stavku 2. i u sljedeim sluajevima: (a) za preporuke upuene dravama lanicama ija je valuta euro u okviru multilateralnog nadzora, ukljuujui nadzor nad programima stabilnosti i upozorenja (lanak 121. stavak 4.); (b) za mjere koje se odnose na prekomjerne deficite koje se odnose na drave lanice ija je valuta euro (lanak 126. stavci 6., 7., 8., 12. i 13.). Kvalificirana veina ostalih lanova Vijea utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a).

106

lanak 140. (bivi lanci 121., stavak 1., 122., stavak 2., druga reenica i 123. stavak 5. UEZ-a) 1. Komisija i Europska sredinja banka najmanje jednom svake dvije godine ili na zahtjev drave lanice s odstupanjem izvjeuju Vijee o napretku koji su drave lanice s odstupanjem ostvarile u ispunjavanju svojih obveza u odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne unije. Ta izvjea obuhvaaju provjeravanje usklaenosti nacionalnog zakonodavstva svake od tih drava lanica, ukljuujui statute njezine nacionalne sredinje banke, s lancima 130. i 131. i Statutom ESSB-a i ESB-a. U izvjeima se razmatra i postizanje visokog stupnja odrive konvergencije s obzirom na ispunjavanje sljedeih kriterija od strane svake drave lanice:

postizanje visokog stupnja stabilnosti cijena; to e biti vidljivo iz stope inflacije koja je blizu stope zabiljeene u najvie trima dravama lanicama koje su najuspjenije u smislu stabilnosti cijena, odrivost stanja javnih financija; to e biti vidljivo iz prorauna drave u kojem nee biti prekomjernog deficita kako je odreen u skladu s lankom 126. stavkom 6., pridravanje uobiajenih granica fluktuacije predvienih teajnim mehanizmom Europskog monetarnog sustava tijekom najmanje dvije godine, bez devalvacije u odnosu na euro, trajnost konvergencije koju je ostvarila drava lanica s odstupanjem te njezina sudjelovanja u teajnom mehanizmu koje se odraava u razinama dugoronih kamatnih stopa.

etiri kriterija navedena u ovom stavku te odgovarajua razdoblja tijekom kojih se moraju potovati, dodatno su razraena u Protokolu koji je priloen Ugovorima. U svojim izvjeima Komisija i Europska sredinja banka vode rauna i o rezultatima integracije trit, stanju i razvoju tekueg rauna platnih bilanci, te ispitivanju razvoja jedinine cijene rada i ostalih indeksa cijena. 2. Nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i nakon rasprave u Europskom vijeu, Vijee, na prijedlog Komisije, odluuje koje drave lanice s odstupanjem ispunjavaju potrebne uvjete na temelju kriterija odreenih stavkom 1. te odluuje o prestanku odstupanja dotinih drava lanica. Vijee odluuje nakon to dobije preporuku kvalificirane veine onih lanova Vijea koji predstavljaju drave lanice ija je valuta euro. Ti lanovi odluuju u roku od est mjeseci nakon to Vijee primi prijedlog Komisije. Kvalificirana veina navedenih lanova iz drugog podstavka utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a). 3. Ako je u skladu s postupkom odreenim u stavku 2. donesena odluka o prestanku odstupanja, Vijee, jednoglasnom odlukom drava lanica ija je valuta euro i dotine drave

107

lanice, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, neopozivo utvruje teaj prema kojem e euro zamijeniti valutu dotine drave lanice i poduzima druge mjere potrebne za uvoenje eura kao jedinstvene valute u dotinoj dravi lanici.

lanak 141. (bivi lanci 123. stavak 3. i 117. stavak 2. prvih pet alineja, UEZ-a) 1. Ne dovodei u pitanje lanak 129. stavak 1., ako ima i sve dok ima drava lanica s odstupanjem, osniva se Ope vijee Europske sredinje banke iz lanka 44. Statuta ESSB-a i ESB-a kao tree tijelo odluivanja Europske sredinje banke. 2. Ako ima i sve dok ima drava lanica s odstupanjem, Europska sredinja banka u vezi s tim dravama lanicama:

jaa suradnju meu nacionalnim sredinjim bankama, jaa koordinaciju monetarnih politika drava lanica kako bi se osigurala stabilnost cijena, nadzire funkcioniranje teajnog mehanizma, odrava savjetovanja u vezi s pitanjima koja su u nadlenosti nacionalnih sredinjih banaka i koja utjeu na stabilnost financijskih institucija i trita, obavlja zadae koje je prije obavljao Europski fond za monetarnu suradnju, a kasnije preuzeo Europski monetarni institut.

lanak 142. (bivi lanak 124. stavak 1. UEZ-a) Svaka drava lanica s odstupanjem smatra svoju teajnu politiku pitanjem od zajednikog interesa. Drave lanice pritom vode rauna o iskustvu steenom suradnjom u okviru teajnog mehanizma.

lanak 143. (bivi lanak 119. UEZ-a) 1. Ako je drava lanica s odstupanjem suoena s potekoama ili ako joj ozbiljno prijete potekoe u odnosu na njezinu platnu bilancu, kao rezultat cjelokupne neravnotee njezine platne bilance ili vrste valute kojom raspolae te osobito ako takve potekoe mogu ugroziti funkcioniranje unutarnjeg trita ili provedbu zajednike trgovinske politike, Komisija odmah

108

istrauje stanje dotine drave lanice i radnje koje je, koristei se svim njoj dostupnim sredstvima, ta drava poduzela ili moe poduzeti u skladu s odredbama Ugovor. Komisija utvruje mjere koje preporuuje dotinoj dravi da poduzme. Ako se radnje drave lanice s odstupanjem i mjere koje je preporuila Komisija pokau nedovoljnima za prevladavanje potekoa koje su se pojavile ili koje prijete, Komisija, nakon savjetovanja s Gospodarskim i financijskim odborom preporuuje Vijeu odobrenje meusobne pomoi te prikladne metode za njezino provoenje. Komisija redovito obavjeuje Vijee o stanju i kako se ono razvija. 2. Vijee odobrava takvu meusobnu pomo; donosi direktive ili odluke kojima se utvruju uvjeti i pojedinosti takve pomoi, iji oblici mogu biti sljedei: (a) usklaeno djelovanje u odnosu na ili u okviru bilo koje druge meunarodne organizacije kojima se drave lanice s odstupanjem mogu obratiti; (b) mjere potrebne za izbjegavanje skretanja trgovinskih tokova, ako drava lanica s odstupanjem koja je suoena s potekoama odrava ili ponovno uvodi koliinska ogranienja u odnosu na tree zemlje; odobravanje zajmova u ogranienom opsegu od strane drugih drava lanica, podlono njihovoj suglasnosti. 3. Ako Vijee ne odobri meusobnu pomo koju je preporuila Komisija ili ako meusobna pomo koja je odobrena i poduzete mjere nisu dostatne, Komisija odobrava dravi lanici s odstupanjem suoenoj s potekoama poduzimanje zatitnih mjera, ije uvjete i pojedinosti ona odreuje. Vijee moe opozvati takvo odobrenje te izmijeniti uvjete i pojedinosti primjene takvih mjera.

lanak 144. (bivi lanak 120. UEZ-a) 1. Kad nastupi nepredviena kriza bilance plaanja, a odluka u smislu lanka 143. stavka 2. nije odmah donesena, drava lanica s odstupanjem moe preventivno poduzeti potrebne zatitne mjere. Takve mjere moraju prouzroiti najmanji mogui poremeaj funkcioniranja unutarnjeg trita te opsegom ne smiju prelaziti okvir koji je nuno potreban za rjeavanje nepredvieno nastalih potekoa. 2. Komisiju i ostale drave lanice obavjeuje se o takvim zatitnim mjerama najkasnije do njihova stupanja na snagu. Komisija moe preporuiti Vijeu odobravanje meusobne pomoi na temelju lanka 143.

109

3. Nakon to Komisija donese preporuku te nakon savjetovanja s Gospodarskim i financijskim odborom Vijee moe odluiti da dotina drava lanica izmijeni, suspendira ili ukine gore navedene zatitne mjere. GLAVA IX.
ZAPOLJAVANJE

lanak 145. (bivi lanak 125. UEZ-a) Drave lanice i Unija, u skladu s ovom glavom, rade na razvoju usklaene strategije zapoljavanja te, posebice, na promicanju kvalificirane, obrazovane i prilagodljive radne snage i trit rada koja se mogu prilagoditi gospodarskim promjenama u svrhu ostvarenja ciljeva utvrenih u lanku 3. Ugovora o Europskoj uniji.

lanak 146. (bivi lanak 126. UEZ-a) 1. Drave lanice svojim politikama zapoljavanja doprinose ostvarivanju ciljeva iz lanka 145. na nain koji je u skladu s opim smjernicama ekonomskih politika drava lanica i Unije, usvojenih na temelju lanka 121. stavka 2. 2. Drave lanice, uzimajui u obzir nacionalne prakse s obzirom na odgovornost socijalnih partnera, smatraju poticanje zapoljavanja predmetom od zajednikog interesa te u Vijeu usklauju svoje djelovanje u tom pogledu u skladu odredbama lanka 148.

lanak 147. (bivi lanak 127. UEZ-a) 1. Unija doprinosi visokom stupnju zaposlenosti tako to potie suradnju meu dravama lanicama, podupire njihovo djelovanje i, ako je potrebno, dopunjuje ga. Pritom se potuju nadlenosti drava lanica. 2. Cilj postizanja visokog stupnja zaposlenosti uzima se u obzir pri oblikovanju i provedbi politika i aktivnosti Unije.

lanak 148. (bivi lanak 128. UEZ-a)

110

1. Europsko vijee svake godine razmatra stanje u podruju zapoljavanja u Uniji i o tom pitanju usvaja zakljuke na temelju zajednikoga godinjeg izvjea Vijea i Komisije. 2. Na temelju zakljuaka Europskog vijea Vijee svake godine, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Gospodarskim i socijalnim odborom, Odborom regija i Odborom za zapoljavanje iz lanka 150. utvruje smjernice koje drave lanice uzimaju u obzir u svojim politikama zapoljavanja. Te smjernice moraju biti u skladu s opim smjernicama usvojenima na temelju lanka 121. stavka 2. 3. Svaka drava lanica dostavlja Vijeu i Komisiji godinje izvjee o najvanijim mjerama koje je poduzela u provedbi svoje politike zapoljavanja u svjetlu smjernica za zapoljavanje iz stavka 2. 4. Vijee svake godine na temelju izvjea iz stavka 3. i po primitku stajalita Odbora za zapoljavanje provodi ispitivanje provedbe politika zapoljavanja drava lanica u svjetlu smjernica za zapoljavanje. Vijee moe, na preporuku Komisije, uputiti dravama lanicama preporuke ako to smatra primjerenim s obzirom na rezultate tog ispitivanja. 5. Na temelju rezultata tog ispitivanja Vijee i Komisija sastavljaju zajedniko godinje izvjee za Europsko vijee o stanju u podruju zapoljavanja u Uniji i o provedbi smjernica za zapoljavanje.

lanak 149. (bivi lanak 129. UEZ-a) Europski parlament i Vijee mogu, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, donijeti mjere namijenjene poticanju suradnje meu dravama lanicama i podupiranju njihovog djelovanja u podruju zapoljavanja inicijativama koje su usmjerene na razvijanje razmjena podataka i najboljih praksi, pruanje usporednih analiza i savjeta te promicanje inovativnih pristupa i ocjenu iskustava, a posebice koritenjem pilot-projekata. Ove mjere ne ukljuuju usklaivanje zakona i propisa drava lanica.

lanak 150. (bivi lanak 130. UEZ-a) Vijee, odluujui obinom veinom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, osniva Odbor za zapoljavanje koji ima savjetodavnu ulogu za promicanje koordinacije meu dravama lanicama u pogledu politika zapoljavanja i trita rada. Zadae Odbora su:

pratiti stanje zapoljavanja i politike zapoljavanja u dravama lanicama i u Uniji,

111

ne dovodei u pitanje lanak 240., na zahtjev Vijea ili Komisije ili na vlastitu inicijativu oblikovati miljenja te doprinositi pripremi rasprava Vijea iz lanka 148.

U ispunjavanju svojih zaduenja Odbor se savjetuje sa socijalnim partnerima. Svaka drava lanica i Komisija imenuju po dva lana Odbora. GLAVA X.
SOCIJALNA POLITIKA

lanak 151. (bivi lanak 136. UEZ-a) Imajui na umu temeljna socijalna prava poput onih odreenih u Europskoj socijalnoj povelji potpisanoj 18. listopada 1961. u Torinu te onih iz Povelje Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika iz 1989., Unija i drave lanice imaju za cilj promicanje zapoljavanja, poboljanje ivotnih i radnih uvjeta, kako bi se na putu napretka omoguilo njihovo usklaivanje, odgovarajuu socijalnu zatitu, socijalni dijalog, razvoj ljudskih potencijala u smislu trajne visoke stope zaposlenosti i borbe protiv iskljuenosti. U tu svrhu Unija i drave lanice provode mjere koje uzimaju u obzir razliite oblike nacionalnih praksi, posebice u podruju ugovornih odnosa te potrebu ouvanja konkurentnosti gospodarstva Unije. Drave lanice vjeruju da e do takvog razvoja doi ne samo zbog funkcioniranja unutarnjeg trita, koje e pogodovati usklaivanju socijalnih sustava, nego i zbog postupaka predvienih Ugovorima te zbog ujednaavanja odredaba utvrenih zakonom i drugim propisima.

lanak 152. Unija prepoznaje i promie ulogu socijalnih partnera na svojoj razini, uzimajui u obzir raznolikost nacionalnih sustava. Ona olakava dijalog meu socijalnim partnerima potujui njihovu autonomiju. Trostrani socijalni samit za rast i zapoljavanje doprinosi socijalnom dijalogu.

lanak 153. (bivi lanak 137. UEZ-a) 1. Radi postizanja ciljeva iz lanka 151., Unija podupire i dopunjuje djelatnost drava lanica u sljedeim podrujima:

112

(a) poboljavanju posebice radne okoline radi zatite zdravlja i sigurnosti radnika; (b) radnim uvjetima; (c) socijalnoj sigurnosti i socijalnoj zatiti radnika; (d) zatiti radnika po prestanku njihova ugovora o radu; (e) obavjeivanju radnika i savjetovanju s njima; (f) zastupanje i kolektivna obrana interesa radnika i poslodavaca, ukljuujui suodluivanje, podlono stavku 5.; (g) uvjetima zapoljavanja za dravljane treih zemalja koji zakonito borave na podruju Unije; (h) integriranju osoba iskljuenih s trita rada, ne dovodei u pitanje lanak 166.; (i) jednakosti mukaraca i ena u pogledu mogunosti na tritu rada i postupanja na radnom mjestu; (j) borbi protiv drutvene iskljuenosti; (k) modernizaciji sustava socijalne zatite, ne dovodei u pitanje toku (c). 2. U tu svrhu Europski parlament i Vijee mogu:

(a) usvojiti mjere koje su namijenjene poticanju suradnje meu dravama lanicama putem inicijativa iji je cilj poboljanje znanja, razvijanje razmjene podataka i najboljih praksi, promicanje inovativnih pristupa i vrednovanje iskustava, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i propisa drava lanica; (b) potujui uvjete i tehnika pravila koja postoje u pojedinim dravama lanicama u podrujima iz stavka 1. toki (a) do (i) posredstvom direktiva usvojiti minimalne uvjete koji se postupno primjenjuju. Takve direktive nee sadravati upravna, financijska ili pravna ogranienja kojima bi se oteavalo osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzea. Europski parlament i Vijee odluuju u skladu redovnim zakonodavnim postupkom nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija. U podrujima iz stavka 1. toki (c), (d), (f) i (g) Vijee odluuje jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i navedenim odborima. Vijee moe jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom odluiti da se na stavak 1. toke (d), (f) i (g) primijeni redovni zakonodavni postupak.

113

3. Drava lanica moe povjeriti socijalnim partnerima na njihov zajedniki zahtjev provedbu direktiva donesenih na temelju stavaka 2. ili, kad je to potrebno, provedbu odluke Vijea usvojene u skladu s lankom 155. U tom je sluaju duna osigurati da socijalni partneri, najkasnije do dana do kojeg direktiva ili odluka mora biti prenesena ili provedena, dogovorno donesu potrebne mjere, pri emu dotina drava lanica mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi mogla u svako doba jamiti postignue ciljeva odreenih tom direktivom ili tom odlukom. 4.

Odredbe donesene temeljem ovog lanka: ne utjeu na pravo drava lanica da utvrde temeljna naela svojih sustava socijalne sigurnosti i ne smiju znaajnije utjecati na financijsku ravnoteu tog sustava, ne spreavaju ni jednu dravu lanicu da zadri ili uvede stroe zatitne mjere koje su u skladu s Ugovorima.

5. Odredbe ovog lanka ne primjenjuju se na plau, pravo na udruivanje, pravo na trajk ili na pravo uvoenja mjera iskljuenja s posla.

lanak 154. (bivi lanak 138. UEZ-a) 1. Komisija ima zadau promicati savjetovanje meu socijalnim partnerima na razini Unije te poduzimati odgovarajue mjere za olakavanje njihova dijaloga pri emu partnerima osigurava ravnomjernu potporu. 2. U tu svrhu, prije podnoenja prijedloga u podruju socijalne politike, Komisija se savjetuje sa socijalnim partnerima o moguem smjeru djelovanja Unije. 3. Ako nakon takva savjetovanja Komisija smatra da je preporuljivo djelovanje Unije, savjetuje se sa socijalnim partnerima o sadraju predvienog prijedloga. Socijalni partneri dostavljaju Komisiji svoje miljenje ili, ako je primjereno, preporuku. 4. Socijalni partneri mogu tijekom savjetovanja iz stavaka 2. i 3. obavijestiti Komisiju o elji da pokrenu postupak predvien lankom 155. Taj proces ne smije trajati dulje od devet mjeseci, osim ako ga socijalni partneri i Komisija zajedniki odlue produljiti.

lanak 155. (bivi lanak 139. UEZ-a) 1. Ako socijalni partneri to ele, njihov dijalog na razini Unije moe dovesti do uspostave ugovornih odnosa, ukljuujui sklapanje sporazuma.

114

2. Sporazumi sklopljeni na razini Unije provode se ili u skladu s postupcima i praksom socijalnih partnera i drava lanica ili, u podrujima obuhvaenima lankom 153., na zajedniki zahtjev stranaka potpisnica, odlukom Vijea, donesenom na prijedlog Komisije. O tome se obavjeuje Europski parlament. Vijee odluuje jednoglasno, ako predmetni sporazum sadrava jednu ili vie odredaba koje se odnose na jedno od podruja za koje se zahtijeva jednoglasnost na temelju lanka 153. stavka 2.

lanak 156. (bivi lanak 140. UEZ-a) Radi ostvarivanja ciljeva iz lanka 151., ne dovodei pritom u pitanje ostale odredbe Ugovor, Komisija potie suradnju meu dravama lanicama i olakava koordinaciju njihova djelovanja u svim podrujima socijalne politike iz ovog poglavlja, posebice u pitanjima koja se odnose na:

zapoljavanje, radno pravo i uvjete rada, osnovno i napredno strukovno obrazovanje, socijalnu sigurnost, spreavanje nesrea na radu i profesionalnih bolesti, higijenu na radu, pravo na udruivanje i kolektivno pregovaranje izmeu poslodavaca i radnika.

U tu svrhu Komisija blisko surauje s dravama lanicama izraivanjem studija, davanjem miljenja i provoenjem savjetovanja kako o problemima koji se javljaju na nacionalnoj razini, tako i o onima koji su od interesa za meunarodne organizacije, osobito inicijative kojima je cilj utvrivanje smjernica i pokazatelja, organizacija razmjene najbolje prakse i priprema potrebnih elemenata za periodiko praenje i ocjenu. O tome se u cijelosti izvjeuje Europski parlament. Prije davanja miljenja predvienog ovim lankom, Komisija se savjetuje s Gospodarskim i socijalnim odborom.

lanak 157. (bivi lanak 141. UEZ-a)

115

1. Svaka drava lanica osigurava primjenu naela o jednakim plaama mukaraca i ena za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti. 2. Za potrebe ovog lanka pojam plaa znai redovitu osnovnu ili minimalnu nadnicu ili plau te svako drugo primanje u gotovini ili u naravi koju radnik prima neposredno ili posredno od svojeg poslodavca u vezi s zaposlenjem. Jednakost plae bez diskriminacije na temelju spola znai: (a) da se plaa za jednak rad plaen po uinku obraunava na temelju jednake mjerne jedinice; (b) da je plaa za rad plaen po vremenskoj jedinici jednaka za jednak posao. 3. Odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, Europski parlament i Vijee donose mjere za osiguranje primjene naela jednakih mogunosti i jednakog postupanja prema mukarcima i enama u pitanjima zapoljavanja i rada, ukljuujui naelo jednake plae za jednaki rad ili za rad jednake vrijednosti. 4. Radi osiguranja u praksi potpune jednakosti izmeu mukaraca i ena u radnom okruenju, naelo jednakog postupanja ne spreava nijednu dravu lanicu da provodi ili donese mjere koje osiguravaju posebne prednosti kako bi se nedovoljno zastupljenom spolu olakalo bavljenje strunom djelatnou ili sprijeio odnosno nadoknadio nepovoljan poloaj u njihovoj profesionalnoj karijeri.

lanak 158. (bivi lanak 142. UEZ-a) Drave lanice nastoje odrati postojeu jednakost izmeu sustava plaenih neradnih dana.

lanak 159. (bivi lanak 143. UEZ-a) Komisija svake godine izrauje izvjee o postignutom napretku u ostvarivanju ciljeva iz lanka 151., ukljuujui demografsko stanje u Uniji. Izvjee dostavlja Europskom parlamentu, Vijeu te Gospodarskom i socijalnom odboru.

lanak 160. (bivi lanak 144. UEZ-a)

116

Vijee, odluujui obinom veinom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, osniva Odbor za socijalnu zatitu sa savjetodavnim ulogom kako bi se promicala suradnja u podruju politika socijalne zatite meu dravama lanicama i s Komisijom. Zadae Odbora su:

pratiti socijalnu situaciju i razvoj politika socijalne zatite u dravama lanicama i u Uniji, poticati razmjenu podataka, iskustava i dobre prakse meu dravama lanicama i s Komisijom, ne dovodei u pitanje lanak 240., u svojem podruju nadlenosti pripremati izvjea, davati miljenja ili obavljati druge poslove na zahtjev Vijea ili Komisije ili na vlastitu inicijativu.

U ispunjavanju svojih zaduenja Odbor uspostavlja odgovarajue kontakte sa socijalnim partnerima. Svaka drava lanica i Komisija imenuju po dva lana Odbora.

lanak 161. (bivi lanak 145. UEZ-a) U svoje godinje izvjee Europskom parlamentu Komisija ukljuuje posebno poglavlje o socijalnom razvoju unutar Unije. Europski parlament moe pozvati Komisiju da izradi izvjee o bilo kojim posebnim problemima vezanima uz socijalne uvjete. GLAVA XI.
EUROPSKI SOCIJALNI FOND

lanak 162. (bivi lanak 146. UEZ-a) Radi poveanja mogunosti zapoljavanja radnika na unutarnjem tritu i time doprinoenja poboljanju ivotnog standarda, osniva se Europski socijalni fond u skladu s nie navedenim odredbama; njegov je cilj olakati zapoljavanje radnika i poveati njihovu zemljopisnu i profesionalnu mobilnost unutar Unije te olakati njihovu prilagodbu industrijskim promjenama i promjenama u proizvodnim sustavima, osobito kroz strukovno osposobljavanje i prekvalifikaciju.

117

lanak 163. (bivi lanak 147. UEZ-a) Fondom upravlja Komisija. U izvravanju ove zadae Komisiji pomae Odbor sastavljen od predstavnika vlada, sindikata i udruga poslodavaca, kojim predsjeda lan Komisije.

lanak 164. (bivi lanak 148. UEZ-a) Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija, donose provedbene uredbe koje se odnose na Europski socijalni fond. GLAVA XII.
OBRAZOVANJE, STRUKOVNO OBRAZOVANJE, MLADI I SPORT

lanak 165. (bivi lanak 149. UEZ-a) 1. Unija doprinosi razvoju kvalitetnog obrazovanja poticanjem suradnje meu dravama lanicama te, ako je to potrebno, podupiranjem i dopunjavanjem njihovih aktivnosti, pri emu u potpunosti potuje odgovornost drava lanica za nastavni sadraj i ustroj obrazovnih sustava te njihovu kulturnu i jezinu raznolikost. Unija doprinosi promidbi europskog sporta, vodei pritom rauna o specifinoj prirodi sporta, njegovim strukturama koje se temelje na dobrovoljnim aktivnostima te njegovoj drutvenoj i obrazovnoj ulozi. 2.

Ciljevi su djelovanja Unije: razvoj europske dimenzije u obrazovanju, osobito nastavom i popularizacijom jezika drava lanica, poticanje mobilnosti studenata i nastavnika, izmeu ostalog, poticanjem akademskog priznavanja istovrijednosti diploma i trajanja studija, promicanje suradnje izmeu obrazovnih ustanova, razvoj razmjene informacija i iskustava u vezi s pitanjima koja su zajednika obrazovnim sustavima drava lanica,

118

poticanje razvoja razmjene mladih i razmjene drutveno-pedagokih radnika te poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom ivotu Europe, poticanje razvoja obrazovanja na daljinu, razvijanje europske dimenzije u sportu promicanjem pravednosti i otvorenosti na sportskim natjecanjima i suradnje meu tijelima odgovornima za sport te zatitom tjelesnog i moralnog integriteta sportaa i sportaica, osobito najmlaih sportaa i sportaica.

3. Unija i drave lanice podupiru suradnju s treim zemljama i meunarodnim organizacijama nadlenima u podruju obrazovanja i sporta, osobito s Vijeem Europe. 4.

Kako bi doprinijelo ostvarivanju ciljeva iz ovog lanka: Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, donosi poticajne mjere, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica, Vijee, na prijedlog Komisije, donosi preporuke.

lanak 166. (bivi lanak 150. UEZ-a) 1. Unija provodi politiku strukovnog osposobljavanja koja podupire i dopunjuje djelovanje drava lanica, pri emu u cijelosti potuje odgovornost drava lanica za sadraj i ustroj strukovnog osposobljavanja. 2.

Djelovanje Unije ima za cilj: olakati prilagodbu industrijskim promjenama, osobito strukovnim osposobljavanjem i prekvalifikacijom, unaprijediti poetno i trajno strukovno osposobljavanje kako bi se olakala strukovna integracija i reintegracija na trite rada, olakati pristup strukovnom osposobljavanju i poticati mobilnost nastavnika i polaznika, a osobito mladih ljudi, poticati suradnju u podruju osposobljavanja izmeu ustanova za obrazovanje ili osposobljavanje i poduze, razviti razmjene informacija i iskustava u vezi s pitanjima koja su zajednika sustavima osposobljavanja u dravama lanicama.

119

3. Unija i drave lanice podupiru suradnju s treim zemljama i meunarodnim organizacijama nadlenima u podruju strukovnog osposobljavanja. 4. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, donose mjere kako bi doprinijeli ostvarivanju ciljeva iz ovog lanka, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica, a Vijee, na prijedlog Komisije, usvaja preporuke. GLAVA XIII.
KULTURA

lanak 167. (bivi lanak 151. UEZ-a) 1. Unija doprinosi procvatu kultura drava lanica, potujui pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost i stavljajui istodobno u prvi plan njihovo zajedniko kulturno naslijee. 2. Djelovanje Unije usmjereno je prema poticanju suradnje izmeu drava lanica te, prema potrebi, podupiranju i dopunjavanju njihovog djelovanja u sljedeim podrujima:

poboljanju poznavanja i popularizacije kulture i povijesti europskih naroda, ouvanju i zatita kulturne batine od europske vanosti, nekomercijalnoj kulturnoj razmjeni, umjetnikom i knjievnom stvaralatvu, ukljuujui i stvaralatvo u audio-vizualnom sektoru.

3. Unija i drave lanice podupiru suradnju s treim zemljama i meunarodnim organizacijama nadlenima u podruju kulture, osobito s Vijeem Europe. 4. U svojem djelovanju na temelju drugih odredaba Ugovor Unija vodi rauna o kulturnim aspektima, posebice radi potovanja i promicanja raznolikosti svojih kultura. 5.

Kako bi doprinijelo ostvarivanju ciljeva iz ovog lanka: Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Odborom regija, donosi poticajne mjere, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica, Vijee, na prijedlog Komisije, donosi preporuke.

120

GLAVA XIV.
JAVNO ZDRAVSTVO

lanak 168. (bivi lanak 152. UEZ-a) 1. U utvrivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije, osigurava se visok stupanj zatite zdravlja ljudi. Djelovanje Unije koje nadopunjuje nacionalne politike usmjereno je prema poboljanju javnog zdravlja, spreavanju tjelesnih i duevnih bolesti i oboljenja te uklanjanju izvora opasnosti za tjelesno i duevno zdravlje. Takvo djelovanje obuhvaa borbu protiv velikih zdravstvenih poasti promicanjem istraivanja njihovih uzroka, prenoenja i prevencije te zdravstvenim obavjeivanjem i obrazovanjem i praenjem, ranim upozoravanjem i suzbijanjem ozbiljnih prekograninih zdravstvenih prijetnji. Unija nadopunjuje djelovanje drava lanica na smanjenju oteenja zdravlja povezanog sa zloporabom droga, ukljuujui obavjeivanje i prevenciju. 2. Unija potie suradnju meu dravama lanicama u podrujima iz ovog lanka te, prema potrebi, prua potporu njihovom djelovanju. Osobito potie suradnju meu dravama lanicama kako bi se poboljala komplementarnost njihovih zdravstvenih slubi u prekograninim podrujima. Povezane s Komisijom drave lanice meusobno koordiniraju svoje politike i programe u podrujima iz stavka 1. U bliskoj suradnji s dravama lanicama Komisija moe pokrenuti svaku inicijativu korisnu za promicanje takve koordinacije, a osobito inicijative kojima je cilj utvrivanje smjernica i pokazatelja, organizacija razmjene najbolje prakse i priprema potrebnih elemenata za periodiko praenje i ocjenu. O tome se u cijelosti izvjeuje Europski parlament. 3. Unija i drave lanice podupiru suradnju s treim zemljama i meunarodnim organizacijama nadlenima u podruju javnog zdravlja. 4. Odstupajui od lanka 2. stavka 5. i lanka 6. toke (a) i u skladu s lankom 4. stavkom 2. tokom (k), Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, doprinose ostvarivanju ciljeva iz ovog lanka u svrhu rjeavanja zajednikih sigurnosnih problema usvajanjem: (a) mjera kojima se utvruju visoki standardi kvalitete i sigurnosti organa i tvari ljudskog podrijetla, krvi i proizvoda od krvi; navedene mjere ne spreavaju nijednu dravu lanicu da zadri ili uvede stroe zatitne mjere;

121

(b) mjera u veterinarskom i fitosanitarnom podruju, kojima je neposredni cilj zatita javnog zdravlja; (c) mjera kojima se utvruju visoki standardi kvalitete i sigurnosti uporabe lijekova i medicinskih proizvoda. 5. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, mogu usvajati i poticajne mjere iji je cilj tititi i poboljati zdravlje ljudi, posebno suzbijati teke bolesti koje se ire preko granica, mjere povezane s nadzorom ozbiljne prekogranine ugroenosti zdravlja i ranim izvjeivanjem o toj ugroenosti te mjere iji je izravni cilj zatita javnog zdravlja u odnosu na duhan i zlouporabu alkohola, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. 6. Vijee, na prijedlog Komisije, moe donositi i preporuke u svrhe odreene ovim lankom. 7. Pri djelovanju Unije potuje se odgovornost drava lanica za utvrivanje njihove zdravstvene politike i organizaciju i pruanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zatite. Odgovornosti drava lanica ukljuuju upravljanje zdravstvenim uslugama i zdravstvenom zatitom te raspodjelu dodijeljenih im sredstava. Mjere iz stavka 4. toke (a) ne utjeu na nacionalne odredbe o doniranju ili medicinskoj uporabi organa i krvi. GLAVA XV.
ZATITA POTROAA

lanak 169. (bivi lanak 153. UEZ-a) 1. Radi promicanja interesa potroaa i osiguranja visokog stupnja zatite potroaa, Unija doprinosi zatiti zdravlja, sigurnosti i ekonomskih interesa potroaa, kao i promicanju njihova prava na obavijetenost, obrazovanje i organiziranje u svrhu zatite njihovih interesa. 2. Unija doprinosi ostvarivanju ciljeva iz stavka 1.:

(a) mjerama usvojenima na temelju lanka 114. u kontekstu ostvarenja unutarnjeg trita; (b) mjerama kojima se podupire, dopunjuje i nadzire politika koju vode drave lanice. 3. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, usvajaju mjere iz stavka 2. toke (b).

122

4. Mjere usvojene na temelju stavka 3. ne spreavaju ni jednu dravu lanicu da zadri ili uvede stroe zatitne mjere. Te mjere moraju biti u skladu s Ugovorima. O tim se mjerama obavjeuje Komisiju. GLAVA XVI.
TRANSEUROPSKE MREE

lanak 170. (bivi lanak 154. UEZ-a) 1. Kako bi pomogla ostvarivanju ciljeva iz lanaka 26. i 174. te kako bi graanima Unije, gospodarskim subjektima te regionalnim i lokalnim zajednicama omoguila da ostvare punu korist iz uspostave podruja bez unutarnjih granica, Unija doprinosi uspostavi i razvoju transeuropskih mrea na podruju prometa, telekomunikacija i energetske infrastrukture. 2. U okviru sustava otvorenih i konkurentnih trita, djelovanje Unije ima za cilj promicati meupovezanost i meudjelovanje mrea pojedinih drava lanica te njihovu dostupnost. Unija osobito vodi rauna o potrebi povezivanja otonih regija, regija bez izlaza na more i rubnih regija sa sredinjim regijama Unije.

lanak 171. (bivi lanak 155. UEZ-a) 1.

Radi ostvarivanja ciljeva iz lanka 170. Unija: utvruje niz smjernica koje obuhvaaju ciljeve, prioritete i osnovne crte mjera predvienih u podruju transeuropskih mrea; tim se smjernicama odreuju projekti od zajednikog interesa, provodi sve mjere koje se eventualno pokau potrebnima za omoguavanje meudjelovanja mrea, osobito u podruju tehnike standardizacije, moe podupirati projekte od zajednikog interesa koje podupiru drave lanice, a koji su utvreni u okviru smjernica iz prve alineje, osobito putem studija izvedivosti, kreditnih jamstava ili subvencioniranja kamatnih stopa; Unija moe i putem Kohezijskog fonda osnovanog u skladu s lankom 177., doprinijeti financiranju odreenih projekata u dravama lanicama u podruju prometne infrastrukture.

U svojem djelovanju Unija uzima u obzir potencijalnu ekonomsku odrivost projekata. 2. Drave lanice u suradnji s Komisijom meusobno koordiniraju politike koje se provode na dravnoj razini, a koje bi mogle bitno utjecati na ostvarivanje ciljeva iz lanka

123

170. U bliskoj suradnji s dravom lanicom Komisija moe poduzeti bilo koju inicijativu korisnu za promicanje takve koordinacije. Unija moe odluiti o suradnji s treim zemljama na promicanju projekata od zajednikog interesa i o osiguravanju meudjelovanja mrea.

lanak 172. (bivi lanak 156. UEZ-a) Smjernice i ostale mjere iz lanka 171 stavka 1. Europski parlament i Vijee usvajaju odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija. Za smjernice i projekte u zajednikom interesu koji se odnose na dravno podruje neke drave lanice potrebno je odobrenje dotine drave lanice. GLAVA XVII.
INDUSTRIJA

lanak 173. (bivi lanak 157. UEZ-a) 1. Unija i drave lanice osiguravaju potrebne uvjete za konkurentnost industrije Unije.

U tu svrhu, u skladu sa sustavom otvorenih i konkurentnih trita, njihovo je djelovanje usmjereno prema:

ubrzanju prilagodbe industrije strukturnim promjenama, poticanju okruenja pogodnog za inicijativu i razvoj poduzetnika, osobito malih i srednjih poduzetnika, irom Unije, poticanju okruenja pogodnog za suradnju meu poduzetnicima, podupiranju boljeg iskoritavanja industrijskog potencijala politika inovacije, istraivanja i tehnolokog razvoja.

2. Drave se lanice u suradnji s Komisijom meusobno savjetuju te, prema potrebi, koordiniraju svoje djelovanje. Komisija moe poduzeti bilo koju inicijativu korisnu za promicanje takve koordinacije, osobito inicijative kojima je cilj utvrivanje smjernica i pokazatelja, organizacija razmjene najbolje prakse i priprema potrebnih elemenata za periodiko praenje i ocjenu. O tome se u cijelosti izvjeuje Europski parlament.

124

3. Unija doprinosi ostvarivanju ciljeva odreenih stavkom 1. kroz politike i aktivnosti koje provodi na temelju ostalih odredaba Ugovor. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, mogu odluiti o posebnim mjerama koje podupiru djelovanje poduzeto u dravama lanicama radi ostvarivanja ciljeva odreenih stavkom 1., pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. Ova glava ne predstavlja temelj za uvoenje bilo kakve mjere od strane Unije, koja bi mogla dovesti do naruavanja trinog natjecanja ili koja sadri porezne odredbe ili odredbe koje se odnose na prava i interese zaposlenih osoba. GLAVA XVIII.
EKONOMSKA, SOCIJALNA I TERITORIJALNA KOHEZIJA

lanak 174. (bivi lanak 158. UEZ-a) Radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja Unija razvija i provodi aktivnosti koje vode jaanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Unija e osobito nastojati smanjiti razlike meu razliitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem poloaju. Meu dotinim regijama posebna se pozornost poklanja ruralnim podrujima, podrujima zahvaenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izloene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim potekoama, kao to su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoom naseljenosti te otoci, pogranine i planinske regije.

lanak 175. (bivi lanak 159. UEZ-a) Drave lanice provode svoje ekonomske politike i koordiniraju ih tako da ostvaruju i ciljeve odreene lankom 174. Oblikovanje i provedba politika i djelovanja Unije i provedba unutarnjeg trita vode rauna o ciljevima odreenima u lanku 174. i doprinose njihovom ostvarenju. Jednako tako Unija podupire ostvarivanje tih ciljeva svojim djelovanjem kroz strukturne fondove (Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponenta za smjernice; Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj), Europsku investicijsku banku i ostale postojee financijske instrumente. Svake tri godine Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeu, Gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija izvjee o napretku postignutom u ostvarivanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te o nainu na koji su tomu doprinijela razliita

125

sredstva predviena ovim lankom. To je izvjee, prema potrebi, popraeno odgovarajuim prijedlozima. Ako se pokae potreba za odreenim posebnim djelovanjima izvan okvira fondova, Vijee moe, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, odluiti o takvim djelovanjima, ne dovodei pritom u pitanje mjere donesene u okviru drugih politika Unije.

lanak 176. (bivi lanak 160. UEZ-a) Europski fond za regionalni razvoj namijenjen je pomoi pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteenosti u Uniji sudjelovanjem u razvoju i strukturnoj prilagodbi razvojno zaostalih regija te u preobrazbi industrijskih podruja u nazadovanju.

lanak 177. (bivi lanak 161. UEZ-a) Ne dovodei u pitanje lanak 178., Europski parlament i Vijee, uredbama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i savjetovanjem s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, poblie odreuju zadae, prioritetne ciljeve i ustroj strukturnih fondova, to moe ukljuivati i udruivanje fondova. Opa pravila koja se primjenjuju na fondove i odredbe potrebne kako bi se osigurala njihova uinkovitost i meusobna usklaenost te usklaenost s drugim postojeim financijskim instrumentima takoer se odreuju istim postupkom. Kohezijski fond osnovan u skladu s istim postupkom osigurava financijski doprinos za projekte povezane s okoliem i transeuropskim mreama u podruju prometne infrastrukture.

lanak 178. (bivi lanak 162. UEZ-a) Provedbene uredbe koje se odnose na Europski fond za regionalni razvoj donose Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija. lanci 43. i 164. i dalje se primjenjuju na Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponentu za smjernice, i na Europski socijalni fond.

126

GLAVA XIX.
ISTRAIVANJE I TEHNOLOKI RAZVOJ TE SVEMIR

lanak 179. (bivi lanak 163. UEZ-a) 1. Cilj je Unije jaati svoje znanstvene i tehnoloke temelje ostvarivanjem europskog istraivakog prostora u kojem e istraivai, znanstvene spoznaje i tehnologija slobodno cirkulirati, i poticati je kako bi postala konkurentnija, ukljuujui u svojoj industriji, te istodobno promicati sve istraivake djelatnosti koje se na temelju ostalih poglavlja Ugovor smatraju potrebnima. 2. U tu svrhu Unija potie poduzetnike irom Unije, ukljuujui male i srednje poduzetnike, istraivake centre i sveuilita, u njihovim visokokvalitetnim istraivakim i tehnoloko-razvojnim djelatnostima; podupire njihove napore koje ulau u meusobnu suradnju i to poglavito kako bi istraivaima omoguila da slobodno surauju s istraivaima iz drugih zemalja, a poduzeima da u cijelosti iskoriste potencijal unutarnjeg trita, osobito otvaranjem nacionalnih javnih nabava, utvrivanjem zajednikih standarda i uklanjanjem zakonskih i poreznih prepreka toj suradnji. 3. O svim se aktivnostima Unije koje su predviene Ugovorima u podruju istraivanja i tehnolokog razvoja, ukljuujui demonstracijske projekte, te o njihovoj provedbi, odluuje u skladu s odredbama ove glave.

lanak 180. (bivi lanak 164. UEZ-a) Radi ostvarivanja tih ciljeva Unija provodi sljedee aktivnosti kojima nadopunjuje aktivnosti koje se provode u dravama lanicama: (a) provedba istraivakih, tehnoloko-razvojnih i demonstracijskih programa promicanjem suradnje s poduzetnicima, istraivakim centrima i sveuilitima te njihove meusobne suradnje; (b) poticanje suradnje s treim zemljama i meunarodnim organizacijama u istraivakom, tehnoloko-razvojnom i demonstracijskom podruju Unije; (c) irenje i vrednovanje rezultata u istraivakim, tehnoloko-razvojnim i demonstracijskim aktivnostima Unije; (d) poticanje usavravanja i pokretljivosti istraivaa u Uniji.

127

lanak 181. (bivi lanak 165. UEZ-a) 1. Unija i drave lanice koordiniraju svoje aktivnosti istraivanja i tehnolokog razvoja kako bi se osigurala koherentnost politika pojedinih drava i politike Unije. 2. U bliskoj suradnji s dravom lanicom, Komisija moe pokrenuti svaku korisnu inicijativu radi promicanja koordinacije iz stavka 1, osobito inicijative kojima je cilj utvrivanje smjernica i pokazatelja, organizacija razmjene najbolje prakse i priprema potrebnih elemenata za periodiko praenje i ocjenu. O tome se u cijelosti izvjeuje Europski parlament.

lanak 182. (bivi lanak 166. UEZ-a) 1. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, usvajaju viegodinji okvirni program kojim se odreuju sve aktivnosti Unije. Tim se okvirnim programom:

odreuju znanstveni i tehnoloki ciljevi koje treba postii kroz aktivnosti predviene lankom 180. te se utvruju odgovarajui prioriteti, opisuju te aktivnosti u opim crtama, utvruje najvii ukupni iznos i detaljna pravila financijskog sudjelovanja Unije u okvirnom programu te odgovarajue udjele u svakoj predvienoj aktivnosti. Okvirni se program prilagoava ili dopunjuje kako se stanje mijenja.

2.

3. Okvirni se program provodi kroz posebne programe razvijene u okviru svake aktivnosti. Svakim se posebnim programom utvruju detaljna pravila za njegovu provedbu, odreuje se njegovo trajanje te se predviaju sredstva koja se smatraju potrebnima. Zbroj iznosa koji se smatraju nunima, utvrenih u okviru posebnih programa, ne moe biti vei od sveukupnog najvieg iznosa utvrenog za okvirni program i svaku pojedinu aktivnost. 4. Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, usvaja posebne programe. 5. Kao dopuna aktivnostima planiranima u viegodinjem okvirnom programu, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, utvruju mjere koje su potrebne za provedbu europskog istraivakog prostora.

128

lanak 183. (bivi lanak 167. UEZ-a) Radi provedbe viegodinjeg okvirnog programa Unija utvruje:

pravila za sudjelovanje poduzetnika, istraivakih centara i sveuilita, pravila kojima se ureuje irenje rezultata istraivanja.

lanak 184. (bivi lanak 168. UEZ-a) Tijekom provedbe viegodinjeg okvirnog programa moe se odluiti o dodatnim programima koji predviaju sudjelovanje samo odreenih drava lanica koje e ih financirati uz mogue sudjelovanje Unije. Unija utvruje pravila koja se primjenjuju na dodatne programe, osobito u pogledu irenja znanja i pristupa ostalih drava lanica.

lanak 185. (bivi lanak 169. UEZ-a) Tijekom provedbe viegodinjeg okvirnog programa Unija u dogovoru s dotinim dravama lanicama moe predvidjeti sudjelovanje u programima za istraivanje i razvoj koje poduzima vie drava lanica, ukljuujui i sudjelovanje u strukturama stvorenim za provedbu tih programa.

lanak 186. (bivi lanak 170. UEZ-a) Tijekom provedbe viegodinjeg okvirnog programa, Unija moe u polju svojih istraivakih, tehnoloko-razvojnih i demonstracijskih aktivnosti predvidjeti suradnju s treim zemljama ili meunarodnim organizacijama. Pojedinosti te suradnje mogu biti predmetom sporazuma izmeu Unije i dotinih treih strana.

129

lanak 187. (bivi lanak 171. UEZ-a) Unija moe osnovati zajednika poduzea ili bilo koju drugu strukturu potrebnu za uinkovito provoenje svojih istraivakih, tehnoloko-razvojnih i demonstracijskih programa.

lanak 188. (bivi lanak 172. UEZ-a) Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim i socijalnim odborom, donosi odredbe iz lanka 187. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, donose odredbe iz lanaka 183., 184. i 185. Za usvajanje dodatnih programa zahtijeva se suglasnost dotinih drava lanica.

lanak 189. 1. Za promicanje znanstvenog i tehnikog napretka, industrijske konkurentnosti i provedbe svojih politika, Unija oblikuje europsku svemirsku politiku. U tu svrhu, ona moe promicati zajednike inicijative, podupirati istraivanja i tehnoloki razvoj te koordinirati napore potrebne za istraivanje i iskoritavanje svemira. 2. Kako bi doprinijeli ostvarenju ciljeva iz stavka 1., Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju potrebne mjere koje mogu biti u obliku europskog svemirskog programa, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. 3. 4. Unija uspostavlja sve odgovarajue odnose s Europskom svemirskom agencijom. Ovim se lankom ne dovode u pitanje ostale odredbe ove glave.

lanak 190. (bivi lanak 173. UEZ-a) Poetkom svake godine, Komisija dostavlja izvjee Europskom parlamentu i Vijeu. Izvjee sadrava podatke o aktivnostima istraivanja i tehnolokog razvoja i o irenju rezultata tih aktivnosti u prethodnoj godini te program rada za tekuu godinu.

130

GLAVA XX.
OKOLI

lanak 191. (bivi lanak 174. UEZ-a) 1.

Politika Unije u podruju okolia doprinosi ostvarivanju sljedeih ciljeva: ouvanju, zatiti i poboljanju kvalitete okolia, zatiti ljudskog zdravlja, razboritom i racionalnom koritenju prirodnih bogatstava, promicanju mjera na meunarodnoj razini za rjeavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okolia, a osobito borbi protiv klimatskih promjena.

2. Politika Unije u podruju okolia usmjerena je prema postizanju visokog stupnja zatite, uzimajui u obzir raznolike prilike u razliitim regijama Unije. Temelji se na naelu opreznosti te na naelu preventivnog djelovanja, naelu da se teta nanesena okoliu popravlja ponajprije na samom izvoru te na naelu da oneiiva plaa. S tim u vezi mjere usklaivanja kojima se odgovara na zahtjeve zatite okolia ukljuuju, kada je to primjereno, zatitnu klauzulu kojom se dravama lanicama omoguuje da iz neekonomskih razloga zatite okolia poduzmu privremene mjere koje podlijeu inspekcijskom postupku Unije. 3.

Pri oblikovanju politike u podruju okolia Unija uzima u obzir: dostupne znanstvene i tehnike podatke, uvjete okolia u razliitim regijama Unije, mogue koristi i trokove djelovanja odnosno nedjelovanja, ekonomski i socijalni razvoj Unije u cjelini i uravnoteeni razvoj njezinih regija.

4. U okviru svojih nadlenosti Unija i drave lanice surauju s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacijama. Aranmani za suradnju Unije mogu biti predmetom sporazuma izmeu Unije i dotinih treih strana. Prethodnim podstavkom ne dovodi se u pitanje nadlenost drava lanica za voenje pregovora u okviru meunarodnih tijela i sklapanje meunarodnih sporazuma.

131

lanak 192. (bivi lanak 175. UEZ-a) 1. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, odluuju o aktivnostima koje Unija poduzima radi ostvarivanja ciljeva iz lanka 191. 2. Odstupajui od postupka odluivanja predvienog stavkom 1. i ne dovodei u pitanje lanak 114., Vijee, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, usvaja: (a) odredbe prvenstveno fiskalne prirode; (b) mjere koje utjeu na: prostorno planiranje, kvantitativno gospodarenje vodnim resursima ili, neposredno ili posredno, na dostupnost tih resursa, uporabu zemljita, osim gospodarenja otpadom; (c) mjere koje znatno utjeu na izbor drave lanice izmeu razliitih energetskih izvora i ope strukture njezine opskrbe energijom. Vijee, odluujui jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, moe odluiti da se na pitanja iz prvog podstavka primjenjuje redovni zakonodavni postupak. 3. Ope programe djelovanja kojima se odreuju prioritetni ciljevi Europski parlament i Vijee usvajaju odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija. Mjere potrebne za provedbu tih programa usvajaju se pod uvjetima iz stavka 1. ili 2., ovisno o sluaju. 4. Ne dovodei u pitanje pojedine mjere koje je usvojila Unija, drave lanice financiraju i provode politiku zatite okolia. 5. Ne dovodei u pitanje naelo da oneiiva plaa, ako mjera koja se temelji na odredbama stavka 1. ukljuuje nerazmjerno visoke trokove za tijela javne vlasti neke drave lanice, takvom se mjerom utvruju odgovarajue odredbe u obliku:

privremenih odstupanja i/ili financijske potpore iz Kohezijskog fonda osnovanog u skladu s lankom 177.

132

lanak 193. (bivi lanak 176. UEZ-a) Zatitne mjere usvojene u skladu s lankom 192. ne spreavaju ni jednu dravu lanicu da zadri ili uvede stroe zatitne mjere. Te mjere moraju biti u skladu s Ugovorima. Komisiju se obavjeuje o tim mjerama. GLAVA XXI.
ENERGIJA

lanak 194. 1. U kontekstu uspostavljanja i funkcioniranja unutarnjeg trita i u pogledu potrebe za ouvanjem i unapreenjem okolia, cilj je energetske politike Unije u duhu solidarnosti meu dravama lanicama: (a) osigurati funkcioniranje energetskog trita; (b) osigurati sigurnost opskrbe energijom u Uniji; (c) promicati energetsku uinkovitost i utedu energije te razvoj novih i obnovljivih oblika energije te (d) promicati meupovezanost energetskih mrea. 2. Ne dovodei u pitanje primjenu ostalih odredaba Ugovor, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju mjere potrebne za ostvarenje ciljeva iz stavka 1. Te se mjere usvajaju nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija. Te mjere ne utjeu na pravo drave lanice da utvruje uvjete za iskoritavanje svojih energetskih resursa, svoj izbor meu razliitim izvorima energije i opu strukturu svoje opskrbe energijom, ne dovodei u pitanje lanak 192. stavak 2. toku (c). 3. Odstupajui od stavka 2., Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, utvruje mjere navedene u njemu ako su one prvenstveno fiskalne naravi.

133

GLAVA XXII.
TURIZAM

lanak 195. 1. Unija dopunjuje djelovanje drava lanica u sektoru turizma, osobito promicanjem konkurentnosti poduzea Unije u tom sektoru. U tu svrhu djelovanje Unije ima za cilj: (a) poticati stvaranje okruenja koje pogoduje razvoju poduzetnika u tom sektoru; (b) promicati suradnju meu dravama lanicama, ponajprije razmjenom dobre prakse. 2. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju posebne mjere za dopunjavanje djelovanja unutar drava lanica radi postizanja ciljeva iz ovog lanka, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. GLAVA XXIII.
CIVILNA ZATITA

lanak 196. 1. Unija potie suradnju meu dravama lanicama kako bi poboljala uinkovitost sustav za spreavanje prirodnih nepogoda i nesrea izazvanih ljudskim djelovanjem i zatitu od njih. Djelovanje Unije ima za cilj: (a) poduprijeti i dopuniti djelovanje drava lanica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u pogledu spreavanja rizika, pripremom osoblja civilne zatite i reagiranjem na prirodne nepogode i nesree izazvane ljudskim djelovanjem unutar Unije; (b) promicati brzu i uinkovitu operativnu suradnju unutar Unije meu nacionalnim slubama za civilnu zatitu; promicati dosljednost djelovanja civilne zatite na meunarodnoj razini. 2. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju potrebne mjere kako bi pomogli u ostvarivanju ciljeva iz stavka 1., pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica.

134

GLAVA XXIV.
ADMINISTRATIVNA SURADNJA

lanak 197. 1. Uinkovita provedba prava Unije od strane drava lanica, koja je bitna za pravilno funkcioniranje Unije, smatra se pitanjem od zajednikog interesa. 2. Unija moe poduprijeti napore koje drave lanice ulau kako bi poboljale svoju administrativnu sposobnost za provedbu prava Unije. Takvo djelovanje moe ukljuivati olakavanje razmjene informacija i javnih slubenika kao i podupiranje programa osposobljavanja. Nijedna drava lanica nije obvezna koristiti se tom potporom. Europski parlament i Vijee, odluujui uredbama u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, u tu svrhu utvruju potrebne mjere, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica. 3. Ovim se lankom ne dovode u pitanje obveze drava lanica da provode pravo Unije ili nadlenosti i dunosti Komisije. Njime se ne dovode u pitanje ni ostale odredbe Ugovor kojima se predvia administrativna suradnja meu dravama lanicama te izmeu njih i Unije. DIO ETVRTI PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA

lanak 198. (bivi lanak 182. UEZ-a) Drave lanice suglasne su da se Uniji pridrue neeuropske zemlje i podruja koja imaju posebne odnose s Danskom, Francuskom, Nizozemskom i Ujedinjenom Kraljevinom. Te zemlje i podruja (dalje u tekstu: zemlje i podruja) navedeni su u Prilogu II. Svrha pridruivanja jest promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja tih zemalja i podruja te uspostava bliskih gospodarskih odnosa izmeu njih i Unije u cjelini. Sukladno naelima odreenima u preambuli ovog Ugovora, pridruivanje u prvom redu slui promicanju interesa i napretka stanovnika tih zemalja i podruja, kako bi ih se povelo ka gospodarskoj, socijalnoj i kulturnoj razvijenosti kojoj tee.

lanak 199. (bivi lanak 183. UEZ-a) Pridruivanje ima sljedee ciljeve:

135

1. Drave lanice na trgovinu s tim zemljama i podrujima primjenjuju isti tretman koji na temelju Ugovor odobravaju jedna drugoj. 2. Svaka zemlja ili podruje primjenjuje na trgovinu s dravama lanicama i s ostalim zemljama i podrujima isti tretman koji primjenjuje i prema europskoj dravi s kojom ima posebne odnose. 3. Drave lanice sudjeluju u ulaganjima potrebnima za postupni razvoj tih zemalja i podruja. 4. Sve fizike i pravne osobe koje su dravljani drave lanice ili jedne od zemalja i podruja mogu ravnopravno sudjelovati u javnim nadmetanjima i nabavama za ulaganja koja financira Unija. 5. U meusobnim odnosima drava lanica i zemalja i podruja pravo poslovnog nastana dravljana te trgovakih drutava ureuje se sukladno odredbama i postupcima utvrenima u poglavlju koje se odnosi na pravo poslovnog nastana, i to na nediskriminirajuoj osnovi i podlono posebnim odredbama utvrenima na temelju lanka 203.

lanak 200. (bivi lanak 184. UEZ-a) 1. Carine na uvoz robe podrijetlom iz tih zemalja i podruja u drave lanice zabranjuju se sukladno zabrani carina meu dravama lanicama, u skladu s odredbama Ugovor. 2. Carine na uvoz u svaku zemlju ili podruje iz drava lanica ili iz drugih zemalja ili podruja zabranjuju se sukladno odredbama lanka 30. 3. Meutim, te zemlje i podruja mogu uvesti carine koje su potrebne za njihov razvoj i industrijalizaciju ili za financiranje njihovog prorauna. Carine iz prethodnog podstavka ne smiju prelaziti razinu onih koje su uvedene za uvoz proizvoda iz drave lanice s kojom svaka zemlja ili podruje ima posebne odnose. 4. Stavak 2. ne primjenjuje se na zemlje i podruja koja zbog svojih posebnih meunarodnih obveza ve primjenjuju nediskriminirajuu carinsku tarifu. 5. Uvoenje ili bilo kakva promjena carina na robu uvezenu u zemlje i podruja ne dovodi ni de iure niti de facto do bilo kakve neposredne ili posredne diskriminacije meu uvozima iz razliitih drava lanica.

lanak 201. (bivi lanak 185. UEZ-a)

136

Ako bi visina carina koje se na robu iz tree zemlje primjenjuju pri ulasku u neku zemlju ili podruje mogla nakon primjene odredaba lanka 200. stavka 1. prouzroiti preusmjeravanje trgovinskih tokova na tetu bilo koje drave lanice, ta drava lanica moe zahtijevati od Komisije da ostalim dravama lanicama predloi mjere potrebne za popravljanje stanja.

lanak 202. (bivi lanak 186. UEZ-a) Pridravajui se odredba koje se odnose na javno zdravstvo, javnu sigurnost ili javni poredak, sloboda kretanja radnika iz zemalja i podruja unutar drava lanica, kao i radnika iz drava lanica unutar zemalja i podruja, ureuje se aktima usvojenima u skladu s lankom 203.

lanak 203. (bivi lanak 187. UEZ-a) Vijee, odluujui jednoglasno na prijedlog Komisije, na temelju iskustva steenog povezivanjem zemalja i podruja sa Unijom i na temelju naela odreenih Ugovorima, donosi odredbe koje sadre detaljna pravila i postupak za povezivanje zemalja i podruja s Unijom. Kad Vijee u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom usvaja dotine odredbe, ono odluuje jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

lanak 204. (bivi lanak 188. UEZ-a) Odredbe lanaka 198. do 203. primjenjuju se na Grenland, podlono posebnim odredbama za Grenland utvrenima u Protokolu o posebnim aranmanima za Grenland koji je priloen Ugovorima. DIO PETI VANJSKO DJELOVANJE UNIJE GLAVA I. OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE

lanak 205. Djelovanje Unije na meunarodnoj sceni na temelju ovog dijela vodi se naelima, ostvaruje ciljeve i provodi se u skladu s opim odredbama utvrenima u poglavlju 1. glave V. Ugovora o Europskoj uniji.

137

GLAVA II.
ZAJEDNIKA TRGOVINSKA POLITIKA

lanak 206. (bivi lanak 131. UEZ-a) Uspostavom carinske unije u skladu s lancima 28. do 32., Unija u zajednikom interesu doprinosi skladnom razvoju svjetske trgovine, postupnom ukidanju ogranienja meunarodne trgovine i izravnih stranih ulaganja te smanjenju carinskih i ostalih prepreka.

lanak 207. (bivi lanak 133. UEZ-a) 1. Zajednika trgovinska politika temelji se na jedinstvenim naelima, osobito u odnosu na promjene carinskih stopa, sklapanje carinskih i trgovinskih sporazuma o trgovini robom i uslugama te komercijalne aspekte intelektualnog vlasnitva, izravna strana ulaganja i postizanje ujednaenosti mjera liberalizacije, izvoznu politiku i mjere za zatitu trgovine poput onih koje se poduzimaju u sluaju dampinga ili subvencija. Zajednika trgovinska politika vodi se u kontekstu naela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije. 2. Europski parlament i Vijee, odluujui uredbama u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere kojima se utvruje okvir za provedbu zajednike trgovinske politike. 3. Kad je potrebno pregovarati o sporazumima s jednom ili vie treih zemalja ili meunarodnih organizacija i te sporazume sklapati primjenjuje se lanak 218., pridravajui se posebnih odredaba ovog lanka. Komisija daje preporuke Vijeu, koje ju ovlauje da zapone potrebne pregovore. Vijee i Komisija su odgovorni za osiguravanje usklaenosti sporazuma o kojima se pregovara s unutarnjim politikama i pravilima Unije. Te pregovore vodi Komisija uz savjetovanje s posebnim odborom koji imenuje Vijee i koji pomae Komisiji u obavljanju te zadae te u okviru direktiva koje joj moe uputiti Vijee. O tijeku pregovora Komisija redovito izvjeuje posebni odbor i Europski parlament. 4. U pogledu pregovora i sklapanja sporazum iz stavka 3. Vijee odluuje kvalificiranom veinom. U pogledu pregovora i sklapanja sporazum u podrujima trgovine uslugama i komercijalnih aspekata intelektualnog vlasnitva kao i izravnih stranih ulaganja, Vijee odluuje jednoglasno ako ti sporazumi sadravaju odredbe za koje je potrebna jednoglasnost pri donoenju unutarnjih pravila.

138

Vijee odluuje jednoglasno i u pogledu pregovora i sklapanja sporazum: (a) u podruju trgovine kulturnim i audiovizualnim uslugama ako postoji opasnost da bi ti sporazumi mogli dovesti u pitanje kulturnu i jezinu raznolikost Unije; (b) u podruju trgovine socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim uslugama ako postoji opasnost da bi ti sporazumi mogli ozbiljno naruiti nacionalno ureenje tih usluga i dovesti u pitanje odgovornost drava lanica za njihovo pruanje. 5. Pregovori i sklapanje meunarodnih sporazuma u podruju prometa podlijeu glavi VI. treeg dijela i lanku 218. 6. Izvravanje nadlenosti dodijeljenih ovim lankom u podruju zajednike trgovinske politike ne utjee na razgranienje nadlenosti izmeu Unije i drava lanica te ne dovodi do usklaivanja zakonskih i drugih odredaba drava lanica ako je Ugovorima iskljueno takvo usklaivanje. GLAVA III. SURADNJA S TREIM ZEMLJAMA I HUMANITARNA POMO POGLAVLJE 1. RAZVOJNA SURADNJA

lanak 208. (bivi lanak 177. UEZ-a) 1. Politika Unije u podruju razvojne suradnje provodi se u okviru naela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije. Politika razvojne suradnje Unije i politike razvojne suradnje drava lanica meusobno se dopunjuju i jaaju. Glavni cilj politike razvojne suradnje Unije je smanjenje i dugorono iskorjenjivanje siromatva. Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju. 2. Unija i drave lanice potuju preuzete obveze i vode rauna o ciljevima koje su odobrile u okviru Ujedinjenih naroda i ostalih nadlenih meunarodnih organizacija.

lanak 209. (bivi lanak 179. UEZ-a) 1. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere potrebne za provedbu politike razvojne suradnje, koje se mogu

139

odnositi na viegodinje programe suradnje sa zemljama u razvoju ili na tematski usmjerene programe. 2. Unija moe s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacijama sklopiti bilo kakav sporazum kojim se pomae postizanje ciljeva iz lanka 21. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 208. ovog Ugovora. Prvim podstavkom ne dovodi se u pitanje nadlenost drava lanica za voenje pregovora u okviru meunarodnih tijela i sklapanje sporazuma. 3. Europska investicijska banka doprinosi provedbi mjera iz stavka 1., sukladno pravilima utvrenima njezinim Statutom.

lanak 210. (bivi lanak 180. UEZ-a) 1. Radi promicanja komplementarnosti i uinkovitosti njihova djelovanja, Unija i drave lanice koordiniraju svoje politike razvojne suradnje i meusobno se savjetuju, ukljuujui i u okviru meunarodnih organizacija i meunarodnih konferencija, o svojim programima pomoi. One mogu poduzeti zajednike aktivnosti. Drave lanice doprinose, ako je to potrebno, provedbi programa pomoi Unije. 2. Komisija moe pokrenuti svaku korisnu inicijativu radi promicanja koordinacije iz stavka 1.

lanak 211. (bivi lanak 181. UEZ-a) U okviru svojih nadlenosti Unija i drave lanice surauju s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacijama. POGLAVLJE 2.
GOSPODARSKA, FINANCIJSKA I TEHNIKA SURADNJA S TREIM ZEMLJAMA

lanak 212. (bivi lanak 181.a UEZ-a) 1. Ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, osobito lanke 208. do 211., Unija provodi mjere gospodarske, financijske i tehnike suradnje, ukljuujui pruanje pomoi, osobito financijske pomoi, treim zemljama koje nisu zemlje u razvoju. Te su mjere u skladu

140

s razvojnom politikom Unije i provode se u okviru naela i ciljeva njezinog vanjskog djelovanja. Djelovanja Unije i drava lanica meusobno se dopunjuju i jaaju. 2. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere potrebne za provedbu stavka 1. 3. U okviru svojih nadlenosti Unija i drave lanice surauju s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacijama. Aranmani za suradnju Unije mogu biti predmetom sporazuma izmeu Unije i dotinih treih strana. Prvim podstavkom ne dovodi se u pitanje nadlenost drava lanica za voenje pregovora u okviru meunarodnih tijela i sklapanje meunarodnih sporazuma.

lanak 213. Kad situacija u nekoj treoj zemlji zahtijeva urnu financijsku pomo Unije, Vijee, na prijedlog Komisije, usvaja potrebne odluke. POGLAVLJE 3.
HUMANITARNA POMO

lanak 214. 1. Aktivnosti Unije u podruju humanitarne pomoi provode se u okviru naela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije. Te su aktivnosti namijenjene pruanju ad hoc pomoi i potpore i zatite ljudima u treim zemljama koji su rtve prirodnih nepogoda i nesrea izazvanih ljudskim djelovanjem, radi ispunjavanja humanitarnih potreba koje proizlaze iz tih razliitih situacija. Mjere Unije i drava lanica meusobno se dopunjuju i jaaju. 2. Aktivnosti humanitarne pomoi provode se u skladu s naelima meunarodnog prava i naelima nepristranosti, neutralnosti i zabrane diskriminacije. 3. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju mjere kojima se odreuje okvir u kojem se provode aktivnosti humanitarne pomoi Unije. 4. Unija moe s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacijama sklopiti bilo kakav sporazum kojim se pomae postizanje ciljeva iz stavka 1. i lanka 21. Ugovora o Europskoj uniji. Prvim podstavkom ne dovodi se u pitanje nadlenost drava lanica za voenje pregovora u okviru meunarodnih tijela i sklapanje sporazuma. 5. Radi uspostave okvira za zajednike doprinose mladih Europljana aktivnostima humanitarne pomoi Unije osniva se Europsko volontersko tijelo za humanitarnu pomo.

141

Europski parlament i Vijee, uredbama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju pravila i postupke za djelovanje Tijela. 6. Komisija moe pokrenuti svaku inicijativu korisnu za promicanje koordinacije izmeu djelovanja Unije i djelovanja drava lanica kako bi poveala uinkovitost i komplementarnost mjera humanitarne pomoi na razini Unije i na nacionalnoj razini. 7. Unija osigurava da su njezine aktivnosti humanitarne pomoi koordinirane i usklaene s aktivnostima meunarodnih organizacija i tijela, osobito onih koji su sastavni dio sustava Ujedinjenih naroda. GLAVA IV.
MJERE OGRANIAVANJA

lanak 215. (bivi lanak 301. UEZ-a) 1. Kada se odlukom usvojenom u skladu s poglavljem 2. glave V. Ugovora o Europskoj uniji predvia prekid ili djelomino ili potpuno smanjenje gospodarskih i financijskih odnosa s jednom ili vie treih zemalja, Vijee, odluujui kvalificiranom veinom na zajedniki prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije, usvaja potrebne mjere. O tome izvjeuje Europski parlament. 2. Kada je to predvieno odlukom donesenom u skladu s poglavljem 2. glave V. Ugovora o Europskoj uniji, Vijee moe usvojiti mjere ograniavanja na temelju postupka iz stavka 1. protiv fizikih ili pravnih osoba i skupina ili nedravnih subjekata. 3. Akti iz ovog lanka ukljuuju potrebne odredbe o pravnim jamstvima. GLAVA V.
MEUNARODNI SPORAZUMI

lanak 216. 1. Unija moe sklopiti sporazum s jednom ili vie treih zemalja ili meunarodnih organizacija ako se tako predvia Ugovorima ili ako je sklapanje sporazuma potrebno radi postizanja nekog od ciljeva iz Ugovor, u okviru politika Unije, ili ako je to predvieno nekim pravno obvezujuim aktom Unije ili bi moglo utjecati na zajednika pravila ili promijeniti njihovo podruje primjene. 2. Sporazumi koje sklapa Unija obvezujui su za institucije Unije i za njezine drave lanice.

142

lanak 217. (bivi lanak 310. UEZ-a) Unija moe s jednom ili vie treih zemalja ili meunarodnih organizacija sklapati sporazume o pridruivanju koji ukljuuju uzajamna prava i obveze, zajedniko djelovanje i posebni postupak.

lanak 218. (bivi lanak 300. UEZ-a) 1. Ne dovodei u pitanje posebne odredbe utvrene u lanku 207., pregovori o sporazumima izmeu Unije i treih zemalja ili meunarodnih organizacija i njihovo sklapanje provodi se u skladu sa sljedeim postupkom. 2. Vijee odobrava otvaranje pregovora, donosi direktive za pregovore, odobrava potpisivanje sporazuma i sklapa ih. 3. Komisija ili Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kada se predvieni sporazum odnosi iskljuivo ili poglavito na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, daje preporuke Vijeu koje donosi odluku kojom se odobrava otvaranje pregovora i kojom se, ovisno o predmetu predvienog sporazuma, imenuje pregovara Unije ili voditelj pregovarakog tima Unije. 4. Vijee moe pregovarau uputiti direktive i odrediti poseban odbor u savjetovanju s kojim se pregovori moraju voditi. 5. Vijee na prijedlog pregovaraa donosi odluku kojom se odobrava potpisivanje sporazuma i, prema potrebi, njegova privremena primjena prije stupanja na snagu. 6. Vijee na prijedlog pregovaraa donosi odluku o sklapanju sporazuma.

Osim kada se sporazumi odnose iskljuivo na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, Vijee donosi odluku o sklapanju sporazuma: (a) uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta u sljedeim sluajevima: (i) sporazum o pridruivanju; (ii) sporazuma o pristupanju Unije Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; (iii) sporazum kojima se utvrivanjem postupaka suradnje uspostavlja poseban institucionalni okvir; (iv) sporazum sa znatnim proraunskim implikacijama za Uniju;

143

(v) sporazum kojima se pokrivaju podruja na koja se primjenjuje ili redovni zakonodavni postupak ili posebni zakonodavni postupak kada je potrebna suglasnost Europskog parlamenta. Europski parlament i Vijee mogu se u hitnim sluajevima dogovoriti o roku za davanje suglasnosti. (b) nakon savjetovanja s Europskim parlamentom u ostalim sluajevima. Europski parlament daje svoje miljenje u roku koji Vijee moe odrediti s obzirom na urnost predmeta. Ako Europski parlament u tom roku ne da miljenje, Vijee moe odluivati. 7. Pri sklapanju sporazuma Vijee moe, odstupajui od stavaka 5., 6. i 9., ovlastiti pregovaraa da odobri izmjene sporazuma u ime Unije ako je njime predvieno da se one usvajaju pojednostavnjenim postupkom ili ako ih usvaja tijelo osnovano sporazumom. Vijee za takvo ovlatenje moe postaviti posebne uvjete. 8. Vijee tijekom itavog postupka odluuje kvalificiranom veinom.

Meutim, Vijee odluuje jednoglasno kad se sporazum odnosi na podruje za koje je za donoenje akta Unije potrebna jednoglasna odluka kao i za sporazume o pridruivanju i sporazume iz lanka 212. s dravama koje su kandidatkinje za pristupanje. Vijee odluuje jednoglasno i u pogledu sporazuma o pristupanju Unije Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; odluka o sklapanju tog sporazuma stupa na snagu nakon to je odobre drave lanice u skladu sa svojim odgovarajuim ustavnim odredbama. 9. Vijee na prijedlog Komisije ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku donosi odluku kojom se obustavlja primjena sporazuma i utvruju stajalita koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne uinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma. 10. Europski se parlament odmah i u potpunosti izvjeuje o svim fazama tog postupka. 11. Drava lanica, Europski parlament, Vijee ili Komisija mogu pribaviti miljenje Suda o tome je li predvieni sporazum u skladu s Ugovorima. Ako je miljenje Suda negativno, predvieni sporazum moe stupiti na snagu samo ako se izmijeni ili ako se revidiraju Ugovori.

lanak 219. (bivi lanak 111. stavci 1. do 3. i stavak 5. UEZ-a) 1. Odstupajui od lanka 218. stavka 1., Vijee moe, ili na preporuku Europske sredinje banke ili na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, u nastojanju da postigne konsenzus u skladu s ciljem ouvanja stabilnosti cijena, sklopiti formalne sporazume o deviznom teaju eura u odnosu na valute treih drava. Vijee odluuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i u skladu s postupkom predvienim u stavku 3.

144

Vijee moe, ili na preporuku Europske sredinje banke ili na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, u nastojanju da postigne konsenzus sukladno cilju ouvanja stabilnosti cijena uvesti, prilagoditi ili odustati od sredinjih teajeva eura unutar sustava deviznog teaja. Predsjednik Vijea obavjeuje Europski parlament o uvoenju, prilagodbi ili odustajanju od sredinjih teajeva eura. 2. U nedostatku sustava deviznog teaja u odnosu na jednu ili vie valuta treih zemalja iz stavka 1., Vijee, na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom ili na preporuku Europske sredinje banke, moe oblikovati opa usmjerenja za teajnu politiku u odnosu na te valute. Ta opa usmjerenja ne dovode u pitanje glavni cilj ESSB-a, ouvanje stabilnosti cijena. 3. Odstupajui od lanka 218., kada Unija treba s jednom treom zemljom ili meunarodnom organizacijom ili s vie njih pregovarati o sporazumima koji se odnose na pitanja povezana s pitanjima monetarnog ili deviznog reima, Vijee, na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, odluuje o modalitetima za voenje pregovora i sklapanje takvih sporazuma. Tim se modalitetima osigurava jedinstveno stajalite Unije. Komisija je u potpunosti ukljuena u pregovore. 4. Drave lanice mogu voditi pregovore u okviru meunarodnih tijela i sklapati meunarodne sporazume, ne dovodei pritom u pitanje nadlenost i sporazume Unije u odnosu na ekonomsku i monetarnu uniju. GLAVA VI.
ODNOSI UNIJE S MEUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I TREIM ZEMLJAMA TE DELEGACIJE UNIJE

lanak 220. (bivi lanci 302. do 304. UEZ-a) 1. Unija uspostavlja odgovarajue oblike suradnje s tijelima Ujedinjenih naroda i njihovim specijaliziranim agencijama, Vijeem Europe, Organizacijom za sigurnost i suradnju u Europi i Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj. Unija takoer, ako je to primjereno, odrava takve odnose s drugim meunarodnim organizacijama. 2. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija provode ovaj lanak.

lanak 221. 1. Uniju u treim zemljama i pri meunarodnim organizacijama zastupaju delegacije Unije.

145

2. Delegacije Unije pod vodstvom su Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. One djeluju u bliskoj suradnji s diplomatskim i konzularnim misijama drava lanica. GLAVA VII.
KLAUZULA SOLIDARNOSTI

lanak 222. 1. Unija i njezine drave lanice zajedniki djeluju u duhu solidarnosti ako je neka drava lanica meta teroristikog napada, rtva prirodne nepogode ili nesree izazvane ljudskim djelovanjem. Unija pokree sve instrumente s kojima raspolae, ukljuujui vojna sredstva koja su joj na raspolaganje stavile drave lanice, kako bi: (a) sprijeila teroristiku prijetnju na dravnom podruju drava lanica; zatitila demokratske institucije i civilno stanovnitvo od bilo kakvog teroristikog napada; pomogla nekoj dravi lanici na njezinu dravnom podruju, na zahtjev njezinih politikih tijela, u sluaju teroristikog napada; (b) pomogla nekoj dravi lanici na njezinu dravnom podruju, na zahtjev njezinih politikih tijela, u sluaju prirodne nepogode ili nesree izazvane ljudskim djelovanjem. 2. Ako neka drava lanica postane metom teroristikog napada ili rtvom prirodne nepogode ili nesree izazvane ljudskim djelovanjem, ostale joj drave lanice pomau na zahtjev njezinih politikih tijela. U tu se svrhu drave lanice meusobno koordiniraju u Vijeu. 3. Aranmani Unije za provedbu klauzule solidarnosti utvruju se odlukom koju donosi Vijee odluujui na zajedniki prijedlog Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Vijee odluuje u skladu s lankom 31. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji kada se ta odluka odnosi na obrambena pitanja. O tome se obavjeuje Europski parlament. Za potrebe ovog stavka i ne dovodei u pitanje lanak 240., Vijeu pomae Politiki i sigurnosni odbor uz potporu struktura oblikovanih u kontekstu zajednike sigurnosne i obrambene politike te Odbor iz lanka 71.; ta dva odbora po potrebi dostavljaju zajednika miljenja. 4. Europsko vijee redovito ocjenjuje prijetnje s kojima se suoava Unija kako bi Uniji i njezinim dravama lanicama omoguilo uinkovito djelovanje.

146

DIO ESTI INSTITUCIONALNE I FINANCIJSKE ODREDBE GLAVA I.

INSTITUCIONALNE ODREDBE

POGLAVLJE 1. INSTITUCIJE ODJELJAK 1. EUROPSKI PARLAMENT

lanak 223. (bivi lanak 190. stavak 4. i 5. UEZ-a) 1. Europski parlament izrauje prijedlog za utvrivanje odredaba potrebnih za izbor svojih lanova opim neposrednim izborima prema jedinstvenom postupku u svim dravama lanicama ili u skladu s naelima koja su zajednika svim dravama lanicama. Vijee, odluujui jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta koji odluuje veinom svojih lanova, utvruje potrebne odredbe. Te odredbe stupaju na snagu nakon to ih sve drave lanice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama. 2. Europski parlament, uredbama, na vlastitu inicijativu, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom nakon to zatrai miljenje Komisije i uz suglasnost Vijea, utvruje pravila i ope uvjete kojima se ureuje obavljanje dunosti njegovih lanova. Sva pravila i uvjete koji se odnose na oporezivanje lanova ili bivih lanova Vijee utvruje jednoglasno.

lanak 224. (bivi lanak 191. drugi podstavak UEZ-a) Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, uredbama, utvruju propise koji ureuju politike stranke na europskoj razini iz lanka 10. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji, a posebice pravila o njihovu financiranju.

lanak 225. (bivi lanak 192. drugi podstavak UEZ-a)

147

Odlukom veine svojih lanova Europski parlament moe od Komisije zatraiti podnoenje odgovarajueg prijedloga o pitanjima za koje smatra da ih je, radi provedbe Ugovor, potrebno urediti aktom Unije. Ako Komisija ne podnese prijedlog, o razlozima obavjeuje Europski parlament.

lanak 226. (bivi lanak 193. UEZ-a) Pri obavljanju svojih dunosti Europski parlament moe, na prijedlog jedne etvrtine svojih lanova, osnovati privremeni Istrani odbor koji, ne dovodei u pitanje ovlasti koje su Ugovorima dodijeljene ostalim institucijama ili tijelima, istrauje navodne povrede ili nepravilnosti u provedbi prava Unije, osim ako se navodne injenice razmatraju u postupku pred sudom i dok je postupak u tijeku. Privremeni Istrani odbor podnoenjem izvjea prestaje postojati. Europski parlament uredbama, na vlastitu inicijativu, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Vijea i Komisije, utvruje detaljne odredbe o ostvarivanju prava na istragu.

lanak 227. (bivi lanak 194. UEZ-a) Svaki graanin Unije i svaka fizika ili pravna osoba s boravitem odnosno registriranim sjeditem u jednoj dravi lanici ima pravo, pojedinano ili zajedno s drugim graanima ili osobama, podnijeti peticiju Europskom parlamentu, a u vezi s pitanjem koje spada u podruje djelovanja Unije te koje neposredno utjee na podnositelja.

lanak 228. (bivi lanak 195. UEZ-a) 1. Europski ombudsman kojeg bira Europski parlament ovlaten je primati pritube od svakoga graanina Unije ili svake fizike ili pravne osobe s boravitem odnosno registriranim sjeditem u jednoj dravi lanici, a u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, s iznimkom Suda Europske unije u izvravanju njegovih pravosudnih ovlasti. On ili ona ispituje pritube i izvjeuje o njima. U skladu sa svojim dunostima Europski ombudsman, po slubenoj dunosti ili na temelju prituaba koje su mu podnesene neposredno ili preko lana Europskog parlamenta, provodi istrage za koje ustanovi da su osnovane, osim kad navodne injenice jesu predmetom pravnog postupka ili su to bile. Ako Europski ombudsman utvrdi nepravilnosti u djelovanju, upuuje predmet instituciji, tijelu, uredu ili agenciji na koju se istraga odnosi, koja ga u roku od tri mjeseca obavjeuje o svojim

148

stavovima. Tada Europski ombudsman prosljeuje izvjee Europskom parlamentu i instituciji, tijelu, uredu ili agenciji na koju se istraga odnosi. Osobu koja je podnijela pritubu obavjeuje se o ishodu takvih istraga. Europski ombudsman podnosi Europskom parlamentu godinje izvjee o ishodu svojih istraga. 2. Europski ombudsman bira se nakon svakih izbora za Europski parlament na razdoblje mandata parlamenta. Europski ombudsman moe biti ponovno imenovan. Ako Europski ombudsman vie ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dunosti ili poini tei propust u radu, Sud ga moe, na zahtjev Europskog parlamenta, smijeniti s dunosti. 3. Europski ombudsman je potpuno neovisan u obavljanju svojih dunosti. U obavljanju tih dunosti on ne smije traiti ni primati naputke ni od koje vlade, institucije, tijela, ureda ili subjekta. Za trajanja mandata Europski ombudsman ne moe se baviti ni jednim drugim zanimanjem, plaenim ili neplaenim. 4. Europski parlament uredbama, na vlastitu inicijativu, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, nakon to zatrai miljenje Komisije i uz suglasnost Vijea, utvruje pravila i ope uvjete kojima se ureuje obavljanje dunosti Europskog ombudsmana.

lanak 229. (bivi lanak 196. UEZ-a) Europski parlament odrava godinje zasjedanje. Sastaje se drugog utorka u oujku bez potrebe za sazivanjem. Europski parlament se moe na zahtjev veine svojih lanova, ili na zahtjev Vijea ili Komisije, sastati na izvanrednoj sjednici.

lanak 230. (bivi lanak 197. stavak drugi, trei i etvrti UEZ-a) Komisija moe prisustvovati svim sjednicama i na vlastiti zahtjev govoriti. Na pitanja koja joj postavi Europski parlament ili njegovi lanovi, Komisija odgovara usmeno ili u pisanom obliku. Europsko vijee i Vijee govore pred Europskim parlamentom u skladu s uvjetima utvrenima u poslovniku Europskog vijea i poslovniku Vijea.

149

lanak 231. (bivi lanak 198. UEZ-a) Osim ako je Ugovorima drukije predvieno, Europski parlament odluuje veinom danih glasova. Kvorum se utvruje poslovnikom.

lanak 232. (bivi lanak 199. UEZ-a) Europski parlament donosi svoj poslovnik odlukom veine svojih lanova. Zapisnici sa sjednica Europskog parlamenta objavljuju se na nain utvren u Ugovorima i u poslovniku.

lanak 233. (bivi lanak 200. UEZ-a) Europski parlament o opem godinjem izvjeu koje mu podnosi Komisija raspravlja na javnoj sjednici.

lanak 234. (bivi lanak 201. UEZ-a) Ako se Europskom parlamentu u vezi s aktivnostima Komisije podnese prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji, on o tom prijedlogu glasuje najranije tri dana nakon podnoenja prijedloga i to iskljuivo javnim glasanjem. Ako se taj prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prihvati dvotreinskom veinom danih glasova, koja predstavlja veinu lanova Europskog parlamenta, lanovi Komisije kolektivno podnose ostavku, a Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku podnosi ostavku na funkciju koje on ili ona obnaa u Komisiji. Oni ostaju na dunosti i nastavljaju obavljati tekue poslove dok ih se ne zamijeni u skladu s lankom 17. Ugovora o Europskoj uniji. U tom sluaju mandat lanova Komisije koji su imenovani kao njihova zamjena, prestaje danom prestanka mandata lanova Komisije koji su morali kolektivno podnijeti ostavku.

150

ODJELJAK 2.
EUROPSKO VIJEE

lanak 235. 1. Pri glasovanju svaki lan Europskog vijea moe takoer djelovati u ime najvie jo jednog lana. lanak 16. stavak 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanak 238. stavak 2. ovog Ugovora primjenjuju se na Europsko vijee kad odluuje kvalificiranom veinom. Kad Europsko vijee odluuje glasovanjem, njegov predsjednik i predsjednik Komisije ne sudjeluju u glasovanju. Suzdrani glasovi nazonih ili zastupanih lanova ne spreavaju usvajanje akata Europskog vijea za koje je potrebna jednoglasnost. 2. Predsjednik Europskog parlamenta moe biti pozvan da govori pred Europskim vijeem. 3. Europsko vijee odluuje obinom veinom u pogledu postupovnih pitanja i usvajanja svog poslovnika. 4. Europskom vijeu pomae Glavno tajnitvo Vijea.

lanak 236. Europsko vijee kvalificiranom veinom usvaja: (a) odluku o utvrivanju popisa razliitih sastava Vijea, osim sastav Vijea za ope poslove i Vijea za vanjske poslove, u skladu s lankom 16. stavkom 6. Ugovora o Europskoj uniji; (b) odluku o predsjednitvu razliitih sastava Vijea, osim sastava Vijea za vanjske poslove, u skladu s lankom 16. stavkom 9. Ugovora o Europskoj uniji. ODJELJAK 3.
VIJEE

lanak 237. (bivi lanak 204. UEZ-a) Vijee se sastaje kada ga sazove predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog od njegovih lanova ili Komisije.

151

lanak 238. (bivi lanak 205. stavak 1. i 2. UEZ-a) 1. Kada je potrebno da Vijee odluuje obinom veinom, ono odluuje veinom svojih lanova. 2. Odstupajui od lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji od 1. studenoga 2014. i pridravajui se odredaba utvrenih u Protokolu o prijelaznim odredbama, kad Vijee ne odluuje na prijedlog Komisije ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana se veina utvruje kao najmanje 72 % lanova Vijea koji predstavljaju drave lanice koje zajedno ine najmanje 65 % stanovnitva Unije. 3. Od 1. studenoga 2014. i pridravajui se odredaba utvrenih u Protokolu o prijelaznim odredbama, u sluajevima kada na temelju Ugovor svi lanovi Vijea ne sudjeluju u glasovanju, kvalificirana se veina utvruje kako slijedi: (a) Kvalificirana veina utvruje se kao najmanje 55 % lanova Vijea koji predstavljaju drave lanice sudionice koje zajedno ine najmanje 65 % stanovnitva tih drava. Blokirajua manjina mora sadravati barem minimalni broj lanova Vijea koji predstavljaju vie od 35 % stanovnitva drava lanica sudionica i jednog dodatnog lana, a u protivnom se smatra da je ostvarena kvalificirana veina. (b) Odstupajui od lanka toke (a), kad Vijee ne odluuje na prijedlog Komisije ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana se veina utvruje kao najmanje 72 % lanova Vijea koji predstavljaju drave lanice sudionice koje zajedno ine najmanje 65 % stanovnitva tih drava. 4. Suzdrani glasovi nazonih ili zastupanih lanova ne spreavaju usvajanje akata Vijea za koje je potrebna jednoglasnost.

lanak 239. (bivi lanak 206. UEZ-a) Pri glasovanju svaki lan Vijea moe takoer djelovati u ime najvie jo jednog lana.

lanak 240. (bivi lanak 207. UEZ-a) 1. Odbor koji se sastoji od stalnih predstavnika vlada drava lanica odgovoran je za pripremu rada Vijea i za obavljanje zadataka koje mu Vijee povjeri. Odbor moe donositi postupovne odluke u sluajevima predvienima poslovnikom Vijea.

152

2. Vijeu u radu pomae Glavno tajnitvo za koje je odgovoran glavni tajnik kojeg imenuje Vijee. O ustroju Glavnog tajnitva odluuje Vijee obinom veinom. 3. Vijee odluuje obinom veinom u pogledu postupovnih pitanja i o usvajanju svog poslovnika.

lanak 241. (bivi lanak 208. UEZ-a) Vijee, odluujui obinom veinom, moe zatraiti od Komisije da izradi sve studije koje Vijee smatra poeljnima za postizanje zajednikih ciljeva te da mu dostavi sve odgovarajue prijedloge. Ako Komisija ne podnese prijedlog, o razlozima obavjeuje Vijee.

lanak 242. (bivi lanak 209. UEZ-a) Vijee, odluujui obinom veinom nakon savjetovanja s Komisijom, utvruje pravila koja se primjenjuju na odbore predviene Ugovorima.

lanak 243. (bivi lanak 210. UEZ-a) Vijee utvruje plae, naknade i mirovine predsjednika Europskog vijea, predsjednika Komisije, Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, lanova Komisije, predsjednik, lanova i tajnik Suda Europske unije i glavnog tajnika Vijea. Vijee utvruje i svaku isplatu koja se daje umjesto primitka od rada. ODJELJAK 4.
KOMISIJA

lanak 244. U skladu s lankom 17. stavkom 5. Ugovora o Europskoj uniji, lanovi Komisije biraju se na temelju sustava rotacije koji je jednoglasno utvrdilo Europsko vijee na temelju sljedeih naela: (a) drave lanice uivaju u potpunosti ravnopravan tretman glede odreivanja redoslijeda i trajanja mandata njihovih dravljana kao lanova Komisije; slijedom toga, razlika meu

153

ukupnim brojem mandata koje imaju dravljani bilo kojih dviju drava lanica ne smije nikada biti vea od jedan; (b) pridravajui se toke (a) svaka je uzastopna Komisija sastavljena tako da na zadovoljavajui nain odraava demografski i zemljopisni spektar svih drava lanica.

lanak 245. (bivi lanak 213. UEZ-a) lanovi Komisije suzdravaju se od svakog djelovanja koje je nespojivo s njihovim dunostima. Drave lanice potuju njihovu neovisnost i ne pokuavaju na njih utjecati dok obavljaju svoje zadae. Za trajanja svog mandata lanovi Komisije ne smiju se baviti ni jednim drugim zanimanjem, ni plaenim ni neplaenim. Pri preuzimanju dunosti sveano priseu da e za trajanja i nakon isteka mandata potovati obveze koje iz njega proizlaze, a osobito svoju dunost asnog i suzdranog ponaanja u pogledu prihvaanja odreenih imenovanja ili povlastica nakon to prestanu obavljati tu dunost. U sluaju povrede tih obveza Sud moe, u postupku pokrenutom od strane Vijea, koje u tom sluaju odluuje obinom veinom, ili Komisije, odluiti da se dotini lan, ovisno o okolnostima, ili razrijei dunosti sukladno odredbama lanka 247., ili da mu se uskrati pravo na mirovinu ili druge zamjenske povlastice.

lanak 246. (bivi lanak 215. UEZ-a) Osim redovitom zamjenom ili smru, dunosti lana Komisije prestaju i njegovom ostavkom ili razrjeenjem dunosti. Slobodno mjesto zbog ostavke, razrjeenja dunosti ili smrti, do kraja mandata tog lana zauzima novi lan istog dravljanstva kojeg imenuje Vijee uz zajedniku suglasnost s predsjednikom Komisije, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i u skladu s kriterijima odreenima u drugom podstavku lanka 17. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji. Vijee moe, odluujui jednoglasno na prijedlog predsjednika Komisije, odluiti da slobodno mjesto nije potrebno popunjavati, osobito ako je preostali dio mandata lana kratak. U sluaju ostavke, razrjeenja dunosti ili smrti predsjednik se zamjenjuje za preostalo vrijeme njegova mandata. Pri zamjeni predsjednika primjenjuje se postupak utvren u lanku 17. stavku 7. podstavku 1. Ugovora o Europskoj uniji. U sluaju ostavke, razrjeenja dunosti ili smrti, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku zamjenjuje se za preostalo vrijeme njegova mandata u skladu s lankom 18. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji.

154

U sluaju ostavke svih lanova Komisije, oni do kraja mandata ostaju na dunosti i nastavljaju obavljati tekue poslove dok ih se ne zamijeni, u skladu s lankom 17. Ugovora o Europskoj uniji.

lanak 247. (bivi lanak 216. UEZ-a) Ako neki lan Komisije vie ne ispunjava uvjete koji su potrebni za obavljanje dunosti ili ako je poinio tei propust u radu, Sud ga, na zahtjev Vijea, koje u tom sluaju odluuje obinom veinom, ili Komisije, moe razrijeiti dunosti.

lanak 248. (bivi lanak 217. stavak 2. UEZ-a) Ne dovodei u pitanje lanak 18. stavak 4. Ugovora o Europskoj uniji, predsjednik Komisije rasporeuje odgovornosti Komisije i dodjeljuje ih njezinim lanovima u skladu s lankom 17. stavkom 6. tog Ugovora. Tijekom mandata Komisije predsjednik moe promijeniti tu podjelu odgovornosti. lanovi Komisije izvravaju zadae koje im je dodijelio predsjednik pod njegovim vodstvom.

lanak 249. (bivi lanak 218. stavak 2. i lanak 212. UEZ-a) 1. Komisija donosi svoj poslovnik kako bi osigurala da ona i njezini odjeli djeluju. Komisija osigurava objavljivanje poslovnika. 2. Svake godine, najkasnije mjesec dana prije poetka zasjedanja Europskog parlamenta, Komisija objavljuje ope izvjee o aktivnostima Unije.

lanak 250. (bivi lanak 219. UEZ-a) Komisija odluuje veinom glasova svojih lanova. Kvorum se utvruje njezinim poslovnikom.

155

ODJELJAK 5. SUD EUROPSKE UNIJE

lanak 251. (bivi lanak 221. UEZ-a) Sud zasjeda u sudskim vijeima ili u velikom vijeu u skladu s pravilima koja su u tu svrhu utvrena u Statutu Suda Europske unije. Kada je to u skladu sa Statutom, Sud moe zasjedati i u punom sastavu.

lanak 252. (bivi lanak 222. UEZ-a) Sudu pomae osam nezavisnih odvjetnika. Na zahtjev Suda Vijee moe, odluujui jednoglasno, poveati broj nezavisnih odvjetnika. Dunost je nezavisnog odvjetnika, djelujui posve nepristrano i neovisno, na javnoj raspravi iznositi obrazloene prijedloge odluka u predmetima u kojima se u skladu sa Statutom Suda Europske unije zahtijeva njegovo sudjelovanje.

lanak 253. (bivi lanak 223. UEZ-a) Suci i nezavisni odvjetnici Suda biraju se iz redova osoba ija je neovisnost neupitna i koji ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obavljanje najviih sudakih dunosti ili koji su priznati pravni strunjaci; imenuju ih vlade drava lanica zajednikom suglasnou na razdoblje od est godina, nakon savjetovanja s odborom predvienim u lanku 255. Svake tri godine provodi se djelomina zamjena sudaca i nezavisnih odvjetnika u skladu s uvjetima utvrenima u Statutu Suda Europske unije. Suci iz vlastitih redova biraju predsjednika Suda na razdoblje od tri godine. On moe biti ponovno izabran. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekla dunost mogu biti ponovno imenovani. Sud imenuje svojeg tajnika i utvruje pravila kojima se ureuje njegov poloaj. Sud utvruje svoj poslovnik. Za donoenje poslovnika potrebno je odobrenje Vijea.

156

lanak 254. (bivi lanak 224. UEZ-a) Broj sudaca Opeg suda odreuje se u Statutu Suda Europske unije. Statutom moe biti predvieno da Opem sudu pomau nezavisni odvjetnici. lanovi Opeg suda biraju se iz redova osoba ija je neovisnost neupitna i koji posjeduju sposobnosti koje se zahtijevaju za obavljanje visoke sudake dunosti. Imenuju ih vlade drava lanica zajednikom suglasnou na razdoblje od est godina, nakon savjetovanja s odborom predvienim u lanku 255. lanstvo se djelomino obnavlja svake tri godine. lanovi kojima dunost istjee mogu biti ponovno imenovani. Suci iz vlastitih redova biraju predsjednika Opeg suda na razdoblje od tri godine. On moe biti ponovno izabran. Opi sud imenuje svojeg tajnika i utvruje pravila kojima se ureuje njegov poloaj. Opi sud utvruje svoj poslovnik u dogovoru sa Sudom. Za donoenje poslovnika potrebno je odobrenje Vijea. Osim ako je Statutom Suda Europske unije predvieno drukije, odredbe Ugovor koje se odnose na Sud primjenjuju se na Opi sud.

lanak 255. Prije nego to vlade drava lanica imenuju kandidate iz lanaka 253. i 254. osniva se odbor zaduen za davanje miljenja o prikladnosti kandidat za obnaanje dunosti suca i nezavisnog odvjetnika Suda i Opeg suda. Odbor se sastoji od sedam osoba izabranih iz redova bivih lanova Suda i Opeg suda, lanova nacionalnih vrhovnih sudova i priznatih odvjetnika, od kojih jednoga predlae Europski parlament. Vijee donosi odluku o utvrivanju pravil rada odbora i odluku o imenovanju njegovih lanova. Ono odluuje na inicijativu predsjednika Suda.

lanak 256. (bivi lanak 225. UEZ-a) 1. Opi sud nadlean je za provoenje postupka i odluivanje u prvom stupnju u sluaju predmeta i postupaka iz lanaka 263., 265., 268., 270. i 272., osim u onima koji su dodijeljeni specijaliziranom sudu osnovanom na temelju lanka 257. ili su na temelju Statuta pridrani Sudu. Statut moe predvidjeti nadlenost Opeg suda za druge vrste predmeta i postupaka.

157

Protiv odluka Opeg suda temeljem ovog stavka postoji pravo albe Sudu iskljuivo o pitanjima prava te u granicama utvrenima Statutom 2. Opi sud nadlean je za provoenje postupka i odluivanje u sluaju predmeta i postupaka pokrenutih protiv odluka specijaliziranih sudova. Sud moe iznimno ispitati odluke Opeg suda donesene na temelju ovog stavka u skladu s uvjetima i ogranienjima utvrenima u Statutu kada postoji ozbiljna opasnost utjecaja na jedinstvo ili dosljednost prava Unije. 3. Opi sud nadlean je za provoenje postupka i odluivanje o prethodnim pitanjima temeljem lanka 267. u posebnim podrujima utvrenima Statutom. Kada Opi sud smatra da je u predmetu potrebno donijeti odluku od naelnog znaenja, koja bi mogla utjecati na jedinstvo ili dosljednost prava Unije, moe predmet uputiti Sudu na odluivanje. Odluke Opeg suda o prethodnim pitanjima moe iznimno ispitati Sud u skladu s uvjetima i ogranienjima utvrenima u Statutu kada postoji ozbiljna opasnost ugroavanja jedinstva ili dosljednosti prava Unije.

lanak 257. (bivi lanak 225.a UEZ-a) Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu osnivati specijalizirane sudove koji se pridruuju Opem sudu radi provoenja postupka i odluivanja u prvom stupnju u odreenim vrstama predmeta ili postupaka koji se odnose na posebna podruja. Europski parlament i Vijee odluuju uredbama ili na prijedlog Komisije nakon savjetovanja sa Sudom ili na zahtjev Suda nakon savjetovanja s Komisijom. Uredbom o osnivanju specijaliziranog suda utvruju se pravila o njegovom ustroju i o opsegu nadlenosti koja mu je dodijeljena. Protiv odluka specijaliziranih sudova postoji pravo albe Opem sudu samo o pitanjima prava ili, ako je to predvieno uredbom o osnivanju specijaliziranog suda, pravo albe koja se odnosi i na injenino stanje. lanovi specijaliziranih sudova biraju se iz redova osoba ija je neovisnost neupitna i koji posjeduju sposobnosti koje se zahtijevaju za obavljanje sudake dunosti. Imenuje ih Vijee koje u tu svrhu odluuje jednoglasno. Specijalizirani sudovi utvruju svoj poslovnik u dogovoru sa Sudom. Za donoenje poslovnika potrebno je odobrenje Vijea. Odredbe Ugovor koje se odnose na Sud Europske unije i odredbe Statuta Suda Europske unije primjenjuju se na specijalizirane sudove, osim ako je uredbom o osnivanju

158

specijaliziranog suda odreeno drukije. Na specijalizirane sudove u svakom se sluaju primjenjuje glava I. Statuta i njegov lanak 64.

lanak 258. (bivi lanak 226. UEZ-a) Ako smatra da neka drava lanica nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovor, Komisija o tom predmetu, nakon to je dotinoj dravi dala priliku da se oituje, daje obrazloeno miljenje. Ako dotina drava ne postupi u skladu s miljenjem u roku koji odredi Komisija, Komisija taj predmet moe uputiti Sudu Europske unije.

lanak 259. (bivi lanak 227. UEZ-a) Drava lanica koja smatra da neka druga drava lanica nije ispunila neku obvezu temeljem Ugovor moe predmet uputiti Sudu Europske unije. Prije nego to neka drava lanica pokrene postupak protiv druge drave lanice zbog navodne povrede obveze temeljem Ugovor, predmet mora uputiti Komisiji. Nakon to je svakoj od zainteresiranih drava pruena prilika da iznese svoje navode i da se izjasni o navodima druge stranke, u usmenom i pisanom obliku, Komisija daje obrazloeno miljenje. Ako Komisija u roku od tri mjeseca od dana kada joj je predmet dostavljen ne da miljenje, izostanak takvog miljenja nije zapreka za upuivanje predmeta Sudu.

lanak 260. (bivi lanak 228. UEZ-a) 1. Ako Sud Europske unije ustanovi da drava lanica nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovor, ta je drava duna poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi Suda. 2. Ako smatra da dotina drava lanica nije poduzela potrebne mjere kako bi postupila u skladu s presudom Suda, Komisija, nakon to toj dravi prui priliku za oitovanje, moe predmet uputiti Sudu. Komisija pritom odreuje visinu paualnog iznosa ili novane kazne koju je dotina drava lanica duna platiti, a koju smatra primjerenom s obzirom na okolnosti.

159

Utvrdi li Sud da drava lanica nije postupila sukladno njegovoj presudi, moe joj odrediti plaanje paualnog iznosa ili novane kazne. Ovaj postupak ne dovodi u pitanje lanak 259. 3. Kad Komisija uputi predmet Sudu na temelju lanka 258. zbog toga to dotina drava lanica nije ispunila svoju obvezu priopavanja mjera za prenoenje direktive donesene na temelju zakonodavnog postupka, moe, ako to smatra primjerenim, odrediti paualni iznos ili novanu kaznu koju je dotina drava lanica duna platiti, a koju smatra primjerenom s obzirom na okolnosti. Ako utvrdi da je dolo do povrede, Sud moe dotinoj dravi lanici naloiti plaanje paualnog iznosa ili novane kazne koja ne premauje iznos koji je odredila Komisija. Obveza plaanja proizvodi uinke od dana koji Sud odredi u svojoj presudi.

lanak 261. (bivi lanak 229. UEZ-a) Uredbama koje na temelju odredaba Ugovor zajedniki donose Europski parlament i Vijee te onima koje donosi Vijee, Sudu Europske unije se moe dati neograniena nadlenost u vezi s kaznama predvienima u tim uredbama.

lanak 262. (bivi lanak 229.a UEZ-a) Ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, Vijee moe, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, usvojiti odredbe kojima se Sudu Europske unije dodjeljuje nadlenost, u opsegu koji odredi Vijee, u sporovima koji se odnose na primjenu akata donesenih temeljem Ugovor kojima se ustanovljuju europska prava intelektualnog vlasnitva. Te odredbe stupaju na snagu nakon to ih sve drave lanice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

lanak 263. (bivi lanak 230. UEZ-a) Sud Europske unije ispituje zakonitost zakonodavnih akata, akata Vijea, Komisije i Europske sredinje banke, osim preporuka i miljenja, te akata Europskog parlamenta i Europskog vijea koji proizvode pravne uinke prema treima. On ispituje i zakonitost akata tijela, ureda ili agencija Unije koji bi mogli proizvesti pravne uinke prema treima.

160

U tu svrhu Sud je nadlean u postupcima koje pokreu drava lanica, Europski parlament, Vijee ili Komisija zbog nenadlenosti, bitne povrede postupka, povrede Ugovor ili bilo kojeg pravnog pravila vezanog uz njegovu primjenu ili zbog zloporabe ovlasti. Sud je nadlean pod istim uvjetima u postupcima koje pokrenu Revizorski sud, Europska sredinja banka i Odbor regija radi zatite svojih prava. Svaka fizika ili pravna osoba moe pod uvjetima utvrenima u stavku prvom i drugom pokrenuti postupke protiv akta koji je upuen toj osobi ili koji se izravno i osobno odnosi na nju te protiv regulatornog akta koji se izravno odnosi na nju, a ne podrazumijeva provedbene mjere. Aktima o osnivanju tijel, ured i agencija Unije mogu se utvrditi posebni uvjeti i aranmani u vezi s postupcima koje su fizike ili pravne osobe pokrenule protiv tih tijela, ureda ili agencija i koji prema njima imaju pravni uinak. Postupak predvien ovim lankom mora se pokrenuti u roku od dva mjeseca, ovisno o sluaju, od objavljivanja akta ili obavjeivanja tuitelja o njoj ili, ako takva objava ili obavijest izostanu, od dana kada je tuitelj saznao za akt.

lanak 264. (bivi lanak 231. UEZ-a) Ako je tuba osnovana, Sud Europske unije proglaava predmetni akt nitavim. Meutim, Sud, ako to smatra potrebnim, navodi koji se uinci akta koji je proglasio nitavim moraju smatrati konanima.

lanak 265. (bivi lanak 232. UEZ-a) Ako Europski parlament, Europsko vijee, Vijee, Komisija ili Europska sredinja banka propuste djelovati i time povrijede Ugovore, drave lanice i ostale institucije Unije mogu pred Sudom Europske unije pokrenuti postupak radi utvrivanja povrede. Ovaj se lanak pod istim uvjetima primjenjuje na tijela, urede i agencije Unije koje propuste djelovati. Pokretanje postupka je doputeno samo ako je dotina institucija, tijelo, ured ili agencija prethodno bila pozvana da djeluje. Ako u roku od dva mjeseca od takvog poziva dotina institucija, tijelo, ured ili agencija ne zauzme stajalite, postupak se moe pokrenuti u daljnjem roku od dva mjeseca. Pod pretpostavkama utvrenima u prethodnim stavcima svaka fizika ili pravna osoba moe podnijeti Sudu pritubu zato to joj institucija, tijelo, ured ili agencija Unije propustila uputiti bilo koji akt, osim preporuke ili miljenja.

161

lanak 266. (bivi lanak 233. UEZ-a) Institucija iji je akt proglaen nitavim, ili ije je proputanje djelovanja proglaeno protivnim Ugovorima, duna je poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi Suda Europske unije. Ova obveza ne utjee ni na koju obvezu koja bi mogla proizai iz primjene drugog stavka lanka 340.

lanak 267. (bivi lanak 234. UEZ-a) Sud Europske unije je nadlean odluivati o prethodnim pitanjima koja se tiu: (a) tumaenja Ugovor; (b) valjanosti i tumaenja akata institucija, tijela, ureda ili agencija Unije; Ako se takvo pitanje pojavi pred bilo kojim sudom drave lanice, taj sud moe, ako smatra da je odluka o tom pitanju potrebna da bi mogao donijeti presudu, zatraiti od Suda da o tome odlui. Ako se takvo pitanje pojavi u predmetu koji je u tijeku pred sudom neke drave lanice, protiv ijih odluka prema nacionalnom pravu nema pravnog lijeka, taj je sud duan uputiti to pitanje Sudu. Ako se to pitanje postavi u predmetu koji je u tijeku pred sudom neke drave lanice u pogledu osobe kojoj je oduzeta sloboda, Sud Europske unije djeluje u najkraem moguem roku.

lanak 268. (bivi lanak 235. UEZ-a) Sud Europske unije je nadlean u sporovima koji se odnose na naknadu tete predvienu drugim i treim stavkom lanka 340.

lanak 269. Sud je nadlean odluivati o zakonitosti akta koji je usvojilo Europsko vijee ili Vijee na temelju lanka 7. Ugovora o Europskoj uniji iskljuivo na zahtjev dotine drave lanice na

162

koju se odnosi utvrenje Europskog vijea ili Vijea i iskljuivo u odnosu na postupovne odredbe sadrane u tom lanku. Taj se zahtjev mora podnijeti u roku od mjesec dana od dana tog utvrenja. Sud odluuje u roku od mjesec dana od dana podnoenja zahtjeva.

lanak 270. (bivi lanak 236. UEZ-a) Sud Europske unije je nadlean u svim sporovima izmeu Unije i njezinih slubenika u granicama i prema uvjetima utvrenima u Pravilniku o osoblju za dunosnike i Uvjetima zaposlenja za ostale slubenike Unije.

lanak 271. (bivi lanak 237. UEZ-a) U dolje utvrenim granicama, Sud Europske unije je nadlean u sporovima koji se odnose na: (a) ispunjavanje obveza drava lanica iz Statuta Europske investicijske banke. S tim u vezi Upravno vijee Banke ima ovlasti koje su na temelju lanka 258. dodijeljene Komisiji; (b) mjere koje donosi Vijee guvernera Europske investicijske banke. S tim u vezi, svaka drava lanica, Komisija ili Upravno vijee Banke mogu pokrenuti postupak pod uvjetima utvrenima u lanku 263.; (c) mjere koje donosi Upravno vijee Europske investicijske banke. Postupak protiv tih mjera mogu pod uvjetima utvrenima lankom 263. pokrenuti samo drave lanice ili Komisija, i to samo zbog povrede postupka predvienog lankom 19. stavcima 2., 5., 6. i 7. Statuta Banke. (d) ispunjavanje obveza temeljem Ugovor i Statuta ESSB-a i ESB-a od strane nacionalnih sredinjih banaka. S tim u vezi ovlasti Vijea ESB-a za nacionalne sredinje banke iste su kao ovlasti dodijeljene Komisiji za drave lanice u lanku 258. Ako Sud ustanovi da nacionalna sredinja banka nije ispunila obvezu temeljem Ugovor, ta je banka duna poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi Suda.

lanak 272. (bivi lanak 238. UEZ-a)

163

Sud Europske unije je nadlean donositi presude na temelju svake arbitrane klauzule sadrane u ugovoru sklopljenom od strane Unije ili u njezino ime, bez obzira na to radi li se o javnopravnom ili privatnopravnom ugovoru.

lanak 273. (bivi lanak 239. UEZ-a) Sud je nadlean u svakom sporu meu dravama lanicama koji se odnosi na predmet Ugovor ako mu je spor podnesen na temelju posebnog sporazuma meu strankama.

lanak 274. (bivi lanak 240. UEZ-a) Sporovi u kojima je Unija jedna od stranaka nisu na osnovi toga izuzeti iz nadlenosti sudova drava lanica, osim kada je nadlenost dodijeljena Sudu Europske unije Ugovorima.

lanak 275. Sud Europske unije nije nadlean za odredbe koje se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku niti za akte donesene na temelju tih odredaba. Meutim, Sud je nadlean za nadzor potovanja lanka 40. Ugovora o Europskoj uniji i odluivanje u postupcima pokrenutima u skladu s uvjetima utvrenima u lanku 263. stavku etvrtom ovog Ugovora u kojima se ocjenjuje zakonitost odluka kojima se predviaju mjere ograniavanja protiv fizikih ili pravnih osoba koje je Vijee usvojila na temelju glave V. poglavlja 2. Ugovora o Europskoj uniji.

lanak 276. U izvravanju svojih ovlasti u pogledu odredaba treeg dijela glave V. poglavlja 4. i 5. koje se odnose na podruje slobode, sigurnosti i pravde, Sud Europske unije nije nadlean ispitivati valjanost ili razmjernost operacija koje provodi policija ili druge slube zaduene za izvravanje zakona drave lanice ili izvravanje odgovornosti drava lanica u pogledu ouvanja javnog poretka i zatite unutarnje sigurnosti.

lanak 277. (bivi lanak 241. UEZ-a)

164

Neovisno o isteku roka utvrenog u lanku 263. stavku estom, svaka se stranka u postupcima o aktu ope primjene koji je donijela neka institucija, tijelo, ured ili agencija Unije, pred Sudom Europske unije moe pozvati na neprimjenjivost tog akta iz razloga odreenih u lanku 263. stavku drugom.

lanak 278. (bivi lanak 242. UEZ-a) Pokretanje postupka pred Sudom Europske unije nema suspenzivni uinak. Meutim, ako smatra da to okolnosti zahtijevaju, Sud moe narediti privremenu suspenziju primjene osporavanog akta.

lanak 279. (bivi lanak 243. UEZ-a) Sud Europske unije moe u svim predmetima koji se pred njim vode odrediti sve potrebne privremene mjere.

lanak 280. (bivi lanak 244. UEZ-a) Presude Suda Europske unije izvrive su prema uvjetima utvrenima u lanku 299.

lanak 281. (bivi lanak 245. UEZ-a) Statut Suda Europske unije utvruje se u posebnom Protokolu. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, mogu izmijeniti odredbe Statuta, uz iznimku glave I. i lanka 64. Europski parlament i Vijee odluuju ili na zahtjev Suda i nakon savjetovanja s Komisijom ili na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Sudom.

165

ODJELJAK 6. EUROPSKA SREDINJA BANKA

lanak 282. 1. Europska sredinja banka, zajedno s nacionalnim sredinjim bankama, ini Europski sustav sredinjih banaka (ESSB). Europska sredinja banka, zajedno s nacionalnim sredinjim bankama drava lanica ija je valuta euro, ini Eurosustav i provodi monetarnu politiku Unije. 2. ESSB-om upravljaju tijela Europske sredinje banke nadlena za odluivanje. Glavni cilj ESSB-a je odrati stabilnost cijena. Ne dovodei u pitanje taj cilj, ESSB podupire ope ekonomske politike Unije kako bi doprinio postizanju njezinih ciljeva. 3. Europska sredinja banka ima pravnu osobnost. Samo ona moe dopustiti izdanje eura. Neovisna je u izvravanju svojih ovlasti i upravljanju svojim financijama. Institucije, tijela, uredi i agencije Unije te vlade drava lanica potuju njezinu neovisnost. 4. Europska sredinja banka usvaja mjere koje su potrebne za izvravanje njezinih zadaa u skladu s lancima 127. do 133., lankom 138. i uvjetima utvrenima u Statutu ESSB-a i ESB-a. U skladu s tim lancima, drave lanice ija valuta nije euro i njihove sredinje banke zadravaju svoje ovlasti u monetarnom podruju. 5. S Europskom sredinjom bankom mora se u podrujima njezine nadlenosti savjetovati o svim predloenim aktima Unije i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini te o njima Europska sredinja banka moe dati miljenje.

lanak 283. (bivi lanak 112. UEZ-a) 1. Upravno vijee Europske sredinje banke sastoji se od lanova Izvrnog odbora Europske sredinje banke i guvernera nacionalnih sredinjih banaka drava lanica ija je valuta euro. 2. Izvrni odbor sastoji se od predsjednika, potpredsjednika i etiri ostala lana.

Europsko vijee odluujui kvalificiranom veinom, a na preporuku Vijea nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim vijeem Europske sredinje banke, imenuje predsjednika, potpredsjednika i ostale lanove Izvrnog odbora iz redova osoba s ugledom i strunim iskustvom u monetarnom ili bankarskom podruju. Njihov mandat traje osam godina i ne moe se obnavljati. lanovi Izvrnog odbora mogu biti samo dravljani drava lanica.

166

lanak 284. (bivi lanak 113. UEZ-a) 1. Na sastancima Upravnog vijea Europske sredinje banke mogu sudjelovati predsjednik Vijea i lan Komisije, ali bez prava glasa. Predsjednik Vijea moe Upravnom vijeu Europske sredinje banke podnijeti prijedlog za vijeanje. 2. Predsjednika Europske sredinje banke poziva se da sudjeluje na sastancima Vijea kada Vijee raspravlja o pitanjima u vezi s ciljevima i zadaama ESSB-a. 3. Europska sredinja banka upuuje Europskom parlamentu, Vijeu, Komisiji, a takoer i Europskom vijeu, godinje izvjee o aktivnostima ESSB-a i monetarnoj politici u prethodnoj i tekuoj godini. Predsjednik Europske sredinje banke to izvjee predstavlja Vijeu i Europskom parlamentu, koji tim povodom mogu odrati opu raspravu. Na zahtjev Europskog parlamenta ili na vlastitu inicijativu, predsjednik Europske sredinje banke i ostali lanovi Izvrnog odbora mogu biti sasluani pred nadlenim odborima Europskog parlamenta. ODJELJAK 7. REVIZORSKI SUD

lanak 285. (bivi lanak 246. UEZ-a) Revizorski sud obavlja reviziju Unije. Revizorski sud se sastoji od po jednog dravljanina iz svake drave lanice. U opem interesu Unije njegovi su lanovi potpuno neovisni u obavljanju svojih dunosti.

lanak 286. (bivi lanak 247. UEZ-a) 1. lanovi Revizorskog suda biraju se iz redova osoba koje u svojim dravama pripadaju ili su pripadale tijelima za vanjsku reviziju ili koje su posebno kvalificirane za tu dunost. Njihova neovisnost mora biti neupitna. 2. lanovi Revizorskog suda imenuju se na razdoblje od est godina. Vijee, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, u skladu s prijedlozima svih drava lanica utvruje popis lanova. Mandat lanova Revizorskog suda moe se obnoviti.

167

Oni iz vlastitih redova biraju predsjednika Revizorskog suda na razdoblje od tri godine. Predsjednik moe biti ponovno izabran. 3. U obavljanju tih dunosti lanovi Revizorskog suda ne smiju traiti ni primati naputke od bilo koje vlade ili bilo kojeg drugog tijela. lanovi Revizorskog suda suzdravaju se od svakog djelovanja koje je nespojivo s njihovim dunostima. 4. Za trajanja mandata lanovi Revizorskog suda ne mogu se baviti ni jednim drugim zanimanjem ni plaenim ni neplaenim. Pri preuzimanju dunosti sveano priseu da e za trajanja i nakon isteka mandata potovati obveze koje iz njega proizlaze, a osobito svoju dunost asnog i suzdranog ponaanja u pogledu prihvaanja odreenih imenovanja ili povlastica nakon to prestanu obavljati tu dunost. 5. Osim redovitom zamjenom ili smru, dunosti lana Revizorskog suda prestaju i njegovom ostavkom ili razrjeenjem dunosti odlukom Suda na temelju stavka 6. Slobodno mjesto koje tako nastane, zauzima, do kraja mandata tog lana, novi lan. Osim u sluaju razrjeenja dunosti, lanovi Revizorskog suda ostaju na dunosti dok ne budu zamijenjeni. 6. lan Revizorskog suda moe biti razrijeen dunosti ili mu se moe oduzeti pravo na mirovinu ili druge zamjenske povlastice samo ako Sud, na zahtjev Revizorskog suda, utvrdi da taj lan vie ne ispunjava propisane uvjete ili obveze koje proizlaze iz njegove slube. 7. Vijee utvruje uvjete zaposlenja predsjednika i lanova Revizorskog suda, a osobito njihove plae, naknade i mirovine. Vijee utvruje i svaku isplatu koja se daje umjesto primitka od rada. 8. Odredbe Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije koje se primjenjuju na suce Suda Europske unije primjenjuju se i na lanove Revizorskog suda.

lanak 287. (bivi lanak 248. UEZ-a) 1. Revizorski sud provjerava raune svih prihoda i rashoda Unije. Takoer ispituje raunovodstvene evidencije svih prihoda i rashoda svih tijela, ureda ili agencija koje osniva Unija, u mjeri u kojoj odgovarajui osnivaki akt ne iskljuuje takvo ispitivanje. Revizorski sud Europskom parlamentu i Vijeu dostavlja izjavu o jamstvu u odnosu na pouzdanost rauna te zakonitost i pravilnost transakcija, a ista se objavljuje u Slubenom listu Europske unije. Ta se izjava moe dopuniti posebnim ocjenama za svako vee podruje djelovanja Unije. 2. Revizorski sud ispituje zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda te ispravnost financijskog upravljanja. Pritom posebice izvjeuje o svim nepravilnostima.

168

Revizija prihoda obavlja se na temelju utvrenih dospjelih iznosa te iznosa stvarno plaenih Uniji. Revizija rashoda obavlja se na temelju preuzetih obveza i izvrenih plaanja. Te se revizije mogu obavljati i prije zakljuivanja izvjetaja za odgovarajuu financijsku godinu. 3. Revizija se provodi na temelju evidencije i, prema potrebi, neposredno u drugim institucijama Unije, u prostorijama bilo kojeg tijela, ureda ili agencije koja upravlja prihodima ili rashodima u ime Unije i u dravama lanicama, ukljuujui prostorije svih fizikih ili pravnih osoba koje primaju isplate iz prorauna. U dravama lanicama revizija se provodi u suradnji s revizorskim tijelima pojedine drave ili, ako ona nemaju potrebne ovlasti, u suradnji s nadlenim dravnim slubama. Revizorski sud i nacionalna revizijska tijela drava lanica surauju u duhu povjerenja, zadravajui pritom svoju nezavisnost. Ta tijela ili slube obavjeuju Revizorski sud o tome namjeravaju li sudjelovati u reviziji. Ostale institucije Unije, sva tijela, uredi ili agencije koje upravljaju prihodima ili rashodima u ime Unije, sve fizike ili pravne osobe koje primaju isplate iz prorauna te nacionalna revizijska tijela ili, ako ona nemaju potrebne ovlasti, nadlene dravne slube dostavljaju Revizorskom sudu, na njegov zahtjev, sve dokumente ili podatke koji su mu potrebni za izvravanje njegovog zadatka. Pravo Revizorskog suda na pristup podacima Europske investicijske banke u vezi s njezinim djelatnostima upravljanja prihodima i rashodima Unije ureuje se dogovorom izmeu Revizorskog suda, Banke i Komisije. Ako takav dogovor ne postoji, Revizorski sud i tada ima pravo na pristup podacima koji su potrebni za reviziju prihoda i rashoda Unije kojima upravlja Banka. 4. Revizorski sud sastavlja godinje izvjee nakon zakljuenja svake financijske godine. Izvjee se prosljeuje ostalim institucijama Unije i, zajedno s oitovanjima tih institucija na primjedbe Revizorskog suda, objavljuje u Slubenom listu Europske unije. Nadalje, Revizorski sud moe u svakom trenutku iznijeti svoje primjedbe o posebnim pitanjima, osobito u obliku posebnih izvjea, te davati miljenja na zahtjev ostalih institucija Unije. Svoja godinja izvjea, posebna izvjea i miljenja, Revizorski sud usvaja veinom glasova svojih lanova. Meutim, on moe osnovati unutarnja vijea za usvajanje odreenih vrsta izvjea ili miljenja prema uvjetima utvrenima u njegovu poslovniku. Revizorski sud pomae Europskom parlamentu i Vijeu u izvravanju njihovih ovlasti nadzora nad izvrenjem prorauna. Revizorski sud utvruje svoj poslovnik. Za donoenje poslovnika potrebno je odobrenje Vijea.

169

POGLAVLJE 2. PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOENJA I DRUGE ODREDBE ODJELJAK 1. PRAVNI AKTI UNIJE

lanak 288. (bivi lanak 249. UEZ-a) Radi izvravanja nadlenosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i miljenja. Uredba ima opu primjenu. Obvezujua je u cijelosti i neposredno se primjenjuje u svim dravama lanicama. Direktiva je obvezujua, u pogledu rezultata koji je potrebno postii, za svaku dravu lanicu kojoj je upuena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata preputen je nacionalnim tijelima. Odluka je u cijelosti obvezujua. Odluka u kojoj je odreeno kome je upuena, obvezujua je samo za njih. Preporuke i miljenja nemaju obvezujuu snagu.

lanak 289. 1. U skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, Europski parlament i Vijee zajedno donose uredbe, direktive ili odluke na prijedlog Komisije. Taj je postupak utvren u lanku 294. 2. U posebnim sluajevima predvienima Ugovorima, Europski parlament uz sudjelovanje Vijea ili Vijee uz sudjelovanje Europskog parlamenta u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom donosi uredbe, direktive ili odluke. 3. Pravni akti doneseni zakonodavnim postupkom su zakonodavni akti.

4. U posebnim sluajevima predvienima Ugovorima, zakonodavni se akti mogu donositi na inicijativu skupine drava lanica ili Europskog parlamenta, na preporuku Europske sredinje banke ili na zahtjev Suda ili Europske investicijske banke.

170

lanak 290. 1. Zakonodavnim aktom, moe se Komisiji delegirati ovlast za donoenje nezakonodavnih akata ope primjene radi dopune ili izmjene odreenih elemenata zakonodavnog akta koji nisu kljuni. Ciljevi, sadraj, opseg i trajanje delegiranja ovlasti izriito su utvreni u zakonodavnim aktima. Kljuni elementi nekog podruja rezervirani su za zakonodavni akt i u skladu s time ne mogu biti predmet delegiranja ovlasti. 2. Zakonodavnim aktima izriito se utvruju uvjeti koji vrijede za delegiranje ovlasti; ti uvjeti mogu biti kako slijedi: (a) Europski parlament ili Vijee mogu odluiti o opozivu delegiranja; (b) delegirani akt moe stupiti na snagu samo ako Europski parlament ili Vijee na njega ne uloi nikakav prigovor u razdoblju odreenom zakonodavnim aktom. Za potrebe toaka (a) i (b) Europski parlament odluuje veinom svojih lanova, a Vijee kvalificiranom veinom. 3. Pridjev delegiran u odgovarajuem rodu umee se u naslov delegiranih akata.

lanak 291. 1. Drave lanice donose sve mjere nacionalnog prava potrebne za provedbu pravno obvezujuih akata Unije. 2. Kad su potrebni jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujuih akata Unije, tim se aktima provedbene ovlasti dodjeljuju Komisiji ili Vijeu u posebnim valjano utemeljenim sluajevima i u sluajevima predvienima u lancima 24. i 26. Ugovora o Europskoj uniji. 3. Za potrebe stavka 2. Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, unaprijed utvruju pravila i opa naela za mehanizme kojima drave lanice nadziru izvrenje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji. 4. Rije provedben u odgovarajuem rodu umee se u naslov provedbenih akata.

lanak 292. Vijee usvaja preporuke. Vijee odluuje na prijedlog Komisije u svim sluajevima kada se Ugovorima predvia da Vijee usvaja akte na prijedlog Komisije. Vijee odluuje jednoglasno u podrujima u kojima je potrebna jednoglasnost za usvajanje akta Unije. Komisija, i Europska sredinja banka u posebnim sluajevima predvienima u Ugovorima, usvaja preporuke.

171

ODJELJAK 2. POSTUPCI ZA DONOENJE AKATA I DRUGE ODREDBE

lanak 293. (bivi lanak 250. UEZ-a) 1. Kada Vijee na temelju Ugovor odluuje na prijedlog Komisije, ono moe taj prijedlog izmijeniti samo odluujui jednoglasno, osim u sluajevima iz stavaka 10. i 13. lanka 294., iz lanaka 310., 312. i 314. te iz stavka drugog lanka 315. 2. Sve dok Vijee ne donese odluku, Komisija moe izmijeniti svoj prijedlog u bilo koje vrijeme tijekom postupka donoenja akta Unije.

lanak 294. (bivi lanak 251. UEZ.a) 1. Kada se za donoenje akta u Ugovorima upuuje na redovni zakonodavni postupak, primjenjuje se sljedei postupak. 2. Komisija podnosi prijedlog Europskom parlamentu i Vijeu.

Prvo itanje 3. Europski parlament usvaja svoje stajalite na prvom itanju i dostavlja ga Vijeu.

4. Ako Vijee odobri stajalite Europskog parlamenta, dotini akt usvaja se u tekstu koji odgovara stajalitu Europskog parlamenta. 5. Ako Vijee ne odobri stajalite Europskog parlamenta, ono usvaja svoje stajalite na prvom itanju i dostavlja ga Europskom parlamentu. 6. Vijee u potpunosti obavjeuje Europski parlament o razlozima na temelju kojih je usvojilo svoje stajalite na prvom itanju. Komisija u potpunosti obavjeuje Europski parlament o svom stajalitu.

Drugo itanje 7. Ako u roku od tri mjeseca od takvog priopenja Europski parlament:

(a) odobri stajalite Vijea na prvom itanju ili ne donese odluku, smatra se da je dotini akt usvojen u tekstu koji odgovara stajalitu Vijea;

172

(b) veinom svojih lanova odbije stajalite Vijea na prvom itanju, smatra se da predloeni akt nije usvojen; (c) veinom svojih lanova predloi izmjene stajalita Vijea u prvom itanju, tako izmijenjeni tekst upuuje se Vijeu i Komisiji, koji o tim izmjenama daju miljenje. 8. Ako u roku od tri mjeseca od primanja izmjena Europskog parlamenta Vijee, odluujui kvalificiranom veinom: (a) odobri sve te izmjene, smatra se da je dotini akt usvojen; (b) ne odobri sve izmjene, predsjednik Vijea, u dogovoru s predsjednikom Europskog parlamenta, u roku od est tjedana saziva Odbor za mirenje. 9. Vijee odluuje jednoglasno o izmjenama o kojima je Komisija donijela negativno miljenje.

Mirenje 10. Odbor za mirenje, koji je sastavljen od lanova Vijea ili njihovih predstavnika te od jednakog broja predstavnika Europskog parlamenta, ima zadatak kvalificiranom veinom lanova Vijea ili njihovih predstavnika i veinom predstavnika Europskog parlamenta postii dogovor o zajednikom tekstu u roku od est tjedana od svog sazivanja, na temelju stajalita Europskog parlamenta i Vijea u drugom itanju. 11. Komisija sudjeluje u radu Odbora za mirenje i poduzima sve potrebne inicijative radi usuglaavanja stajalita Europskog parlamenta i Vijea. 12. Ako u roku od est tjedana od svog sazivanja Odbor za mirenje ne odobri zajedniki tekst, smatra se da predloeni akt nije usvojen.

Tree itanje 13. Ako u tom roku Odbor za mirenje odobri zajedniki tekst, Europski parlament i Vijee imaju svaki na raspolaganju rok od est tjedana od tog odobrenja za usvajanje predmetnog akta u skladu sa zajednikim tekstom, pri emu Europski parlament odluuje veinom danih glasova, a Vijee kvalificiranom veinom. Ako to ne uine, smatra se da predloeni akt nije usvojen. 14. Rokovi od tri mjeseca, odnosno est tjedana iz ovog lanka produljuju se za najvie mjesec dana, odnosno dva tjedna, na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijea.

173

Posebne odredbe 15. Kad se, u sluajevima predvienima u Ugovorima, zakonodavni akt uputi u redovni zakonodavni postupak na inicijativu skupine drava lanica, na preporuku Europske sredinje banke ili na zahtjev Suda, ne primjenjuju se stavak 2., druga reenica stavka 6. i stavak 9. U tim sluajevima Europski parlament i Vijee Komisiji dostavljaju predloeni akt sa svojim stajalitima u prvom i drugom itanju. Europski parlament ili Vijee mogu zatraiti miljenje Komisije tijekom itavog postupka, koje Komisija moe dati i na vlastitu inicijativu. Komisija, ako to smatra potrebnim, moe sudjelovati i u Odboru za mirenje u skladu sa stavkom 11.

lanak 295. Europski parlament, Vijee i Komisija meusobno se savjetuju i zajednikim sporazumom odluuju o aranmanima za svoju suradnju. U tom smislu i u skladu s Ugovorima, mogu sklopiti meuinstitucionalne sporazume koji mogu biti obvezujue prirode.

lanak 296. (bivi lanak 253. UEZ-a) Kada se Ugovorima ne definira vrsta akta koji se donosi, institucije ga biraju ovisno o sluaju, u skladu s vaeim postupcima i u skladu s naelom proporcionalnosti. U pravnim se aktima navode razlozi na kojima se akti temelje i u njima se upuuje na sve prijedloge, inicijative, preporuke, zahtjeve ili miljenja koja su potrebna na temelju Ugovor. Pri razmatranju nacrta zakonodavnih akata, Europski parlament i Vijee ne donose nijedan akt koji nije predvien odgovarajuim zakonodavnim postupkom u predmetnom podruju.

lanak 297. (bivi lanak 254. UEZ-a) 1. Zakonodavne akte donesene na temelju redovnog zakonodavnog postupka potpisuju predsjednik Europskog parlamenta i predsjednik Vijea. Zakonodavne akte donesene na temelju posebnog zakonodavnog postupka potpisuje predsjednik institucije koja ih je donijela. Zakonodavni se akti objavljuju u Slubenom listu Europske unije. Stupaju na snagu na dan koji je u njima odreen ili, ako taj dan nije odreen, dvadesetog dana od njihove objave. 2. Nezakonodavni akti usvojeni u obliku uredaba, direktiva ili odluka, kad u potonjima nije odreeno kome su upuene, potpisuje predsjednik institucije koja ih je donijela.

174

Uredbe i direktive upuene svim dravama lanicama kao i odluke u kojima nije odreeno kome su upuene objavljuju se u Slubenom listu Europske unije. Stupaju na snagu na dan koji je u njima odreen ili, ako taj dan nije odreen, dvadesetog dana od njihove objave. O ostalim direktivama i odlukama u kojima je odreeno kome su upuene priopuju se onima kojima su upuene, a stupaju na snagu od tog priopenja.

lanak 298. 1. U obavljanju svojih zadaa, institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju potporu otvorene, uinkovite i neovisne europske administracije. 2. U skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja usvojenima na temelju lanka 336., Europski parlament i Vijee uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju odredbe u tu svrhu.

lanak 299. (bivi lanak 256. UEZ-a) Akti Vijea, Komisije ili Europske sredinje banke kojima se namee novana obveza, osim ako se ona namee dravama, izvrivi su. Izvrenje je ureeno pravilima graanskog postupka koja su na snazi u dravi na ijem se dravnom podruju ono provodi. Dravno tijelo, koje vlada svake drave lanice odredi u tu svrhu i o tome obavijesti Komisiju i Sud Europske unije, prilae odluci potvrdu o izvrivosti, pri emu se ne zahtijeva nikakva druga formalnost osim provjere vjerodostojnosti odluke. Kada se na traenje zainteresirane stranke ove formalnosti ispune, ta stranka moe pristupiti izvrenju u skladu s nacionalnim pravom upuujui predmet neposredno nadlenom tijelu. Izvrenje se moe suspendirati samo odlukom Suda. Meutim, ispitivanje pravilnosti u postupku izvrenja u nadlenosti je sudova dotine drave. POGLAVLJE 3. SAVJETODAVNA TIJELA UNIJE

lanak 300. 1. Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji pomau Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija koji obnaaju savjetodavne funkcije.

175

2. Gospodarski i socijalni odbor sastoji se od predstavnika organizacija poslodavaca, zaposlenika i drugih predstavnika civilnog drutva, osobito onih u socioekonomskom, graanskom, profesionalnom i kulturnom podruju. 3. Odbor regija sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih tijela, koji ili imaju izborni mandat regionalnog ili lokalnog tijela ili su politiki odgovorni izabranoj skuptini. 4. lanovi Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija nisu vezani nikakvim obvezujuim napucima. U opem interesu Unije potpuno su neovisni u obavljanju svojih dunosti. 5. Vijee redovito preispituje pravila iz stavaka 2. i 3., kojima se ureuje priroda sastava Odbor, kako bi se uzele u obzir gospodarske, drutvene i demografske promjene u Uniji. Vijee, na prijedlog Komisije, u tu svrhu donosi odluke. ODJELJAK 1. GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR

lanak 301. (bivi lanak 258. UEZ-a) Broj lanova Gospodarskog i socijalnog odbora ne smije biti vei od 350. Vijee, odluujui jednoglasno, na prijedlog Komisije, donosi odluku kojom se odreuje sastav Odbora. Vijee odreuje naknade lanova Odbora.

lanak 302. (bivi lanak 259. UEZ-a) 1. lanovi Odbora imenuju se na razdoblje od pet godina. Vijee u skladu s prijedlozima pojedinih drava lanica utvruje popis lanova. Mandat lanova Odbora moe se obnoviti. 2. Vijee odluuje nakon savjetovanja s Komisijom. Ono moe zatraiti miljenje europskih organizacija koje predstavljaju razliite gospodarske i socijalne sektore i civilno drutvo na koje utjeu aktivnosti Unije.

lanak 303. (bivi lanak 260. UEZ-a)

176

Odbor iz redova svojih lanova bira svojeg predsjednika i predsjednitvo na razdoblje od dvije i pol godine. Odbor donosi svoj poslovnik. Odbor saziva predsjednik na zahtjev Europskog parlamenta, Vijea ili Komisije. Odbor se moe sastajati i na vlastitu inicijativu.

lanak 304. (bivi lanak 262. UEZ-a) Europski parlament, Vijee ili Komisija moraju se savjetovati s Odborom kada je to predvieno Ugovorima. Te institucije mogu se savjetovati s Odborom u svim sluajevima kada to smatraju primjerenim. Odbor moe davati miljenja na vlastitu inicijativu u sluajevima u kojima takav postupak smatra primjerenim. Ako to smatraju nunim, Europski parlament, Vijee ili Komisija odreuju Odboru rok za davanje miljenja, koji ne moe biti krai od mjesec dana od dana kada predsjednik primi obavijest o tome. Izostanak miljenja nakon isteka tog roka ne spreava daljnje djelovanje. Miljenje Odbora dostavlja se Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji zajedno sa zapisnikom njegova raspravljanja. ODJELJAK 2. ODBOR REGIJA

lanak 305. (bivi lanak 263. stavak drugi, trei i etvrti UEZ-a) Broj lanova Odbora regija ne smije biti vei od 350. Vijee, odluujui jednoglasno, na prijedlog Komisije, donosi odluku kojom se odreuje sastav Odbora. lanovi Odbora i jednak broj njihovih zamjenika imenuju se na razdoblje od pet godina. Njihov se mandat moe obnoviti. Vijee usvaja popis lanova i njihovih zamjenika sastavljen u skladu s prijedlozima svake drave lanice. Kada istekne mandat iz lanka 300. stavka 3., na temelju kojeg su bili predloeni, mandat lanova Odbora automatski prestaje, a za ostatak navedenog mandata zamjenjuju se u skladu s istim postupkom. Nijedan lan Odbora ne smije istodobno biti i lan Europskog parlamenta.

177

lanak 306. (bivi lanak 264. UEZ-a) Odbor regija iz redova svojih lanova bira predsjednika i predsjednitvo na razdoblje od dvije i pol godine. Odbor donosi svoj poslovnik. Odbor saziva predsjednik na zahtjev Europskog parlamenta, Vijea ili Komisije. Odbor se moe sastajati i na vlastitu inicijativu.

lanak 307. (bivi lanak 265. UEZ-a) Europski parlament, Vijee ili Komisija moraju se savjetovati s Odborom regija kada je to predvieno Ugovorima i u svim drugim sluajevima u kojima jedna od tih institucija to smatra primjerenim, a posebice u sluajevima koji se odnose na prekograninu suradnju. Ako to smatraju nunim, Europski parlament, Vijee ili Komisija odreuju Odboru rok za davanje miljenja, koji ne moe biti krai od mjesec dana od dana kada predsjednik primi obavijest o tome. Izostanak miljenja nakon isteka tog roka ne spreava daljnje djelovanje. Kad se u skladu s lankom 304. savjetuje s Gospodarskim i socijalnim odborom, Europski parlament, Vijee ili Komisija obavjeuju Odbor regija o zahtjevu za davanje miljenja. Ako smatra da se predmetno pitanje tie posebnih regionalnih interesa, Odbor regija moe o njemu dati miljenje. Odbor moe davati miljenja na vlastitu inicijativu u sluajevima u kojima takav postupak smatra primjerenim. Miljenje Odbora dostavlja se Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji zajedno sa zapisnikom njegova raspravljanja. POGLAVLJE 4. EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

lanak 308. (bivi lanak 266. UEZ-a) Europska investicijska banka ima pravnu osobnost. lanovi Europske investicijske banke su drave lanice.

178

Statut Europske investicijske banke utvren je u Protokolu koji je priloen Ugovorima. Vijee moe, odluujui jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, na zahtjev Europske investicijske banke i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom ili na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom investicijskom bankom, izmijeniti Statut Banke.

lanak 309. (bivi lanak 267. UEZ-a) Zadaa Europske investicijske banke jest da u interesu Unije doprinosi uravnoteenom i trajnom razvoju unutarnjeg trita, pri emu ima pristup tritu kapitala i koristi se vlastitim sredstvima. U tu svrhu Banka, djelujui na neprofitnoj osnovi, odobrava zajmove i izdaje jamstva koja u svim sektorima gospodarstva olakavaju financiranje sljedeih projekata: (a) projekata za razvoj slabije razvijenih regija; (b) projekata za modernizaciju ili preustroj poduzea ili za razvoj novih djelatnosti koje su postale potrebne uspostavom ili funkcioniranjem unutarnjeg trita, ako su ti projekti takvog opsega ili naravi da ih nije mogue u cijelosti financirati iz razliitih sredstava kojima raspolau pojedine drave lanice; (c) projekata od zajednikog interesa za vie drava lanica koji su tolikog opsega ili naravi da se ne mogu u cijelosti financirati iz razliitih sredstava kojima raspolau pojedine drave lanice. U obavljanju svojih zadaa Banka, zajedno s potporom koju pruaju strukturni fondovi te s ostalim financijskim instrumentima Unije, olakava financiranje programa ulaganja. GLAVA II. FINANCIJSKE ODREDBE

lanak 310. (bivi lanak 268. UEZ-a) 1. Sve stavke prihoda i rashoda Unije, obuhvaene su procjenama koje se izrauju za svaku financijsku godinu i prikazuju se u proraunu. Europski parlament i Vijee utvruju godinji proraun Unije u skladu s lankom 314. Prihodi i rashodi prikazani u proraunu moraju biti uravnoteeni. 2. Rashodi prikazani u proraunu odobravaju se za jednogodinje proraunsko razdoblje u skladu s uredbom iz lanka 322.

179

3. Za provedbu rashoda prikazanih u proraunu potrebno je prethodno donoenje pravno obvezujueg akta Unije kojim se predvia pravna osnova za njegovo djelovanje i za provoenje predmetnog rashoda u skladu s uredbom iz lanka 322., osim za sluajeve predviene zakonom. 4. Radi odravanja proraunske discipline, Unija ne donosi nijedan akt koji bi mogao imati znatne posljedice za proraun, a da pritom ne osigura mogunost financiranja rashoda koji proizlaze iz tog akta u granicama vlastitih sredstava Unije i u skladu s viegodinjim financijskim okvirom iz lanka 312. 5. Proraun se izvrava u skladu s naelom zdravog financijskog upravljanja. Drave lanice surauju s Unijom kako bi osigurale da se proraunska sredstva koriste u skladu s tim naelom. 6. Unija i drave lanice, u skladu s lankom 325., suzbijaju prijevaru i svaki drugi oblik nezakonitih aktivnosti koje utjeu na financijske interese Unije. POGLAVLJE 1. VLASTITA SREDSTVA UNIJE

lanak 311. (bivi lanak 269. UEZ-a) Unija osigurava sebi sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provoenje svojih politika. Ne dovodei u pitanje ostale prihode, proraun se u cijelosti financira iz vlastitih izvora. Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, jednoglasno i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom usvaja odluku kojom se utvruju odredbe o sustavu vlastitih sredstava Unije. U tom kontekstu moe uspostaviti nove kategorije vlastitih sredstava ili ukinuti postojee kategorije. Ta odluka stupa na snagu tek nakon to ju drave lanice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Vijee uredbama, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, utvruje provedbene mjere za sustav vlastitih sredstava Unije u onoj mjeri u kojoj se to predvia odlukom donesenom na temelju stavka treeg. Vijee odluuje uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.

180

POGLAVLJE 2. VIEGODINJI FINANCIJSKI OKVIR

lanak 312. 1. Viegodinjim financijskim okvirom osigurava se da se izdaci Unije razvijaju na uredan nain i u granicama njezinih vlastitih sredstava. Utvruje se za razdoblje od najmanje pet godina. Godinji proraun Unije mora biti u skladu s viegodinjim financijskim okvirom. 2. Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, donosi uredbu kojom se utvruje viegodinji financijski okvir. Vijee odluuje jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, koja se daje veinom glasova njegovih lanova. Europsko vijee moe jednoglasno usvojiti odluku kojom se Vijee ovlauje za odluivanje kvalificiranom veinom prilikom donoenja uredbe iz prvog podstavka. 3. Financijskim okvirom utvruju se godinje gornje granice odobrenih proraunskih sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama izdataka i godinje gornje granice odobrenih proraunskih sredstava za plaanja. Kategorije izdataka, iji je broj ogranien, odgovaraju glavnim podrujima aktivnosti Unije. Financijskim okvirom utvruju se sve druge odredbe koje su potrebne da bi se godinji proraunski postupak neometano odvijao. 4. Ako se do kraja prethodnog financijskog okvira ne donese uredba Vijea kojom se utvruje novi financijski okvir, gornje granice i druge odredbe koje se odnose na prethodnu godinu tog okvira nastavljaju se primjenjivati sve dok se taj akt ne donese. 5. Tijekom itavog postupka do donoenja financijskoga okvira Europski parlament, Vijee i Komisija poduzimaju sve mjere potrebne kako bi se olakalo njegovo donoenje. POGLAVLJE 3. GODINJI PRORAUN UNIJE

lanak 313. (bivi lanak 272. stavak 1. UEZ-a) Financijska godina traje od 1. sijenja do 31. prosinca.

181

lanak 314. (bivi lanak 272. stavak 2. do 10. UEZ-a) Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, utvruju godinji proraun Unije u skladu sa sljedeim odredbama. 1. Svaka institucija, uz iznimku Europske sredinje banke, do 1. srpnja izrauje procjene svojih izdataka za sljedeu financijsku godinu. Komisija te procjene objedinjuje u nacrtu prorauna koji moe sadravati razliite procjene. Nacrt prorauna sadrava procjenu prihoda i procjenu rashoda. 2. Komisija Europskom parlamentu i Vijeu dostavlja prijedlog koji sadrava nacrt prorauna najkasnije do 1. rujna godine koja prethodi godini izvrenja tog prorauna. Komisija tijekom postupka moe do sazivanja Odbora za mirenje iz stavka 5. izmijeniti nacrt prorauna. 3. Vijee usvaja svoje stajalite o nacrtu prorauna i prosljeuje ga Europskom parlamentu najkasnije do 1. listopada godine koja prethodi godini izvrenja tog prorauna. Vijee obavjeuje Europski parlament u potpunosti o razlozima na temelju kojih je usvojilo svoje stajalite. 4. Ako u roku od etrdeset dva dana od takvog priopenja Europski parlament:

(a) odobri stajalite Vijea, proraun se usvaja; (b) ne donese nikakvu odluku, smatra se da je proraun usvojen; (c) usvoji izmjene veinom svojih lanova, izmijenjeni nacrt prosljeuje se Vijeu i Komisiji. Predsjednik Europskog parlamenta, u dogovoru s predsjednikom Vijea, odmah saziva Odbor za mirenje. Meutim, ako Vijee u roku od deset dana od prosljeivanja nacrta obavijesti Europski parlament da je odobrilo sve njegove izmjene, Odbor za mirenje nee se sastajati. 5. Odbor za mirenje, koji je sastavljen od lanova Vijea ili njihovih predstavnika te od jednakog broja predstavnika Europskog parlamenta, ima zadatak kvalificiranom veinom lanova Vijea ili njihovih predstavnika i veinom predstavnika Europskog parlamenta postii dogovor o zajednikom tekstu u roku od dvadeset jednog dana od svog sazivanja, na temelju stajalita Europskog parlamenta i Vijea. Komisija sudjeluje u radu Odbora za mirenje i poduzima sve potrebne inicijative radi usuglaavanja stajalita Europskog parlamenta i Vijea. 6. Ako se u roku od dvadeset jednog dana iz stavka 5. Odbor za mirenje dogovori o zajednikom tekstu, Europski parlament i Vijee imaju svaki po etrnaest dana od dana postizanja tog dogovora za odobrenje zajednikog teksta.

182

7.

Ako u roku od etrnaest dana iz stavka 6.:

(a) i Europski parlament i Vijee odobre zajedniki tekst ili ne donesu nikakvu odluku ili ako jedna od tih institucija odobri zajedniki tekst, a druga ne donese nikakvu odluku, smatra se da je proraun konano usvojen u skladu sa zajednikim tekstom, ili (b) i Europski parlament, odluujui veinom svojih lanova, i Vijee odbiju zajedniki tekst, ili ako jedna od tih institucija odbije zajedniki tekst, a druga ne donese nikakvu odluku, Komisija dostavlja novi nacrt prorauna, ili (c) Europski parlament, odluujui veinom svojih lanova, odbije zajedniki tekst, a Vijee ga odobri, Komisija dostavlja novi nacrt prorauna, ili (d) Europski parlament odobri zajedniki tekst, a Vijee ga odbije, Europski parlament moe u roku od etrnaest dana od dana kada ga je Vijee odbilo i odluujui veinom svojih lanova i s tri petine danih glasova odluiti potvrditi sve ili neke izmjene iz stavka 4. toke (c). Ako izmjena Europskog parlamenta nije potvrena, zadrava se stajalite dogovoreno u okviru Odbora za mirenje o proraunskoj stavci koja je predmet izmjene. Na temelju toga smatra se da je proraun konano usvojen. 8. Ako se Odbor za mirenje u roku od dvadeset jednog dana iz stavka 5. ne dogovori o zajednikom tekstu, Komisija dostavlja novi nacrt prorauna. 9. Po okonanju postupka predvienog ovim lankom, predsjednik Europskog parlamenta proglaava proraun konano usvojenim. 10. Svaka institucija izvrava ovlasti koje su joj dodijeljene na temelju ovog lanka u skladu s Ugovorima i aktima donesenih na temelju njih, a osobito onih koji se odnose na vlastita sredstva Unije i na uravnoteenost prihoda i rashoda.

lanak 315. (bivi lanak 273. UEZ-a) Ako na poetku financijske godine proraun jo nije konano usvojen, iznos ne vei od jedne dvanaestine odobrenih proraunskih sredstava za prethodnu financijsku godinu moe se utroiti svaki mjesec za bilo koju skupinu prorauna u skladu s odredbama uredaba donesenih na temelju lanka 322.; meutim, taj iznos ne smije prelaziti jednu dvanaestinu odobrenih sredstava predvienih u istoj skupini u nacrtu prorauna. Vijee na prijedlog Komisije moe odobriti izdatke vee od jedne dvanaestine, pod uvjetom da se potuju ostali uvjeti utvreni u prvom stavku, u skladu s uredbama donesenima na temelju lanka 322. Vijee odluku odmah prosljeuje Europskom parlamentu. Odluka iz stavka drugog utvruje potrebne mjere vezane uz sredstva potrebna kako bi se osigurala primjena ovog lanka, u skladu s aktima iz lanka 311.

183

Ona stupa na snagu tridesetog dana od njezina donoenja ako Europski parlament, odluujui veinom svojih lanova, u tom roku ne odlui te izdatke smanjiti.

lanak 316. (bivi lanak 271. UEZ-a) Sukladno uvjetima koji se utvruju na temelju lanka 322., sva odobrena proraunska sredstva, osim onih koja se odnose na izdatke za osoblje, koja nisu utroena do kraja financijske godine, mogu se prenijeti samo u sljedeu financijsku godinu. Odobrena proraunska sredstva za pokrie izdataka rasporeuju se po razliitim skupinama u kojima se stavke izdataka grupiraju prema vrsti ili namjeni te se dalje dijele, sukladno uredbama donesenima na temelju lanka 322. Izdaci Europskog parlamenta, Europskog vijea i Vijea, Komisije i Suda Europske unije iskazuju se u odvojenim dijelovima prorauna, ne dovodei u pitanje posebna rjeenja za odreene zajednike stavke izdataka. POGLAVLJE 4. IZVRENJE PRORAUNA I RAZRJENICA

lanak 317. (bivi lanak 274. UEZ-a) Komisija izvrava proraun u suradnji s dravama lanicama, u sladu s odredbama uredaba donesenih na temelju lanka 322., na vlastitu odgovornost i u granicama odobrenih proraunskih sredstava, vodei pritom rauna o naelima zdravog financijskog upravljanja. Drave lanice surauju s Komisijom kako bi osigurale da se proraunska sredstva koriste u skladu s naelima zdravog financijskog upravljanja. Uredbama se utvruju obveze drava lanica u pogledu nadzora i revizije u izvrenju prorauna i nastalih odgovornosti. Uredbama se utvruju i odgovornosti i detaljna pravila za svaku instituciju u vezi s njezinom ulogom u izvrenju vlastitih izdataka. U okviru prorauna Komisija moe, podlono ogranienjima i uvjetima utvrenima u uredbama donesenima na temelju lanka 322., prenijeti odobrena proraunska sredstva iz jedne skupine u drugu ili iz jedne podskupine u drugu.

lanak 318. (bivi lanak 275. UEZ-a)

184

Komisija svake godine podnosi Europskom parlamentu i Vijeu izvjea za prethodnu financijsku godinu koja se odnose na izvravanje prorauna. Komisija im takoer upuuje financijski izvjetaj o imovini i obvezama Unije. Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeu i izvjee o ocjeni financija Unije na temelju postignutih rezultata, osobito s obzirom na konstatacije koje su Europski parlament i Vijee dali na temelju lanka 319.

lanak 319. (bivi lanak 276. UEZ-a) 1. Europski parlament, odluujui na preporuku Vijea, daje razrjenicu Komisiji u odnosu na izvravanje prorauna. U tu svrhu Vijee i Europski parlament naizmjence ispituju raune, financijsko izvjee i izvjee o ocjeni iz lanka 318., godinje izvjee Revizorskog suda, zajedno s odgovorima na primjedbe Revizorskog suda od strane institucija koje su bile obuhvaene revizijom, izjavu o jamstvu iz lanka 287. stavka 1. drugog podstavka te sva odgovarajua posebna izvjea Revizorskog suda. 2. Prije davanja razrjenice Komisiji ili u bilo koju drugu svrhu u vezi s izvravanjem ovlasti nadzora nad izvrenjem prorauna, Europski parlament moe od Komisije zatraiti dokaze o izvrenju rashoda ili radu sustava financijskog nadzora. Komisija Europskom parlamentu na njegov zahtjev dostavlja sve potrebne podatke. 3. Komisija poduzima sve odgovarajue mjere kako bi postupila prema primjedbama sadranim u odlukama o davanju razrjenice i prema drugim primjedbama Europskog parlamenta u vezi s izvrenjem rashoda te prema primjedbama sadranim u preporukama vezanim uz davanje razrjenice koje je donijelo Vijee. Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijea, Komisija izvjeuje o mjerama poduzetim u svjetlu tih primjedaba i napomena, a osobito o naputcima koje je dala slubama odgovornima za izvrenje prorauna. Ta se izvjea prosljeuju i Revizorskom sudu. POGLAVLJE 5. ZAJEDNIKE ODREDBE

lanak 320. (bivi lanak 277. UEZ-a) Viegodinji financijski okvir i godinji proraun izrauju se u eurima.

185

lanak 321. (bivi lanak 278. UEZ-a) Komisija moe, pod uvjetom da o tome obavijesti nadlena tijela zainteresiranih drava lanica, svoja sredstva koja su u valuti jedne od drava lanica promijeniti u valutu druge drave lanice, u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se ta sredstva mogla iskoristiti u svrhe koje ulaze u podruje primjene Ugovor. Komisija u najveoj moguoj mjeri izbjegava ovakve konverzije ako raspolae gotovinom ili likvidnim sredstvima u valutama koje su joj potrebne. Komisija sa svakom dravom lanicom komunicira putem tijela koje odredi dotina drava. Za obavljanje financijskih poslova Komisija se koristi uslugama emisijske banke dotine drave lanice ili druge financijske institucije koju odobri ta drava.

lanak 322. (bivi lanak 279. UEZ-a) 1. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Revizorskim sudom, uredbama donose: (a) financijska pravila kojima se poblie odreuje postupak koji treba usvojiti za utvrivanje i izvrenje prorauna te za prikazivanje i reviziju rauna; (b) pravila kojima se predvia provjera odgovornosti financijskih izvritelja, osobito dunosnika za ovjeravanje i raunovodstvenih slubenika. 2. Vijee, odluujui na prijedlog Komisije te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Revizorskim sudom, odreuje metode i postupak prema kojima se prihodi prorauna predvieni aranmanima o vlastitim sredstvima Unije stavljaju na raspolaganje Komisiji te mjere koje se prema potrebi primjenjuju za zadovoljavanje potreba za gotovinom.

lanak 323. Europski parlament, Vijee i Komisija osiguravaju da Unija na raspolaganju ima financijska sredstva koja joj omoguuju ispunjavanje njezinih pravnih obveza u odnosu na tree.

lanak 324. Na inicijativu Komisije redovito se sazivaju sastanci predsjednika Europskog parlamenta, predsjednika Vijea i predsjednika Komisije u okviru proraunskih postupaka iz ove glave. Predsjednici poduzimaju sve potrebne korake za promicanje savjetovanja meu institucijama kojima predsjedaju i usuglaavanja njihovih stajalita kako bi olakali provedbu ove glave.

186

POGLAVLJE 6. BORBA PROTIV PRIJEVARA

lanak 325. (bivi lanak 280. UEZ-a) 1. Unija i drave lanice suzbijaju prijevare i sva druga nezakonita djelovanja koja su usmjerena protiv financijskih interesa Unije pomou mjera iz ovog lanka koje djeluju kao sredstvo za odvraanje i koje pruaju djelotvornu zatitu u dravama lanicama i u svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije. 2. Radi suzbijanja prijevara koje utjeu na financijske interese Unije drave lanice poduzimaju iste mjere koje poduzimaju radi suzbijanja prijevara koje su usmjerene protiv njihovih vlastitih financijskih interesa. 3. Ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, drave lanice koordiniraju svoje djelovanje usmjereno na zatitu financijskih interesa Unije od prijevara. Radi toga uz pomo Komisije organiziraju blisku i redovitu suradnju meu nadlenim tijelima. 4. Radi postizanja uinkovite i jednake zatite u dravama lanicama i u svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Revizorskim sudom, donose potrebne mjere za suzbijanje i borbu protiv prijevara usmjerenih protiv financijskih interesa Unije. 5. Komisija u suradnji s dravama lanicama svake godine Europskom parlamentu i Vijeu podnosi izvjee o mjerama poduzetima za provedbu ovog lanka. GLAVA III.
POJAANA SURADNJA

lanak 326. (bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a) Prilikom svake pojaane suradnje potuju se Ugovori i pravo Unije. Takvom suradnjom ne smije se tetiti unutarnjem tritu ili gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji. Ona ne predstavlja prepreku ili diskriminaciju u trgovini meu dravama lanicama i ne naruava trino natjecanje meu njima.

187

lanak 327. (bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a) Prilikom svake se pojaane suradnje potuju nadlenosti, prava i obveze onih drava lanica koje u njoj ne sudjeluju. Te drave ne smiju spreavati provedbu pojaane suradnje drava lanica koje sudjeluju u njoj.

lanak 328. (bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a) 1. Pojaana suradnja je nakon njezine uspostave otvorena za sve drave lanice, podlono ispunjavanju svih uvjeta sudjelovanja utvrenih odlukom o odobrenju. Takoer im je otvorena i u svakom drugom trenutku, pri emu trebaju uz navedene uvjete prihvatiti i akte koji su u tom okviru ve usvojeni. Komisija i drave lanice koje sudjeluju u pojaanoj suradnji osiguravaju poticanje to je mogue vie drava lanica na sudjelovanje. 2. Komisija i, ako je to primjereno, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku redovito izvjeuju Europski parlament i Vijee o razvoju dogaaja u pogledu pojaane suradnje.

lanak 329. (bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a) 1. Drave lanice koje meu sobom ele uspostaviti pojaanu suradnju u jednom od podruja obuhvaenih Ugovorima, uz iznimku podruja iskljuive nadlenosti i zajednike vanjske i sigurnosne politike, upuuju Komisiji zahtjev u kojem navode podruje primjene i ciljeve predloene pojaane suradnje. Komisija moe u tom smislu Vijeu uputiti prijedlog. U sluaju da Komisija ne uputi prijedlog, ona obavjeuje dotine drave lanice o razlozima neupuivanja. Odobrenje za pojaanu suradnju iz prvog podstavka daje Vijee na prijedlog Komisije i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. 2. Zahtjev drava lanica koje meu sobom ele uspostaviti pojaanu suradnju u okviru zajednike vanjske i sigurnosne politike upuuje se Vijeu. Zahtjev se prosljeuje Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji daje miljenje o tome je li predloena pojaana suradnja u skladu sa zajednikom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije, te Komisiji, koja posebno daje miljenje o tome je li predloena pojaana suradnja u skladu s ostalim politikama Unije. Zahtjev se na znanje prosljeuje i Europskom parlamentu. Odobrenje za pojaanu suradnju daje se odlukom Vijea koje odluuje jednoglasno.

188

lanak 330. (bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a) U vijeanju mogu sudjelovati svi lanovi Vijea, ali u glasovanju sudjeluju samo lanovi Vijea koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju u pojaanoj suradnji. Jednoglasnost ine samo glasovi predstavnika drava lanica koje sudjeluju u pojaanoj suradnji. Kvalificirana se veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3.

lanak 331. (bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a) 1. Svaka drava lanica koja eli sudjelovati u pojaanoj suradnji koja je u tijeku u jednom od podruja iz lanka 329. stavka 1. priopuje svoju namjeru Vijeu i Komisiji. Komisija u roku od etiri mjeseca od dana primitka priopenja potvruje sudjelovanje dotine drave lanice. Ona po potrebi navodi da su ispunjeni uvjeti za sudjelovanje i usvaja sve prijelazne mjere potrebne za primjenu akata koji su ve doneseni u okviru pojaane suradnje. Meutim, ako smatra da uvjeti sudjelovanja nisu ispunjeni, Komisija navodi aranmane koje je potrebno usvojiti kako bi se ti uvjeti ispunili te utvruje rok za ponovno ispitivanje zahtjeva. Nakon isteka tog roka ponovno ispituje zahtjev, u skladu s postupkom odreenim u drugim podstavku. Ako Komisija smatra da uvjeti za sudjelovanje jo uvijek nisu ispunjeni, dotina se drava lanica moe obratiti Vijeu, koje odluuje o zahtjevu. Vijee odluuje u skladu s lankom 330. Vijee na prijedlog Komisije moe usvojiti i prijelazne mjere iz drugog podstavka. 2. Svaka drava lanica koja eli sudjelovati u pojaanoj suradnji koja je u tijeku u okviru zajednike vanjske i sigurnosne politike, priopuje svoju namjeru Vijeu, Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiji. Vijee potvruje sudjelovanje dotine drave lanice, nakon savjetovanja s Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i nakon to, po potrebi, navede da su ispunjeni uvjeti za sudjelovanje. Vijee na prijedlog Visokog predstavnika moe usvojiti i sve prijelazne mjere potrebne za primjenu akata koji su ve doneseni u okviru pojaane suradnje. Meutim, ako smatra da uvjeti sudjelovanja nisu ispunjeni, Vijee navodi aranmane koje je potrebno usvojiti kako bi se ti uvjeti ispunili te utvruje rok za ponovno ispitivanje zahtjeva za sudjelovanjem. Za potrebe ovog stavka Vijee odluuje jednoglasno i u skladu s lankom 330.

189

lanak 332. (bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a) Izdaci koji nastanu provedbom pojaane suradnje, a ne ulaze u administrativne trokove institucija, terete drave lanice koje sudjeluju u suradnji, osim ako svi lanovi Vijea, odluujui jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, odlue drukije.

lanak 333. (bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a) 1. Kada se odredbom Ugovor, koja se moe primijeniti u kontekstu pojaane suradnje, propisuje da Vijee odluuje jednoglasno, Vijee, odluujui jednoglasno u skladu s aranmanima utvrenima u lanku 330., moe donijeti odluku kojom se propisuje da e odluivati kvalificiranom veinom. 2. Kada se odredbom Ugovor, koja se moe primijeniti u kontekstu pojaane suradnje, propisuje da Vijee donosi akte na temelju posebnog zakonodavnog postupka, Vijee, odluujui jednoglasno, u skladu s aranmanima utvrenima u lanku 330., moe donijeti odluku kojom se propisuje da e odluivati na temelju redovnog zakonodavnog postupka. Vijee odluuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. 3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na odluke koje se odnose na vojna ili obrambena pitanja.

lanak 334. (bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a) Vijee i Komisija osiguravaju koherentnost aktivnosti koje se poduzimaju u kontekstu pojaane suradnje i koherentnost takvih aktivnosti s politikama Unije te u tu svrhu surauju. DIO SEDMI OPE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 335. (bivi lanak 282. UEZ-a) Unija u svakoj dravi lanici uiva najiru pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju njihova nacionalnog prava; ona osobito moe stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku. U tu svrhu Uniju zastupa Komisija. Meutim, u pitanjima povezanima s djelovanjem pojedinih institucija, Uniju zastupa svaka institucija na temelju svoje administrativne autonomije.

190

lanak 336. (bivi lanak 283. UEZ-a) Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s ostalim zainteresiranim institucijama, utvruju Pravilnik o osoblju za dunosnike Europske unije i uvjete zaposlenja ostalih slubenika Unije.

lanak 337. (bivi lanak 284. UEZ-a) U okviru ogranienja i prema uvjetima koje utvrdi Vijee odluujui obinom veinom u skladu s odredbama Ugovor Komisija moe prikupljati sve podatke i provoditi sve provjere koje su potrebne za obavljanje zadaa koje su joj povjerene.

lanak 338. (bivi lanak 285. UEZ-a) 1. Ne dovodei u pitanje lanak 5. Protokola o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere za izradu statistika kada je to potrebno za obavljanje djelatnosti Unije. 2. Pri izradi statistika Unije potuju se nepristranost, pouzdanost, objektivnost, znanstvena nezavisnost, uinkovitost u odnosu na trokove i statistika povjerljivost; izrada ne smije pretjerano opteretiti gospodarske subjekte.

lanak 339. (bivi lanak 287. UEZ-a) lanovi institucija Unije, lanovi odbora te dunosnici i ostali slubenici Unije ne smiju, ak ni nakon prestanka njihove dunosti, otkrivati one podatke koji su obuhvaeni obvezom uvanja profesionalne tajne, a osobito podatke o poduzeima, njihovim poslovnim odnosima ili trokovima.

lanak 340. (bivi lanak 288. UEZ-a) Ugovorna odgovornost Unije ureuje se pravom koje je mjerodavno za predmetni ugovor.

191

U pogledu izvanugovorne odgovornosti Unija je, u skladu s opim naelima koja su zajednika pravima drava lanica, duna naknaditi svaku tetu koju njezine institucije ili slubenici prouzroe pri obavljanju svojih dunosti. Neovisno o stavku drugom, Europska sredinja banka je, u skladu s opim naelima koja su zajednika pravima drava lanica, duna naknaditi svaku tetu koju ona ili njezini slubenici prouzroe pri obavljanju svojih dunosti. Osobna odgovornost slubenik prema Uniji ureuje se odredbama utvrenima u Pravilniku o osoblju ili u Uvjetima zaposlenja koji se na njih primjenjuju.

lanak 341. (bivi lanak 289. UEZ-a) Sjedite institucija Unije zajednikom suglasnou utvruju vlade drava lanica.

lanak 342. (bivi lanak 290. UEZ-a) Ne dovodei u pitanje odredbe sadrane u Statutu Suda Europske unije, Vijee, odluujui jednoglasno uredbama, utvruje pravila kojima se ureuje uporaba jezika u institucijama Unije.

lanak 343. (bivi lanak 291. UEZ-a) Na dravnom podruju drava lanica, Unija uiva povlastice i imunitete koji su joj potrebni za obavljanje njezinih zadaa, prema uvjetima utvrenima Protokolom od 8. travnja 1965. o povlasticama i imunitetima Europske unije. Isto vrijedi za Europsku sredinju banku i Europsku investicijsku banku.

lanak 344. (bivi lanak 292. UEZ-a) Drave lanice obvezuju se da sporove o tumaenju ili primjeni Ugovor nee rjeavati ni na koji drugi nain osim onog koji je njime predvien.

192

lanak 345. (bivi lanak 295. UEZ-a) Ugovori ni na koji nain ne dovode u pitanje pravila kojima se u dravama lanicama ureuje sustav vlasnitva.

lanak 346. (bivi lanak 296. UEZ-a) 1. Odredbe Ugovor ne iskljuuju primjenu sljedeih pravila:

(a) nijedna drava lanica nije obvezna davati informacije ako smatra da bi njihovo otkrivanje bilo suprotno osnovnim interesima njezine sigurnosti; (b) svaka drava lanica moe poduzeti one mjere koje smatra potrebnima za zatitu osnovnih interesa svoje sigurnosti, koje su povezane s proizvodnjom ili trgovinom orujem, streljivom i ratnom opremom; takve mjere ne smiju tetno utjecati na uvjete trinog natjecanja na unutarnjem tritu u odnosu na proizvode ija namjena nije specifino vojna. 2. Vijee moe, odluujui jednoglasno, na prijedlog Komisije, izmijeniti popis proizvoda na koji se primjenjuju odredbe stavka 1. toke (b) sastavljen 15. travnja 1958.

lanak 347. (bivi lanak 297. UEZ-a) Drave lanice meusobno se savjetuju o poduzimanju koraka potrebnih kako bi sprijeile da na funkcioniranje unutarnjeg trita utjeu mjere na ije bi poduzimanje neka drava lanica mogla biti primorana u sluaju ozbiljnih unutarnjih poremeaja koji utjeu na ouvanje javnog poretka u sluaju rata, ozbiljnih meunarodnih napetosti koje predstavljaju ratnu prijetnju ili radi ispunjavanja obveza koje je prihvatila radi ouvanja mira i meunarodne sigurnosti.

lanak 348. (bivi lanak 298. UEZ-a) Ako mjere poduzete u okolnostima iz lanaka 346. i 347. dovedu do naruavanja uvjeta trinog natjecanja na unutarnjem tritu, Komisija, zajedno sa zainteresiranom dravom, ispituje naine na koje se te mjere mogu uskladiti s pravilima utvrenim Ugovorima.

193

Odstupajui od postupka utvrenog lancima 258. i 259., Komisija ili bilo koja drava lanica mogu predmet uputiti neposredno Sudu ako smatraju da druga drava lanica zloupotrebljava ovlasti predviene lancima 346. i 347. Sud o tome odluuje na zatvorenoj sjednici.

lanak 349. (bivi lanak 299. stavak 2. drugi, trei i etvrti podstavak UEZ-a) Vodei rauna o strukturno uvjetovanom drutvenom i gospodarskom stanju u Guadeloupeu, Francuskoj Gvajani, Martiniku, Reunionu, Saint-Barthlemyju, Saint-Martinu, Azorima, Madeiri i Kanarskim otocima, koje je jo sloenije zbog njihove udaljenosti, izoliranosti, male povrine, nepovoljne topografije i klime, gospodarske ovisnosti o malom broju proizvoda, kao i o tome da postojanost i meudjelovanje tih uvjeta u velikoj mjeri ograniuju njihov razvoj, Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, usvaja posebne mjere koje su posebice namijenjene utvrivanju uvjeta primjene Ugovor u tim regijama, ukljuujui zajednike politike. Kad Vijee u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom usvaja posebne mjere, ono takoer odluuje na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Mjere iz stavka prvog posebno se odnose na carinsku, trgovinsku i poreznu politiku, slobodne zone, poljoprivrednu i ribarstvenu politiku, uvjete za opskrbu sirovinama i osnovnom robom iroke potronje, dravne potpore i na uvjete pristupanja strukturnim fondovima i horizontalnim programima Unije. Vijee usvaja mjere iz prvog stavka vodei rauna o posebnim svojstvima i ogranienjima najudaljenijih regija, ne ugroavajui cjelovitost i dosljednost pravnog poretka Unije, ukljuujui unutarnje trite i zajednike politike.

lanak 350. (bivi lanak 306. UEZ-a) Odredbe Ugovor ne iskljuuju postojanje ili ostvarenje regionalnih unija izmeu Belgije i Luksemburga, ili izmeu Belgije, Luksemburga i Nizozemske, u mjeri u kojoj se ciljevi tih regionalnih unija ne postiu primjenom Ugovor.

lanak 351. (bivi lanak 307. UEZ-a) Odredbe Ugovor ne utjeu na prava i obveze koje proizlaze iz sporazuma sklopljenih prije 1. sijenja 1958. ili, za drave pristupnice, prije datuma njihova pristupanja, a koje su sklopile jedna ili vie drava lanica s jedne strane te jedna ili vie treih zemalja s druge strane.

194

Ako ti sporazumi nisu sukladni Ugovorima, dotina drava lanica ili dotine drave lanice poduzimaju sve odgovarajue korake za otklanjanje utvrenih neusklaenosti. U tu svrhu drave lanice po potrebi pomau jedna drugoj i, ako je to potrebno, zauzimaju zajedniki stav. U primjeni sporazuma iz prvog stavka drave lanice uzimaju u obzir injenicu da prednosti koje su svakoj dravi lanici dodijeljene na temelju Ugovor ine sastavni dio osnivanja Unije te su stoga neodvojivo povezane sa stvaranjem zajednikih institucija, davanjem ovlasti tim institucijama i pruanjem istih prednosti od strane svih drugih drava lanica.

lanak 352. (bivi lanak 308. UEZ-a) 1. Ako se u okviru politika utvrenih Ugovorima pokae da je potrebno djelovanje Unije za postizanje jednog od ciljeva odreenih Ugovorima, a Ugovorima nisu predviene potrebne ovlasti, Vijee, odluujui jednoglasno na prijedlog Komisije i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta usvaja odgovarajue mjere. Kad Vijee u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom usvaja dotine posebne mjere, ono takoer odluuje jednoglasno na prijedlog Komisije i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. 2. Primjenom postupka za praenje potovanja naela supsidijarnosti iz lanka 5. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, Komisija upozorava nacionalne parlamente na prijedloge koji se temelje na ovom lanku. 3. Mjere koje se temelje na ovom lanku ne ukljuuju usklaivanje zakona ili drugih propisa drava lanica u sluaju kada se Ugovorima iskljuuje takvo usklaivanje. 4. Ovaj lanak ne moe biti temeljem za ostvarivanje ciljeva koji se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i bilo kojim aktom donesenim na temelju ovog lanka moraju se potovati ogranienja odreena u drugom stavku lanka 40. Ugovora o Europskoj uniji.

lanak 353. lanak 48. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji ne primjenjuje se na sljedee lanke:

Article 311, third and fourth paragraphs,lanak 311. stavak trei i etvrti, Article 312(2), first subparagraph,lanak 312. stavak 2. prvi podstavak, Article 352, andlanak 352. i Article 354.lanak 354.

195

lanak 354. (bivi lanak 309. UEZ-a) Za potrebe lanka 7. Ugovora o Europskoj uniji o suspenziji odreenih prava koja proizlaze iz lanstva u Uniji, lan Europskog vijea ili Vijea koji predstavlja dotinu dravu lanicu ne sudjeluje u glasovanju i dotina drava lanica ne uzima se u obzir pri izraunavanju jedne treine ili etiri petine drava lanica iz stavaka 1. i 2. tog lanka. Suzdrani glasovi nazonih ili zastupanih lanova ne spreavaju donoenje odluka iz stavka 2. tog lanka. Za donoenje odluka iz lanka 7. stavaka 3. i 4. Ugovora o Europskoj uniji kvalificirana se veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (b) ovog Ugovora. Kad nakon donoenja odluke o suspenziji glasakih prava, donesene na temelju lanka 7. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, Vijee odluuje kvalificiranom veinom na temelju odredbe Ugovor, ta se kvalificirana veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (b) ovog Ugovora ili, kad Vijee odluuje na prijedlog Komisije ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a). Za potrebe lanka 7. Ugovora o Europskoj uniji, Europski parlament odluuje dvotreinskom veinom danih glasova, koja predstavlja veinu njegovih lanova.

lanak 355. (bivi lanak 299. stavak 2. prvi podstavak i lanak 299. stavci 3. do 6. UEZ-a) Osim odredaba iz lanka 52. Ugovora o Europskoj uniji koje se odnose na teritorijalno podruje primjene Ugovor, primjenjuju se sljedee odredbe: 1. Odredbe Ugovor primjenjuju se na Guadeloupe, Francusku Gvajanu, Martinik, Reunion, Saint-Barthlemy, Saint-Martin, Azore, Madeiru i Kanarske otoke u skladu s lankom 349. 2. Na prekomorske zemlje i podruja navedena u Prilogu II. primjenjuje se poseban sustav pridruivanja predvien u etvrtom dijelu. Ugovori se ne primjenjuju na one prekomorske zemlje i podruja koja imaju posebne odnose s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske, a koja nisu ukljuena u navedeni popis. 3. Odredbe Ugovor primjenjuju se na europska podruja za ije je vanjske odnose odgovorna drava lanica. 4. Odredbe Ugovor primjenjuju se na landske otoke u skladu s odredbama odreenima Protokolom 2 uz Akt o uvjetima pristupanja Republike Austrije, Republike Finske i Kraljevine vedske.

196

5.

Neovisno o lanku 52. Ugovora o Europskoj uniji i stavcima 1. do 4. ovog lanka:

(a) Ugovori se ne primjenjuju na Farske otoke; (b) Ugovori se ne primjenjuju na suverene baze Ujedinjene Kraljevine Akrotiri i Dhekeliju na Cipru osim u mjeri potrebnoj za osiguranje provedbe aranmana odreenih u Protokolu o suverenim vojnim bazama Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske na Cipru, priloenog Aktu o uvjetima pristupanja eke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Maarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovake Republike Europskoj uniji te u skladu s uvjetima tog Protokola; Ugovori se primjenjuju na Kanalske otoke i Otok Man samo u mjeri potrebnoj za osiguranje provedbe aranmana za te otoke odreenih u Ugovoru o pristupanju novih drava lanica Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici za atomsku energiju potpisanom 22. sijenja 1972. 6. Europsko vijee na inicijativu predmetne drave lanice moe donijeti odluku o izmjeni statusa, u odnosu na Uniju, danske, francuske ili nizozemske zemlje ili podruja iz stavaka 1. i 2. Europsko Vijee odluuje jednoglasno nakon savjetovanja s Komisijom.

lanak 356. (bivi lanak 312. UEZ-a) Ovaj se Ugovor sklapa na neogranieno vrijeme.

lanak 357. (bivi lanak 313. UEZ-a) Visoke ugovorne stranke ratificiraju ovaj Ugovor u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Isprave o ratifikaciji polau se kod Vlade Talijanske Republike. Ovaj Ugovor stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon to posljednja drava potpisnica poloi ispravu o ratifikaciji. Meutim, ako se to polaganje isprave o ratifikaciji obavi manje od 15 dana prije poetka sljedeeg mjeseca, ovaj Ugovor stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca od dana tog polaganja.

lanak 358. Odredbe lanka 55. Ugovora o Europskoj uniji primjenjuju se na ovaj Ugovor.

197

U POTVRDU TOGA nie potpisani opunomoenici potpisali su ovaj Ugovor.

Sastavljeno u Rimu dana dvadeset i petog oujka godine tisuu devetsto pedeset sedme.

(Popis potpisnika izostavljen)

198

199

PROTOKOLI

200

PROTOKOL (br. 1)
O ULOZI NACIONALNIH PARLAMENATA U EUROPSKOJ UNIJI

VISOKE UGOVORNE STRANKE, PODSJEAJUI da je nain na koji nacionalni parlamenti nadziru svoje vlade kad je rije o aktivnostima Unije predmet ustavnog ureenja i prakse svake drave lanice, ELEI potaknuti veu ukljuenost nacionalnih parlamenata u aktivnosti Europske unije i poveati njihovu sposobnost izraavanja svojih stavova o nacrtima zakonodavnih akata Unije i o drugim pitanjima koja za njih mogu biti od posebnog interesa, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju: GLAVA I. INFORMACIJE ZA NACIONALNE PARLAMENTE

lanak 1. Dokumente o savjetovanju Komisije (zelene i bijele knjige i komunikacije) Komisija nakon objavljivanja izravno prosljeuje nacionalnim parlamentima. Komisija prosljeuje i godinji zakonodavni program kao i svaki drugi instrument zakonodavnog planiranja ili politike nacionalnim parlamentima, i to istodobno kad i Europskom parlamentu i Vijeu.

lanak 2. Nacrti zakonodavnih akata koji se alju Europskom parlamentu i Vijeu prosljeuju se nacionalnim parlamentima. Za potrebe ovog Protokola "nacrt zakonodavnih akata" znai prijedloge Komisije, inicijative skupine drava lanica, inicijative Europskog parlamenta, zahtjeve Suda, preporuke Europske sredinje banke i zahtjeve Europske investicijske banke za donoenje zakonodavnog akta. Komisija nacrte zakonodavnih akata koje je sama predloila prosljeuje izravno nacionalnim parlamentima, i to istodobno kad i Europskom parlamentu i Vijeu. Europski parlament nacrte zakonodavnih akata koje je sam predloio prosljeuje izravno nacionalnim parlamentima. Nacrte zakonodavnih akata koje je predloila skupina drava lanica, Sud, Europska sredinja banka ili Europska investicijska banka Vijee prosljeuje nacionalnim parlamentima.

201

lanak 3. Nacionalni parlamenti mogu predsjednicima Europskog parlamenta, Vijea i Komisije uputiti obrazloeno miljenje o tome potuje li se u nacrtu zakonodavnog akta naelo supsidijarnosti, u skladu s postupkom utvrenim Protokolom o primjeni nael supsidijarnosti i proporcionalnosti. Ako nacrt zakonodavnog akta predlae skupina drava lanica, predsjednik Vijea prosljeuje obrazloeno miljenje ili miljenja vladama tih drava lanica. Ako nacrt zakonodavnog akta predlae Sud, Europska sredinja banka ili Europska investicijska banka, predsjednik Vijea prosljeuje obrazloeno miljenje ili miljenja dotinoj instituciji ili tijelu.

lanak 4. Od trenutka kad je nacrt zakonodavnog akta dostupan nacionalnim parlamentima na slubenim jezicima Unije do dana kad se stavlja na privremeni dnevni red Vijea radi njegova donoenja ili usvajanja stajalita na temelju zakonodavnog postupka mora proi osam tjedana. Iznimke su mogue u urnim sluajevima, a razlozi za urnost navode se u aktu ili u stajalitu Vijea. Osim u urnim sluajevima za koja su navedeni valjani razlozi, o nacrtu zakonodavnog akta nije mogue postii dogovor tijekom tih osam tjedana. Osim u urnim sluajevima za koja su navedeni valjani razlozi, izmeu stavljanja nacrta zakonodavnog akta na privremeni dnevni red Vijea i usvajanja stajalita mora proi deset dana.

lanak 5. Dnevni redovi i rezultat sastanaka Vijea, ukljuujui zapisnike sa sastanaka na kojima Vijee razmatra nacrte zakonodavnih akata, dostavljaju se izravno nacionalnim parlamentima, istodobno kad i vladama drava lanica.

lanak 6. Kad Europsko vijee namjerava koristiti lanak 48. stavak 7. prvi ili drugi podstavak Ugovora o Europskoj uniji, nacionalni parlamenti obavjeuju se o inicijativi Europskog vijea najmanje est mjeseci prije donoenja bilo kakve odluke.

lanak 7. Revizorski sud svoje godinje izvjee prosljeuje na znanje nacionalnim parlamentima istodobno kad i Europskom parlamentu i Vijeu.

202

lanak 8. Kad nacionalni parlamentarni sustav nije jednodoman, primjenjuju se lanci 1. do 7. na sve domove od kojih se sastoji parlament. GLAVA II. MEUPARLAMENTARNA SURADNJA

lanak 9. Europski parlament i nacionalni parlamenti zajedno utvruju organizaciju i promicanje uinkovite i redovite meuparlamentarne suradnje unutar Unije.

lanak 10. Konferencija parlamentarnih odbora za poslove Unije moe svaki doprinos koji smatra uputnim proslijediti na razmatranje Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji. Ta konferencija nadalje promie razmjenu informacija i najbolje prakse izmeu nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta, ukljuujui i njihove posebne odbore. Takoer moe organizirati meuparlamentarne konferencije o posebnim temama, posebice kako bi se raspravljalo o pitanjima zajednike vanjske i sigurnosne politike, ukljuujui zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku. Doprinosi s konferencije ne obvezuju nacionalne parlamente i ne dovode u pitanje njihova stajalita.

203

PROTOKOL (br. 2)
O PRIMJENI NAELA SUPSIDIJARNOSTI I PROPORCIONALNOSTI

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI osigurati da se odluke donose na razini to je mogue blioj graanima Unije, ODLUNE da uspostave uvjete za primjenu naela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je to utvreno u lanku 5. Ugovora o Europskoj uniji, te da uspostave sustav nadzora nad primjenom tih naela, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Svaka institucija osigurava trajno potovanje naela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je to utvreno u lanku 5. Ugovora o Europskoj uniji.

lanak 2. Prije nego to predloi zakonodavne akte, Komisija provodi opsena savjetovanja. U tim se savjetovanjima po potrebi uzima u obzir regionalni i lokalni aspekt predviene mjere. U izuzetno urnim sluajevima Komisija ne provodi takva savjetovanja. Komisija u svom prijedlogu navodi razloge za svoju odluku.

lanak 3. Za potrebe ovog Protokola nacrt zakonodavnih akata znai prijedloge Komisije, inicijative skupine drava lanica, inicijative Europskog parlamenta, zahtjeve Suda, preporuke Europske sredinje banke i zahtjeve Europske investicijske banke, za donoenje zakonodavnog akta.

lanak 4. Komisija prosljeuje svoje nacrte zakonodavnih akata i njihove izmijenjene nacrte nacionalnim parlamentima istodobno kad i zakonodavcu Unije. Europski parlament prosljeuje svoje nacrte zakonodavnih akata i njegove izmijenjene nacrte nacionalnim parlamentima.

204

Vijee prosljeuje nacrte zakonodavnih akata koje je predloila skupina drava lanica, Sud, Europska sredinja banka ili Europska investicijska banka te izmijenjene nacrte nacionalnim parlamentima. Nakon njihova donoenja, Europski parlament prosljeuje svoje zakonodavne rezolucije, a Vijee svoja stajalita nacionalnim parlamentima.

lanak 5. Nacrti zakonodavnih akata opravdani su s obzirom na naela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Svaki nacrt zakonodavnog akta mora sadravati detaljnu izjavu kojom se omoguuje procjena sukladnosti s naelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Ta bi izjava trebala sadravati ocjenu financijskog utjecaja prijedloga i, u sluaju direktive, njezinih uinaka za pravila koja drave lanice moraju uvesti, ukljuujui po potrebi i regionalno zakonodavstvo. Razlozi za zakljuak da se cilj Unije moe bolje ostvariti na razini Unije obrazlau se pomou kvalitativnih i, kad god je to mogue, kvantitativnih pokazatelja. U nacrtima zakonodavnih akata uzima se u obzir potreba da se svako optereenje, financijsko ili administrativno, koje nastaje za Uniju, nacionalne vlade, regionalne ili lokalne vlasti, gospodarske subjekte i graane svede na najmanju moguu mjeru i da bude primjereno cilju koji se treba ostvariti.

lanak 6. Svaki nacionalni parlament ili svaki dom nacionalnog parlamenta moe u roku od osam tjedana od dana prosljeivanja nacrta zakonodavnog akta na slubenim jezicima Unije uputiti predsjednicima Europskog parlamenta, Vijea i Komisije obrazloeno miljenje u kojem navodi zato smatra da dotini nacrt nije u skladu s naelom supsidijarnosti. Svaki nacionalni parlament ili svaki dom nacionalnog parlamenta po potrebi se savjetuje s regionalnim parlamentima koji imaju zakonodavne ovlasti. Ako nacrt zakonodavnog akta predlae skupina drava lanica, predsjednik Vijea prosljeuje miljenje vladama tih drava lanica. Ako nacrt zakonodavnog akta predlae Sud, Europska sredinja banka ili Europska investicijska banka, predsjednik Vijea prosljeuje miljenje dotinoj instituciji ili tijelu.

lanak 7. 1. Europski parlament, Vijee i Komisija te, kad je to primjereno, skupina drava lanica, Sud, Europska sredinja banka ili Europska investicijska banka ako su oni predloili nacrt zakonodavnog akta, uzimaju u obzir obrazloeno miljenje koje su donijeli nacionalni parlamenti ili dom nacionalnog parlamenta.

205

Svaki nacionalni parlament ima dva glasa podijeljena na temelju nacionalnog parlamentarnog sustava. U sluaju dvodomnog parlamentarnog sustava, svaki dom ima jedan glas. 2. Kad obrazloena miljenja o nepotovanju naela supsidijarnosti u nekom nacrtu zakonodavnog akta predstavljaju najmanje jednu treinu svih glasova koji su dodijeljeni nacionalnim parlamentima u skladu s drugim podstavkom stavka 1., nacrt se mora preispitati. Taj je prag etvrtina u sluaju kada je nacrt zakonodavnog akta dostavljen na temelju lanka 76. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se odnosi na podruje slobode, sigurnosti i pravde. Nakon tog preispitivanja Komisija ili, kad je to primjereno, skupina drava lanica, Europski parlament, Sud, Europska sredinja banka ili Europska investicijska banka ako su oni predloili nacrt zakonodavnog akta, mogu odluiti zadrati, izmijeniti ili povui nacrt. Za takvu se odluku mora dati obrazloenje. 3. Nadalje, na temelju redovnog zakonodavnog postupka, kad obrazloena miljenja o nepotovanju naela supsidijarnosti u predloenom zakonodavnom aktu predstavljaju najmanje obinu veinu glasova koji su dodijeljeni nacionalnim parlamentima u skladu s drugim podstavkom stavka 1., nacrt se mora preispitati. Nakon tog preispitivanja Komisija moe odluiti zadrati, izmijeniti ili povui prijedlog. Ako odlui zadrati prijedlog, Komisija mora obrazloenim miljenjem opravdati zato smatra da je prijedlog u skladu s naelom supsidijarnosti. To obrazloeno miljenje zajedno s obrazloenim miljenjima nacionalnih parlamenata moraju se dostaviti zakonodavcu Unije da ih uzme u obzir u okviru postupka: (a) prije zakljuenja prvog itanja zakonodavac (Europski parlament i Vijee) razmatra je li zakonodavni prijedlog u skladu s naelom supsidijarnosti, uzimajui osobito u obzir dane razloge koji su zajedniki veini nacionalnih parlamenata te obrazloeno miljenje Komisije; (b) ako, veinom koju ini 55 % lanova Vijea ili veinom danih glasova u Europskom parlamentu, zakonodavac smatra da prijedlog nije u skladu s naelom supsidijarnosti, zakonodavni se prijedlog vie ne razmatra.

lanak 8. Sud Europske unije nadlean je za odluivanje u postupcima koje zbog povrede naela supsidijarnosti zakonodavnim aktom, u skladu s pravilima utvrenima u lanku 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije pokreu ili o kojima izvjeuju drave lanice u skladu sa svojim pravnim poretkom u ime svog nacionalnog parlamenta ili njegova doma. U skladu s pravilima utvrenima navedenim lankom, Odbor regija takoer moe pokrenuti takve postupke protiv zakonodavnih akata pri ijem je donoenju Ugovorom o funkcioniranju Europske unije predvieno savjetovanje s Odborom regija.

206

lanak 9. Komisija svake godine Europskom Vijeu, Europskom parlamentu, Vijeu i nacionalnim parlamentima dostavlja izvjee o primjeni lanka 5. Ugovora o Europskoj uniji. To se godinje izvjee prosljeuje i Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

207

PROTOKOL (br. 3)
O STATUTU SUDA EUROPSKE UNIJE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI utvrditi Statut Suda Europske unije predvien lankom 281. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju:

lanak 1. Sud Europske unije je osnovan i djeluje u skladu s odredbama Ugovor, Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Ugovor o EZAE-u) i ovog Statuta. GLAVA I. SUCI I NEZAVISNI ODVJETNICI

lanak 2. Prije preuzimanja dunosti svaki sudac pred Sudom koji zasjeda javno prisee da e svoje dunosti obnaati nepristrano i savjesno te da e uvati tajnost vijeanja Suda.

lanak 3. Suci uivaju imunitet od sudskih postupaka. Nakon prestanka obnaanja dunosti oni nastavljaju uivati imunitet u pogledu radnji koje su poduzeli u slubenom svojstvu, ukljuujui izgovorene ili napisane rijei. Sud moe ukinuti imunitet zasjedajui u punom sastavu. Ako se odluka odnosi na lana Opeg suda ili specijaliziranog suda, Sud odluku donosi nakon savjetovanja s dotinim sudom. Ako je sucu ukinut imunitet te je protiv njega pokrenut kazneni postupak, njemu se u bilo kojoj dravi lanici sudi samo pred sudom nadlenim za suenje lanovima najviih nacionalnih pravosudnih tijela. lanci 11. do 14. i lanak 17. Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije primjenjuju se na suce, nezavisne odvjetnike, tajnika Suda Europske unije i pomone

208

izvjestitelje Suda Europske unije, ne dovodei u pitanje odredbe odreene prethodnim stavcima o imunitetu sudaca od pokretanja sudskih postupaka.

lanak 4. Suci ne smiju obnaati nikakvu politiku ili upravnu funkciju. Ne smiju se baviti nikakvim zanimanjem, ni plaenim ni neplaenim, osim ako to iznimno odobri Vijee odluujui obinom veinom. Pri stupanju na dunost, sveano se obvezuju da e tijekom i nakon prestanka obnaanja iste potovati obveze koje iz nje proizlaze, osobito obvezu da e se nakon prestanka obnaanja dunosti pri prihvaanju odreenih imenovanja ili pogodnosti ponaati poteno i diskretno. Sud odlukom rjeava sve dvojbe o tom pitanju. Ako se odluka odnosi na lana Opeg suda ili specijaliziranog suda, Sud odluku donosi nakon savjetovanja s dotinim sudom.

lanak 5. Osim redovitom zamjenom ili smru, dunosti suca prestaju i njegovom ostavkom. Kada sudac podnosi ostavku, ona se u pisanom obliku upuuje predsjedniku Suda koji je prosljeuje predsjedniku Vijea. Nakon upuivanja potonje obavijesti mjesto suca postaje slobodno. Osim u sluaju kada se primjenjuje lanak 6., sudac ostaje na dunosti sve dok njegov nasljednik ne stupi na dunost.

lanak 6. Sudac moe biti razrijeen dunosti ili mu se moe oduzeti pravo na mirovinu ili druge zamjenske povlastice samo ako, prema jednoglasnom miljenju sudaca i nezavisnih odvjetnika Suda, vie ne ispunjava propisane uvjete ili obveze koje proizlaze iz njegove slube. Dotini sudac ne sudjeluje u toj raspravi. Ako je dotina osoba lan Opeg suda ili specijaliziranog suda, Sud odluku donosi nakon savjetovanja s dotinim sudom. Tajnik Suda dostavlja odluku Suda predsjedniku Europskog parlamenta i predsjedniku Komisije te o njoj obavjeuje predsjednika Vijea. U sluaju odluke o razrjeenju suca, mjesto suca postaje slobodno nakon upuivanja obavijesti predsjedniku Vijea.

209

lanak 7. Sudac koji zamjenjuje lana Suda ija dunost nije istekla imenuje se za preostalo vrijeme trajanja dunosti svojeg prethodnika.

lanak 8. Odredbe lanaka 2. do 7. primjenjuju se na nezavisne odvjetnike. GLAVA II. USTROJ SUDA lanak 9. Kada se svake tri godine provodi djelomina zamjena sudaca, naizmjence se zamjenjuje 14, odnosno 13 sudaca. Kada se svake tri godine provodi djelomina zamjena nezavisnih odvjetnika, svakom se prilikom zamjenjuju etiri nezavisna odvjetnika.

lanak 10. Tajnik Suda prisee pred Sudom da e svoje dunosti obavljati nepristrano i savjesno te da e uvati tajnost vijeanja Suda.

lanak 11. Sud u sluajevima sprijeenosti tajnika osigurava njegovu zamjenu.

lanak 12. Sudu se dodjeljuju dunosnici i ostali slubenici koji omoguuju njegov rad. Oni su odgovorni tajniku Suda koji je podreen predsjedniku.

lanak 13. Na zahtjev Suda, Europski parlament i Vijee mogu, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, osigurati imenovanje pomonih izvjestitelja i utvrditi pravila koja ureuju njihovu slubu. Prema uvjetima utvrenim poslovnikom, od pomonih se izvjestitelja moe zahtijevati da sudjeluju u pripremnim radnjama u predmetima pred Sudom te da surauju sa sucem izvjestiteljem.

210

Pomone izvjestitelje imenuje Vijee odluujui obinom veinom. Biraju se meu osobama ija je neovisnost neupitna i koje imaju potrebne pravne kvalifikacije. Pred Sudom polau prisegu da e svoje dunosti obavljati nepristrano i savjesno te da e uvati tajnost vijeanja Suda.

lanak 14. Suci, nezavisni odvjetnici i tajnik Suda obvezni su boraviti u mjestu u kojem Sud ima svoje sjedite.

lanak 15. Sud zasjeda stalno. Trajanje sudskih praznika odreuje Sud uzimajui u obzir potrebe svojeg poslovanja.

lanak 16. Sud osniva sudska vijea koja su sastavljena od tri i pet sudaca. Predsjednike sudskih vijea biraju suci iz vlastitih redova. Predsjednici sudskih vijea od pet sudaca biraju se na razdoblje od tri godine. Mogu biti ponovno izabrani jednom. Veliko vijee sastoji se od 13 sudaca. Predsjedava mu predsjednik Suda. lanovi velikog vijea su i predsjednici sudskih vijea od pet sudaca i drugi suci imenovani u skladu s uvjetima utvrenima u poslovniku. Sud zasjeda u velikom vijeu kada to zatrai drava lanica ili institucija Unije kao stranka u postupku. Sud zasjeda u punom sastavu kada su mu predmeti upueni temeljem lanka 228. stavka 2., lanka 245. stavka 2., lanka 247. ili lanka 286. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Osim toga, kada smatra da je predmet koji mu je upuen od iznimna znaaja, Sud moe odluiti, nakon to saslua nezavisnog odvjetnika, predmet uputiti Sudu u punom sastavu.

lanak 17. Odluke Suda valjane su samo ako u vijeanju sudjeluje neparan broj njegovih lanova. Odluke sudskih vijea od tri ili pet sudaca valjane su samo ako ih donese troje sudaca. Odluke velikog vijea valjane su samo ako je nazono devetoro sudaca. Odluke Suda u punom sastavu valjane su samo ako je nazono 15 sudaca.

211

U sluaju sprijeenosti suca jednog sudskog vijea, moe se pozvati suca drugog sudskog vijea u skladu s uvjetima utvrenima u poslovniku.

lanak 18. Suci i nezavisni odvjetnici ne mogu sudjelovati u odluivanju u bilo kojem predmetu u kojem su prethodno sudjelovali kao zastupnici, savjetnici ili odvjetnici jedne od stranaka ili o kojem su bili pozvani oitovati se u svojstvu lana suda, istranog povjerenstva ili u nekom drugom svojstvu. Ako zbog nekog posebnog razloga sudac ili nezavisni odvjetnik smatra da ne moe sudjelovati u donoenju odluke ili razmatranju odreenog predmeta, o tome obavjeuje predsjednika. Ako zbog nekog posebnog razloga predsjednik smatra da sudac ili nezavisni odvjetnik ne smiju sudjelovati u postupku ili odluivanju u odreenom predmetu, o tome ih obavjeuje. Sve potekoe koje proizlaze iz primjene ovog lanka rjeavaju se odlukom Suda. Stranka ne moe zahtijevati izmjenu sastava Suda ili jednog od njegovih sudskih vijea na temelju dravljanstva suca ili zato to u Sudu ili sudskom vijeu nema suca istog dravljanstva kao ta stranka. GLAVA III. POSTUPAK PRED SUDOM

lanak 19. Drave lanice i institucije Unije pred Sudom zastupa zastupnik, koji se imenuje za svaki pojedinani predmet; zastupniku moe pomagati savjetnik ili pravnik. Drave koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, a nisu drave lanice, i u tom Sporazumu navedeno nadzorno tijelo EFTA-e zastupane su na isti nain. Ostale stranke mora zastupati pravnik. Samo pravnik koji je ovlaten zastupati pred sudom drave lanice ili druge drave koja je stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru moe pred Sudom nastupiti kao zastupnik ili savjetnik neke stranke. Takvi zastupnici, savjetnici i pravnici, u nastupu pred Sudom, uivaju prava i imunitete potrebne za neovisno obnaanje svojih dunosti, prema uvjetima utvrenima u poslovniku. U odnosu na takve savjetnike i pravnike koji nastupaju pred Sudom, Sud ima ovlasti uobiajeno dodijeljene sudovima prema uvjetima utvrenima u poslovniku.

212

Sveuilini profesori koji su dravljani drava lanica, iji im zakoni daju pravo nastupanja pred sudom, uivaju pred Sudom ista prava koja su ovim lankom priznata pravnicima.

lanak 20. Postupak pred Sudom sastoji se od dva dijela: pisanog i usmenog. Pisani dio postupka sastoji se od dostave tuba, podnesaka, odgovora na tubu i oitovanja te od eventualnih replika, kao i svih isprava i dokumenata koji ih potkrepljuju ili njihovih ovjerenih preslika strankama i institucijama Unije ije su odluke predmet postupka. Dostavu obavlja tajnik redoslijedom i u rokovima utvrenima u poslovniku. Usmeni dio postupka sastoji se od itanja izvjea suca izvjestitelja, sasluanja, od strane Suda, zastupnika, savjetnika i pravnika te prijedloga odluka nezavisnog odvjetnika kao i, prema potrebi, od sasluanja svjedoka i strunjaka. Ako Sud smatra da se u predmetu ne javlja nikakvo novo pravno pitanje, moe, nakon to saslua nezavisnog odvjetnika, odluiti da e rjeavati predmet bez prijedloga odluke nezavisnog odvjetnika.

lanak 21. Postupak pred Sudom pokree se pisanom tubom upuenom tajniku. Tuba sadrava ime i stalnu adresu podnositelja, poloaj potpisnika, ime stranke ili imena stranaka protiv koje se podnosi tuba, predmet spora, tubeni zahtjev i kratak opis razloga na kojima se temelji tuba. Tubi mora biti priloen, kada je to prikladno, akt ije se ponitenje zahtijeva ili, u okolnostima iz lanka 265. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, isprava kojom se dokazuje datum poziva predvienog u tim lancima. Ako navedeni dokumenti nisu priloeni tubi, tajnik poziva zainteresiranu stranku da ih dostavi u razumnom roku, ali u tom sluaju prava stranke ne prestaju ak i ako se navedeni dokumenti dostave nakon isteka roka odreenog za pokretanje postupka.

lanak 22. U sluajevima ureenima lankom 18. Ugovora o EZAE-u, postupak pred Sudom pokree se albom upuenom tajniku. alba sadrava ime i stalnu adresu podnositelja, poloaj potpisnika, naznaku odluke protiv koje se podnosi alba, imena protivnih stranaka, predmet spora, albeni prijedlog i kratak opis razloga na kojima se temelji alba. albi mora biti priloena ovjerena preslika odluke Arbitranog odbora koja se pobija. Ako Sud odbije albu, odluka Arbitranog odbora postaje konana.

213

Ako Sud poniti odluku Arbitranog odbora, postupak se, kada je to potrebno, na inicijativu jedne od stranaka u postupku moe ponoviti pred Arbitranim odborom. Arbitrani odbor vezan je odlukama Suda o pravnim pitanjima.

lanak 23. U sluajevima iz lanka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, sud drave lanice koji suspendira postupak i uputi predmet Sudu obavjeuje Sud o svojoj odluci. Tajnik Suda o navedenoj odluci obavjeuje stranke, drave lanice i Komisiju, institucije, tijela, ured ili agenciju Unije koja je donijela akt ija je valjanost ili tumaenje predmet spora. U roku od dva mjeseca od takve obavijesti stranke, drave lanice, Komisija i, kada je to prikladno, institucija, tijelo, ured ili agencija koja je donijela akt ija je valjanost odnosno tumaenje predmet spora imaju pravo podnositi Sudu podneske ili pisana oitovanja. U sluajevima iz lanka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije tajnik Suda o odluci nacionalnog suda obavjeuje i drave stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru koje nisu drave lanice i u tom Sporazumu navedeno nadzorno tijelo EFTA-e, koji mogu u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti Sudu dostaviti podneske ili pisana oitovanja, kada se odluka odnosi na jedno od podruja primjene tog Sporazuma. Ako je sporazumom o odreenom predmetu, koji je sklopilo Vijee i jedna ili vie drava nelanica, predvieno da te drave imaju pravo podnositi podneske ili pisana oitovanja u sluajevima kada sud drave lanice uputi Sudu prethodno pitanje obuhvaeno podrujem primjene sporazuma, dotine drave nelanice se takoer obavjetava o odluci nacionalnog suda koja sadri to pitanje. U roku od dva mjeseca od takve obavijesti te drave mogu Sudu podnijeti podneske ili pisana oitovanja.

lanak 23.a5 Poslovnikom se moe predvidjeti ubrzani postupak, te hitni postupak za upuena prethodna pitanja koja se odnose na podruje slobode, sigurnosti i pravde. Tim se postupcima, u pogledu podnoenja podnesaka ili pisanih oitovanja, mogu odrediti krai rokovi od onih predvienih lankom 23., te se, odstupajui od lanka 20. etvrtog stavka, moe predvidjeti rjeavanje predmeta i bez prijedloga odluke nezavisnog odvjetnika. Nadalje, u okviru hitnog postupka moe se predvidjeti ui krug stranaka i ostalih zainteresiranih osoba od onog iz lanka 23. ovlatenih za podnoenje podnesaka ili pisanih oitovanja te, u sluaju krajnje hitnosti, izostavljanje pisanog dijela postupka.

lanak umetnut Odlukom 2008/79/EZ, Euratom (SL L 24, 29.1.2008., str. 42.).

214

lanak 24. Sud moe zahtijevati od stranaka da dostave sve dokumente i podatke koje Sud smatra potrebnima. U sluaju odbijanja, sastavlja se slubena zabiljeka. Sud takoer moe zahtijevati od drava lanica i institucija, tijela, ureda i agencija koje nisu stranke u postupku da dostave sve podatke koje Sud smatra potrebnima za postupak.

lanak 25. Sud u svako doba moe povjeriti bilo kojem pojedincu, tijelu, vlasti, odboru ili drugoj organizaciji koju izabere zadau davanja strunog miljenja.

lanak 26. Svjedoci se mogu sasluati prema uvjetima utvrenima u poslovniku.

lanak 27. U odnosu na svjedoke koji se ne odazovu sudskom pozivu, Sud ima ovlasti koje su openito u takvim sluajevima dodijeljene sudovima te moe izrei novane kazne prema uvjetima utvrenima u poslovniku.

lanak 28. Svjedoci i strunjaci mogu se sasluati pod prisegom danom u obliku utvrenom u poslovniku ili na nain utvren pravom zemlje svjedoka ili strunjaka.

lanak 29. Sud moe naloiti sasluanje svjedoka ili strunjaka pred pravosudnim tijelom njegova stalnog boravita. Nalog se alje na provedbu nadlenom pravosudnom tijelu prema uvjetima utvrenima u poslovniku. Dokumenti sastavljeni u skladu sa zamolnicom vraaju se Sudu pod istim uvjetima. Sud snosi trokove, ne dovodei u pitanje njegovo pravo da, kada je to prikladno, naloi strankama njihovo plaanje.

215

lanak 30. Prema svakom krenju prisege svjedoka ili strunjaka drava lanica postupa na isti nain kao da je povreda poinjena pred jednim od njezinih sudova nadlenih u graanskim stvarima. Po prijavi Suda dotina drava lanica pokree postupak protiv poinitelja povrede pred svojim nadlenim sudom.

lanak 31. Rasprava je javna, osim ako Sud, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka, zbog ozbiljnih razloga odlui drukije.

lanak 32. Tijekom rasprave Sud moe ispitivati strunjake, svjedoke i same stranke. Stranke se, meutim, mogu obraati Sudu samo putem svojih zastupnika.

lanak 33. O svakoj se raspravi sastavlja zapisnik koji potpisuju predsjednik i tajnik.

lanak 34. Popis rasprava utvruje predsjednik.

lanak 35. Vijeanje je Suda tajno i ostaje tajno.

lanak 36. Presude moraju imati obrazloenje. Sadravaju imena sudaca koji su sudjelovali u vijeanju.

lanak 37. Presude potpisuju predsjednik i tajnik Suda. One se javno itaju.

216

lanak 38. Sud odluuje o trokovima.

lanak 39. Predsjednik Suda moe u skraenom postupku, koji se moe, u mjeri u kojoj je to potrebno, razlikovati od nekih pravila sadranih u ovom Statutu i koji se utvruje u poslovniku, odluiti o prijedlozima za suspenziju primjene, kako je predvieno u lanku 278. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i lanku 157. Ugovora o EZAE-u, ili za odreivanje privremenih mjera na temelju lanka 279. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili za suspenziju izvrenja sukladno lanku 299. stavku 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili lanku 164. stavku 3. Ugovora o EZAE-u. Predsjednika, u sluaju njegove sprijeenosti, zamjenjuje drugi sudac prema uvjetima utvrenima u poslovniku. Odluka predsjednika ili suca koji ga zamjenjuje privremena je i ni na koji nain ne utjee na odluku Suda o glavnoj stvari.

lanak 40. Drave lanice i institucije Unije mogu se ukljuiti u postupak pred Sudom. Isto pravo imaju tijela, uredi i agencije Unije te svaka druga osoba koja dokae svoj pravni interes za ishod postupka pred Sudom. Fizike ili pravne osobe ne mogu se ukljuiti u postupke meu dravama lanicama, meu institucijama Unije ili izmeu drava lanica i institucija Unije. Ne dovodei u pitanje drugi stavak, drave stranke Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koje nisu drave lanice te u tom Sporazumu navedeno nadzorno tijelo EFTA-e, mogu se ukljuiti u postupke pred Sudom u kojima je u pitanju jedno od podruja primjene tog Sporazuma. Prijedlog za ukljuenje u postupak ogranien je na potporu tubenog zahtjeva jedne od stranaka.

lanak 41. Ako tuena stranka, nakon to je uredno pozvana, ne podnese pisani odgovor na tubu, protiv te stranke donosi se presuda zbog ogluhe. Takvoj presudi moe se prigovoriti u roku od mjesec dana od njezine dostave. Prigovaranje ne suspendira izvrenje presude zbog ogluhe, osim ako Sud odlui drukije.

217

lanak 42. Drave lanice, institucije, tijela, uredi i agencije Unije i sve druge fizike ili pravne osobe mogu u sluajevima i prema uvjetima odreenima poslovnikom pokrenuti postupak tree strane radi osporavanja presude donesene bez njihova sudjelovanja kada presuda tetno utjee na njihova prava.

lanak 43. Ako je smisao ili doseg presude nejasan, Sud daje njezino tumaenje na prijedlog bilo koje stranke ili institucije Unije koja za to dokae svoj pravni interes.

lanak 44. Prijedlog za ponavljanje postupka moe se podnijeti Sudu samo ako se sazna za injenicu odluujue naravi, koja u vrijeme donoenja presude nije bila poznata ni Sudu niti stranci koja trai ponavljanje postupka. Ponavljanje postupka pokree se odlukom Suda u kojoj se izrijekom utvruje postojanje nove injenice, priznaje joj se karakter injenice podobne za pokretanje ponavljanja postupka te se prijedlog proglaava doputenim po toj osnovi. Prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti nakon proteka roka od 10 godina od dana presude.

lanak 45. Poslovnikom se utvruju rokovi, koji uzimaju u obzir udaljenosti. Istek roka nema tetan utjecaj na prava zainteresirane stranke ako ona dokae postojanje nepredvidivih okolnosti ili vie sile.

lanak 46. Postupci protiv Unije u predmetima koji proizlaze iz izvanugovorne odgovornosti ne mogu se pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od nastanka dogaaja koji je povod pokretanju postupka. Rok zastare prekida se pokretanjem postupka pred Sudom ili ako je prije pokretanja tog postupka oteena strana podnijela zahtjev nadlenoj instituciji Unije. U potonjem sluaju postupak se mora pokrenuti u roku od dva mjeseca predvienom u lanku 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; kada je to prikladno, primjenjuju se odredbe lanka 265. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

218

Ovaj se lanak primjenjuje i na postupke protiv Europske sredinje banke u pogledu izvanugovorne odgovornosti. GLAVA IV. OPI SUD

lanak 47. lanak 9. stavak prvi , lanci 14. i 15., lanak 17. stavak prvi, drugi, etvrti i peti i lanak 18. primjenjuju se na Opi sud i njegove lanove. lanak 3. stavak 4. i lanci 10., 11. i 14. primjenjuju se mutatis mutandis na tajnika Opeg suda.

lanak 48. Opi sud sastoji se od 27 sudaca.

lanak 49. lanove Opeg suda moe se pozvati da obavljaju zadae nezavisnog odvjetnika. Dunost je nezavisnog odvjetnika, djelujui posve nepristrano i neovisno, javno iznositi obrazloene prijedloge odluka u odreenim predmetima koji su upueni Opem sudu kako bi Opem sudu pomogao u obavljanju njegove zadae. Kriteriji za odabiranje takvih predmeta, kao i postupci za odreivanje nezavisnih odvjetnika utvruju se u poslovniku Opeg suda. lan koji je pozvan obavljati zadae nezavisnog odvjetnika u odreenom predmetu ne smije sudjelovati pri odluivanju u tom predmetu.

lanak 50. Opi sud zasjeda u sudskim vijeima od tri ili pet sudaca. Predsjednike sudskih vijea biraju suci iz vlastitih redova. Predsjednici sudskih vijea od pet sudaca biraju se na razdoblje od tri godine. Mogu biti ponovno izabrani jednom. Sastav sudskih vijea i dodjeljivanje predmeta tim sudskim vijeima ureuje se poslovnikom. U odreenim sluajevima ureenima poslovnikom, Opi sud moe zasjedati u punom sastavu ili kao sudac pojedinac.

219

Poslovnikom se moe predvidjeti i da Opi sud zasjeda u sastavu velikog vijea u sluajevima i pod uvjetima koji su utvreni u poslovniku.

lanak 51. Odstupajui od pravila utvrenog u lanku 256. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Sud zadrava nadlenost u postupcima iz lanka 263. i 265. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kada ih drava lanica pokree protiv: (a) akta ili proputanja djelovanja Europskog parlamenta ili Vijea, ili obiju institucija kada odluuju zajedniki, osim: odluka koje donosi Vijee na temelju lanka 108. stavka 2. podstavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;akata Vijea donesenih na temelju uredbe Vijea o mjerama za zatitu trgovine u smislu lanka 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; akata Vijea kojima Vijee izvrava provedbene ovlasti u skladu s lankom 291. drugim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije; (b) odluke ili u sluaju nedonoenja odluke Komisije na temelju lanka 331. prvog stavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Sud zadrava nadlenost i za postupke iz istih lanaka kada ih pokree institucija Unije protiv akta ili proputanja djelovanja Europskog parlamenta, Vijea, obiju tih institucija kada odluuju zajedniki, ili Komisije ili kada institucija Unije pokree postupak protiv akta ili proputanja djelovanja Europske sredinje banke.

lanak 52. Predsjednik Suda i predsjednik Opeg suda zajednikom suglasnou odreuju uvjete pod kojima dunosnici i ostali slubenici dodijeljeni Sudu pruaju usluge Opem sudu kako bi se omoguilo njegovo djelovanje. Odreeni dunosnici ili ostali slubenici odgovorni su tajniku Opeg suda koji je podreen predsjedniku Opeg suda.

lanak 53. Postupak pred Opim sudom ureen je glavom III. U poslovniku Prvostupanjskog suda se, u mjeri u kojoj je to potrebno, utvruju daljnje i detaljnije odredbe u pogledu tog postupka. Poslovnik moe odstupiti od lanka 40. stavka 4. i lanka 41. kako bi se uzele u obzir posebnosti sporova u podruju intelektualnog vlasnitva. Neovisno o lanku 20. stavku 4., nezavisni odvjetnik moe svoje obrazloene prijedloge odluka dati u pisanom obliku.

220

lanak 54. Ako je tuba ili neki drugi podnesak, koji je namijenjen Opem sudu, grekom podnesen tajniku Suda, on ga bez odgode upuuje tajniku Opeg suda; jednako tako, ako je tuba ili neki drugi podnesak, koji je namijenjen Sudu, grekom podnesen tajniku Opeg suda, on ga bez odgode upuuje tajniku Suda. Ako Opi sud utvrdi da nije nadlean provoditi postupak i odluivati u predmetu koji je u nadlenosti Suda, upuuje taj predmet Sudu; ako Sud utvrdi da neki predmet pripada u nadlenost Opeg suda, upuuje taj predmet Opem sudu, koji se tada ne smije oglasiti nenadlenim. Ako su pred Sudom i Opim sudom pokrenuti postupci s istim predmetom spora, istim pitanjem tumaenja ili u kojima se ispituje valjanost istog akta, Opi sud moe nakon sasluanja stranaka suspendirati postupak koji je pred njime u tijeku dok Sud ne donese presudu ili, u sluaju da je postupak pokrenut prema lanku 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, moe se oglasiti nenadlenim kako bi Sudu omoguio odluivanje u postupcima. U istim okolnostima, Sud takoer moe odluiti suspendirati postupak koji je pred njime u tijeku; u tom se sluaju postupak pred Opim sudom nastavlja. Ako neka drava lanica i institucija pobijaju isti akt, Opi sud oglaava se nenadlenim tako da Sud moe odluiti o tim prijedlozima.

lanak 55. Tajnik Opeg suda dostavlja svim strankama te svim dravama lanicama i institucijama Unije, ak i ako se one nisu ukljuile u postupak pred Opim sudom, konane odluke Opeg suda, djelomine odluke o meritornim pitanjima te odluke o postupovnim pitanjima glede prigovora nenadlenosti ili nedoputenosti.

lanak 56. Protiv konanih odluka Opeg suda i protiv njegovih djelominih odluka o meritornim pitanjima te odluka o postupovnim pitanjima glede prigovora nenadlenosti ili nedoputenosti moe se podnijeti alba Sudu u roku od dva mjeseca od dostave pobijane odluke. Takvu albu moe podnijeti bilo koja stranka koja nije uspjela sa svojim zahtjevom u cijelosti ili djelomino. Stranke koje su se ukljuile u postupak, a koje nisu drave lanice i institucije Unije, mogu podnijeti takvu albu samo ako se odluka Opeg suda na njih neposredno odnosi. Osim u predmetima koji se odnose na sporove izmeu Unije i njezinih slubenika, albu mogu podnijeti i drave lanice i institucije Unije koje se nisu ukljuile u postupak pred

221

Opim sudom. U tom sluaju te drave lanice i institucije imaju jednak poloaj kao i drave lanice ili institucije koje su se ukljuile u postupak u prvom stupnju.

lanak 57. Ako je Opi sud odbio prijedlog za ukljuenje u postupak, podnositelj prijedloga moe u roku od dva tjedna od dostave odluke kojom se odbija njegov prijedlog podnijeti albu Sudu. Protiv svih odluka Opeg suda donesenih na temelju lanka 278., lanka 279. ili lanka 299. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ili na temelju lanka 157. ili lanka 164. stavka 3. Ugovora o EZAE-u, stranke u postupku mogu u roku od dva mjeseca od njihove dostave podnijeti albu Sudu. Povodom albe iz prva dva stavka ovog lanka provodi se postupak i odluuje se u skladu s postupkom iz lanka 39.

lanak 58. alba podnesena Sudu ograniena je na pitanja prava. Moe se podnijeti zbog nenadlenosti Opeg suda, zbog povrede postupka kojom se povreuju interesi podnositelja albe te zbog povrede prava Unije od strane Opeg suda. alba samo protiv odluke o naknadi trokova ili o njihovoj visini nije doputena.

lanak 59. Ako se protiv odluke Opeg suda podnese alba, postupak se pred Sudom sastoji od pisanog i usmenog dijela. U skladu s uvjetima utvrenima u poslovniku, Sud moe, nakon to saslua nezavisnog odvjetnika i stranke, donijeti odluku bez provoenja usmenog postupka.

lanak 60. Ne dovodei u pitanje lanke 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili lanak 157. Ugovora o EZAE-u, alba nema suspenzivni uinak. Odstupajui od lanka 280. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odluke Opeg suda kojima se uredba proglaava nitavom stupaju na snagu tek istekom roka iz lanka 56. stavka 1. ovog Statuta ili, ako je u tom roku podnesena alba, od dana njezina odbijanja; meutim, ne dovodei pritom u pitanje pravo stranke da od Suda zatrai, u skladu s lancima 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili lankom 157. Ugovora o EZAE-u, suspenziju uinaka uredbe koja je proglaena nitavom ili odreivanje druge privremene mjere.

222

lanak 61. Ako je alba osnovana, Sud ukida odluku Opeg suda. Moe sam konano odluiti o sporu ako stanje postupka to doputa ili moe vratiti predmet na odluivanje Opem sudu. U sluaju vraanja predmeta Opem sudu taj je sud vezan odlukom Suda glede pravnih pitanja. Ako je alba koju je podnijela drava lanica ili institucija Unije, koja se nije ukljuila u postupak pred Opim sudom, osnovana, Sud moe, ako to smatra potrebnim, navesti koji se uinci ukinute odluke Opeg suda imaju smatrati konanima za stranke u sporu.

lanak 62. Ako u sluajevima predvienima u lanku 256. stavcima 2. i 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prvi nezavisni odvjetnik smatra da je ozbiljno ugroeno jedinstvo ili dosljednost prava Unije, moe predloiti Sudu da ispita odluku Opeg suda. Prijedlog se mora podnijeti u roku od mjesec dana od objave odluke Opeg suda. Sud odluuje u roku od mjesec dana od primitka prijedloga prvog nezavisnog odvjetnika treba li odluku ispitati ili ne.

lanak 62.a Sud donosi odluku o pitanjima koji podlijeu postupku preispitivanja u hitnom postupku na temelju spisa koji mu je proslijedio Opi sud. Stranke iz postupka pred Opim sudom iz lanka 23. ovog Statuta, u sluajevima iz lanka 256. stavka 2. Ugovora o EZ-u, ovlatene su podnositi podneske ili pisana oitovanja Sudu o pitanjima koja podlijeu postupku preispitivanja u za to predvienom razdoblju. Sud moe pokrenuti usmeni postupak prije donoenja odluke.

lanak 62.b U sluajevima predvienim u lanku 256. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ne dovodei u pitanje lanke 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prijedlozi za preispitivanje i odluke da se pokrene postupak preispitivanja nemaju suspenzivni uinak. Ako Sud utvrdi da odluka Opeg suda utjee na jedinstvo i dosljednost prava Unije, predmet vraa Opem sudu koji je obvezan potivati odluke Suda o pitanjima prava; Sud moe navesti koji se uinci odluke Opeg suda imaju smatrati konanima za stranke u sporu. Ako, meutim, uzimajui u obzir rezultat preispitivanja, ishod postupka proizae iz injeninog stanja na kojem se temelji odluka Opeg suda, Sud donosi konanu odluku.

223

U sluajevima iz lanka 256. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u nedostatku prijedloga za preispitivanje ili odluke za pokretanje postupka preispitivanja, odluke koje Opi sud donosi o pitanjima koja su mu podnesena proizvode uinke nakon isteka razdoblja koji su u tu svrhu propisani u drugom stavku lanka 62. Ako se pokrene postupak preispitivanja, odluke koje podlijeu postupku preispitivanja proizvode uinke nakon obavljenog postupka, osim ako Sud odlui drukije. Ako Sud utvrdi da odluka Opeg suda utjee na jedinstvo i dosljednost prava Unije, odluka Suda o pitanju koje podlijee postupku preispitivanja zamjenjuje odluku Opeg suda. GLAVA IV.a SPECIJALIZIRANI SUDOVI

lanak 62.c Odredbe koje se odnose na nadlenost, sastav, organizaciju i proceduru specijaliziranih sudova osnovanih na temelju lanka 257. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navedene su u Prilogu ovom Statutu. GLAVA V. ZAVRNE ODREDBE

lanak 63. Poslovnici Suda i Opeg suda sadre sve odredbe koje su potrebne za primjenu i, ako je potrebno, dopunu ovog Statuta.

lanak 64. Pravila koja ureuju pitanje jezika koji se primjenjuju na Sudu Europske unije utvruju se uredbom koju Vijee donosi odluujui jednoglasno. Ta se uredba donosi na zahtjev Suda i nakon savjetovanja s Komisijom i Europskim parlamentom ili na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Sudom i Europskim parlamentom. Odredbe poslovnika Suda i poslovnika Opeg suda koje se odnose na ureivanje pitanja jezika vrijede sve dok se ne utvrde pravila. Odstupajui od lanaka 253. i 254. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te se odredbe mogu izmijeniti ili staviti izvan snage samo na temelju jednoglasne suglasnosti Vijea.

224

PRILOG I.

SLUBENIKI SUD EUROPSKE UNIJE

lanak 1. Slubeniki sud Europske unije (dalje u tekstu Slubeniki sud) nadlean je u prvom stupnju za rjeavanje sporova izmeu Unije i njenih slubenika kako je navedeno u lanku 270. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ukljuujui i sporove izmeu svih tijela ili agencija i njihovih slubenika za koje je nadlenost dodijeljena Sudu Europske unije.

lanak 2. Slubeniki sud se sastoji od sedam sudaca. Na zahtjev Suda Vijee moe, odluujui kvalificiranom veinom, poveati broj sudaca. Suci se imenuju na razdoblje od est godina. Suci kojima je istekla dunost mogu biti ponovno imenovani. Svako slobodno mjesto popunjava se imenovanjem novog suca na razdoblje od est godina.

lanak 3. 1. Suce imenuje Vijee, odluujui u skladu s lankom 257. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, nakon savjetovanja s odborom predvienim ovim lankom. Pri imenovanju sudaca, Vijee osigurava ujednaen sastav Slubenikog suda na to iroj zemljopisnoj osnovi izmeu dravljana drava lanica i u odnosu na zastupljene nacionalne pravne sustave. 2. Svaki graanin Unije koji ispunjava uvjete iz etvrtog stavka lanka 257. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnijeti prijavu. Vijee, odluujui na preporuku Suda, utvruje uvjete i modalitete podnoenja i obrade prijava. 3. Uspostavlja se odbor koji se sastoji od sedam osoba izabranih iz redova bivih lanova Suda i Opeg suda i priznatih odvjetnika. Vijee, odluujui na preporuku predsjednika Suda, utvruje pravila lanstva u odboru kao i pravila njegova rada. 4. Odbor daje miljenje o prikladnosti kandidat za obnaanje dunosti suca Slubenikog suda. Odbor svom miljenju prilae popis kandidata s najprikladnijim visokim stupnjem iskustva. Takav popis sadri imena barem dvostruko vie kandidata negoli ih Vijee imenuje za suce.

225

lanak 4. 1. Suci iz vlastitih redova biraju predsjednika Slubenikog suda na razdoblje od tri godine. On moe biti ponovno izabran. 2. Slubeniki sud zasjeda u sudskim vijeima od tri suca. U odreenim sluajevima ureenima poslovnikom, Slubeniki sud moe zasjedati u punom sastavu ili u sudskom vijeu od pet sudaca ili kao sudac pojedinac. 3. Predsjednik Slubenikog suda predsjeda punim sastavom i sudskim vijeem od pet sudaca. Predsjednici sudskih vijea od tri suca bit e odreeni na nain predvien u stavku 1. Ako predsjedniku Slubenikog suda bude dodijeljeno sudsko vijee od tri suca, on e njime predsjedati. 4. Nadlenost i kvorum Slubenikog suda u punom sastavu, kao i sastav sudskih vijea i dodjeljivanje predmeta tim sudskim vijeima ureuje se poslovnikom.

lanak 5. lanci 2. do 6., 14., 15., prvi, drugi i peti stavak lanka 17. te lanak 18. Statuta Suda Europske unije primjenjuju se na Slubeniki sud i njegove lanove. Prisega iz lanka 2. Statuta daje se pred Sudom, a odluke iz njegovih lanaka 3., 4., i 6. Sud donosi nakon savjetovanja sa Slubenikim sudom.

lanak 6. 1. Slubeniki sud podupiru odjeli Suda i Opeg suda. Predsjednik Suda, ili, u odgovarajuim sluajevima, predsjednik Opeg suda, zajednikom suglasnou s predsjednikom Slubenikog suda odreuju uvjete pod kojima dunosnici i ostali slubenici dodijeljeni Sudu i Opem sudu pruaju usluge Slubenikom sudu kako bi se omoguilo njihovo djelovanje. Odreeni dunosnici i ostali slubenici odgovorni su tajniku Slubenikog suda, koji je podreen predsjedniku Slubenikog suda. 2. Slubeniki sud imenuje svojeg tajnika i utvruje pravila kojima se ureuje njegov poloaj. etvrti stavak lanka 3. i lanci 10., 11. i 14. Statuta Suda Europske unije primjenjuju se na tajnika Slubenikog suda.

lanak 7. 1. Postupak pred Slubenikim sudom ureen je glavom III. Statuta Suda Europske unije, uz iznimku lanaka 22. i 23. U poslovniku se, u mjeri u kojoj je to potrebno, utvruju daljnje i detaljnije odredbe u pogledu tog postupka. 2. Odredbe koje ureuju pitanje jezika Opeg suda primjenjuju se na Slubeniki sud.

226

3. Pisani dio postupka sastoji se od podnoenja tube i odgovora na tubu, osim ako Slubeniki sud ne odlui da je potrebna druga razmjena pisanih podnesaka. Ako doe do takve druge razmjene, Slubeniki sud moe, uz suglasnost stranaka, donijeti presudu izostavljajui usmeni dio postupka. 4. U svim fazama postupka, ukljuujui i trenutak podnoenja tube, Slubeniki sud moe razmotriti mogunosti sporazumnog rjeenja spora, te omoguiti takvo rjeenje. 5. Slubeniki sud odluuje o trokovima sluaja. Podlono posebnim odredbama Poslovnika, stranka koja izgubi spor plaa trokove ako sud tako odlui. lanak 8. 1. Ako je tuba ili neki drugi podnesak, koji je namijenjen Slubenikom sudu, grekom podnesen tajniku Suda ili Opeg suda on ga bez odgode upuuje tajniku Slubenikog suda. Jednako tako, ako je tuba ili neki drugi podnesak, koji je namijenjen Sudu ili Opem sudu, grekom podnesen tajniku Slubenikog suda, on ga bez odgode upuuje tajniku Suda ili Opeg suda. 2. Ako Slubeniki sud utvrdi da nije nadlean provoditi postupak i odluivati u predmetu koji je u nadlenosti Suda ili Opeg suda, upuuje taj zahtjev Sudu ili Opem sudu. Jednako tako, ako Sud ili Opi sud utvrdi da neki predmet pripada u nadlenost Slubenikog suda, upuuje taj predmet Slubenikom sudu, koji se tada ne smije oglasiti nenadlenim. 3. Ako su pred Slubenikim sudom i Opim sudom pokrenuti postupci s istim pitanjem tumaenja ili u kojima se ispituje valjanost istog akta, Slubeniki sud moe nakon sasluanja stranaka suspendirati postupak dok Opi sud ne donese presudu. Ako su pred Slubenikim sudom i Opim sudom pokrenuti postupci s istim predmetom spora, Slubeniki sud oglaava se nenadlenim tako da Opi sud moe odluivati o tim predmetima.

lanak 9. Protiv konanih odluka Slubenikog suda i protiv njegovih djelominih odluka o meritornim pitanjima te odluka o postupovnim pitanjima glede prigovora nenadlenosti ili nedoputenosti moe se podnijeti alba Opem sudu u roku od dva mjeseca od dostave pobijane odluke. Takvu albu moe podnijeti bilo koja stranka koja nije uspjela sa svojim zahtjevom u cijelosti ili djelomino. Stranke koje su se ukljuile u postupak, a koje nisu drave lanice i institucije Unije, mogu podnijeti takvu albu samo ako se odluka Slubenikog suda na njih neposredno odnosi.

227

lanak 10. 1. Ako je Slubeniki sud odbio prijedlog za ukljuenje u postupak, podnositelj prijedloga moe u roku dva tjedna od dostave odluke kojom se odbija njegov prijedlog podnijeti albu Opem sudu. 2. Protiv svih odluka Slubenikog suda donesenih na temelju lanka 278. ili lanka 279. ili etvrtog stavka lanka 299. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ili na temelju lanka 157. ili treeg stavka lanka 164. Ugovora o EZAE-u, stranke u postupku mogu u roku od dva mjeseca od njihove dostave podnijeti albu Opem sudu. 3. Predsjedniku Opeg suda moe u skraenom postupku, koji se moe, u mjeri u kojoj je to potrebno, razlikovati od nekih pravila sadranih u ovom Prilogu i koji se utvruje u poslovniku Opeg suda, odluiti o albama, kako je predvieno u stavcima 1. i 2.

lanak 11. 1. alba podnesena Opem sudu ograniena je na pitanja prava. Moe se podnijeti zbog nenadlenosti Slubenikog suda, zbog povrede postupka kojom se povreuju interesi podnositelja albe te zbog povrede prava Unije od strane Slubenikog suda. 2. alba samo protiv odluke o naknadi trokova ili o njihovoj visini nije doputena.

lanak 12. 1. Ne dovodei u pitanje lanke 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili lanak 157. Ugovora o EZAE-u, alba pred Opim sudom nema suspenzivni uinak. 2. Ako se protiv odluke Slubenikog suda podnese alba, postupak se pred Opim sudom sastoji se od pisanog ili usmenog dijela. U skladu s uvjetima utvrenima u poslovniku, Opi sud moe, nakon to saslua stranke u postupku, donijeti odluku bez provoenja usmenog postupka.

lanak 13. 1. Ako je alba osnovana, Opi sud ukida odluku Slubenikog suda te sam konano odluuje o sporu. Sud vraa predmet na odluivanje Slubenikom sudu, ako stanje postupka Sudu ne doputa odluivanje. 2. U sluaju vraanja predmeta Slubenikom sudu taj je sud vezan odlukom Opeg suda u vezi s pravnim pitanjima.

228

229

PROTOKOL (br. 4)
O STATUTU EUROPSKOG SUSTAVA SREDINJIH BANAKA I EUROPSKE SREDINJE BANKE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI utvrditi Statut Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke predvien lankom 129. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: POGLAVLJE I. EUROPSKI SUSTAV SREDINJIH BANAKA

lanak 1. Europski sustav sredinjih banaka U skladu s lankom 282. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, Europska sredinja banka (ESB) i nacionalne sredinje banke ine Europski sustav sredinjih banaka (ESSB). ESB i nacionalne sredinje banke drava lanica ija je valuta euro ine Eurosustav. ESSB i ESB izvravaju svoje zadae i obavljaju svoje aktivnosti u skladu s odredbama Ugovor i ovog Statuta. POGLAVLJE II. CILJEVI I ZADAE ESSB-a

lanak 2. Ciljevi U skladu s lankom 127. stavkom 1. i lankom 282. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije glavni je cilj ESSB-a odravanje stabilnosti cijena. Ne dovodei u pitanje cilj stabilnosti cijena, ESSB podrava ope ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije utvrenih lankom 3. Ugovora o Europskoj uniji. ESSB djeluje u skladu s naelom otvorenog trinoga gospodarstva sa slobodnim trinim natjecanjem, dajui prednost uinkovitoj raspodjeli resursa te u skladu s naelima odreenima lankom 119. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

230

lanak 3. Zadae 3.1. U skladu s lankom 127. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije osnovne zadae koje se provode putem ESSB-a jesu:

utvrivanje i provoenje monetarne politike Unije; obavljanje deviznih poslova u skladu s odredbama lanka 219. tog Ugovora; dranje i upravljanje slubenim deviznim priuvama drava lanica; promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava.

3.2. U skladu s lankom 127. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, lanak 3. stavak 3.1. trea alineja ne dovodi u pitanje dranje i upravljanje operativnim deviznim sredstvima od strane vlada drava lanica. 3.3. U skladu s lankom 127. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ESSB doprinosi nesmetanom voenju politika koje provode nadlene vlasti, a koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija i stabilnost financijskog sustava.

lanak 4. Savjetodavne funkcije U skladu s lankom 127. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije: (a) savjetovanje s ESB-om potrebno je: o svakom predloenom aktu Unije iz nadlenosti ESB-a; od strane nacionalnih tijela, u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz nadlenosti ESB-a, ali u granicama i pod uvjetima koje odredi Vijee u skladu s postupkom utvrenim u lanku 41; (b) o pitanjima iz svoje nadlenosti ESB moe podnositi miljenja institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije ili nacionalnim tijelima.

lanak 5. Prikupljanje statistikih podataka 5.1. Kako bi preuzela zadae ESSB-a, ESB uz pomo nacionalnih sredinjih banaka prikuplja potrebne statistike podatke od nadlenih nacionalnih tijela ili izravno od gospodarskih

231

subjekata. U tu svrhu surauje s institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije i s nadlenim tijelima drava lanica ili treih zemalja te s meunarodnim organizacijama. 5.2. Nacionalne sredinje banke, u mjeri u kojoj je to mogue, izvravaju zadae opisane u lanku 5. stavku 5.1. 5.3. ESB prema potrebi, pomae usklaivanju pravila i praksi koje ureuju prikupljanje, objedinjavanje i distribuciju statistikih podataka u podrujima svoje nadlenosti. 5.4. Vijee u skladu s postupkom utvrenim u lanku 41. utvruje pravne i fizike osobe koje podlijeu obvezi izvjeivanja, reim tajnosti te odgovarajue odredbe za izvrenje.

lanak 6. Meunarodna suradnja 6.1. U podruju meunarodne suradnje koja obuhvaa zadae povjerene ESSB-u, ESB odluuje o nainu zastupljenosti ESSB-a. 6.2. ESB i nacionalne sredinje banke, ako im ESB to odobri, mogu sudjelovati u meunarodnim monetarnim institucijama. 6.3. lanak 6. stavci 6.1. i 6.2. ne dovode u pitanje lanak 138. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. POGLAVLJE III. USTROJ ESSB-a

lanak 7. Neovisnost U skladu s lankom 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, pri izvravanju ovlasti i obavljanju zadaa i dunosti koje su im dodijeljene Ugovorima i ovim Statutom, ni ESB ni nacionalne sredinje banke kao niti lanovi njihovih tijela nadlenih za odluivanje ne smiju traiti ni primati naputke od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, bilo koje vlade drava lanica ili bilo kojeg drugog tijela. Institucije, tijela, uredi ili agencije Unije i vlade drava lanica obvezuju se da e potovati ovo naelo i da nee nastojati utjecati na lanove tijela nadlenih za odluivanje u ESB-u ili u nacionalnim sredinjim bankama u obavljanju njihovih zadaa.

lanak 8. Ope naelo

232

ESSB-om upravljaju tijela ESB-a nadlena za odluivanje.

lanak 9. Europska sredinja banka 9.1. ESB, koji u skladu s lankom 282. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ima pravnu osobnost, u svakoj dravi lanici uiva najiru pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju prava drave lanice; ESB osobito moe stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku. 9.2. ESB osigurava da se zadae dodijeljene ESSB-u na temelju lanka 127. stavaka 2., 3. i 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije provode putem njegovih vlastitih aktivnosti na temelju ovog Statuta ili putem nacionalnih sredinjih banaka na temelju lanka 12. stavka 12.1. i lanka 14. 9.3. U skladu s lankom 129. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije tijela ESB-a nadlena za odluivanje jesu Upravno vijee i Izvrni odbor.

lanak 10. Upravno vijee 10.1. U skladu s lankom 283. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Upravno vijee sastoji se od lanova Izvrnog odbora ESB-a i guvernera nacionalnih sredinjih banaka drava lanica ija je valuta euro. 10.2. Svaki lan Upravnog vijea ima jedan glas. Od dana kada broj lanova Upravnog vijea premai 21, svaki lan Izvrnog odbora ima jedan glas, a pravo glasa ima 15 guvernera. Ova glasaka prava dodjeljuju se i rotiraju kako slijedi:

od dana kad broj guvernera prijee brojku 15 do dana kada dostigne brojku 22, guverneri se dijele u dvije skupine u skladu s rangom prema veliini udjela nacionalnih sredinjih banaka drava lanica u ukupnom bruto domaem proizvodu po trinim cijenama te u ukupnom iznosu agregatne bilance stanja monetarnih financijskih institucija onih drava lanica ija je valuta euro. Udjelu u ukupnom bruto domaem proizvodu po trinim cijenama dodjeljuje se ponder od 5/6, a udjelu u ukupnom iznosu agregatne bilance stanja monetarnih financijskih institucija dodjeljuje se ponder od 1/6. Prva skupina se sastoji od pet guvernera, a druga skupina od ostalih guvernera. Uestalost prava glasa guvernera koja se dodjeljuju prvoj skupini ne moe biti manja od uestalosti prava glasa onih u drugoj skupini. Podlono prethodnoj reenici, prvoj se skupini dodjeljuju etiri prava glasa, a drugoj skupini jedanaest prava glasa, od dana kada broj guvernera dostigne brojku 22, guverneri se dijele u tri skupine u skladu s rangom na temelju kriterija utvrenih u prethodnoj alineji. Prva skupina se sastoji od pet

233

guvernera i dodjeljuju joj se etiri prava glasa. Druga skupina se sastoji od polovice ukupnog broja guvernera, pri emu se svaki razlomak zaokruuje na najblii cijeli broj, a dodjeljuje joj se osam prava glasova. Trea skupina se sastoji od preostalih guvernera i dodjeljuju joj se tri prava glasa,

u svakoj skupini, prava glasa se guvernerima dodjeljuju na jednaka vremenska razdoblja, za izraun udjela u ukupnom bruto domaem proizvodu po trinim cijenama primjenjuje se lanak 29.2. Ukupni iznos agregatne bilance stanja monetarnih financijskih institucija izraunava se u skladu sa statistikim okvirom koji se primjenjuje u Uniji u trenutku izrauna, kada se ukupni bruto domai proizvod prema trinim cijenama prilagoava u skladu s lankom 29.3., ili kada se broj guvernera povea, veliina i/ili sastav skupina prilagoava se u skladu s gore navedenim naelima, Upravno vijee, odluujui dvotreinskom veinom svih svojih lanova, bez obzira imaju li pravo glasa ili ne, poduzima mjere potrebne za provedbu gore navedenih naela i moe donijeti odluku o odgaanju poetka sustava rotacije do dana kada broj guvernera premai 18.

Pravo glasa koristi se osobno. Odstupajui od ovog pravila, poslovnikom iz lanka 12. stavka 12.3. moe se utvrditi da lanovi Upravnog vijea mogu dati svoj glas putem telekonferencije. Tim se poslovnikom takoer predvia da lan Upravnog vijea koji je tijekom duljeg razdoblja sprijeen i ne moe prisustvovati sastanku Upravnog vijea moe imenovati zamjenika lanom Upravnog vijea. Odredbe prethodnih stavaka ne dovode u pitanje glasaka prava svih lanova Upravnog vijea, bez obzira na to imaju li pravo glasa ili ne, na temelju lanaka 10.3., 40.2. i 40.3. Osim ako je ovim Statutom drukije predvieno, Upravno vijee odluuje obinom veinom lanova koji imaju pravo glasa. U sluaju neodluenog rezultata glasovanja predsjednikov je glas odluujui. Upravno vijee za glasovanje mora imati kvorum od dvije treine svojih lanova koji imaju pravo glasa. Ako nema kvoruma, predsjednik moe sazvati izvanredni sastanak na kojem se odluke mogu donositi bez obzira na kvorum. 10.3. Za sve odluke koje se donose na temelju lanaka 28., 29., 30., 32. i 33., glasovi u Upravnom vijeu ponderiraju se prema udjelima nacionalnih sredinjih banaka u upisanom kapitalu ESB-a. Ponderi glasova lanova Izvrnog odbora jesu nula. Odluka za koju je potrebna kvalificirana veina usvaja se ako glasovi za predstavljaju najmanje dvije treine upisanog kapitala ESB-a i najmanje polovicu imatelja udjela. Ako guverner ne moe biti nazoan, moe imenovati zamjenika za davanje svog ponderiranoga glasa. 10.4. Sastanci su tajni. Upravno vijee moe odluiti uiniti javnim ishod svojih vijeanja. 10.5. Upravno vijee sastaje se najmanje 10 puta godinje.

234

lanak 11. Izvrni odbor 11.1. U skladu s prvim podstavkom lanka 283. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Izvrni odbor sastoji se od predsjednika, potpredsjednika i jo etiriju lanova. lanovi obavljaju svoje dunosti u punom radnom vremenu. Nijedan se lan ne smije baviti ni jednim drugim zanimanjem, ni plaenim ni neplaenim, osim ako to iznimno odobri Upravno vijee. 11.2. U skladu s drugim podstavkom lanka 283. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europsko vijee, odluujui kvalificiranom veinom, na preporuku Vijea danu nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim vijeem, imenuje predsjednika, potpredsjednika i ostale lanove Izvrnog odbora iz redova osoba s ugledom i strunim iskustvom u monetarnom ili bankarskom podruju. Njihov mandat traje osam godina i ne moe se obnavljati. lanovi Izvrnog odbora mogu biti samo dravljani drava lanica. 11.3. Uvjeti zapoljavanja lanova Izvrnog odbora, osobito njihove plae, mirovine i ostala prava iz socijalne sigurnosti predmetom su ugovor s ESB-om i utvruje ih Upravno vijee na prijedlog odbora koji se sastoji od triju lanova koja imenuje Upravno vijee i triju lanova koja imenuje Vijee. lanovi Izvrnog odbora nemaju pravo glasa o pitanjima iz ovog stavka. 11.4. Ako lan Izvrnog odbora vie ne ispunjava uvjete koji su potrebni za obavljanje dunosti ili ako je poinio teku povredu dunosti, Sud ga, na zahtjev Upravnog vijea ili Izvrnog odbora, moe razrijeiti dunosti. 11.5. Svaki osobno nazoan lan Izvrnog odbora ima pravo glasati i u tu svrhu ima jedan glas. Osim ako je drukije predvieno, Izvrni odbor odluuje obinom veinom danih glasova. U sluaju neodluenog rezultata glasovanja predsjednikov je glas odluujui. Modaliteti glasovanja navode se u poslovniku iz lanka 12. stavka 12.3. 11.6. Izvrni je odbor odgovoran za tekue poslovanje ESB-a. 11.7. Svako slobodno mjesto u Izvrnom odboru popunjava se imenovanjem novog lana u skladu s lankom 11. stavkom 11.2.

lanak 12. Zadae tijela nadlenih za odluivanje 12.1. Upravno vijee usvaja smjernice i donosi odluke potrebne kako bi se osiguralo obavljanje zadaa dodijeljenih ESSB-u temeljem ovih Ugovor i ovog Statuta. Upravno vijee oblikuje monetarnu politiku Unije ukljuujui, prema potrebi, odluke koje se odnose na

235

intermedijarne ciljeve monetarne politike, kljune kamatne stope i ponudu priuve u ESSB-u te utvruje smjernice potrebne za njihovu primjenu. Izvrni odbor provodi monetarnu politiku u skladu sa smjernicama i odlukama koje utvruje Upravno vijee. U tom smislu Izvrni odbor daje potrebne naputke nacionalnim sredinjim bankama. Nadalje, Izvrni odbor moe imati odreene ovlasti koje mu se prenose kada Upravno vijee tako odlui. U mjeri u kojoj se to smatra moguim i primjerenim te ne dovodei pritom u pitanje odredbe ovog lanka, ESB koristi nacionalne sredinje banke za obavljanje poslova koji su dio zadaa ESSB-a. 12.2. Izvrni je odbor odgovoran za pripremu sastanaka Upravnog vijea. 12.3. Upravno vijee donosi poslovnik u kojem se utvruje unutarnji ustroj ESB-a i njegova tijela nadlena za odluivanje. 12.4. Upravno vijee obavlja savjetodavne funkcije iz lanka 4. 12.5. Upravno vijee donosi odluke iz lanka 6.

lanak 13. Predsjednik 13.1. Predsjednik ili u njegovoj odsutnosti potpredsjednik predsjeda Upravnim vijeem i Izvrnim odborom ESB-a. 13.2. Ne dovodei u pitanje lanak 38. predsjednik ili osoba koju on imenuje predstavljaju ESB prema van.

lanak 14. Nacionalne sredinje banke 14.1. U skladu s lankom 131. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, svaka drava lanica osigurava da njezino nacionalno zakonodavstvo, ukljuujui i statut njezine nacionalne sredinje banke, bude usklaeno s ovim Ugovorima i ovim Statutom. 14.2. Statuti nacionalnih sredinjih banaka moraju osobito predvidjeti da mandat guvernera nacionalne sredinje banke bude najmanje pet godina. Guverner moe biti razrijeen dunosti samo ako vie ne ispunjava uvjete koji su potrebni za obavljanje dunosti ili ako je poinio teku povredu dunosti. Protiv odluke donesene u tom smislu, dotini guverner ili Upravno vijee mogu pokrenuti postupak pred Sudom zbog povrede ovih Ugovor ili bilo kojeg pravnog pravila vezanog za njegovu primjenu. Takav se

236

postupak pokree u roku od dva mjeseca od objavljivanja odluke ili obavjeivanja tuitelja o njoj ili, ako takva objava ili obavijest izostanu, od dana kad je tuitelj saznao za odluku. 14.3. Nacionalne sredinje banke sastavni su dio ESSB-a i djeluju u skladu sa smjernicama i naputcima ESB-a. Upravno vijee poduzima potrebne korake kako bi osiguralo usklaenost sa smjernicama i naputcima ESB-a te trai da mu se dostave svi potrebni podaci. 14.4. Nacionalne sredinje banke mogu obavljati i funkcije koje nisu navedene u ovom Statutu, osim ako Upravno vijee dvotreinskom veinom danih glasova utvrdi da su oni u suprotnosti s ciljevima i zadaama ESSB-a. Takve se funkcije obavljaju na vlastitu odgovornost i za vlastiti raun nacionalnih sredinjih banaka i ne smatraju se dijelom funkcija ESSB-a.

lanak 15. Obveze izvjeivanja 15.1. ESB najmanje tromjeseno izrauje i objavljuje izvjea o aktivnostima ESSB-a. 15.2. Konsolidirano financijsko izvjee ESSB-a objavljuje se svaki tjedan. 15.3. U skladu s lankom 284. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ESB dostavlja Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji, a takoer i Europskom vijeu, godinje izvjee o aktivnostima ESSB-a i o monetarnoj politici u prethodnoj i tekuoj godini. 15.4. Izvjea i izjave iz ovog lanka dostupne su zainteresiranim stranama bez naknade.

lanak 16. Novanice U skladu s lankom 128. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Upravno vijee ima iskljuivo pravo odobriti izdavanje euronovanica u Uniji. Te novanice mogu izdavati ESB i nacionalne sredinje banke. Novanice koje izdaju ESB i nacionalne sredinje banke jedine su koje imaju status zakonskog sredstva plaanja unutar Unije. ESB koliko je to mogue potuje postojeu praksu koja se odnosi na izdavanje i oblikovanje novanica.

237

POGLAVLJE IV. MONETARNE FUNKCIJE I POSLOVANJE ESSB-a

lanak 17. Rauni kod ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka Radi obavljanja svojih poslova ESB i nacionalne sredinje banke mogu otvarati raune za kreditne institucije, javne ustanove i druge sudionike na tritu, te kao osiguranje prihvaati imovinu i nematerijalizirane vrijednosne papire.

lanak 18. Poslovi na otvorenom tritu i kreditni poslovi 18.1. Radi ostvarivanja ciljeva ESSB-a i izvrenja svojih zadaa ESB i nacionalne sredinje banke mogu:

poslovati na tritima kapitala izravnom kupnjom i prodajom (promptno i na rok) ili povratnom kupnjom i prodajom te davanjem i uzimanjem u zajam utrivih instrumenata u eurima ili u drugim valutama, kao i plemenitih kovina; sklapati kreditne poslove s kreditnim institucijama i drugim sudionicima na tritu, a da se pritom odobravanje zajmova temelji na odgovarajuem osiguranju.

18.2. ESB utvruje opa naela za otvoreno trite i kreditne poslove koje provodi sam ESB ili nacionalne sredinje banke, ukljuujui objavljivanje uvjeta pod kojima su spremne sklapati takve poslove.

lanak 19. Obvezna priuva 19.1. Podlono lanku 2., ESB moe traiti da kreditne institucije osnovane u dravama lanicama dre obveznu priuvu na raunima kod ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka u skladu s ciljevima monetarne politike. Odredbe koje se odnose na izraun i odreivanje potrebne obvezne priuve moe utvrditi Upravno vijee. U sluaju nepridravanja ESB ima pravo odrediti kaznene kamate te druge sankcije sa slinim uinkom. 19.2. Za primjenu ovog lanka, Vijee, sukladno postupku utvrenom lankom 41., odreuje osnovicu za obraun obvezne priuve i maksimalne doputene omjere izmeu te priuve i njezine osnovice te odgovarajue sankcije u sluaju nepridravanja.

238

lanak 20. Drugi instrumenti monetarne kontrole Uzimajui u obzir lanak 2., Upravno vijee moe dvotreinskom veinom danih glasova odluiti o drugim operativnim metodama monetarne kontrole koje smatra primjerenima. Vijee sukladno postupku utvrenom lankom 41. odreuje opseg tih metoda ako se njima nameu obveze treima.

lanak 21. Poslovanje s osobama javnog prava 21.1. U skladu s lankom 123. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zabranjena su prekoraenja po raunu i sve druge vrste kredita kod ESB-a ili kod nacionalnih sredinjih banaka u korist institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih tijela javne vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzea drava lanica, kao to je i ESB-u i nacionalnim sredinjim bankama zabranjena kupnja dunikih instrumenata neposredno od tih subjekata. 21.2. ESB i nacionalne sredinje banke mogu nastupati kao fiskalni agenti za subjekte iz lanka 21. stavka 1. 21.3. Odredbe ovog lanka ne primjenjuju se na kreditne institucije u javnom vlasnitvu prema kojima, u pogledu ponude priuva od strane sredinjih banaka, nacionalne sredinje banke i ESB postupaju jednako kao i prema privatnim kreditnim institucijama.

lanak 22. Klirinki i platni sustav ESB i nacionalne sredinje banke mogu stvoriti mogunosti, a ESB donositi propise radi osiguranja uinkovitog i pouzdanog obraunskog i platnog sustava u Uniji i s drugim zemljama.

lanak 23. Poslovanje s inozemstvom ESB i nacionalne sredinje banke mogu:

uspostaviti odnose sa sredinjim bankama i financijskim institucijama u drugim zemljama i, prema potrebi, s meunarodnim organizacijama;

239

kupovati i prodavati promptno i terminski sve vrste deviznih sredstava i plemenitih kovina; izraz devizna sredstva ukljuuje vrijednosne papire i drugu imovinu u valuti bilo koje zemlje ili obraunske jedinice neovisno o obliku u kojem se uva; drati sredstva i upravljati sredstvima iz ovog lanka; voditi sve vrste bankovnih poslova u odnosima s treim zemljama i meunarodnim organizacijama, ukljuujui davanje i uzimanje zajmova.

lanak 24. Ostalo poslovanje Uz poslove koji proizlaze iz njihovih zadaa, ESB i nacionalne sredinje banke mogu sudjelovati u operacijama za svoje administrativne svrhe ili za svoje osoblje. POGLAVLJE V. BONITETNI NADZOR

lanak 25. Bonitetni nadzor 25.1. ESB moe davati savjete Vijeu, Komisiji i nadlenim tijelima drava lanica te se oni s njime mogu savjetovati o podruju djelovanja i provedbi zakonodavstva Unije koje se odnosi na bonitetni nadzor kreditnih institucija i stabilnost financijskog sustava. 25.2. U skladu sa svakom uredbom Vijea iz lanka 127. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ESB moe obavljati posebne zadae u vezi s politikama koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija i drugih financijskih institucija s iznimkom osiguravajuih drutava. POGLAVLJE VI. FINANCIJSKE ODREDBE ESSB-a

lanak 26. Financijski izvjetaji 26.1. Financijska godina ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka zapoinje prvog sijenja i zavrava posljednjeg dana prosinca.

240

26.2. Godinje financijske izvjetaje ESB-a izrauje Izvrni odbor u skladu s naelima koja utvruje Upravno vijee. Financijske izvjetaje odobrava Upravno vijee i nakon toga se objavljuju. 26.3. Zbog analitikih i operativnih razloga Izvrni odbor izrauje konsolidiranu bilancu stanja ESSB-a koja obuhvaa aktivu i pasivu nacionalnih sredinjih banaka u okviru ESSB-a. 26.4. Za primjenu ovog lanka Upravno vijee utvruje potrebna pravila za standardizaciju raunovodstvenih i izvjetajnih postupaka za poslove koje obavljaju nacionalne sredinje banke.

lanak 27. Revizija 27.1. Reviziju financijskih izvjetaja ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka obavljaju neovisni vanjski revizori koje predlae Upravno vijee, a odobrava Vijee. Revizori su ovlateni za provjeru svih poslovnih knjiga i rauna ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka te za dobivanje potpunih informacija o njihovom poslovanju. 27.2. Odredbe lanka 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se samo na kontrolu uinkovitosti upravljanja ESB-a.

lanak 28. Kapital ESB-a 28.1. Kapital ESB-a iznosi 5 milijardi eura. Kapital se moe poveati iznosima o kojima moe odluiti Upravno vijee, odluujui kvalificiranom veinom predvienom lankom 10. stavkom 10.3., u granicama i pod uvjetima koje odredi Vijee u skladu s postupkom utvrenim u lanku 41. 28.2. Nacionalne sredinje banke iskljuivi su upisnici i vlasnici kapitala ESB-a. Upis kapitala obavlja se u skladu s kljuem koji se utvruje u skladu s lankom 29. 28.3. Upravno vijee, djelujui kvalificiranom veinom predvienom lankom 10. stavkom 10.3., odreuje opseg kapitala koji se uplauje te oblik uplate. 28.4. Pridravajui se lanka 28. stavka 28.5., udjeli nacionalnih sredinjih banaka u upisanom kapitalu ESB-a ne mogu se prenositi, zaloiti ili zaplijeniti. 28.5. Ako se klju iz lanka 29. prilagouje, nacionalne sredinje banke meusobno prenose udjele u kapitalu u mjeri potrebnoj da se osigura distribucija udjela u kapitalu koja odgovara prilagoenom kljuu. Upravno vijee odreuje uvjete takvih prijenosa.

241

lanak 29. Klju za upis kapitala 29.1. Klju za upis kapitala ESB-a, koji je prvi puta utvren 1998. prigodom osnivanja ESSB-a, utvruje se na nain da se svakoj nacionalnoj sredinjoj banci dodijeli ponder u tom kljuu koji je jednak zbroju:

50 % udjela njezine drave lanice u broju stanovnitva Unije u pretposljednjoj godini koja prethodi osnivanju ESSB-a; 50 % udjela njezine drave lanice u bruto domaem proizvodu po trinim cijenama Unije utvrenom u posljednjem petogodinjem razdoblju koje prethodi pretposljednjoj godini prije osnivanja ESSB-a.

Postoci se zaokruuju na niu ili viu vrijednost najblieg viekratnika od 0,0001 postotnog poena. 29.2. Statistike podatke koji se upotrebljavaju za primjenu ovog lanka dostavlja Komisija u skladu s pravilima koje donosi Vijee prema postupku predvienom lankom 41. 29.3. Ponderi koji se dodjeljuju nacionalnim sredinjim bankama prilagoavaju se svakih pet godina nakon osnivanja ESSB-a analogno odredbama utvrenima u lanku 29. stavku 29.1. Prilagoeni klju primjenjuje se s uinkom od prvog dana sljedee godine. 29.4. Upravno vijee poduzima sve druge mjere potrebne za primjenu ovog lanka.

lanak 30. Prijenos deviznih priuva u ESB 30.1. Ne dovodei u pitanje lanak 28., nacionalne sredinje banke opskrbljuju ESB deviznim priuvama u valutama koje nisu valute drava lanica, eurima, priuvne pozicije u MMF-u i posebna prava vuenja, do iznosa u vrijednosti 50 milijardi eura. Upravno vijee odluuje o udjelu koji se prenosi na ESB nakon njegovog osnivanja i o iznosima koji se prenose kasnije. ESB ima puno pravo drati devizne priuve koje mu se prenesu i njima upravljati te ih upotrebljavati za svrhe odreene ovim Statutom. 30.2. Doprinos svake nacionalne sredinje banke utvruje se razmjerno njezinu udjelu u upisanom kapitalu ESB-a. 30.3. ESB priznaje svakoj nacionalnoj sredinjoj banci potraivanje koje je jednako njezinu doprinosu. Upravno vijee odreuje denominaciju i naknadu za takva potraivanja. 30.4. ESB moe traiti dodatne devizne priuve iznad iznosa utvrenog u lanku 30. stavku 30.1., u skladu s lankom 30. stavkom 30.2., u granicama i pod uvjetima koje odredi Vijee u skladu s postupkom utvrenim u lanku 41.

242

30.5. ESB moe drati priuvne pozicije u MMF-u i posebna prava vuenja i njima upravljati te osigurati objedinjavanje tih sredstava. 30.6. Upravno vijee poduzima sve druge mjere potrebne za primjenu ovog lanka.

lanak 31. Devizne priuve koje dre nacionalne sredinje banke 31.1. Nacionalne sredinje banke mogu obavljati poslove povezane s ispunjavanjem svojih obveza prema meunarodnim organizacijama u skladu s lankom 23. 31.2. Sva ostala poslovanja s deviznim priuvama koja ostaju pri nacionalnim sredinjim bankama nakon prijenosa iz lanka 30. i poslovi drava lanica s njihovim operativnim deviznim sredstvima, koje premauju odreenu granicu koja se utvruje u okviru lanka 31. stavka 31.3., podlijeu odobrenju ESB-a radi osiguranja sukladnosti s teajnom i monetarnom politikom Unije. 31.3. Upravno vijee izdaje smjernice radi olakanja tog poslovanja.

lanak 32. Raspodjela monetarnog prihoda nacionalnih sredinjih banaka 32.1. Prihod koji ostvaruju nacionalne sredinje banke pri obavljanju funkcije monetarne politike ESSB-a (dalje u tekstu monetarni prihod) raspodjeljuje se krajem svake financijske godine sukladno odredbama ovog lanka. 32.2. Iznos monetarnog prihoda svake nacionalne sredinje banke jednak je njezinu godinjem prihodu ostvarenom iz njezinih sredstava koja se dre u novanicama u optjecaju i u depozitima kreditnih institucija. Nacionalne sredinje banke namjenski rasporeuju ta sredstva u skladu sa smjernicama koje utvruje Upravno vijee. 32.3. Ako nakon uvoenja eura strukture bilance stanja nacionalnih sredinjih banaka prema prosudbi Upravnog vijea ne doputaju primjenu lanka 32. stavka 32.2., Upravno vijee, odluujui kvalificiranom veinom, moe odluiti da se odstupajui od lanka 32. stavka 32.2. monetarni prihod procjenjuje prema alternativnoj metodi za razdoblje od najvie pet godina. 32.4. Iznos monetarnog prihoda svake nacionalne sredinje banke smanjuje se za iznos koji je jednak kamatama plaenima od strane te sredinje banke za depozite kreditnih institucija u skladu s lankom 19. Upravno vijee moe odluiti da se nacionalnim sredinjim bankama naknade trokovi nastali izdavanjem novanica ili u iznimnim okolnostima posebni gubici nastali operacijama monetarne politike koje je poduzeo ESSB. Naknada je u obliku koji se prema prosudbi

243

Upravnog vijea smatra primjerenim; ti se iznosi mogu prebiti s monetarnim prihodom nacionalnih sredinjih banaka. 32.5. Ukupni iznos monetarnog prihoda nacionalnih sredinjih banaka raspodjeljuje se nacionalnim sredinjim bankama razmjerno njihovim uplaenim udjelima u kapitalu ESB-a, pridravajui se odluka koje Upravno vijee donese na temelju lanka 33. stavka 33.2. 32.6. Obraun i namiru salda koja proizlazi iz raspodjele monetarnog prihoda provodi ESB u skladu sa smjernicama koje utvruje Upravno vijee. 32.7. Upravno vijee poduzima sve druge mjere potrebne za primjenu ovog lanka.

lanak 33. Raspodjela neto dobiti i gubitka ESB-a 33.1. Neto dobit ESB-a prenosi se sljedeim redoslijedom: (a) iznos koji odreuje Upravno vijee, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u fond ope priuve, najvie do visine koja je jednaka 100 % kapitala; (b) preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB-a razmjerno njihovim uplaenim udjelima. 33.2. U sluaju da ESB zabiljei gubitak, manjak se nadoknauje iz fonda ope priuve ESB-a i, ako je to potrebno, nakon odluke Upravnog vijea, iz monetarnog prihoda dotine financijske godine, u razmjeru s i najvie do visine iznosa raspodijeljenih nacionalnim sredinjim bankama u skladu s lankom 32. stavkom 32.5. POGLAVLJE VII. OPE ODREDBE

lanak 34. Pravni akti 34.1. U skladu s lankom 132. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ESB:

donosi uredbe u opsegu u kojem su potrebne za provedbu zadaa utvrenih u lanku 3. stavku 3.1. prvoj alineji, lanku 19. stavku 19.1., lanku 22. ili lanku 25. stavku 25.2. te u sluajevima koji se utvruju aktima Vijea iz lanka 41.; donosi odluke potrebne za izvravanje zadaa koje su ESSB-u povjerene ovim Ugovorima i ovim Statutom;

244

daje preporuke i miljenja.

34.2. ESB moe odluiti objaviti svoje odluke, preporuke i miljenja. 34.3. U granicama i pod uvjetima koje Vijee utvrdi u skladu s postupkom utvrenim u lanku 41., ESB je ovlaten odreivati novane kazne ili periodine penale poduzetnicima koji ne ispunjavaju obveze na temelju njegovih uredbi i odluka.

lanak 35. Sudski nadzor i s njim povezana pitanja 35.1. Radnje ili propusti ESB-a podloni su ispitivanju ili tumaenju od strane Suda Europske unije u sluajevima i prema uvjetima utvrenima u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. ESB moe pokrenuti postupak u sluajevima i prema uvjetima utvrenima Ugovorima. 35.2. U sporovima izmeu ESB-a s jedne strane i njegovih vjerovnika, dunika ili koje druge osobe s druge strane, odluuju nadleni su nacionalni sudovi, osim ako je nadlenost dodijeljena Sudu Europske unije. 35.3. ESB podlijee reimu odgovornosti koji je predvien u lanku 340. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Nacionalne sredinje banke odgovorne su na temelju svojih nacionalnih zakonodavstava. 35.4. Sud je nadlean donijeti presudu na temelju bilo koje arbitrane klauzule sadrane u ugovoru koji je sklopljen od strane ESB-a ili u njegovo ime, bez obzira na to radi li se o javnopravnom ili privatnopravnom ugovoru. 35.5. Odluku ESB-a o pokretanju postupka pred Sudom Europske unije donosi Upravno vijee. 35.6. Sud Europske unije je nadlean u sporovima o ispunjavanju obveza nacionalne sredinje banke temeljem Ugovor i ovog Statuta. Ako ESB smatra da nacionalna sredinja banka nije ispunila neku obvezu temeljem Ugovor i ovog Statuta, o tom predmetu, nakon to je nacionalnoj sredinjoj banci dala priliku da se oituje, daje obrazloeno miljenje. Ako dotina nacionalna sredinja banka ne postupi sukladno miljenju u roku koji utvrdi ESB, ESB taj predmet moe uputiti Sudu Europske unije.

lanak 36. Osoblje 36.1. Upravno vijee, na prijedlog Izvrnog odbora, utvruje uvjete zaposlenja osoblja ESB-a. 36.2. Sud Europske unije je nadlean za rjeavanje svih sporova izmeu ESB-a i njegovih slubenika u granicama i pod uvjetima utvrenima u uvjetima zaposlenja.

245

lanak 37. (bivi lanak 38.) uvanje poslovne tajne 37.1. lanovi upravnih tijela i osoblje ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka ne smiju, ak ni nakon prestanka njihove dunosti, otkrivati one podatke koji su obuhvaeni obvezom uvanja poslovne tajne. 37.2. Osobe koje imaju pristup podacima koji su obuhvaeni zakonodavstvom Unije koje namee obvezu uvanja tajnosti podlijeu tom zakonodavstvu.

lanak 38. (bivi lanak 39.) Potpisnici ESB se pravno obvezuje treima svakom radnjom predsjednika ili dvaju lanova Izvrnog odbora ili potpisom dvaju lanova osoblja ESB-a koje je predsjednik na odgovarajui nain ovlastio za potpisivanje u ime ESB-a.

lanak 39. (bivi lanak 40.) Povlastice i imuniteti Na dravnim podrujima drava lanica ESB uiva takve povlastice i imunitete koji su joj potrebni za obavljanje njezinih zadaa, pod uvjetima utvrenima u Protokolu o povlasticama i imunitetima Europske unije. POGLAVLJE VIII. IZMJENA STATUTA I DOPUNSKO ZAKONODAVSTVO

lanak 40. (bivi lanak 41.) Pojednostavnjen postupak izmjene 40.1. U skladu s lankom 129. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europski parlament i Vijee mogu izmijeniti lanak 5. stavke 5.1., 5.2. i 5.3., lanke 17. i 18., lanak 19. stavak 19.1., lanke 22., 23., 24., 26., lanak 32. stavke 32.2., 32.3., 32.4. i 32.6., lanak 33. stavak 33.1. toku (a) te lanak 36. ovog Statuta, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, na preporuku ESB-a i nakon savjetovanja s Komisijom, ili na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s ESB-om. 40.2. lanak 10. stavak 10.2. moe se izmijeniti jednoglasnom odlukom Europskog vijea na preporuku Europske sredinje banke i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom ili na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i

246

Europskom sredinjom bankom. Te izmjene ne stupaju na snagu dok ih ne odobre drave lanice u skladu sa svojim ustavnim odredbama. 40.3. Za preporuku ESB-a u skladu s ovim lankom potrebna je jednoglasna odluka Upravnog vijea.

lanak 41. (bivi lanak 42.) Dopunsko zakonodavstvo U skladu s lankom 129. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i ESB-om ili na preporuku ESB-a i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom, donosi odredbe iz lanka 4., lanka 5. stavka 4., lanka 19. stavka 2., lanka 20., lanka 28. stavka 1., lanka 29. stavka 2., lanka 30. stavka 4. i lanka 34. stavka 3. ovog Statuta. POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I DRUGE ODREDBE ZA ESSB

lanak 42. (bivi lanak 43.) Ope odredbe 42.1. Odstupanje iz lanka 139. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podrazumijeva da sljedei lanci ovog Statuta ne dodjeljuju nikakva prava niti nameu nikakve obveze dotinim dravama lanicama: lanci 3. i 6., lanak 9. stavak 9.2., lanak 14. stavak 14.3., lanci: 16., 18., 19., 20., 22. i 23., lanak 26. stavak 26.2. te lanci: 27., 30., 31., 32., 33., 34. i 49. 42.2. Sredinje banke drava lanica s odstupanjem iz lanka 139. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zadravaju svoje ovlasti u podruju monetarne politike u skladu s nacionalnim pravom. 42.3. U skladu s lankom 139. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, izraz drave lanice znai drave lanice ija je valuta euro u sljedeim lancima ovog Statuta: u lanku 3., lanku 11. stavku 11.2. i lanku 19. 42.4. Izraz nacionalne sredinje banke znai sredinje banke drava lanica ija je valuta euro u sljedeim lancima ovog Statuta: u lanku 9. stavku 9.2., lanku 10. stavcima 10.2. i 10.3., lanku 12. stavku 12.1., lancima: 16., 17., 18., 22., 23., 27., 30., 31. i 32., lanku 33. stavku 33.2. i lanku 49. 42.5. Izraz imatelji udjela znai sredinje banke drava lanica ija je valuta euro u lanku 10. stavku 10.3. i lanku 33. stavku 33.1.

247

42.6. Izraz upisani kapital ESB-a znai kapital ESB-a koji su upisale sredinje banke drava lanica ija je valuta euro u lanku 10. stavku 10.3. i lanku 30. stavku 30.2.

lanak 43. (bivi lanak 44.) Prijelazne zadae ESB-a ESB preuzima prijanje zadae EMI-ja iz lanka 141. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koje se zbog odstupanj jedne ili vie drava lanica i dalje izvravaju nakon uvoenja eura. ESB daje savjete tijekom priprema za prestanak odstupanja navedenih u lanku 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

lanak 44. (bivi lanak 45.) Ope vijee ESB-a 44.1. Ne dovodei u pitanje lanak 129. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, osniva se Ope vijee kao tree tijelo ESB-a nadleno za odluivanje. 44.2. Ope vijee ine predsjednik i potpredsjednik ESB-a te guverneri nacionalnih sredinjih banaka. Na sastancima Opeg vijea mogu sudjelovati i ostali lanovi Izvrnog odbora, ali bez prava glasa. 44.3. Zadae Opeg vijea u cijelosti su navedene u lanku 46. ovog Statuta.

lanak 45. (bivi lanak 46.) Poslovnik Opeg vijea 45.1. Predsjednik ili, u njegovoj odsutnosti, potpredsjednik ESB-a predsjedaju Opim vijeem ESB-a. 45.2. Na sastancima Opeg vijea mogu sudjelovati predsjednik Vijea i lan Komisije, ali bez prava glasa. 45.3. Predsjednik priprema sastanke Opeg vijea. 45.4. Odstupajui od lanka 12. stavka 12.3., Ope vijee donosi svoj poslovnik. 45.5. Tajnitvo Opeg vijea osigurava ESB.

248

lanak 46. (bivi lanak 47.) Zadae Opeg vijea 46.1. Ope vijee:

obavlja zadae iz lanka 43.; doprinosi savjetodavnoj funkciji navedenoj u lanku 4. i lanku 25. stavku 25.1.

46.2. Ope vijee doprinosi pri:

prikupljanju statistikih podataka iz lanka 5.; izvjetajnim aktivnostima ESB-a iz lanka 15.; utvrivanju potrebnih pravila za primjenu lanka 26. iz lanka 26. stavka 26.4.; poduzimanju svih drugih mjera iz lanka 29. stavka 29.4. potrebnih za primjenu lanka 29.; utvrivanju uvjeta zaposlenja osoblja ESB-a iz lanka 36.

46.3. Ope vijee doprinosi potrebnim pripremama za neopozivo utvrivanje deviznih teajeva drava lanica s odstupanjem u odnosu na euro iz lanka 140 stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 46.4. Predsjednik ESB-a obavjeuje Ope vijee o odlukama Upravnog vijea.

lanak 47. (bivi lanak 48.) Prijelazne odredbe za kapital ESB-a U skladu s lankom 29. stavkom 29.1., svakoj nacionalnoj sredinjoj banci dodjeljuje se ponder u kljuu za upis kapitala ESB-a. Odstupajui od lanka 28. stavka 28.3. sredinje banke drava lanica s odstupanjem ne uplauju svoj upisani kapital, osim ako Ope vijee, odluujui veinom koja predstavlja najmanje dvije treine upisanog kapitala ESB-a i najmanje polovicu imatelja udjela, odlui da se mora uplatiti minimalni postotak kao doprinos za trokove poslovanja ESB-a.

lanak 48. (bivi lanak 49.) Odgoeno plaanje kapitala, priuva i rezervacija ESB-a 48.1. Sredinja banka drave lanice ije je odstupanje prestalo uplauje svoj upisani udio kapitala ESB-a u istom opsegu kao sredinje banke drugih drava lanica ija je valuta euro, te

249

prenosi devizne priuve ESB-u u skladu s lankom 30. stavkom 30.1. Iznos koji treba prenijeti odreuje se mnoenjem protuvrijednosti eura prema vaeem teaju onih deviznih priuva koje su ve prenijete ESB-u u skladu s lankom 30. stavkom 30.1. s omjerom broja udjela upisanih od strane dotine nacionalne sredinje banke i broja udjela koje su ve uplatile ostale nacionalne sredinje banke. 48.2. Osim uplate koja se obavlja u skladu s lankom 48. stavkom 48.1., dotina sredinja banka doprinosi priuvama ESB-a, rezervacijama koje su jednake priuvama te iznosu koji tek treba dodijeliti priuvama i rezervacijama koje odgovaraju saldu rauna dobiti i gubitka na dan 31. prosinca godine koja prethodi prestanku odstupanja. Iznos koji se daje odreuje se mnoenjem iznosa priuva, kao to je utvreno gore u tekstu i kako je navedeno u prihvaenoj bilanci stanja ESB-a, s omjerom broja upisanih udjela od strane dotine sredinje banke i broja udjela koje su ve uplatile ostale sredinje banke. 48.3. Nakon to jedna ili vie zemalja postanu drave lanice i njihove nacionalne sredinje banke postanu dio ESSB-a, automatski se poveava upisani kapital ESB-a kao i ogranienje iznosa deviznih priuva koje se mogu prenijeti u ESB. Poveanje se odreuje mnoenjem tada odgovarajuih iznosa omjerom, unutar proirenog kljua kapitala, izmeu pondera pristupajue nacionalne sredinje banke i pondera nacionalnih sredinjih banaka koje su ve lanice ESSB-a. Ponder svake nacionalne sredinje banke u kljuu kapitala izraunava se analogno lanku 29.1. i u skladu s lankom 29.2. Referentna razdoblja koja se koriste za uzimanje statistikih podataka jednaka su razdobljima primijenjenim kod posljednjeg petogodinjeg usklaivanja pondera na temelju lanka 29.3.

lanak 49. (bivi lanak 52.) Zamjena novanica u valutama drava lanica Nakon neopozivog utvrivanja deviznih teajeva u skladu s lankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Upravno vijee poduzima mjere koje su potrebne da bi se osiguralo da se novanice u valutama s neopozivo utvrenim deviznim teajevima, od strane nacionalnih sredinjih banaka zamjenjuju prema njihovim odgovarajuim paritetnim vrijednostima.

lanak 50. (bivi lanak 53.) Primjenjivost prijelaznih odredaba Ako ima i sve dok ima drava lanica s odstupanjem, primjenjuju se lanci 42. do 47.

250

PROTOKOL (br. 5)
O STATUTU EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI utvrditi Statut Europske investicijske banke predvien lankom 308. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Ovime se ustanovljuje Europska investicijska banka osnovana lankom 308. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: Banka); ona svoje funkcije i djelatnosti obavlja u skladu s odredbama Ugovor i ovog Statuta.

lanak 2. Zadaa Banke utvruje se u lanku 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

lanak 3. U skladu s lankom 308. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, lanovi Banke su drave lanice.

lanak 4. 1. Kapital Banke iznosi 232 392 989 000 EUR, koje upisuju drave lanice kako slijedi: Njemaka Francuska Italija Ujedinjena Kraljevina panjolska Belgija Nizozemska vedska 37 578 019 000 37 578 019 000 37 578 019 000 37 578 019 000 22 546 811 500 10 416 365 500 10 416 365 500 6 910 226 000

251

Danska Austrija Poljska Finska Grka Portugal eka Republika Maarska Irska Rumunjska Slovaka Slovenija Bugarska Litva Luksemburg Cipar Latvija Estonija Malta

5 274 105 000 5 170 732 500 4 810 160 500 2 970 783 000 2 825 416 500 1 820 820 000 1 774 990 500 1 679 222 000 1 318 525 000 1 217 626 000 604 206 500 560 951 500 410 217 500 351 981 000 263 707 000 258 583 500 214 805 000 165 882 000 98 429 500

Drave lanice odgovaraju samo do visine svojeg udjela u upisanom, a ne u uplaenom kapitalu. 2. Pristupanjem novog lana upisani se kapital poveava za iznos koji odgovara kapitalu kojeg unosi novi lan. 3. 4. Vijee guvernera moe odluujui jednoglasno poveati upisani kapital. Udio lana u upisanom kapitalu ne moe se prenositi, zaloiti ili plijeniti.

lanak 5. 1. Drave lanice uplauju upisani kapital u visini od prosjeno 5% iznosa utvrenih u lanku 4. stavku 1. 2. U sluaju poveanja upisanog kapitala, Vijee guvernera, odluujui jednoglasno, utvruje postotak koji treba uplatiti kao i naine plaanja. Gotovinska plaanja izvravaju se iskljuivo u eurima.

252

3. Upravno vijee moe zahtijevati uplatu ostatka upisanog kapitala u mjeri u kojoj je to potrebno radi ispunjenja obveza Banke. Svaka drava lanica takvu uplatu obavlja razmjerno svojem udjelu u upisanom kapitalu.

lanak 6. (bivi lanak 8.) Bankom upravljaju i vode je Vijee guvernera, Upravno vijee i Upravljaki odbor.

lanak 7. (bivi lanak 9.) 1. Vijee guvernera sastoji se od ministara koje odreuju drave lanice.

2. Vijee guvernera donosi ope direktive o kreditnoj politici Banke, u skladu s ciljevima Unije. Vijee guvernera osigurava provedbu navedenih direktiva. 3. Usto, Vijee guvernera:

(a) odluuje o poveanju upisanog kapitala u skladu s lankom 4. stavkom 3 i lankom 5. stavkom 2.; (b) za potrebe lanka 9. stavka 1. utvruje naela koja se primjenjuju na poslove financiranja koji se obavljaju u okviru zadae Banke; (c) izvrava ovlasti predviene lancima 9. i 11. u odnosu na imenovanje i razrjeenje lanova Upravnog vijea i Upravljakog odbora i one ovlasti predviene drugim podstavkom lanka 11. stavka 1.; (d) donosi odluke o odobravanju sredstava za ulaganja koja se u cijelosti ili djelomino trebaju provoditi izvan dravnih podruja drava lanica u skladu s lankom 16. stavkom 1.; (e) odobrava godinje izvjee Upravnog vijea; (f) odobrava godinju bilancu stanja i raun dobiti i gubitka; (g) izvrava druge ovlasti i funkcije dodijeljene ovim Statutom; (h) odobrava poslovnik Banke. 4. Vijee guvernera je u okviru Ugovora i ovog Statuta ovlateno, jednoglasno donositi sve odluke koje se odnose na suspenziju poslovanja Banke i njezinu eventualnu likvidaciju.

253

lanak 8. (bivi lanak 10.) Osim ako je ovim Statutom odreeno drukije, odluke Vijea guvernera donose se veinom glasova njegovih lanova. Ta veina mora predstavljati najmanje 50 % upisanog kapitala. Za kvalificiranu veinu potrebno je osamnaest glasova za i 68 % upisanog kapitala. Suzdrani glasovi nazonih ili zastupanih lanova ne spreavaju donoenje odluka za koje je potrebna jednoglasnost.

lanak 9. (bivi lanak 11.) 1. Upravno vijee donosi odluke kojima se odobravaju sredstva, poglavito u obliku zajmova i jamstava te podizanja zajmova; utvruje kamatne stope na odobrene zajmove te provizije i ostale naknade. Upravno vijee moe na temelju odluke donesene kvalificiranom veinom neke od svojih funkcija delegirati Upravljakom odboru. Utvruje uvjete za takvo delegiranje i nadgleda njegovu provedbu. Upravno vijee brine se za pravilno voenje Banke; osigurava da se Bankom upravlja u skladu s odredbama Ugovor i ovog Statuta te opih direktiva koje donese Vijee guvernera. Na kraju financijske godine Upravno vijee podnosi izvjee Vijeu guvernera te ga nakon njegova odobrenja objavljuje. 2. Upravno vijee sastoji se od dvadeset i osam direktora i osamnaest zamjenika direktora.

Direktore imenuje Vijee guvernera na razdoblje od pet godina, jednog predlae svaka drava lanica, a jednog Komisija. Zamjenike direktora imenuje Vijee guvernera na razdoblje od pet godina kako slijedi:

dva zamjenika predlae Savezna Republika Njemaka, dva zamjenika predlae Francuska Republika, dva zamjenika predlae Talijanska Republika, dva zamjenika predlae Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske, jednog zamjenika zajednikom suglasnou predlau Kraljevina panjolska i Portugalska Republika,

254

jednog zamjenika zajednikom suglasnou predlau Kraljevina Belgija, Veliko Vojvodstvo Luksemburg i Kraljevina Nizozemska, dva zamjenika zajednikom suglasnou predlau Kraljevina Danska, Helenska Republika, Irska i Rumunjska, dva zamjenika zajednikom suglasnou predlau Republika Estonija, Republika Latvija, Republika Litva, Republika Austrija, Republika Finska i Kraljevina vedska, tri zamjenika zajednikom suglasnou predlau Republika Bugarska, eka Republika, Republika Cipar, Republika Maarska, Republika Malta, Republika Poljska, Republika Slovenija i Slovaka Republika, jednog zamjenika predlae Komisija.

Upravno vijee kooptira estero strunjaka bez prava glasa: troje kao lanove, a troje kao zamjenike. Mandat direktora i zamjenika se moe obnoviti. Poslovnikom se utvruju pravila za sudjelovanje na sastancima Upravnog vijea te odredbe koje se primjenjuju na zamjenike i kooptirane strunjake. Sastancima Upravnog vijea predsjedava predsjednik ili, u njegovoj odsutnosti, jedan od potpredsjednika Upravljakog odbora, koji ne glasuje. lanovi Upravnog vijea biraju se iz redova osoba ija je neovisnost i sposobnost neupitna; odgovaraju iskljuivo Banci. 3. Vijee guvernera moe kvalificiranom veinom donijeti odluku o razrjeenju direktora s dunosti samo u sluaju ako on vie ne ispunjava uvjete potrebne za obnaanje svojih dunosti. Ako godinje izvjee nije odobreno, Upravno vijee podnosi ostavku. 4. Svako mjesto upranjeno zbog smrti, dobrovoljne ostavke, razrjeenja ili kolektivne ostavke popunjava se u skladu s odredbama stavka 2. Novoizabrani lan imenuje se na razdoblje do isteka mandata lana kojeg zamjenjuje, osim u sluaju promjene Upravnog vijea u cijelosti. 5. Vijee guvernera odreuje naknadu lanovima Upravnog vijea. Vijee guvernera utvruje aktivnosti koje su nespojive s obnaanjem dunosti direktora ili zamjenika direktora.

lanak 10. (bivi lanak 12.)

255

1. U Upravnom vijeu svaki direktor ima jedan glas. On moe delegirati svoj glas u svim sluajevima, u skladu s postupcima koji se utvruju Poslovnikom Banke. 2. Osim ako je ovim Statutom previeno drukije, odluke Upravnog vijea donose se barem jednom treinom glasova lanova s pravom glasa koji predstavljaju najmanje pedeset posto upisanog kapitala. Za kvalificiranu veinu potrebno je osamnaest glasova za i ezdeset i osam posto upisanog kapitala. Poslovnikom Banke utvruje se kvorum potreban da bi odluke Upravnog vijea bile valjane.

lanak 11. (bivi lanak 13.) 1. Upravljaki odbor ine predsjednik i osam potpredsjednika koje imenuje Vijee guvernera na prijedlog Upravnog vijea na razdoblje od est godina. Oni mogu biti ponovno imenovani. Vijee guvernera, odluujui jednoglasno, moe izmijeniti broj lanova u Upravljakom odboru. 2. Na prijedlog Upravnog vijea usvojen kvalificiranom veinom Vijee guvernera moe, kvalificiranom veinom, razrijeiti dunosti lana Upravljakog odbora. 3. Upravljaki odbor odgovoran je za tekue poslovanje Banke, pod vodstvom predsjednika i pod nadzorom Upravnog vijea. On priprema odluke Upravnog vijea, osobito odluke o podizanju zajmova, te odobravanju sredstava, posebice u obliku zajmova i jamstava; osigurava provedbu navedenih odluka. 4. Upravljaki odbor odluuje veinom glasova pri davanju miljenja o prijedlozima za podizanje zajmova ili odobravanje financiranja, posebice u obliku zajmova i jamstava. 5. Vijee guvernera odreuje visinu naknade lanovima Upravljakog odbora te utvruje koje su djelatnosti nespojive s obnaanjem njihovih dunosti. 6. Predsjednik ili, u sluaju njegove sprijeenosti, potpredsjednik zastupa Banku u sudskim i drugim predmetima. 7. Osoblje Banke pod rukovodstvom je predsjednika. On ih zapoljava i otputa. Pri izboru osoblja u obzir se uzimaju ne samo osobna sposobnost i kvalifikacije, nego i pravina zastupljenost dravljana drava lanica. Poslovnikom se utvruje koje je tijelo nadleno za usvajanje odredaba koje se primjenjuju na zaposlenike. 8. Upravljaki odbor i osoblje Banke odgovaraju samo Banci i potpuno su neovisni u obnaanju svojih dunosti.

256

lanak 12. (bivi lanak 14.) 1. esterolani Odbor provjerava da su aktivnosti Banke sukladne najboljoj bankovnoj praksi i odgovoran je za reviziju njezinih rauna. lanove Odbora na temelju njihovih vjetina imenuje Vijee guvernera. 2. Odbor iz stavka 1. svake godine provjerava ispravnost poslovanja i knjigovodstva Banke. U tu svrhu, provjerava je li poslovanje Banke u skladu s formalnostima i procedurama utvrenima ovim Statutom i Poslovnikom. 3. Odbor iz stavka 1. potvruje da financijski izvjetaji i svi ostali financijski podaci sadrani u godinjem izvjeu koje sastavlja Upravno vijee, daju istinit i poten pregled financijskog stanja Banke s obzirom na njezinu aktivu i pasivu te rezultate njezina poslovanja i njezinih novanih tokova za financijsku godinu na koju se pregled odnosi. 4. Poslovnikom se odreuju kvalifikacije koji se zahtijevaju od lanova Odbora i utvruju uvjeti za obavljanje aktivnosti Odbora.

lanak 13. (bivi lanak 15.) Banka surauje sa svakom dravom lanicom preko tijela koje odredi ta drava. Pri financijskom poslovanju Banka koristi nacionalne sredinje banke odnosne drave lanice ili druge financijske institucije koju odobri ta drava.

lanak 14. (bivi lanak 16.) 1. Banka surauje sa svim meunarodnim organizacijama koje djeluju na slinom podruju kao i ona. 2. Banka tei uspostavi svih korisnih kontakata u interesu suradnje s bankarskim i financijskim institucijama u zemljama u kojima obavlja svoje poslovanje.

lanak 15. (bivi lanak 17.) Na zahtjev drave lanice ili Komisije, ili na vlastitu inicijativu, Vijee guvernera tumai ili dopunjava direktive koje donosi na temelju lanka 7. ovog Statuta, u skladu s istim odredbama koje ureuju njihovo donoenje.

257

lanak 16. (bivi lanak 18.) 1. U okviru svoje zadae odreene lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Banka odobrava sredstva, poglavito u obliku zajmova i jamstava svojim lanovima ili privatnim ili javnim poduzeima za ulaganja koja se provode na podrujima drava lanica, u opsegu u kojem ta sredstva nisu dostupna iz drugih izvora pod razumnim uvjetima. Meutim, Banka moe iznimno, temeljem odluke Vijea guvernera koje odluuje kvalificiranom veinom na prijedlog Upravnog vijea, odobriti financiranje ulaganja koja se provode u cijelosti ili djelomino izvan podruja drava lanica. 2. Zajmovi se u najveoj moguoj mjeri odobravaju samo pod uvjetom da se uz njih koriste i drugi izvori financiranja. 3. Banka uvjetuje odobrenje zajmova poduzeu ili tijelu koje nije drava lanica, jamstvom drave lanice na ijem se dravnom podruju ulaganje provodi ili drugim odgovarajuim jamstvom ili financijskom snagom dunika. Nadalje, u skladu s naelima koje utvruje Vijee guvernera na temelju lanka 7. stavka 3. toke (b) te kada se to trai u okviru provedbe projekata predvienih u lanku 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Upravno vijee, odluujui kvalificiranom veinom, utvruje uvjete za svako financiranje koje predstavlja poseban rizik i koje se zbog toga smatra posebnom aktivnou. 4. Banka moe jamiti za zajmove koje preuzmu privatna ili javna poduzea ili druga tijela radi provoenja projekata predvienih lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 5. Ukupni iznos nepodmirenih zajmova i jamstava koji odobri Banka ne smije prelaziti 250 % iznosa njezinog upisanog kapitala, priuva, neraspodijeljenih rezerviranja i vika po raunu dobiti i gubitka (bruto bilance). Taj se ukupni iznos umanjuje za iznos koji je jednak upisanome iznosu (uplaenome ili neuplaenome) za bilo koje sudjelovanje Banke u vlasnikome kapitalu. Iznos koji je isplaen za sudjelovanje Banke u vlasnikom kapitalu ne smije ni u jednom trenutku premaiti iznos njezina ukupnog uplaenog upisanog kapitala, priuva, neraspodijeljenih rezerviranja i vika po raunu dobiti i gubitka (bruto bilance). Iznimno se za posebne aktivnosti Banke koje se temelje na odluci Vijea guvernera i Upravnog vijea u skladu sa stavkom 3. predvia posebno izdvajanje u priuve. Ovaj se stavak primjenjuje i na konsolidirana godinja izvjea Banke. 6. Banka se titi od teajnih rizika time to u ugovore o zajmovima i jamstvima ukljuuje one klauzule koje smatra odgovarajuima.

258

lanak 17. (bivi lanak 19.) 1. Kamatne stope na zajmove i provizije i druge naknade Banke prilagoavaju se uvjetima koji prevladavaju na tritu kapitala i raunaju tako da prihod od istih omoguuje Banci da ispunjava svoje obveze, pokriva svoje trokove i rizike i uspostavi rezervni fond predvien lankom 22. 2. Banka ne odobrava popuste na kamatne stope. Ako je snienje kamatne stope poeljno s obzirom na narav ulaganja koje se financira, dotina drava lanica ili neka trea ustanova moe odobriti pomo u plaanju kamata u opsegu u kojem je to usklaeno s odredbama lanka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

lanak 18. (bivi lanak 20.) U poslovima financiranja Banka potuje sljedea naela: 1. Osigurava da se sredstva u najveoj moguoj mjeri racionalno koriste u interesu Unije.

Zajmove ili jamstva Banka odobrava samo: (a) ako se, u sluaju ulaganja poduzea iz proizvodnog sektora, plaanje kamata i amortizacije pokriva iz dobiti od poslovanja ili, u sluaju drugih ulaganja, preuzimanjem obveze drave lanice u kojoj se izvrava ulaganje ili na neki drugi nain, i (b) ako izvoenje ulaganja doprinosi poveanju gospodarske produktivnosti openito i promie uspostavu unutarnjeg trita. 2. Banka ne smije stjecati udjele u poduzeu ni preuzeti odgovornost u njegovu poslovodstvu, osim ako je to potrebno radi zatite njezinih prava pri povratu trabina. Meutim, u skladu s naelima koje je utvrdilo Vijee guvernera na temelju lanka 7. stavka 3. toke (b) te kad se to trai u okviru provedbe poslova predvienih u lanku 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Upravno vijee, odluujui kvalificiranom veinom, utvruje uvjete za stjecanje udjela u vlasnikom kapitalu trgovakih poduzea, obino kao nadopuna zajmu ili jamstvu, u mjeri u kojoj je to potrebno za financiranje ulaganja ili programa. 3. Banka moe raspolagati svojim trabinama na tritu kapitala i moe u tu svrhu traiti od svojih dunika da izdaju obveznice ili druge vrijednosne papire. 4. Ni Banka ni drave lanice ne smiju postavljati uvjete koji bi odreivali da je posuena sredstva potrebno potroiti unutar odreene drave lanice.

259

5. Banka moe kao uvjet za odobrenje zajmova zahtijevati raspisivanje meunarodnih natjeaja. 6. Banka ne smije ni u cijelosti ni djelomino financirati ulaganja kojima se protivi drava lanica na ijem se dravnom podruju ona trebaju provesti. 7. Kao dopunu svojoj kreditnoj aktivnosti, Banka moe pruati usluge tehnike pomoi u skladu s uvjetima koje, odluujui kvalificiranom veinom, utvruje Vijee guvernera te u skladu s ovim Statutom.

lanak 19. (bivi lanak 21.) 1. Svako poduzee ili subjekt javnog ili privatnog prava moe od Banke izravno zatraiti financiranje. Zahtjevi se Banci mogu uputiti i putem Komisije ili putem drave lanice na ijem e se dravnom podruju izvriti ulaganje. 2. Zahtjevi upueni preko Komisije podnose se na miljenje dravi lanici na ijem e se dravnom podruju ulaganje provesti. Zahtjevi upueni preko drave lanice podnose se na miljenje Komisiji. Zahtjeve koje je neposredno podnijelo poduzee podnose se na miljenje odnosnoj dravi lanici i Komisiji. Odnosna drava lanica i Komisija daju svoja miljenja u roku od dva mjeseca. Ako u tom roku ne dostave svoje miljenje, Banka moe smatrati da nemaju primjedaba na odnosno ulaganje. 3. Upravno vijee odluuje o poslovima financiranja koje mu dostavi Upravljaki odbor.

4. Upravljaki odbor ispituje jesu li mu dostavljeni poslovi financiranja u skladu s odredbama ovog Statuta, posebice s lankom 16. i 18. Kada Upravljaki odbor smatra da posao financiranja treba odobriti, podnosi Upravnom vijeu odgovarajui prijedlog; davanje pozitivnog miljenja Upravljaki odbor moe uiniti ovisnim o uvjetima koje smatra nunima. Kada se Upravljaki odbor protivi odobrenju financiranja, podnosi relevantnu dokumentaciju zajedno sa svojim miljenjem Upravnom vijeu. 5. Kad Upravljaki odbor da nepovoljno miljenje, Upravno vijee moe odobriti financiranje samo jednoglasnom odlukom. 6. Kad Komisija da nepovoljno miljenje, Upravno vijee moe odobriti financiranje samo jednoglasnom odlukom u ijem donoenju ne sudjeluje direktor kojeg je predloila Komisija. 7. Kad Upravljaki odbor i Komisija daju nepovoljno miljenje, Upravno vijee ne moe odobriti financiranje.

260

8. U sluaju da se financiranje koje se odnosi na odobreno ulaganje mora restrukturirati radi zatite prava i interesa Banke, Upravljaki odbor bez odlaganja poduzima urne mjere koje smatra potrebnima, pod uvjetom da se o njima odmah izvijesti Upravno vijee.

lanak 20. (bivi lanak 22.) 1. Banka posuuje sredstva nuna za obavljanje svojih zadaa na tritima kapitala.

2. Banka moe posuditi sredstva na tritima kapitala drava lanica u skladu s pravnim odredbama koje se primjenjuju na ta trita. Nadlena se tijela drave lanice s odstupanjem u smislu lanka 139. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije tomu mogu suprotstaviti samo ako postoji bojazan od ozbiljnog poremeaja na tritu kapitala te drave.

lanak 21. (bivi lanak 23.) 1. Banka moe koristiti sva raspoloiva sredstva koja trenutano ne treba za ispunjavanje svojih obveza na sljedee naine: (a) moe ulagati na tritima novca; pridravajui se odredaba lanka 18. stavka 2., moe kupovati i prodavati vrijednosne papire; (c) moe obavljati bilo koje druge financijske operacije povezane sa svojim ciljevima. 2. Ne dovodei u pitanje odredbe lanka 23. Banka, pri upravljanju vlastitim ulaganjima, ne sudjeluje ni u kakvoj valutnoj arbitrai koja nije neposredno potrebna za provoenje njezina poslovanja sa zajmovima ili ispunjenje obveza koje proizlaze iz zajmova ili jamstava koje ona odobrava. 3. Banka, u podrujima obuhvaenima ovim lankom, djeluje u dogovoru s nadlenim tijelima ili nacionalnom sredinjom bankom odnosne drave lanice.

lanak 22. (bivi lanak 24.)

261

1. Postupno se uspostavlja rezervni fond u iznosu od maksimalno 10 % upisanog kapitala. Ako stanje pasive Banke to opravdava, Upravno vijee moe odluiti da se formiraju i dodatne rezerve. Do potpune uspostave rezervnog fonda on se odrava iz: (a) kamata na zajmove koje Banka odobri iz sredstava koja drave lanice uplauju na temelju lanka 5.; (b) kamata na zajmove koje Banka odobri iz sredstava od otplate zajmova iz toke (a); u opsegu u kojemu taj prihod nije potreban radi ispunjenja obveza Banke ili radi pokrivanja njezinih trokova. 2. Sredstva rezervnog fonda ulau se tako da su u svako doba dostupna za ostvarenje svrhe fonda.

lanak 23. (bivi lanak 25.) 1. Banka je u svako doba ovlatena prenositi svoja sredstva u valuti drave lanice ija valuta nije euro radi provoenja financijskog poslovanja u skladu sa svojom zadaom odreenom lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a uzimajui u obzir odredbe lanka 21. ovog Statuta. Ako Banka raspolae gotovinom ili sredstvima koja se mogu unoviti u odnosnoj valuti, u najveoj moguoj mjeri izbjegava takve prijenose. 2. Banka ne moe mijenjati svoja sredstva u valuti drave lanice ija valuta nije euro u valutu tree zemlje bez suglasnosti odnosne drave lanice. 3. Banka moe slobodno raspolagati onim dijelom svojeg kapitala koji je uplaen i u valutama posuenima na tritima izvan Unije. 4. Drave lanice obvezuju se dunicima Banke staviti na raspolaganje valute potrebne za povrat glavnice i plaanje kamata na zajmove ili provizija na jamstva koje je odobrila Banka za ulaganja koja se provode na njihovim dravnim podrujima.

lanak 24. (bivi lanak 26.) Ako drava lanica ne ispuni lanske obveze koje proizlaze iz ovog Statuta, osobito obvezu plaanja svojeg udjela u upisanom kapitalu ili otplate preuzetih zajmova, Vijee guvernera moe kvalificiranom veinom donijeti odluku o suspenziji odobravanja zajmova ili jamstava toj dravi lanici ili njezinim dravljanima. Takva odluka ne oslobaa dravu lanicu ili njezine dravljane obveza prema Banci.

262

lanak 25. (bivi lanak 27.) 1. Ako Vijee guvernera odlui suspendirati poslovanje Banke, time prestaju sve njezine djelatnosti, osim onih potrebnih radi osiguranja pravilnog unovenja, zatite i ouvanja njezine imovine i namirenja njezinih obveza. 2. U sluaju likvidacije, Vijee guvernera imenuje likvidatore i daje im upute za provoenje likvidacije. Vijee guvernera osigurava zatitu prava zaposlenika.

lanak 26. (bivi lanak 28.) 1. U svakoj dravi lanici Banka uiva najiru pravnu i poslovnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju njihova nacionalnog prava; ona moe stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u pravnom postupku. 2. Imovina Banke izuzeta je od svih oblika zapljene ili izvlatenja.

lanak 27. (bivi lanak 29.) U sporovima izmeu Banke s jedne strane i njezinih vjerovnika, dunika ili koje druge osobe s druge strane, odluuju nadleni su nacionalni sudovi, osim ako je nadlenost dodijeljena Sudu Europske unije. Banka moe u svakom ugovoru predvidjeti arbitrau. Banka izabire u svakoj dravi lanici mjesnu nadlenost suda. Meutim, ona moe ugovorom odrediti posebnu sudsku nadlenost. Imovina i sredstva Banke mogu biti predmetom osiguranja trabine ili prisilnog izvrenja samo na temelju odluke suda.

lanak 28. (bivi lanak 30.) 1. Vijee guvernera moe, odluujui jednoglasno, donijeti odluku o osnivanju drutava keri ili drugih subjekata koji imaju pravnu osobnost i financijsku samostalnost. 2. Vijee guvernera donosi statute tijela iz stavka 1. Statutima se posebice odreuju njihovi ciljevi, struktura, kapital, lanstvo, mjesto sjedita, financijska sredstva, naini intervencije i pravila za reviziju te njihovi odnosi s tijelima Banke.

263

3. Banka ima pravo sudjelovati u upravljanju tim tijelima i doprinositi njihovu upisanom kapitalu do iznosa koji Vijee guvernera utvrdi odluujui jednoglasno. 4. Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije primjenjuje se na tijela iz stavka 1. u mjeri u kojoj se na njih primjenjuje pravo Unije, na lanove njihovih tijela pri obavljaju njihovih dunosti te na njihove zaposlenike pod istim uvjetima pod kojima se primjenjuje na Banku. Meutim, one dividende, kapitalni dobici ili drugi oblici prihoda koji proizlaze iz takvih tijela na koje lanovi, osim Europske unije i Banke, imaju pravo i dalje podlijeu fiskalnim odredbama zakonodavstva koje se na njih primjenjuje. 5. U dolje utvrenim granicama, Sud Europske unije je nadlean u sporovima koji se odnose na mjere koje usvajaju tijela koja su osnovana uz primjenu prava Unije. Postupak protiv takvih mjera moe pokrenuti svaki lan takvog tijela u vlastitom svojstvu ili drave lanice pod uvjetima utvrenima u lanku 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 6. Vijee guvernera moe, odluujui jednoglasno, donijeti odluku kojom se zaposlenicima tijela osnovanih uz primjenu prava Unije odobrava pristup zajednikim programima s Bankom u skladu s odgovarajuim unutarnjim procedurama.

264

PROTOKOL (br. 6)
O MJESTU SJEDITA INSTITUCIJA TE ODREENIH TIJELA, UREDA, AGENCIJA I SLUBI EUROPSKE UNIJE

PREDSTAVNICI VLADA DRAVA LANICA, UZIMAJUI U OBZIR lanak 341. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i lanak 189. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, PODSJEAJUI NA I POTVRUJUI Odluku od 8. travnja 1965., ali ne dovodei u pitanje odluke o sjeditu buduih institucija, tijela, ureda, agencija i slubi, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju:

Jedini lanak (a) Sjedite je Europskog parlamenta u Strasbourgu, gdje se odrava 12 mjesenih plenarnih sjednica, ukljuujui sjednicu koja se odnosi na proraun. Dodatne plenarne sjednice odravaju se u Bruxellesu. Odbori Europskog parlamenta sastaju se u Bruxellesu. Glavno tajnitvo Europskog parlamenta i njegove slube ostaju u Luxembourgu. (b) Vijee ima sjedite u Bruxellesu. Tijekom mjeseca travnja, lipnja i listopada Vijee svoje sastanke odrava u Luxembourgu. (c) Komisija ima sjedite u Bruxellesu. Slube navedene u lancima 7., 8. i 9. Odluke od 8. travnja 1965. osnivaju se u Luxembourgu. (d) Sud Europske unije ima sjedite u Luxembourgu. (e) Revizorski sud ima sjedite u Luxembourgu. (f) Gospodarski i socijalni odbor ima sjedite u Bruxellesu. (g) Odbor regija ima sjedite u Bruxellesu. (h) Europska investicijska banka ima sjedite u Luxembourgu. (i) Europska sredinja banka ima sjedite u Frankfurtu. (j) Europski policijski ured (Europol) ima sjedite u Haagu.

265

PROTOKOL (br. 7)
O POVLASTICAMA I IMUNITETIMA EUROPSKE UNIJE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, SMATRAJUI da u skladu s lankom 343. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i lankom 191. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EZAE), Europska unija i EZAE na dravnim podrujima drava lanica uivaju takve povlastice i imunitete koji su im potrebni za obavljanje njihovih zadaa, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju: POGLAVLJE I. DOBRA, SREDSTVA, IMOVINA I POSLOVANJE EUROPSKE UNIJE

lanak 1. Prostorije i zgrade Unije nepovredive su. Izuzete su od pretrage, rekvizicije, konfiskacije ili izvlatenja. Dobra i imovina Unije ne mogu biti predmetom upravnih ili sudskih mjera prisile bez ovlatenja Suda.

lanak 2. Arhive Unije nepovredive su.

lanak 3. Unija, njezina imovina, prihodi i ostala dobra osloboeni su od svih neposrednih poreza. Vlade drava lanica, kad god je to mogue, poduzimaju odgovarajue mjere za doznaivanje ili povrat iznosa posrednih poreza ili poreza na prodaju ukljuenih u cijenu pokretnina ili nekretnina kada Unija za svoje slubene potrebe obavlja vee kupnje ija cijena ukljuuje takve poreze. Meutim, primjena navedenih odredaba ne smije imati za posljedicu naruavanje trinog natjecanja unutar Unije. Ne odobravaju se osloboenja u odnosu na poreze i davanja koji se plaaju samo kao naknade za javne komunalne usluge.

266

lanak 4. Unija je osloboena od svih carina, zabrana i ogranienja pri uvozu i izvozu na predmete namijenjene njezinoj slubenoj uporabi: tako uvezenim predmetima ne smije se raspolagati, ni uz naplatu ni besplatno, na dravnom podruju zemlje u koju su uvezeni, osim pod uvjetima koje odobri vlada te zemlje. Unija je takoer osloboena od svih carina i svih zabrana i ogranienja na uvoz i izvoz svojih publikacija. POGLAVLJE II. KOMUNIKACIJA I PROPUSNICE

lanak 5. (bivi lanak 6.) Pri slubenoj komunikaciji i prijenosu svih svojih dokumenata institucije Unije na dravnom podruju svake drave lanice uivaju tretman koji ta drava priznaje diplomatskim misijama. Slubena prepiska i ostala slubena komunikacija institucija Unije ne podlijeu cenzuri.

lanak 6. (bivi lanak 7.) Predsjednici institucija Unije mogu lanovima i slubenicima tih institucija izdati propusnice (laissez-passer) u obliku koji propisuje Vijee, odluujui obinom veinom, i koje vlasti drava lanica priznaju kao valjane putne isprave. Te se propusnice (laissez-passer) izdaju dunosnicima i ostalim slubenicima prema uvjetima utvrenima u Pravilniku o osoblju za dunosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih slubenika Unije. Komisija moe sklopiti sporazume na temelju kojih se te propusnice (laissez-passer) priznaju kao valjane putne isprave na dravnom podruju treih zemalja.

267

POGLAVLJE III. LANOVI EUROPSKOG PARLAMENTA

lanak 7. (bivi lanak 8.) Slobodno kretanje lanova Europskog parlamenta prilikom putovanja do mjesta ili iz mjesta sastajanja Europskog parlamenta ne podlijee nikakvim administrativnim ili drugim ogranienjima. lanovima Europskog parlamenta odobravaju se u vezi s carinskom i deviznom kontrolom: (a) od strane njihove vlade, iste olakice koje se odobravaju viim dunosnicima prilikom putovanja u inozemstvo radi privremenih slubenih misija; (b) od strane vlada ostalih drava lanica, iste olakice koje se odobravaju predstavnicima stranih vlada na privremenim slubenim misijama.

lanak 8. (bivi lanak 9.) lanovi Europskog parlamenta ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadravanja ili sudskog postupka zbog izraenih miljenja ili glasanja pri obnaanju svojih dunosti.

lanak 9. (bivi lanak 10.) Tijekom zasjedanja Europskog parlamenta njegovi lanovi uivaju: (a) na dravnom podruju svoje drave, imunitet priznat lanovima parlamenta te drave; (b) na dravnom podruju bilo koje druge drave lanice, imunitet od svake mjere zadravanja i od sudskih postupaka. Na isti se nain imunitet primjenjuje na lanove tijekom putovanja do mjesta ili iz mjesta sastajanja Europskog parlamenta. Ako je lan zateen u poinjenju kaznenog djela, nije mogue pozivanje na imunitet te u tom sluaju Europski parlament moe ostvariti svoje pravo na ukidanje imuniteta jednom od svojih lanova.

268

POGLAVLJE IV. PREDSTAVNICI DRAVA LANICA KOJI SUDJELUJU U RADU INSTITUCIJA EUROPSKE UNIJE

lanak 10. (bivi lanak 11.) Predstavnici drava lanica koji sudjeluju u radu institucija Unije, njihovi savjetnici i tehniki strunjaci uivaju uobiajene povlastice, imunitete i olakice prilikom obnaanja svojih dunosti i tijekom putovanja do mjesta ili iz mjesta sastajanja. Ovaj se lanak takoer primjenjuje na lanove savjetodavnih tijela Unije. POGLAVLJE V. DUNOSNICI I OSTALI SLUBENICI EUROPSKE UNIJE

lanak 11. (bivi lanak 12.) Na dravnom podruju svake drave lanice i neovisno o njihovu dravljanstvu, dunosnici i ostali slubenici Unije: (a) pridravajui se odredaba Ugovor koje se s jedne strane odnose na propise o odgovornosti dunosnika i ostalih slubenika prema Uniji i, s druge strane, na nadlenost Suda Europske unije u sporovima izmeu Unije i njezinih dunosnika i ostalih slubenika, uivaju imunitet od sudskih postupaka u pogledu radnja koje oni poduzimaju u slubenom svojstvu, ukljuujui izgovorene ili napisane rijei. Taj imunitet uivaju i nakon prestanka obnaanja dunosti; (b) zajedno sa svojim branim drugovima i uzdravanim lanovima obitelji ne podlijeu imigracijskim ogranienjima ni formalnostima za prijavu stranaca; (c) uivaju jednake olakice koje se uobiajeno dodjeljuju dunosnicima meunarodnih organizacija vezano uz monetarne ili devizne propise; (d) imaju pravo bez carine uvesti pokustvo i druge predmete za osobnu uporabu prilikom prvog preuzimanja dunosti u dotinoj zemlji, te pravo da ih nakon prestanka dunosti u toj zemlji ponovno izvezu bez carina, u oba sluaja pridravajui se uvjeta koje vlada zemlje u kojoj ostvaruju to pravo smatra nunima; (e) imaju pravo bez carine uvesti motorno vozilo za osobnu uporabu, kupljeno u zemlji svojeg posljednjeg boravita ili u zemlji iji su dravljani, prema uvjetima koji vrijede na

269

unutarnjem tritu te zemlje, te ga ponovno izvesti bez carine, u oba sluaja pridravajui se uvjeta koje vlada zemlje u kojoj ostvaruju to pravo smatra nunima.

lanak 12. (bivi lanak 13.) Dunosnici i ostali slubenici Unije duni su plaati porez u korist Unije na plae, nadnice i prihode koje im isplauje Unija, u skladu s uvjetima i postupkom koje utvruju Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja sa zainteresiranim institucijama. Oni su osloboeni od plaanja nacionalnih poreza na plae, nadnice i prihode koje im isplauje Unija.

lanak 13. (bivi lanak 14.) Pri primjeni poreza na dohodak, poreza na bogatstvo i poreza na nasljedstvo te pri primjeni konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenih meu dravama lanicama Unije, za dunosnike i ostale slubenike Unije koji iskljuivo radi obnaanja svojih dunosti u slubi Unije imaju boravite na dravnom podruju drave lanice koja nije zemlja njihove porezne rezidentnosti, u trenutku stupanja u slubu Unije smatra se kako u zemlji njihova stvarnog boravita tako i u zemlji njihove porezne rezidentnosti, da su zadrali rezidentnost u potonjoj zemlji, pod uvjetom da je ta drava lanica Unije. Ta se odredba takoer primjenjuje na branog druga ako se ne bavi vlastitim plaenim zanimanjem, i na djecu koju uzdravaju i za koju skrbe osobe iz ovog lanka. Pokretna imovina koja pripada osobama iz prethodnog stavka i koja se nalazi na dravnom podruju zemlje u kojoj borave osloboena je od poreza na nasljedstvo u toj zemlji; za takvu se imovinu pri izraunu tog poreza smatra, uz potovanje prava treih zemalja i mogue primjene odredaba meunarodnih konvencija o dvostrukom oporezivanju, da se nalazi u zemlji porezne rezidentnosti. Pri primjeni odredaba ovog lanka ne uzima se u obzir rezidentnost steena iskljuivo zbog obnaanja dunosti u slubi drugih meunarodnih organizacija.

270

lanak 14. (bivi lanak 15.) Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja sa zainteresiranim institucijama, utvruju program prava iz socijalne sigurnosti za dunosnike i ostale slubenike Unije.

lanak 15. (bivi lanak 16.) Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s ostalim zainteresiranim institucijama, odreuju kategorije dunosnika i ostalih slubenika Unije na koje se u cijelosti ili djelomino primjenjuju odredbe lanka 11., lanka 12. stavka 2. i lanka 13. Imena, razredi i adrese dunosnika i ostalih slubenika ukljuenih u takve kategorije periodino se dostavljaju vladama drava lanica. POGLAVLJE VI. POVLASTICE I IMUNITETI MISIJA TREIH ZEMALJA AKREDITIRANIH PRI EUROPSKOJ UNIJI

lanak 16. (bivi lanak 17.) Drava lanica na ijem dravnom podruju Unija ima svoje sjedite priznaje uobiajeni diplomatski imunitet i privilegije misijama treih zemalja akreditiranim pri Uniji. POGLAVLJE VII. OPE ODREDBE

lanak 17. (bivi lanak 18.) Dunosnicima i ostalim slubenicima Unije priznaju se povlastice, imuniteti i olakice iskljuivo u interesu Unije. Svaka institucija Unije duna je ukinuti imunitet priznat dunosniku ili drugom slubeniku kad god ona smatra da ukidanje tog imuniteta nije protivno interesima Unije.

271

lanak 18. (bivi lanak 19.) Institucije Unije surauju s odgovornim tijelima zainteresiranih drava lanica radi primjene ovog Protokola.

lanak 19. (bivi lanak 20.) lanci 11. do 14. i lanak 17. primjenjuju se na predsjednika Europskog vijea. Oni se takoer primjenjuju na lanove Komisije.

lanak 20. (bivi lanak 21.) lanci 11. do 14. i lanak 17. primjenjuju se na suce, nezavisne odvjetnike, tajnike i pomone izvjestitelje Suda Europske unije, ne dovodei u pitanje odredbe lanka 3. Protokola o Statutu Suda Europske unije o imunitetu sudaca i nezavisnih odvjetnika od sudskih postupaka.

lanak 21. (bivi lanak 22.) Ovaj se Protokol takoer primjenjuje na Europsku investicijsku banku, na lanove njezinih tijela, na njezino osoblje i na predstavnike drava lanica koji sudjeluju u njezinim aktivnostima, ne dovodei u pitanje odredbe Protokola o Statutu Banke. Europska investicijska banka povrh toga osloboena je od svakog oblika oporezivanja ili nameta sline naravi pri osnivanju i bilo kakvom poveanju kapitala te od razliitih formalnosti koje mogu biti s tim povezane u dravi sjedita Banke. Slino tome, prestanak Banke ili njezina likvidacija nemaju za posljedicu nikakve namete. Naposljetku, djelatnosti Banke i njezinih tijela, koje se obavljaju u skladu s njezinim Statutom, ne podlijeu porezu na promet.

272

lanak 22. (bivi lanak 23.) Ovaj se Protokol takoer primjenjuje na Europsku sredinju banku, na lanove njezinih tijela i na njezino osoblje, ne dovodei u pitanje odredbe Protokola o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke. Europska sredinja banka je povrh toga osloboena od svakog oblika oporezivanja ili nameta sline naravi pri poveanju kapitala te razliitih formalnosti koje mogu biti povezane s time u dravi sjedita Banke. Djelatnosti Banke i njezinih tijela, koje su obavljene u skladu sa Statutom Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke ne podlijeu porezu na promet.

273

PROTOKOL (br. 8)
KOJI SE ODNOSI NA LANAK 6. STAVAK 2. UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI O PRISTUPANJU UNIJE EUROPSKOJ KONVENCIJI ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

VISOKE UGOVORNE STRANKE, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Sporazum koji se odnosi na pristupanje Unije Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje u tekstu Europska konvencija) predvieno u lanku 6. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji predvia ouvanje posebnih znaajki Unije i prava Unije, osobito u odnosu na: (a) posebne aranmane za mogue sudjelovanje Unije u nadzornim tijelima Europske konvencije; (b) mehanizme koji su potrebni kako bi se osiguralo da postupci od strane drava nelanica Unije i pojedine tube budu odgovarajue upuene dravama lanicama i/ili Uniji.

lanak 2. Sporazumom iz lanka 1. osigurava se da pristupanje Unije ne utjee na nadlenosti Unije ili ovlasti njezinih institucija. Njime se osigurava da nita u njemu ne utjee na poloaj drava lanica u odnosu na Europsku konvenciju, ponajprije u odnosu na njezine Protokole, mjere koje drave lanice poduzimaju kojima odstupaju od Europske konvencije u skladu s njezinim lankom 15. i rezerve koje su drave lanice stavile na neke odredbe Europske konvencije u skladu s njezinim lankom 57.

lanak 3. Nita iz sporazuma iz lanka 1. ne utjee na lanak 344. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

274

PROTOKOL (br. 9)
O ODLUCI VIJEA O PROVEDBI LANKA 16. STAVKA 4. UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI I LANKA 238. STAVKA 2. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE IZMEU 1. STUDENOGA 2014. I 31. OUJKA 2017., S JEDNE STRANE, TE OD 1. TRAVNJA 2017., S DRUGE STRANE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR veliku vanost dogovora o Odluci Vijea o provedbi lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije izmeu 1. studenoga 2014. i 31. oujka 2017., s jedne strane, te od 1. travnja 2017., s druge strane, (dalje u tekstu Odluka) prilikom prihvaanja Ugovora iz Lisabona, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

Jedini lanak Prije nego to Vijee ispita bilo koji nacrt iji je cilj izmijeniti odnosno staviti izvan snage Odluku ili bilo koju njezinu odredbu, ili neizravno izmijeniti njezino podruje primjene ili njezino znaenje putem izmjene nekog drugog pravnog akta Unije, Europsko vijee duno je odrati preliminarnu raspravu o navedenom nacrtu, odluujui konsenzusom u skladu s lankom 15. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji.

275

PROTOKOL (br. 10)

O STALNOJ STRUKTURIRANOJ SURADNJI USPOSTAVLJENOJ LANKOM 42. UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI

VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR lanak 42. stavak 6. i lanak 46. Ugovora o Europskoj uniji, PODSJEAJUI da Unija provodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku koja poiva na ostvarenju sve vee usklaenosti djelovanja drava lanica, PODSJEAJUI da je zajednika sigurnosna i obrambena politika sastavni dio zajednike vanjske i sigurnosne politike, da Uniji osigurava operativne kapacitete koji se temelje na civilnim i vojnim sredstvima, da Unija ta sredstva moe koristiti u zadaama iz lanka 43. Ugovora o Europskoj uniji izvan Unije u svrhu ouvanja mira, spreavanja sukoba i jaanja meunarodne sigurnosti u skladu s naelima Povelje Ujedinjenih naroda, da se izvravanje tih zadaa treba provoditi primjenom sposobnosti koje osiguravaju drave lanice u skladu s naelom jedinstva snaga, PODSJEAJUI da zajednika sigurnosna i obrambena politika Unije ne dovodi u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike odreenih drava lanica, PODSJEAJUI da se zajednikom sigurnosnom i obrambenom politikom Unije potuju obveze iz Sjevernoatlantskog ugovora onih drava lanica koje svoju zajedniku obranu ele ostvariti unutar Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, koja ostaje temelj kolektivne obrane njezinih lanica, i da je u skladu sa zajednikom sigurnosnom i obrambenom politikom uspostavljenom u tom okviru, UVJERENE da e istaknutija uloga Unije u pitanjima sigurnosti i obrane doprinijeti vitalnosti obnovljenog Atlantskog saveza, u skladu s aranmanima Berlin Plus, VRSTO ODLUIVI osigurati da Unija bude sposobna u cijelosti preuzeti svoje odgovornosti u meunarodnoj zajednici, PREPOZNAJUI da Organizacija ujedinjenih naroda moe zatraiti pomo Unije u hitnoj provedbi misija koje se poduzimaju na temelju poglavlja VI. i VII. Povelje Ujedinjenih naroda, PREPOZNAJUI da e jaanje sigurnosne i obrambene politike zahtijevati da drave lanice ulau napore u podruju sposobnosti, SVJESNE da ulazak u novu fazu razvoja europske sigurnosne i obrambene politike ukljuuje odlune napore dotinih drava lanica, PODSJEAJUI na vanost da Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku bude u potpunosti ukljuen u postupke koji se odnose na stalnu strukturiranu suradnju,

276

SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Stalna strukturirana suradnja iz lanka 42. stavka 6. Ugovora o Europskoj uniji otvorena je svakoj dravi lanici koja se od dana stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu obvee: (a) intenzivnije nastaviti razvitak svojih obrambenih sposobnosti razvijajui svoj nacionalni doprinos i, po potrebi, sudjelovanjem u multinacionalnim snagama, u glavnim europskim programima za opremu i aktivnostima Agencije u podruju razvitka obrambenih sposobnosti, istraivanja, nabave i naoruanja (Europska obrambena agencija) i (b) da najkasnije do 2010., na nacionalnoj razini ili kao sastavnica skupina multinacionalnih snaga, moe staviti na raspolaganje ciljane borbene jedinice za planirane misije, koje su na taktikoj razini ustrojene kao borbena skupina, s pomonim elementima koji ukljuuju transport i logistiku, i koje su u roku od pet do 30 dana sposobne izvriti zadae iz lanka 43. Ugovora o Europskoj uniji, posebice kao odgovor na zahtjeve Organizacije ujedinjenih naroda, i koje se mogu odrati tijekom poetnog razdoblja od 30 dana uz mogunost produljenja do najmanje 120 dana.

lanak 2. Kako bi ostvarile ciljeve utvrene lankom 1., drave lanice koje sudjeluju u stalnoj strukturiranoj suradnji obvezuju se: (a) od stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu suraivati s ciljem ostvarenja odobrenih ciljeva koji se odnose na razinu investicijskih izdataka za obrambenu opremu i redovito te ciljeve preispitivati s obzirom na sigurnosno okruenje i meunarodne odgovornosti Unije; (b) uzajamno uskladiti svoj obrambeni aparat koliko je god to mogue, ponajprije usklaivanjem utvrivanja svojih vojnih potreba, udruivanjem i po potrebi specijalizacijom svojih obrambenih sredstava i sposobnosti te poticanjem suradnje u podrujima osposobljavanja i logistike; (c) poduzeti konkretne mjere kako bi se poboljala raspoloivost, interoperabilnost, fleksibilnost i rasporeivanje snaga, ponajprije utvrivanjem zajednikih ciljeva glede uporabe snaga, ukljuujui mogunost preispitivanja nacionalnih postupaka odluivanja; (d) suraivati kako bi osigurale poduzimanje potrebnih mjera, ukljuujui i multinacionalne pristupe, ne dovodei u pitanje obveze preuzete u tom smislu u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, s ciljem uklanjanja nedostataka koji su uoeni u okviru Mehanizma za razvoj sposobnosti;

277

(e) po potrebi sudjelovati u razvitku velikih zajednikih ili europskih programa za opremu u okviru Europske obrambene agencije.

lanak 3. Europska obrambena agencija doprinosi redovitoj ocjeni doprinosa drava lanica sudionica s obzirom na sposobnosti, posebice doprinosa koji se daju u skladu s kriterijima koji se, izmeu ostalog, trebaju utvrditi na temelju lanka 2., i o tome izvjeuje najmanje jedanput godinje. Ocjena moe posluiti kao temelj za preporuke Vijea i odluke koje se donose u skladu s lankom 46. Ugovora o Europskoj uniji.

278

PROTOKOL (br. 11)

O LANKU 42. UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI

VISOKE UGOVORNE STRANKE, IMAJUI NA UMU potrebu potpune provedbe odredaba lanka 42. stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji, IMAJUI NA UMU da politika Unije u skladu s lankom 42. ne dovodi u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike odreenih drava lanica, potuje obveze odreenih drava lanica, koje svoju zajedniku obranu ostvaruju u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, na temelju Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i da je u skladu sa zajednikom sigurnosnom i obrambenom politikom utvrenom unutar tog okvira, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeoj odredbi koja se prilae Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: Europska unija priprema, zajedno sa Zapadnoeuropskom unijom, aranmane za pojaanu meusobnu suradnju.

279

PROTOKOL (br. 12)

O POSTUPKU U SLUAJU PREKOMJERNOG DEFICITA

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI utvrditi pojedinosti postupka u sluaju prekomjernog deficita iz lanka 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Referentne vrijednosti iz lanka 126. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije iznose:

3 % za omjer planiranog ili stvarnog dravnog deficita u odnosu na bruto domai proizvod po trinim cijenama; 60 % za omjer dravnog duga u odnosu na bruto domai proizvod prema trinim cijenama.

lanak 2. U lanku 126. navedenog Ugovora i u ovom Protokolu:

drava znai opu dravu, tj. sredinju dravu, regionalnu ili lokalnu upravu i fondove socijalne sigurnosti, ne raunajui komercijalne poslove utvrene u Europskom sustavu integriranih ekonomskih rauna; deficit znai neto zaduivanje utvreno u Europskom sustavu integriranih ekonomskih rauna; ulaganje znai bruto ulaganje u dugotrajnu imovinu utvreno u Europskom sustavu integriranih ekonomskih rauna; dug znai ukupan bruto dug po nominalnoj vrijednosti nepodmiren krajem godine i konsolidiran izmeu i unutar sektora ope drave kako je utvrena u prvoj alineji.

280

lanak 3. Radi osiguranja uinkovitosti postupka u sluaju prekomjernog deficita vlade drava lanica odgovorne su prema ovom postupku za deficit ope drave kako je utvren u prvoj alineji lanka 2. Drave lanice osiguravaju da im nacionalni postupci u podruju prorauna omoguuju ispunjenje njihovih obveza u tom podruju, a koje proizlaze iz ovih Ugovor. Drave lanice pravodobno i redovito izvjeuju Komisiju o svojem planiranom i stvarnom deficitu te o razini duga.

lanak 4. Statistike podatke koji se upotrebljavaju za primjenu ovog Protokola osigurava Komisija.

281

PROTOKOL (br. 13)

O KONVERGENCIJSKIM KRITERIJIMA

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI utvrditi pojedinosti konvergencijskih kriterija kojima se Unija rukovodi pri donoenju odluka o zavretku odstupanja za drave lanice s odstupanjem iz lanka 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Kriterij stabilnosti cijena iz lanka 140. stavka 1. prve alineje Ugovora o funkcioniranju Europske unije znai da drava lanica ima razinu stabilnosti cijena koja je odriva te prosjenu stopu inflacije, promatrano tijekom jedne godine prije ispitivanja, koja ne prelazi za vie od 1,5 postotnih poena stopu inflacije u najvie trima dravama lanicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Inflacija se mjeri indeksom potroakih cijena na usporednoj osnovi uzimajui pritom u obzir razlike u nacionalnim definicijama.

lanak 2. Kriterij proraunskog stanja iz lanka 140. stavka 1. druge alineje navedenog Ugovora znai da u trenutku provjere drava lanica nije predmetom odluke Vijea prema lanku 126. stavku 6. navedenog Ugovora o postojanju prekomjernog deficita u dotinoj dravi lanici.

lanak 3. Kriterij sudjelovanja u teajnom mehanizmu Europskog monetarnog sustava iz lanka 140. stavka 1. tree alineje navedenog Ugovora znai da je drava lanica potovala normalan raspon fluktuacija teajnog mehanizma Europskog monetarnog sustava bez ozbiljnih napetosti tijekom barem dviju posljednjih godina prije provjere. Osobito, drave lanice nee samoinicijativno devalvirati bilateralnu sredinju stopu svoje valute u odnosu na euro tijekom istog razdoblja.

lanak 4. Kriterij konvergencije kamatnih stopa iz lanka 140. stavka 1. etvrte alineje navedenog Ugovora znai da je, tijekom jedne promatrane godine prije provjere, drava lanica imala prosjenu nominalnu dugoronu kamatnu stopu, koja ne prelazi za vie od dva postotna poena stopu u najvie trima dravama lanicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom

282

na stabilnost cijena. Kamatne se stope mjere na temelju dugoronih dravnih obveznica ili usporedivih vrijednosnih papira, vodei pritom rauna o razlikama nacionalnih definicija.

lanak 5. Statistike podatke koji se upotrebljavaju za primjenu ovog Protokola osigurava Komisija.

lanak 6. Vijee, odluujui jednoglasno, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, ESB-om i Gospodarskim i financijskim odborom, donosi odgovarajue odredbe o utvrivanju pojedinosti konvergencijskih kriterija iz lanka 140. stavka 1. navedenog Ugovora koje tada zamjenjuju ovaj Protokol.

283

PROTOKOL (br. 14)

O EUROSKUPINI

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI promicati uvjete za snaniji gospodarski rast Europske unije i, u tu svrhu, razviti sve tjenju koordinaciju ekonomskih politika u euro podruju, SVJESNE potrebe za utvrivanjem posebnih odredaba u svrhu pojaanog dijaloga meu dravama lanicama ija je valuta euro, dok euro ne postane valuta svih drava lanica, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Ministri drava lanica ija je valuta euro sastaju se neformalno. Ti se sastanci po potrebi sazivaju radi raspravljanja o pitanjima koja se odnose na posebne odgovornosti koje dijele u pogledu jedinstvene valute. Komisija sudjeluje na sastancima. Europsku sredinju banku poziva se da sudjeluje na tim sastancima koje pripremaju predstavnici ministara odgovornih za financije drava lanica ija je valuta euro i Komisija.

lanak 2. Ministri drava lanica ija je valuta euro biraju predsjednika na dvije i pol godine odlukom veine tih drava lanica.

284

PROTOKOL (br. 15)

O ODREENIM ODREDBAMA KOJE SE ODNOSE NA UJEDINJENU KRALJEVINU VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, PREPOZNAJUI da Ujedinjena Kraljevina nije obvezna ili opredijeljena usvojiti euro bez posebne odluke njezine Vlade i Parlamenta da to i uini, S OBZIROM na to da je 16. listopada 1996. i 30. listopada 1997. Vlada Ujedinjene Kraljevine obavijestila Vijee da ne namjerava sudjelovati u treoj fazi ekonomske i monetarne unije, PRIMJEUJUI praksu Vlade Ujedinjene Kraljevine da financira svoje zaduivanje prodajom duga privatnom sektoru, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: 1. Osim ako Ujedinjena Kraljevina obavijesti Vijee da namjerava usvojiti euro, nee biti obvezna to uiniti. 2. S obzirom na obavijest koju je Vlada Ujedinjene Kraljevine dostavila Vijeu 16. listopada 1996. i 30. listopada 1997., na Ujedinjenu Kraljevinu primjenjuju se stavci 3. do 8. i stavak 10. 3. Ujedinjena Kraljevina zadrava svoje ovlasti u podruju monetarne politike u skladu s nacionalnim pravom. 4. lanak 119., stavak 2., lanak 126., stavci 1., 9. i 11., lanak 127. stavci 1. do 5., lanci 128., 130., 131., 132., 133., 138., 140. stavak 3., lanak 219., lanak 282. stavak 2., s iznimkom njegove prve i zadnje reenice, lanak 282. stavak 5. i lanak 283. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu. Isto se primjenjuje na lanak 121. stavak 2. ovog Ugovora u vezi s usvajanjem dijelova irih smjernica ekonomske politike koje se openito odnose na euro podruje. U tim odredbama upuivanja na Uniju ili drave lanice ne ukljuuju Ujedinjenu Kraljevinu, a upuivanja na nacionalne sredinje banke ne ukljuuju Bank of England. 5. Ujedinjena Kraljevina nastoji izbjei prekomjeran dravni deficit.

lanci 143. i 144. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i dalje se primjenjuju na Ujedinjenu Kraljevinu. lanak 134. stavak 4. i lanak 142. primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu kao na dravu s odstupanjem. 6. Glasaka prava Ujedinjene Kraljevine suspendiraju se kada Vijee donosi akte iz lanaka navedenih u stavku 4. i u sluajevima iz prvog podstavka lanka 139. stavka 4. Ugovora o

285

funkcioniranju Europske unije. U tu se svrhu primjenjuje lanak 139. stavak 4. podstavak drugi Ugovora. Ujedinjena Kraljevina jednako tako nema pravo sudjelovati u imenovanju predsjednika, potpredsjednika i ostalih lanova Izvrnog odbora ESB-a na temelju drugog podstavka lanka 283. stavka 2. navedenog Ugovora. 7. lanci 3., 4., 6. i 7., lanak 9. stavak 9.2., lanak 10. stavci 10.1. i 10.3., lanak 11. stavak 11.2., lanak 12. stavak 12.1., lanci 14. i 16., lanci 18. do 20., lanci 22., 23., 26., 27., lanci 30. do 34. i lanak 49. Protokola o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke (Statut) ne primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu. U tim lancima upuivanja na Uniju ili drave lanice ne ukljuuju Ujedinjenu Kraljevinu, a upuivanja na nacionalne sredinje banke ili imatelje udjela ne ukljuuju Bank of England. Upuivanja u lanku 10. stavku 10.3. i lanku 30. stavku 30.2. Statuta na upisani kapital ESB-a ne ukljuuju kapital upisan od strane Bank of England. 8. lanak 141. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i lanci 43. do 47. Statuta imaju pravni uinak neovisno o tome ima li drav lanic s odstupanjem, pridravajui se sljedeih izmjena: (a) upuivanja u lanku 43. na zadae ESB-a i EMI-ja ukljuuju one zadae koje se tek trebaju obaviti u treoj fazi, zbog bilo koje odluke Ujedinjene Kraljevine da ne usvoji euro. (b) osim zadaa iz lanka 46., ESB daje i savjete u vezi s pripremama svih odluka Vijea s obzirom na Ujedinjenu Kraljevinu koje se donose u skladu sa stavkom 9. tokom (a) i stavkom 9. tokom (c). (c) Bank of England uplauje svoj upis kapitala ESB-a kao doprinos operativnim trokovima na istoj osnovi kao i nacionalne sredinje banke drava lanica s odstupanjem. 9. Ujedinjena Kraljevina moe u bilo kojem trenutku obavijestiti Vijee o svojoj namjeri da usvoji euro. U tom sluaju: (a) Ujedinjena Kraljevina ima pravo usvojiti euro samo pod uvjetom da ispunjava potrebne uvjete. Vijee, na zahtjev Ujedinjene Kraljevine i pod uvjetima i u skladu s postupkom utvrenim u lanku 140. stavcima 1. i 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odluuje jesu li ispunjeni potrebni uvjeti. (b) Bank of England uplauje svoj upisani kapital, prenosi sredstva deviznih priuva u ESB i doprinosi njezinim priuvama na istoj osnovi kao i nacionalne sredinje banke ije je odstupanje prestalo. (c) Vijee pod uvjetima i u skladu s postupkom utvrenim u lanku 140. stavku 3. navedenog Ugovora, donosi druge potrebne odluke kako bi Ujedinjenoj Kraljevini omoguilo usvojiti euro.

286

Ako Ujedinjena Kraljevina usvoji euro na temelju odredaba ovog Protokola, stavci 3. do 8. vie nee imati pravni uinak. 10. Neovisno o lanku 123. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te lanku 21. stavku 21.1. Statuta, Vlada Ujedinjene Kraljevine moe zadrati svoju olakicu ways and means kod Bank of England ako, i sve dok, Ujedinjena Kraljevina ne usvoji euro.

287

PROTOKOL (br. 16)

O ODREENIM ODREDBAMA KOJE SE ODNOSE NA DANSKU

VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR da danski Ustav sadrava odredbe koje mogu podrazumijevati referendum u Danskoj prije nego to se Danska odrekne svog izuzea, S OBZIROM na to da je 3. studenoga 1993. danska Vlada obavijestila Vijee da ne namjerava sudjelovati u treoj fazi ekonomske i monetarne unije,SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: 1. S obzirom na obavijest koju je danska Vlada dostavila Vijeu 3. studenoga 1993. Danska ima pravo izuzea. Uinak je izuzea da se svi lanci i odredbe Ugovor i Statuta ESSB-a koji se odnose na odstupanje primjenjuju na Dansku. 2. Kad je rije o stavljanju izuzea izvan snage, postupak iz lanka 140. pokree se samo na zahtjev Danske. 3. U sluaju stavljanja izvan snage statusa drave s izuzeem, odredbe ovog Protokola prestaju se primjenjivati.

288

PROTOKOL (br. 17)

O DANSKOJ

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI rijeiti odreene posebne probleme koji se odnose na Dansku, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: Odredbe lanka 14. Protokola o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke ne utjeu na pravo Nacionalne banke Danske da obavlja svoje postojee zadae koje se odnose na one dijelove Kraljevine Danske koje nisu dio Unije.

289

PROTOKOL (br. 18)

O FRANCUSKOJ

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI uzeti u obzir posebno pitanje koje se odnosi na Francusku, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: Francuska e zadrati povlasticu monetarne emisije u Novoj Kaledoniji, Francuskoj Polineziji i Wallisu i Futuni prema uvjetima utvrenima u njezinim nacionalnim zakonima i imat e iskljuivo pravo odreivati paritet CFP franka.

290

PROTOKOL (br. 19)

O SCHENGENSKOJ PRAVNOJ STEEVINI UKLJUENOJ U OKVIR EUROPSKE UNIJE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, PRIMJEUJUI da su Sporazumi o postupnom ukidanju kontrola na zajednikim granicama koje su neke drave lanice Europske unije potpisale u Schengenu 14. lipnja 1985. i 19. lipnja 1990., kao i povezanih sporazuma i pravila donesenih na temelju tih sporazuma, ukljueni u okvir Europske unije Ugovorom iz Amsterdama od 2. listopada 1997.,ELEI ouvati schengensku pravnu steevinu kako se razvila od stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama te tu pravnu steevinu razvijati kako bi doprinijela ostvarenju cilja da se graanima Unije ponudi podruje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica, UZIMAJUI U OBZIR posebno stajalite Danske, UZIMAJUI U OBZIR injenicu da Irska i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske ne sudjeluju u svim odredbama schengenske pravne steevine, meutim, doputajui tim dravama lanicama da prihvate ostale odredbe te pravne steevine u cijelosti ili djelomino, PREPOZNAJUI da je zbog toga nuno primijeniti odredbe Ugovor o pojaanoj suradnji meu nekim dravama lanicama, UZIMAJUI U OBZIR potrebu odravanja posebnog odnosa s Republikom Island i Kraljevinom Norvekom budui da odredbe Nordijske unije putnih isprava obvezuju obje drave, zajedno s nordijskim dravama koje su lanice Europske unije,SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Kraljevina Belgija, Republika Bugarska, eka Republika, Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemaka, Republika Estonija, Helenska Republika, Kraljevina panjolska, Francuska Republika, Talijanska Republika, Republika Cipar, Republika Latvija, Republika Litva, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republika Maarska, Malta, Kraljevina Nizozemska, Republika Austrija, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika Slovenija, Slovaka Republika, Republika Finska i Kraljevina vedska imaju odobrenje da meusobno provode pojaanu suradnju u podrujima na koja se odnose odredbe koje je utvrdilo Vijee, a koje ine schengensku pravnu steevinu. Ta se suradnja odvija u institucionalnom i pravnom okviru Europske unije i uz potovanje odgovarajuih odredaba Ugovor.

291

lanak 2. Schengenska se pravna steevina primjenjuje na drave lanice iz lanka 1., ne dovodei u pitanje lanak 3. Akta o pristupanju od 16. travnja 2003. ili lanak 4. Akta o pristupanju od 25. travnja 2005. Vijee se zamjenjuje Izvrnim odborom koji je osnovan schengenskim sporazumima.

lanak 3. Sudjelovanje Danske u usvajanju mjera koje predstavljaju razvoj schengenske pravne steevine kao i provedba tih mjera i njihova primjena na Dansku ureuje se odgovarajuim odredbama Protokola o stajalitu Danske.

lanak 4. Irska i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske, mogu u bilo kojem trenutku zatraiti da sudjeluju u nekim ili svim odredbama schengenske pravne steevine. Vijee odluuje o tom zahtjevu jednoglasnom odlukom svojih lanova iz lanka 1. i predstavnika vlade dotine drave.

lanak 5. 1. Prijedlozi i inicijative za daljnji razvoj schengenske pravne steevine podlijeu odgovarajuim odredbama Ugovor. U tom kontekstu, ako Irska ili Ujedinjena Kraljevina u razumnom roku pisanim putem ne obavijeste Vijee da ele sudjelovati, smatra se da je odobrenje iz lanka 329. Ugovora o funkcioniranju Europske unije dano dravama lanicama iz lanka 1. te Irskoj ili Ujedinjenoj Kraljevini ako koja od njih eli sudjelovati u predmetnim podrujima suradnje. 2. Ako se smatra da su Irska ili Ujedinjena Kraljevina dostavile obavijest na temelju odluke iz lanka 4., one ipak mogu u roku od tri mjeseca pisanim putem obavijestiti Vijee da ne ele sudjelovati u takvome prijedlogu ili inicijativi. U tom sluaju Irska ili Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluju u donoenju tog akta. Od te obavijesti postupak za usvajanje mjere za daljnji razvoj schengenske pravne steevine suspendira se do zavretka postupka odreenog u stavcima 3. ili 4. ili u bilo kojem trenutku tijekom postupka dok se obavijest ne povue. 3. Za dravu lanicu koja je dala obavijest iz stavka 2., svaka se odluka Vijea donesena na temelju lanka 4., od dana stupanja na snagu predloene mjere, prestaje primjenjivati u mjeri u kojoj to Vijee smatra potrebnim i pod uvjetima koji se odreuju u odluci Vijea donesenoj kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije. Ta se odluka donosi u skladu sa sljedeim kriterijima: Vijee nastoji u najveoj moguoj mjeri osigurati sudjelovanje dotine drave lanice, a da pritom ozbiljno ne ugrozi djelovanje razliitih dijelova schengenske pravne

292

steevine u praksi i potujui pritom njihovu koherentnost. Komisija podnosi svoj prijedlog u najkraem moguem roku nakon obavijesti iz stavka 2. Vijee, ako je to potrebno nakon sazivanja dvaju uzastopnih sastanaka, odluuje u roku od etiri mjeseca nakon prijedloga Komisije. 4. Ako do kraja razdoblja od etiri mjeseca Vijee ne donese odluku, drava lanica moe bez odlaganja zatraiti da se predmet uputi Europskom vijeu. U tom sluaju Europsko vijee na svojem sljedeem sastanku, odluujui kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije, donosi odluku u skladu s kriterijima iz stavka 3. 5. Ako do zavretka postupka odreenog u stavcima 3. ili 4. Vijee ili, ovisno o sluaju, Europsko vijee ne donese odluku, prestaje suspenzija postupka za usvajanje mjere za daljnji razvoj schengenske pravne steevine. Ako se navedena mjera naknadno usvoji svaka odluka koju Vijee donese temeljem lanka 4. od dana stupanja na snagu te mjere prestaje se primjenjivati za dotine drave lanice u mjeri i pod uvjetima o kojima odluuje Komisija, osim ako navedena drava lanica povue svoju obavijest iz stavka 2. prije usvajanja mjere. Komisija odluuje do dana tog donoenja. Pri donoenju svoje odluke Komisija potuje kriterije iz stavka 3.

lanak 6. Republika Island i Kraljevina Norveka pridruuju se provedbi schengenske pravne steevine i njezinu daljnjem razvoju. Odgovarajui postupci u tu se svrhu utvruju sporazumom koji Vijee, jednoglasnom odlukom svojih lanova iz lanka 1., sklapa s tim dravama. Taj sporazum sadri odredbe o doprinosu Islanda i Norveke financijskim posljedicama koje proizlaze iz provedbe ovog Protokola. Vijee, odluujui jednoglasno, sklapa odvojeni sporazum s Irskom i Norvekom radi utvrivanja prava i obveza izmeu Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske s jedne strane i Islanda i Norveke s druge strane u onim dijelovima schengenske pravne steevine koji se primjenjuju na te drave.

lanak 7. U svrhu pregovora o pristupanju novih drava lanica u Europsku uniju, schengenska pravna steevina i daljnje mjere koje institucije poduzimaju u okviru podruja njezine primjene smatraju se pravnom steevinom koju sve drave kandidatkinje za pristupanje moraju u cijelosti prihvatiti.

293

PROTOKOL (br. 20)

O PRIMJENI ODREENIH ASPEKATA LANKA 26. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NA UJEDINJENU KRALJEVINU I IRSKU

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI rijeiti odreena pitanja koja se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku, UZIMAJUI U OBZIR dugogodinje postojanje posebnih putnih aranmana izmeu Ujedinjene Kraljevine i Irske, SPORAZUMJELE SU SE O sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Ujedinjena Kraljevina ima pravo, neovisno o lancima 26. i 27. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, bilo koje druge odredbe tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uniji, bilo kojoj mjeri donesenoj na temelju tih Ugovora, ili bilo kojem meunarodnom sporazumu koji je sklopila Unija ili Unija i njezine drave lanice s jednom treom dravom ili vie njih, na svojim granicama s drugim dravama lanicama nad osobama koje ele ui u Ujedinjenu Kraljevinu provoditi kontrole koje smatra potrebnima u svrhu: (a) provjere prava ulaska u Ujedinjenu Kraljevinu dravljana drava lanica i njihovih uzdravanika koji ostvaruju prava koja su im dodijeljena pravom Unije, kao i dravljana drugih drava kojima su ta prava dodijeljena sporazumom koji je za Ujedinjenu Kraljevinu obvezujui; i (b) utvrivanja treba li drugim osobama izdati dozvolu za ulazak u Ujedinjenu Kraljevinu ili ne. Nita u lancima 26. i 77. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ni u bilo kojoj drugoj odredbi tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uniji ni u bilo kojoj mjeri donesenoj na temelju njih ne dovodi u pitanje pravo Ujedinjene Kraljevine da utvrdi ili provede takve kontrole. Upuivanje na Ujedinjenu Kraljevinu u ovom lanku obuhvaa i podruja za ije je vanjske odnose Ujedinjena Kraljevina odgovorna.

lanak 2. Ujedinjena Kraljevina i Irska smiju i dalje meusobno sklapati aranmane koji se odnose na kretanje osoba izmeu svojih dravnih podruja (Zajedniki putni prostor), pri emu moraju u potpunosti potovati prava osoba iz toke (a) prvog stavka lanka 1. ovog Protokola. U skladu s tim, sve dok one odravaju takve aranmane, odredbe lanka 1. ovog Protokola

294

primjenjuju se na Irsku pod istim uvjetima pod kojima se primjenjuju i na Ujedinjenu Kraljevinu. Nita u lancima 26. i 77. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u bilo kojoj drugoj odredbi tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uniji ili u bilo kojoj mjeri donesenoj na temelju njih ne utjee na takve aranmane.

lanak 3. Ostale drave lanice imaju pravo na svojim granicama ili na bilo kojoj toki ulaza na svoje dravno podruje provoditi takve kontrole nad osobama koje na njihovo dravno podruje ele ui iz Ujedinjene Kraljevine ili iz bilo kojih podruja za ije je vanjske odnose odgovorna Ujedinjena Kraljevina u istu svrhu koja je navedena u lanku 1. ovog Protokola, ili iz Irske sve dok se odredbe lanka 1. ovog Protokola primjenjuju na Irsku. Nita u lancima 26. i 77. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ni u bilo kojoj drugoj odredbi tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uniji ni u bilo kojoj mjeri donesenoj na temelju njih ne dovodi u pitanje pravo ostalih drava lanica da utvrde ili provode takve kontrole.

295

PROTOKOL (br. 21)

O STAJALITU UJEDINJENE KRALJEVINE I IRSKE S OBZIROM NA PODRUJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI rijeiti odreena pitanja koja se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku, UZIMAJUI U OBZIR Protokol o primjeni odreenih aspekata lanka 26. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku, SPORAZUMJELE SU SE O sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Pridravajui se lanka 3. Ujedinjena Kraljevina i Irska ne sudjeluju u usvajanju mjera Vijea koje se predlau na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Za odluke Vijea koje se moraju donijeti jednoglasno potrebna je jednoglasnost lanova Vijea s iznimkom predstavnika vlada Ujedinjene Kraljevine i Irske. Za potrebe ovog lanka, kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

lanak 2. Zbog lanka 1. i pridravajui se lanaka 3., 4. i 6., nijedna odredba glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, nijedna mjera usvojena na temelju te glave, nijedna odredba bilo kojeg meunarodnog sporazuma koji je Unija sklopila na temelju te glave i nijedna odluka Suda kojom se bilo koja takva odredba ili mjera tumai nije obvezujua za Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku niti se na njih primjenjuje; i nijedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na nadlenosti, prava i obveze tih drava; i nijedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na pravnu steevinu Zajednice ili Unije niti je dio prava Unije kako se one primjenjuju na Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku.

lanak 3. 1. Ujedinjena Kraljevina ili Irska mogu predsjednika Vijea obavijestiti u pisanom obliku, u roku od tri mjeseca nakon predstavljanja prijedloga ili inicijative Vijeu na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, da ele sudjelovati u usvajanju i primjeni bilo koje takve predloene mjere, nakon ega to imaju pravo uiniti.

296

Za odluke Vijea koje se moraju usvojiti jednoglasno potrebna je jednoglasnost lanova Vijea s iznimkom lana koji nije uputio takvu obavijest. Mjera koja je usvojena na temelju ovog stavka obvezujua je za sve drave lanice koje su sudjelovale u njezinu usvajanju. Mjere usvojene na temelju lanka 70. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvruju uvjete za sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine i Irske u ocjenama koje se odnose na podruja obuhvaena glavom V. treeg dijela tog Ugovora. Za potrebe ovog lanka, kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 2. Ako nakon razumnog roka mjeru iz stavka 1. nije mogue usvojiti na nain da u tome sudjeluje Ujedinjena Kraljevina ili Irska, Vijee takvu mjeru moe usvojiti u skladu s lankom 1. bez sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine ili Irske. U tom sluaju primjenjuje se lanak 2.

lanak 4. Ujedinjena Kraljevina ili Irska mogu u bilo kojem trenutku nakon to Vijee usvoji mjeru na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije obavijestiti Vijee i Komisiju o svojoj namjeri da ele prihvatiti tu mjeru. U tom sluaju postupak predvien lankom 331. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuje se mutatis mutandis.

lanak 4.a 1. Odredbe ovog Protokola primjenjuju se za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku i na mjere predloene ili usvojene na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojima se mijenja postojea mjera koja ih obvezuje. Meutim, u sluaju ako Vijee, odluujui na prijedlog Komisije, utvrdi da nesudjelovanje Ujedinjene Kraljevine ili Irske u izmijenjenoj verziji postojee mjere onemoguuje primjenu te mjere u drugim dravama lanicama ili u Uniji, Vijee ih moe pozvati da daju obavijest prema lanku 3. ili 4. Za potrebe lanka 3. daljnji rok od dva mjeseca poinje tei od dana odluke Vijea.
2.

Ako nakon isteka roka od dva mjeseca od odluke Vijea Ujedinjena Kraljevina ili Irska ne upute obavijest na temelju lanka 3. ili lanka 4., postojea mjera za njih vie nije obvezujua ili primjenjiva, osim ako dotina drava lanica uputi obavijest na temelju lanka 4. prije stupanja na snagu mjere o izmjeni. Ta odluka proizvodi uinke od dana stupanja na snagu mjere o izmjeni ili od isteka roka od dva mjeseca, ovisno o tomu to nastupi kasnije. Za potrebe ovog stavka Vijee nakon cjelovite rasprave o predmetu odluuje kvalificiranom veinom svojih lanova koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju ili su sudjelovale u usvajanju mjere o izmjeni. Kvalificirana veina Vijea utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

297

3. Vijee, odluujui kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije, moe utvrditi da Ujedinjena Kraljevina ili Irska snosi izravne financijske posljedice, ako ih bude, koje nuno i neizbjeno nastaju kao rezultat prestanka njezina sudjelovanju u postojeoj mjeri. 4. Ovaj lanak ne dovodi u pitanje lanak 4.

lanak 5. Drava lanica za koju mjera usvojena na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije nije obvezujua ne snosi nikakve financijske posljedice te mjere, osim administrativnih trokova koji pritom nastaju za institucije, osim ako svi lanovi Vijea jednoglasno odlue drukije nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

lanak 6. Ako u sluajevima iz ovog Protokola Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku obvezuje mjera koju je Vijee usvojilo na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odgovarajue odredbe Ugovor na tu se dravu primjenjuju u odnosu na tu mjeru. lanak 6.a Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku ne obvezuju pravila utvrena na temelju lanka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja se odnose na obradu osobnih podataka od strane drava lanica pri provoenju aktivnosti iz podruja primjene poglavlja 4. ili poglavlja 5. glave V. treeg dijela tog Ugovora, ako Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku ne obvezuju pravila koja ureuju oblike pravosudne suradnje u kaznenim stvarima ili policijske suradnje za koje se trai potovanje odredaba utvrenih na temelju lanka 16.

lanak 7. lancima 3., 4. i 4.a ne dovodi se u pitanje Protokol o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije.

lanak 8. Irska moe pisanim putem obavijestiti Vijee o svojoj elji da za nju vie ne vrijede uvjeti ovog Protokola. U tom sluaju, na Irsku se primjenjuju uobiajene ugovorne odredbe.

lanak 9. U odnosu na Irsku ovaj se Protokol ne primjenjuje na lanak 75. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

298

299

PROTOKOL (br. 22)

O STAJALITU DANSKE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, PODSJEAJUI na Odluku efova drava ili vlada koji su se sastali unutar Europskog vijea u Edinburghu 12. prosinca 1992. o odreenim problemima koje je Danska iznijela u vezi s Ugovorom o Europskoj uniji, PRIMIVI NA ZNANJE stajalite Danske s obzirom na graanstvo Unije, ekonomsku i monetarnu uniju, obrambenu politiku i pravosue i unutarnje poslove, kako su utvreni u Odluci iz Edinburgha, SVJESNE injenice da e nastavak pravnog reima temeljem Ugovor koji proizlazi iz odluke iz Edinburgha bitno ograniiti sudjelovanje Danske u vanim podrujima u kojima Unija surauje i da bi bilo u najboljem interesu Unije da se osigura cjelovitost pravne steevine u podruju slobode, sigurnosti i pravde, ELEI stoga uspostaviti pravni okvir koji e osigurati mogunost da Danska sudjeluje u usvajanju mjera koje se predlau na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije i pozdravljajui namjeru Danske da koristi tu mogunost kad je to mogue u skladu s njezinim ustavnim odredbama, PRIMJEUJUI da Danska nee spreavati ostale drave lanice u daljnjem razvitku njihove suradnje u pogledu mjera koje nisu obvezujue za Dansku, IMAJUI NA UMU lanak 3. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije,SPORAZUMJELE SU SE O sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: DIO I.

lanak 1. Danska ne sudjeluje u usvajanju mjera Vijea koje se predlau na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Za odluke Vijea koje se moraju donijeti jednoglasno potrebna je jednoglasnost lanova Vijea s iznimkom predstavnika Vlade Danske. Za potrebe ovog lanka, kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

300

lanak 2. Za Dansku nisu obvezujue niti se u njoj primjenjuju odredbe glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, mjere usvojene na temelju te glave, odredbe bilo kojeg meunarodnog ugovora koji Unija sklopi na temelju te glave ni odluke Suda Europske unije kojom se ta odredba ili mjera tumai ili bilo koja izmijenjena mjera ili mjera koja se moe izmijeniti na temelju te glave; osim toga, nijedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na nadlenosti, prava i obveze Danske; nadalje, ni jedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na pravnu steevinu Zajednice ili Unije niti je dio prava Unije kako se primjenjuju na Dansku. Posebno su, u nepromijenjenom obliku, za Dansku obvezujui izmijenjeni akti Unije u podruju policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima, doneseni prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona.

lanak 2.a lanak 2. ovog Protokola primjenjuje se i u odnosu na pravila utvrena na temelju lanka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se odnose na obradu osobnih podataka od strane drava lanica pri obavljanju aktivnosti koje su u okviru podruja primjene poglavlja 4. ili poglavlja 5. glave V. treeg dijela tog Ugovora.

lanak 3. Danska ne snosi nikakve financijske posljedice mjera iz lanka 1., osim administrativnih trokova koji pritom nastaju za institucije.

lanak 4. 1. U roku od est mjeseci nakon to Vijee odlui o prijedlogu ili inicijativi za daljnji razvoj schengenske pravne steevine obuhvaene ovim dijelom Danska odluuje hoe li tu mjeru provesti u svojem nacionalnom pravu. Ako to odlui uiniti, ta e odluka stvoriti obvezu na temelju meunarodnog prava izmeu Danske i ostalih drava lanica koje ta mjera obvezuje. 2. Ako Danska odlui da mjeru Vijea iz stavka 1. ne provede, drave lanice koje ta mjera obvezuje i Danska razmotrit e poduzimanje odgovarajuih mjera. DIO II.

lanak 5. U odnosu na mjere koje Vijee usvoji na temelju lanka 26. stavka 1., lanka 42. i lanaka 43. do 46. Ugovora o Europskoj uniji, Danska ne sudjeluje u pripremi i provedbi odluka i djelovanja Unije koji imaju implikacije u podruju obrane. Stoga Danska ne sudjeluje u njihovom usvajanju. Danska nee spreavati ostale drave lanice u daljnjem razvitku njihove

301

suradnje u tom podruju. Danska nije obvezna doprinositi financiranju operativnih izdataka koji proizlaze iz tih mjera ni Uniji stavljati na raspolaganje vojne sposobnosti. Za donoenje akata Vijea koji se moraju donijeti jednoglasno, potrebna je jednoglasnost lanova Vijea, s iznimkom predstavnika danske Vlade. Za potrebe ovog lanka, kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. DIO III.

lanak 6. lanci 1., 2. i 3. ne primjenjuju se na mjere kojima se utvruju tree drave iji dravljani moraju posjedovati vizu pri prelasku vanjskih granica drava lanica ili mjere koje se odnose na jednoobrazni oblik viza. DIO IV.

lanak 7. Danska u svakom trenutku moe, u skladu sa svojim ustavnim odredbama, obavijestiti ostale drave lanice da se vie ne eli koristiti ovim Protokolom u cijelosti ili djelomino. U tom sluaju, Danska e u cijelosti primijeniti sve odgovarajue mjere koje su u tom trenutku na snazi, a poduzete su u okviru Europske unije.

lanak 8. 1. U bilo kom trenutku i ne dovodei u pitanje lanak 7., Danska moe u skladu sa svojim ustavnim odredbama ostale drave lanice obavijestiti da se dio I. sastoji od odredaba iz Priloga, s uinkom od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon obavijesti. U tom se sluaju lanci 5. do 8. renumeriraju. 2. est mjeseci od dana stupanja na snagu obavijesti iz stavka 1. sva schengenska pravna steevina i mjere koje su usvojene za daljnji razvoj schengenske pravne steevine, a koje su do tada kao obveze na temelju meunarodnog prava bile obvezujue za Dansku, postaju za Dansku obvezujue kao pravo Unije.

302

PRILOG

lanak 1. Pridravajui se lanka 3. Danska ne sudjeluje kada Vijee usvaja mjere koje su predloene na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Za donoenje akata Vijea koji se moraju donijeti jednoglasno, potrebna je jednoglasnost lanova Vijea, s iznimkom predstavnika danske Vlade. Za potrebe ovog lanka, kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

lanak 2. Na temelju lanka 1. i pridravajui se lanaka 3., 4. i 8. za Dansku nisu obvezujue niti se u njoj primjenjuju odredbe glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, mjere usvojene na temelju te glave, odredbe bilo kojeg meunarodnog ugovora koji Unija sklopi na temelju te glave ni odluke Suda Europske unije kojom se ta odredba ili mjera tumai; osim toga, nijedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na nadlenosti, prava i obveze Danske; nadalje, ni jedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na pravnu steevinu Zajednice ili Unije niti je dio prava Unije kako se primjenjuju na Dansku.

lanak 3. 1. Danska moe predsjednika Vijea obavijestiti u pisanom obliku, u roku od tri mjeseca nakon predstavljanja prijedloga ili inicijative Vijeu na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, da eli sudjelovati u usvajanju i primjeni bilo koje takve predloene mjere, nakon ega Danska to ima pravo uiniti. 2. Ako nakon razumnog roka mjeru iz stavka 1. nije mogue usvojiti na nain da u tome sudjeluje Danska, Vijee takvu mjeru iz stavka 1. moe usvojiti u skladu s lankom 1. bez sudjelovanja Danske. U tom sluaju primjenjuje se lanak 2.

lanak 4. Danska moe u bilo kojem trenutku nakon usvajanja mjere na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, obavijestiti Vijee i Komisiju o svojoj namjeri da eli prihvatiti tu mjeru. U tom se sluaju postupak predvien u lanku 331. stavku 1. primjenjuje mutatis mutandis.

303

lanak 5. 1. Odredbe ovog Protokola primjenjuju se za Dansku i na mjere predloene ili usvojene na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojima se mijenja postojea mjera koja ju obvezuje. 2. Meutim, u sluaju ako Vijee, odluujui na prijedlog Komisije, utvrdi da nesudjelovanje Danske u izmijenjenoj verziji postojee mjere onemoguuje primjenu te mjere za druge drave lanice ili za Uniju, Vijee ju moe pozvati da uputi obavijest prema lanku 3. ili 4. Za potrebe lanka 3. daljnji rok od dva mjeseca poinje tei od dana odluke Vijea. Ako nakon isteka roka od dva mjeseca od odluke Vijea Danska ne uputi obavijest na temelju lanka 3. ili lanka 4., postojea mjera za nju vie nije obvezujua ili primjenjiva, osim ako uputi obavijest na temelju lanka 4. prije stupanja na snagu mjere o izmjeni. Ta odluka proizvodi uinke od dana stupanja na snagu mjere o izmjeni ili od isteka roka od dva mjeseca, ovisno o tomu to nastupi kasnije. Za potrebe ovog stavka Vijee nakon cjelovite rasprave o predmetu odluuje kvalificiranom veinom svojih lanova koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju ili su sudjelovale u usvajanju mjere o izmjeni. Kvalificirana veina Vijea utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije. 3. Vijee, odluujui kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije, moe utvrditi da Danska snosi izravne financijske posljedice, ako ih bude, koje nuno i neizbjeno nastaju kao rezultat prestanka njezina sudjelovanju u postojeoj mjeri. 4. Ovaj lanak ne dovodi u pitanje lanak 4.

lanak 6. 1. Obavijest na temelju lanka 4. podnosi se najkasnije u roku od est mjeseci od konanog usvajanja mjere, ako se radi o mjeri za daljnji razvoj schengenske pravne steevine. Ako Danska ne podnese obavijest u skladu s lancima 3. ili 4. u pogledu mjere za daljnji razvoj schengenske pravne steevine, drave lanice koje ta mjera obvezuje i Danska razmotrit e poduzimanje odgovarajuih mjera. 2. Obavijest na temelju lanka 3. u pogledu mjere za daljnji razvoj schengenske pravne steevine neopozivo se smatra obavijeu na temelju lanka 3. s obzirom na svaki daljnji prijedlog ili inicijativu namijenjenu razvoju mjere u opsegu u kojem takav prijedlog ili inicijativa razvijaju schengensku pravnu steevinu.

lanak 7. Dansku ne obvezuju pravila utvrena na temelju lanka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja se odnose na obradu osobnih podataka od strane drava lanica pri

304

provoenju aktivnosti iz podruja primjene poglavlja 4. ili poglavlja 5. glave V. treeg dijela tog Ugovora, ako Dansku ne obvezuju pravila koja ureuju oblike pravosudne suradnje u kaznenim predmetima ili policijske suradnje za koje se trai potovanje odredaba utvrenih na temelju lanka 16.

lanak 8. Ako u sluajevima iz ovog dijela Dansku obvezuje mjera koju je Vijee usvojilo na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na Dansku se za tu mjeru primjenjuju odgovarajue odredbe Ugovor.

lanak 9. Ako Dansku ne obvezuje neka mjera usvojena na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Danska ne snosi financijske posljedice te mjere, s iznimkom administrativnih trokova institucija, osim ako Vijee nakon savjetovanja s Europskim parlamentom odluujui jednoglasno odlui drukije.

305

PROTOKOL (br. 23)

O VANJSKIM ODNOSIMA DRAVA LANICA S OBZIROM NA PRELAZAK VANJSKIH GRANICA

VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR potrebu drava lanica da osiguraju uinkoviti nadzor na svojim vanjskim granicama, prema potrebi u suradnji s treim zemljama, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: Odredbama o mjerama o prelasku vanjskih granica koje su sadrane u lanku 77. stavku 2. toki (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne dovodi se u pitanje nadlenost drava lanica da pregovaraju ili sklapaju sporazume s treim zemljama sve dok potuju pravo Unije i ostale odgovarajue meunarodne sporazume.

306

PROTOKOL (br. 24)

O AZILU ZA DRAVLJANE DRAVA LANICA EUROPSKE UNIJE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, BUDUI DA u skladu s lankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, Unija priznaje prava, slobode i naela odreena Poveljom o temeljnim pravima, BUDUI DA na temelju lanka 6. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, temeljna prava, kako su zajamena Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ine sastavni dio prava Unije kao opa naela, BUDUI DA je Sud Europske unije nadlean osigurati da Europska unija pri tumaenju i primjeni lanka 6. stavaka 1. i 3. Ugovora o Europskoj uniji potuje pravo Europske unije, BUDUI DA na temelju lanka 49. Ugovora o Europskoj uniji svaka europska drava, kada podnosi zahtjev za lanstvo u Uniji, mora potovati vrijednosti odreene lankom 2. Ugovora o Europskoj uniji, IMAJUI NA UMU da je lankom 7. Ugovora o Europskoj uniji uspostavljen mehanizam za suspenziju odreenih prava u sluaju da drava lanica teko i trajno povrijedi te vrijednosti, PODSJEAJUI da svaki dravljanin drave lanice, kao graanin Unije, uiva poseban status i zatitu koju drave lanice jame u skladu s odredbama drugog dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, IMAJUI NA UMU da se Ugovorima uspostavlja podruje bez unutarnjih granica i svakom graaninu Unije dodjeljuje pravo slobodnog kretanja i boravka na dravnom podruju drava lanica, ELEI sprijeiti da se institutu azila pribjegava u svrhe koje se razlikuju od onih u koje je namijenjen, BUDUI DA ovaj Protokol potuje svrhu i ciljeve enevske konvencije od 28. srpnja 1951. o statusu izbjeglica, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

Jedini lanak S obzirom na razinu zatite temeljnih prava i sloboda u dravama lanicama Europske unije, smatra se da drave lanice u meusobnom odnosu predstavljaju sigurne drave podrijetla za

307

sve pravne i praktine potrebe to se tie pitanja azila. U skladu s tim, svaki zahtjev za azil koji podnese dravljanin jedne drave lanice druga drava lanica moe uzeti u obzir ili proglasiti prihvatljivim za obradu samo u sljedeim sluajevima: (a) ako drava lanica iji je dravljanin podnositelj zahtjeva i nakon stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama, koristei odredbe lanka 15. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, nastavi poduzimati mjere kojima na svojem dravnom podruju odstupa od svojih obveza iz te Konvencije; (b) ako je postupak iz lanka 7. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji pokrenut i dok Vijee ili, kada je to potrebno, Europsko vijee ne donese odluku u odnosu na dravu lanicu iji je dravljanin podnositelj zahtjeva; (c) ako je Vijee donijelo odluku u skladu s lankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji u odnosu na dravu lanicu iji je dravljanin podnositelj zahtjeva ili ako je Europsko vijee donijelo odluku u skladu s lankom 7. stavkom 2. tog Ugovora u odnosu na dravu lanicu iji je dravljanin podnositelj zahtjeva; (d) ako bi drava lanica jednostrano donijela takvu odluku u odnosu na zahtjev dravljanina druge drave lanice; u tom je sluaju potrebno odmah obavijestiti Vijee; pri obradi zahtjeva polazi se od pretpostavke da je oigledno neutemeljen, a da se ni na koji nain, bez obzira na sluaj, ne utjee na ovlasti donoenja odluka te drave lanice.

308

PROTOKOL (br. 25)

O IZVRAVANJU PODIJELJENE NADLENOSTI

VISOKE UGOVORNE STRANKE, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

Jedini lanak S obzirom na lanak 2. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o podijeljenoj nadlenosti, kada Unija u odreenom podruju poduzme djelovanje, opseg tog izvravanja nadlenosti obuhvaa samo one elemente koji se ureuju predmetnim aktom Unije i stoga ne obuhvaa itavo podruje.

309

PROTOKOL (br. 26)

O USLUGAMA OD OPEG INTERESA

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI naglasiti vanost usluga od opeg interesa, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama za tumaenje koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Zajednike vrijednosti Unije u pogledu usluga od opeg gospodarskog interesa u smislu lanka 14. Ugovora o funkcioniranju Europske unije osobito ukljuuju:

kljunu ulogu i iroko diskrecijsko pravo nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela u pruanju, naruivanju i organiziranju usluga od opeg gospodarskog interesa u najveoj moguoj mjeri povezanih s potrebama korisnika; raznolikost razliitih usluga od opeg gospodarskog interesa te razliku potreba i sklonosti korisnika koje mogu proizlaziti iz razliitih geografskih, socijalnih i kulturnih okolnosti; visoku razinu kvalitete, sigurnosti i financijske dostupnosti, jednak tretman i promicanje univerzalnog pristupa i prav korisnik.

lanak 2. Odredbe Ugovor ni na koji nain ne utjeu na nadlenost drava lanica za pruanje, naruivanje i organiziranje negospodarskih usluga od opeg interesa.

310

PROTOKOL (br. 27)

O UNUTARNJEM TRITU I TRINOM NATJECANJU

VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR da unutarnje trite kako je odreeno lankom 3. Ugovora o Europskoj uniji ukljuuje sustav kojim se osigurava nenaruavanje trinog natjecanja, SPORAZUMJELE SU SE da: Ako je to potrebno, Unija u tu svrhu poduzme djelovanje prema odredbama Ugovor, ukljuujui odredbe na temelju lanka 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ovaj se Protokol prilae Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

311

PROTOKOL (br. 28)

O EKONOMSKOJ, SOCIJALNOJ I TERITORIJALNOJ KOHEZIJI

VISOKE UGOVORNE STRANKE, PODSJEAJUI da lanak 3. Ugovora o Europskoj uniji sadrava cilj promicanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i solidarnosti meu dravama lanicama i da navedena kohezija pripada u podruja podijeljene nadlenosti Unije koja su navedena u lanku 4. stavku 2. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, PODSJEAJUI da odredbe treeg dijela glave XVIII. o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u cjelini pruaju pravni temelj za konsolidiranje i daljnji razvoj djelovanja Unije u podruju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, ukljuujui stvaranje novog fonda, PODSJEAJUI da odredbe lanka 177. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predviaju osnivanje Kohezijskog fonda, PRIMJEUJUI da Europska investicijska banka posuuje velike iznose koji su u stalnom porastu za dobrobit siromanijih regija, PRIMJEUJUI elju za veom fleksibilnou u pravilima za dodjele iz strukturnih fondova, PRIMJEUJUI elju za modulacijom razina sudjelovanja Unije u programima i projektima u odreenim zemljama, PRIMJEUJUI prijedlog da se vie vodi rauna o relativnom prosperitetu drava lanica u sustavu njihovih vlastitih resursa, PONOVNO POTVRUJU da je promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kljuno za puni razvoj i trajni uspjeh Unije, PONOVNO POTVRUJU svoje uvjerenje da strukturni fondovi trebaju i dalje igrati vanu ulogu u ostvarivanju ciljeva Unije u podruju kohezije, PONOVNO POTVRUJU svoje uvjerenje da Europska investicijska banka i dalje treba vei dio svojih sredstava namijeniti promicanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te izjavljuju svoju spremnost da preispitaju potrebe za kapitalom Europske investicijske banke im to za tu svrhu bude potrebno, SPORAZUMJELE SU SE da e Kohezijski fond osigurati financijski doprinos Unije projektima u podrujima okolia i transeuropskih mrea u dravama lanicama s bruto nacionalnim dohotkom per capita manjim od 90 % prosjeka Unije, a koje imaju program kojim e se ispuniti uvjeti ekonomske konvergencije odreeni lankom 126.,

312

IZJAVLJUJU svoju namjeru da omogue veu fleksibilnost pri rasporeivanju sredstava iz strukturnih fondova za konkretne potrebe koje nisu obuhvaene sadanjim odredbama strukturnih fondova, IZJAVLJUJU svoju spremnost da prilagode razine sudjelovanja Unije u kontekstu programa i projekata strukturnih fondova kako bi se izbjeglo prekomjerno poveanje proraunskih izdataka u manje naprednim dravama lanicama, PREPOZNAJU potrebu da se redovito nadzire napredak prema ostvarivanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te iskazuju svoju spremnost da u tom smislu proue sve potrebne mjere, IZJAVLJUJU svoju namjeru da povedu vie rauna o sposobnosti davanja doprinosa pojedinih drava lanica u sustavu vlastitih izvora te ispitivanju korektivnih sredstava, kod manje naprednih drava lanica, regresivnih elemenata koji postoje u sadanjem sustavu vlastitih izvora, SPORAZUMJELE SU se da se ovaj Protokol priloi Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

313

PROTOKOL (br. 29)

O SUSTAVU JAVNE RADIODIFUZIJE U DRAVAMA LANICAMA

VISOKE UGOVORNE STRANKE, UZIMAJUI U OBZIR da je sustav javne radiodifuzije u dravama lanicama neposredno povezan s demokratskim, drutvenim i kulturnim potrebama svakog drutva i s potrebom ouvanja pluralizma medija, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama za tumaenje koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: Odredbama Ugovor ne dovodi se u pitanje nadlenost drava lanica da osiguraju financiranje javne radiodifuzije ako je to financiranje radiodifuzijskim organizacijama odobreno radi ostvarenja odgovornosti i ovlasti iz podruja javne usluge, kako je dodijeljena, utvrena i ustrojena u svakoj dravi lanici i ako to financiranje ne utjee na trgovinske uvjete i trino natjecanje u Uniji u mjeri u kojoj bi bilo u suprotnosti s opim interesom, pri emu se uzima u obzir ostvarenje odgovornosti i ovlasti iz podruja te javne usluge.

314

PROTOKOL (br. 30)

O PRIMJENI POVELJE O TEMELJNIM PRAVIMA EUROPSKE UNIJE U POLJSKOJ I U UJEDINJENOJ KRALJEVINI

VISOKE UGOVORNE STRANKE, BUDUI DA u lanku 6. Ugovora o Europskoj uniji Unija priznaje prava, slobode i naela odreena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije, BUDUI DA se Povelja primjenjuje uz strogo potovanje odredaba navedenog lanka 6. glave VII. same Povelje, BUDUI DA se navedenim lankom 6. nalae da Povelju primjenjuju i da je tumae sudovi u Poljskoj i u Ujedinjenoj Kraljevini strogo se pridravajui obrazloenja iz tog lanka, BUDUI DA Povelja sadrava i prava i naela, BUDUI DA Povelja sadrava odredbe i graanske i politike prirode te odredbe gospodarske i socijalne prirode, BUDUI DA Povelja ponovno potvruje prava, slobode i naela priznata u Uniji i jo ih bolje izlae, ne stvarajui pritom nova prava ili naela, PODSJEAJUI na obveze Poljske i Ujedinjene Kraljevine iz Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i prava Unije openito, PRIMJEUJUI elju Poljske i Ujedinjene Kraljevine da objasne odreene aspekte primjene Povelje, U ELJI da stoga objasne primjenu Povelje u vezi sa zakonima i administrativnim djelovanjem Poljske i Ujedinjene Kraljevine te njezinu primjenjivost na sudu u Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, PONOVNO POTVRUJUI da upuivanja u ovom Protokolu na primjenu posebnih odredaba Povelje ni u kojem sluaju ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba Povelje, PONOVNO POTVRUJUI da ovaj Protokol ne dovodi u pitanje primjenu Povelje na druge drave lanice, PONOVNO POTVRUJUI da ovaj Protokol ne dovodi u pitanje ostale obveze Poljske i Ujedinjene Kraljevine iz Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i prava Unije openito,

315

SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. 1. Poveljom se ne proiruje nadlenost Suda Europske unije ili bilo kojeg drugog suda Poljske ili Ujedinjene Kraljevine da odluuje o neusklaenosti zakona, uredbi ili upravnih odredbi, praksi ili djelovanja Poljske ili Ujedinjene Kraljevine s temeljnim pravima, slobodama i naelima koja se ponovno potvruju Poveljom. 2. Posebice i zbog otklanjanja svake dvojbe, glavom IV. Povelje ne stvaraju se nikakva utuiva prava primjenjiva na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevinu, osim ako Poljska ili Ujedinjena Kraljevina predviaju takva prava u svom nacionalnom pravu.

lanak 2. U mjeri u kojoj se odredba Povelje odnosi na nacionalne zakone i prakse, na Poljsku ili Ujedinjenu Kraljevinu primjenjuje se samo u mjeri u kojoj su prava ili naela koja sadrava priznata u pravu ili praksama Poljske ili Ujedinjene Kraljevine.

316

PROTOKOL (br. 31)

O UVOZU NAFTNIH PROIZVODA RAFINIRANIH U NIZOZEMSKIM ANTILIMA U EUROPSKU UNIJU

VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da detaljnije utvrde sustav trgovine koji se primjenjuje na uvoz naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima u Europsku uniju, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. Ovaj se Protokol primjenjuje na naftne proizvode iz tarifnih brojeva 27.10, 27.11, 27.12, biveg 27.13 (parafinski vosak, vosak iz nafte ili bituminoznih materijala te parafinski otpaci) i 27.14 Briselske nomenklature koji se uvoze za uporabu u dravama lanicama.

lanak 2. Drave lanice obvezuju se za naftne proizvode rafinirane u Nizozemskim Antilima odobriti carinske povlastice koje proizlaze iz pridruivanja Nizozemskih Antila Uniji, prema uvjetima predvienima u ovom Protokolu. Te odredbe vrijede bez obzira na pravila o podrijetlu koja primjenjuju drave lanice.

lanak 3. 1. Ako Komisija, na zahtjev drave lanice ili na vlastitu inicijativu, utvrdi da uvoz u Uniju naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima prema sustavu predvienom gornjim lankom 2. uzrokuje stvarne potekoe na tritu jedne ili vie drava lanica ona odluuje da zainteresirane drave lanice uvedu, poveaju ili ponovno uvedu carine na navedeni uvoz, u onom opsegu i za razdoblje koje je potrebno za suoavanje s takvim stanjem. Stope carina koje se uvedu, poveaju ili ponovno uvedu na takav nain ne smiju premaivati carine koje se za te iste proizvode primjenjuju u odnosu na tree zemlje. 2. Odredbe stavka 1. mogu se u svakom sluaju primjenjivati sve dok uvoz u Uniju naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima dosee dva milijuna tona godinje. 3. Vijee se obavjeuje o odlukama koje Komisija donosi u skladu sa stavcima 1. i 2., ukljuujui one odluke kojima se odbija zahtjev drave lanice. Vijee na zahtjev bilo koje drave lanice preuzima odgovornost za to pitanje i moe te odluke u svakom trenutku izmijeniti ili opozvati.

317

lanak 4. 1. Ako neka drava lanica smatra da uvoz naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima, a koji se odvija neposredno ili preko neke druge drave lanice prema sustavu predvienom gornjim lankom 2., uzrokuje stvarne potekoe na njezinu tritu te da je potrebno hitno djelovanje kako bi se te potekoe rijeile, moe na vlastitu inicijativu na takav uvoz odluiti primijeniti carinu ija stopa ne smije premaivati stopu carine koja se za te iste proizvode primjenjuje u odnosu na tree zemlje. O svojoj odluci obavjeuje Komisiju koja u roku od mjesec dana odluuje treba li mjere koje je ta drava poduzela zadrati ili se te mjere moraju izmijeniti ili ukinuti. Na takvu odluku Komisije primjenjuju se odredbe lanka 3. stavka 3. 2. Ako koliine naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima koje se uvoze u neku dravu ili drave lanice Europske unije neposredno ili preko neke druge drave lanice prema sustavu predvienom gornjim lankom 2. tijekom kalendarske godine premauju koliine u tonama koje su navedene u Prilogu ovom Protokolu, mjere koje ta drava ili drave lanice poduzmu u skladu sa stavkom 1. za tekuu godinu smatraju se opravdanima; nakon to se uvjeri da je postignuta utvrena koliina u tonama, Komisija slubeno prima na znanje poduzete mjere. U tom sluaju ostale drave lanice ne upuuju to pitanje Vijeu na rjeavanje.

lanak 5. Ako Unija odlui primijeniti koliinska ogranienja na naftne proizvode, bez obzira na to otkuda se uvoze, ta se ogranienja mogu takoer primijeniti na uvoz tih proizvoda iz Nizozemskih Antila. U tom sluaju, Nizozemskim se Antilima odobrava povlateni tretman u odnosu na tree zemlje.

lanak 6. 1. Vijee jednoglasnom odlukom revidira odredbe lanaka 2. do 5., nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom, ako se utvrdi zajednika definicija podrijetla za naftne proizvode iz treih zemalja i pridruenih zemalja ili ako se donesu odluke u okviru zajednike trgovinske politike za dotine proizvode ili ako se oblikuje zajednika energetska politika. 2. Meutim, pri izvrenju takve revizije u svakom se sluaju moraju ouvati jednake povlastice u korist Nizozemskih Antila, u prikladnom obliku i za koliinu od najmanje dvadeset jedan i pol milijuna tona naftnih proizvoda. 3. Obveze Unije u vezi s jednakim povlasticama iz stavka 2. ovog lanka mogu se, po potrebi, razdijeliti po zemljama uzimajui u obzir koliinu u tonama koja je navedena u Prilogu ovom Protokolu.

318

lanak 7. to se tie provedbe ovog Protokola, Komisija je odgovorna za praenje razvoja uvoza u drave lanice naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima. Drave lanice dostavljaju Komisiji, sukladno administrativnim uvjetima koje ona preporui, sve podatke koji su za to korisni, a Komisija zatim osigurava njihovo dostavljanje.

319

PRILOG PROTOKOLU Za provedbu lanka 4. stavka 2. Protokola o uvozu naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima u Europsku uniju, visoke ugovorne stranke odluile su da se koliina od 2 milijuna tona naftnih proizvoda iz Antila rasporeuje meu dravama lanicama na sljedei nain: Njemaka ............................................................................ Belgijsko-luksemburka ekonomska unija ...................... Francuska ............................................................................. Italija ..................................................................................... Nizozemska ......................................................................... 625 000 tona 200 000 tona 75 000 tona 100 000 tona 1 000 000 tona

320

PROTOKOL (br. 32)

O STJECANJU NEKRETNINA U DANSKOJ

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ELEI rijeiti odreene posebne probleme koji se odnose na Dansku, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: Neovisno o odredbama Ugovor, Danska moe zadrati postojee zakonodavstvo o stjecanju nekretnina za sekundarno boravite.

321

PROTOKOL (br. 33)

O LANKU 157. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeoj odredbi koja se prilae Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije: U svrhu lanka 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prava iz sustava profesionalne socijalne sigurnosti ne smatraju se primicima od rada, ako, i u mjeri u kojoj, se odnose na vrijeme zaposlenja prije 17. svibnja 1990., osim u sluaju radnika ili osoba koje postavljaju zahtjev i koji su prije tog datuma pokrenuli sudski postupak ili podnijeli istovrijedan zahtjev na temelju primjenjivog nacionalnog prava.

322

PROTOKOL (br. 34)

O POSEBNIM ARANMANIMA ZA GRENLAND Jedini lanak 1. Pri uvozu u Uniju, tretman proizvoda koji podlijeu zajednikoj organizaciji trita proizvoda ribarstva podrijetlom iz Grenlanda ukljuuje, uz potovanje mehanizama organizacije unutarnjeg trita, izuzee od carina i davanja s istovrsnim uinkom i nepostojanje koliinskih ogranienja ili mjera s istovrsnim uinkom, ako su mogunosti pristupa ribolovnim zonama Grenlanda koji je Uniji omoguen sporazumom izmeu Unije i tijela nadlenog za Grenland zadovoljavajue za Uniju. 2. Sve mjere koje se odnose na uvozne reime za takve proizvode, ukljuujui i one koje se odnose na usvajanje takvih mjera, usvajaju se u skladu s postupkom utvrenim u lanku 43. Ugovora o osnivanju Europske unije.

323

PROTOKOL (br. 35)

O LANKU 40.3.3 USTAVA IRSKE

VISOKE UGOVORNE STRANKE, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeoj odredbi koja se prilae Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju: Nita u Ugovorima ili u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju ili u ugovorima ili aktima kojima se mijenjaju ti Ugovori, u Irskoj ne utjee na primjenu lanka 40.3.3. Ustava Irske.

PROTOKOL (br. 36)

O PRIJELAZNIM ODREDBAMA

VISOKE UGOVORNE STRANKE, BUDUI DA je radi prijelaza od institucionalnih odredaba Ugovor koje su se primjenjivale prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona na odredbe sadrane u tom Ugovoru potrebno utvrditi prijelazne odredbe, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju:

lanak 1. U ovom Protokolu rije Ugovori znai Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor o funkcioniranju Europske unije i Ugovor o osnivanju Zajednice za atomsku energiju.

324

GLAVA I. ODREDBE O EUROPSKOM PARLAMENTU

lanak 2. U skladu s drugim podstavkom lanka 14. stavka 2., Ugovora o Europskoj uniji, Europsko vijee pravodobno usvaja odluku kojom se prije izbora za Europski parlament u 2009. godini odreuje sastav Europskog parlamenta. Do kraja parlamentarnog mandata od 2004. do 2009. sastav i broj predstavnika izabranih u Europski parlament ostaje isti kao na dan stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu. GLAVA II. ODREDBE O KVALIFICIRANOJ VEINI

lanak 3. 1. U skladu s lankom 16. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji, odredbe tog stavka i odredbe lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koje se odnose na definiciju kvalificirane veine u Europskom vijeu i Vijeu proizvode pravne uinke od 1. studenoga 2014. 2. U razdoblju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017., kad se akt donosi kvalificiranom veinom, lan Vijea moe zatraiti da bude donesen u skladu s kvalificiranom veinom kako je definirano u stavku 3. U tom se sluaju primjenjuju stavci 3. i 4. 3. Do 31. listopada 2014. sljedee odredbe ostaju na snazi, ne dovodei u pitanje odredbe drugog podstavka lanka 235. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Za akte Europskog vijea i Vijea za koje je potrebna kvalificirana veina, glasovi lanova ponderiraju se kako slijedi:

Belgija Bugarska eka Republika Danska Njemaka Estonija Irska Grka panjolska Francuska

12 10 12 7 29 4 7 12 27 29

Italija Cipar Latvija Litva Luksemburg Maarska Malta Nizozemska Austrija Poljska

29 4 4 7 4 12 3 13 10 27

325

Portugal Rumunjska Slovenija Slovaka

12 14 4 7

Finska vedska Ujedinjena Kraljevina

7 10 29

326

Akti se donose ako ima najmanje 255 glasova za koji predstavljaju veinu lanova ako se, na temelju Ugovor, moraju donijeti na prijedlog Komisije. U ostalim sluajevima odluke se donose ako ima najmanje 255 glasova za koji predstavljaju najmanje dvije treine lanova. Kad akt donosi Europsko vijee ili Vijee kvalificiranom veinom, tada lan Europskog vijea ili Vijea moe zatraiti da se provjeri predstavljaju li drave lanice koje ine kvalificiranu veinu najmanje 62 % ukupnog stanovnitva Unije. Ako se pokae da taj uvjet nije ispunjen, akt se ne donosi. 4. Do 31. listopada 2014. u sluajevima kada u skladu s Ugovorima svi lanovi Vijea ne sudjeluju u glasovanju, tj. u sluajevima kada se upuuje na kvalificiranu veinu kako je definirana u lanku 238. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kvalificirana se veina definira kao isti udio ponderiranih glasova i isti udio broja lanova Vijea i, ako je to potrebno, isti postotak stanovnitva dotinih drava lanica kako je utvreno u stavku 3. ovog lanka. GLAVA III. ODREDBE O SASTAVIMA VIJEA

lanak 4. Do stupanja na snagu odluke iz prvog podstavka lanka 16. stavka 6. Ugovora o Europskoj uniji, Vijee moe zasjedati u sastavima utvrenima u drugom i treem podstavku tog stavka te u drugim sastavima iz popisa utvrenog odlukom Vijea za ope poslove koje odluuje obinom veinom. GLAVA IV. ODREDBE O KOMISIJI, UKLJUUJUI VISOKOG PREDSTAVNIKA UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU

lanak 5. lanovi Komisije koji su na funkciji na dan stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu ostaju na funkciji do kraja svog mandata. Meutim, na dan imenovanja Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku istjee mandat lana koji ima isto dravljanstvo kao i Visoki predstavnik.

327

GLAVA V. ODREDBE O GLAVNOM TAJNIKU VIJEA, VISOKOM PREDSTAVNIKU ZA ZAJEDNIKU VANJSKU I SIGURNOSNU POLITIKU I ZAMJENIKU GLAVNOG TAJNIKA VIJEA

lanak 6. Mandat glavnog tajnika Vijea, Visokog predstavnika za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i zamjenika glavnog tajnika Vijea prestaje na dan stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu. Vijee imenuje glavnog tajnika u skladu s lankom 240. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. GLAVA VI. ODREDBE O SAVJETODAVNIM TIJELIMA

lanak 7. Do stupanja na snagu odluke iz lanka 301. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podjela lanova Gospodarskog i socijalnog odbora je sljedea: Belgija Bugarska eka Republika Danska Njemaka Estonija Irska Grka panjolska Francuska Italija Cipar Latvija Litva 12 12 12 9 24 7 9 12 21 24 24 6 7 9 Luksemburg Maarska Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovaka Finska vedska Ujedinjena Kraljevina 6 12 5 12 12 21 12 15 7 9 9 12 24

lanak 8. Do stupanja na snagu odluke iz lanka 305. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podjela lanova Odbora regija je sljedea:

328

Belgija Bugarska eka Republika Danska Njemaka Estonija Irska Grka panjolska Francuska Italija Cipar Latvija Litva

12 12 12 9 24 7 9 12 21 24 24 6 7 9

Luksemburg Maarska Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Rumunjska Slovenija Slovaka Finska vedska Ujedinjena Kraljevina

6 12 5 12 12 21 12 15 7 9 9 12 24

GLAVA VII. PRIJELAZNE ODREDBE O AKTIMA DONESENIMA NA TEMELJU GLAVA V. I VI. UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI PRIJE STUPANJA UGOVORA IZ LISABONA NA SNAGU

lanak 9. Akti institucija, tijel, ured i agencija Unije doneseni na temelju Ugovora o Europskoj uniji prije stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu zadravaju svoje pravne uinke dok se ne stave izvan snage, ponite ili izmjene provedbom Ugovor. Isto vrijedi za sporazume sklopljene izmeu drava lanica na temelju Ugovora o Europskoj uniji.

lanak 10. 1. Kao prijelazna mjera i uzimajui u obzir akte Unije u podruju policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima koji su doneseni prije stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu, ovlasti institucija na dan stupanja tog Ugovora na snagu su sljedee: ovlasti Komisije na temelju lanka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije nisu primjenjive, a ovlasti Suda Europske unije na temelju glave VI. Ugovora o Europskoj uniji, u inaici koja je na snazi prije stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu, ostaju iste, ukljuujui sluajeve kad su prihvaene na temelju lanka 35. stavka 2. navedenog Ugovora o Europskoj uniji. 2. Izmjena akta iz stavka 1. obuhvaa primjenjivost ovlasti institucija iz tog stavka kako su odreene Ugovorima, uzimajui pritom u obzir izmijenjeni akt za drave lanice na koje se taj izmijenjeni akt primjenjuje.

329

3. U svakom sluaju prijelazna mjera koja je navedena u stavku 1. prestaje proizvoditi pravne uinke pet godina nakon dana stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu. 4. Najkasnije est mjeseci prije isteka prijelaznog razdoblja iz stavka 3., Ujedinjena Kraljevina moe obavijestiti Vijee da za akte iz stavka 1. ne prihvaa ovlasti institucija iz stavka 1. kako su odreene Ugovorima. Ako Ujedinjena Kraljevina uputi takvu obavijest, svi akti iz stavka 1. prestaju se na nju primjenjivati od dana isteka prijelaznog razdoblja iz stavka 3. Ovaj se podstavak ne primjenjuje u pogledu izmijenjenih akata koji su primjenjivi u Ujedinjenoj Kraljevini kako je navedeno u stavku 2. Vijee, odluujui kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije, utvruje potrebne posljedine i prijelazne aranmane. Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donoenju te odluke. Kvalificirana veina Vijea utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Vijee, odluujui kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije, moe donijeti i odluku da Ujedinjena Kraljevina snosi izravne financijske posljedice, ako ih bude, koje nuno i neizbjeno nastaju kao rezultat prestanka njezina sudjelovanju u tim aktima. 5. Ujedinjena Kraljevina moe, u bilo kojem kasnijem trenutku, obavijestiti Vijee o svojoj elji da sudjeluje u aktima koji su se na nju prestali primjenjivati na temelju stavka 4. prvog podstavka. U tom se sluaju primjenjuju odgovarajue odredbe Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuene u okvir Europske unije ili Protokola o stajalitu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu podruja slobode, sigurnosti i pravde, ovisno o sluaju. Ovlasti institucija u pogledu tih akata odreene su Ugovorima. Kad odluuju na temelju odgovarajuih protokola, institucije Unije i Ujedinjena Kraljevina nastoje ponovno uspostaviti najiru moguu mjeru za sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u pravnoj steevini Unije u podruju slobode, sigurnosti i pravde, a da pritom ozbiljnije ne utjeu na praktinu provedivost njezinih razliitih dijelova te potujui pritom njezinu dosljednost.

PROTOKOL (br. 37)

O FINANCIJSKIM POSLJEDICAMA ISTEKA UGOVORA O EZU-U I O ISTRAIVAKOM FONDU ZA UGLJEN I ELIK

VISOKE UGOVORNE STRANKE, PODSJEAJUI da je sva aktiva i pasiva Europske zajednice za ugljen i elik koje su postojale na dan 23. srpnja 2002. prenesene 24. srpnja 2002. na Europsku zajednicu,

330

UZIMAJUI U OBZIR elju da se ta sredstva upotrijebe za istraivanje u sektorima koji su povezani s industrijom ugljena i elika te uzimajui u obzir potrebu da se u vezi s tim predvide odreena posebna pravila, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:

lanak 1. 1. Neto vrijednost te aktive i pasive, prikazanih u bilanci stanja EZU-a na dan 23. srpnja 2002., ovisno o bilo kojem poveanju ili smanjenju do kojega moe doi kao posljedica postupaka likvidacije, smatra se imovinom namijenjenom istraivanju u sektorima povezanima s industrijom ugljena i elika te se naziva EZU u likvidaciji. Po okonanju postupka likvidacije ta e se imovina nazivati imovina Istraivakog fonda za ugljen i elik. 2. Prihod od te imovine pod nazivom Istraivaki fond za ugljen i elik upotrebljava se u skladu s odredbama ovog Protokola i aktima donesenima temeljem njega iskljuivo za istraivaki rad koji se provodi izvan istraivakog okvirnog programa u sektorima povezanima s industrijom ugljena i elika.

lanak 2. Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, usvaja sve potrebne odredbe za provedbu ovog Protokola, ukljuujui kljuna naela. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, usvaja mjere kojima se utvruju viegodinje financijske smjernice za upravljanje imovinom Istraivakog fonda za ugljen i elik te tehnike smjernice za istraivaki program Istraivakog fonda za ugljen i elik.

lanak 3. Osim ako je drukije predvieno u ovom Protokolu i u aktima donesenima temeljem njega, primjenjuju se odredbe Ugovor.

331

PRILOZI

332

PRILOG I. POPIS IZ LANKA 38. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE (1) Br. Briselske nomenklature Poglavlje 1. Poglavlje 2. Poglavlje 3. Poglavlje 4. Poglavlje 5. 05.04 05.15 Crijeva, mjehuri i eluci ivotinja (osim riba), cijeli i njihovi dijelovi Proizvodi ivotinjskog podrijetla koji nisu drugdje navedeni ili ukljueni; mrtve ivotinje iz poglavlja 1. ili poglavlja 3., neuporabive za ljudsku prehranu ivo drvee i druge biljke; lukovice, korijenje i slino; rezano cvijee i ukrasno lie Jestivo povre, neko korijenje i gomolji Jestivo voe i oraasti plodovi; kore lubenica ili agruma Kava, aj i zaini, osim mate aja (tarifni broj 09.03) itarice Proizvodi mlinske industrije; slad i krob; gluten; inulin Uljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrijsko i ljekovito bilje; slama i stona hrana Pektin Salo i ostala zasiena svinjska mast; zasiena mast peradi Nezasiena mast goveda, ovaca ili koza; loj (ukljuujui premier jus) proizveden iz tih masti Stearin od svinjske masti, stearin iz ulja i lojni stearin; ulje svinjske masti, oleo-margarin i lojno ulje, neemulgiran i nemijean ili pripremljen na bilo koji nain ive ivotinje Meso i jestivi klaoniki proizvodi Ribe, rakovi i mekuci Mlijeko i drugi mlijeni proizvodi; jaja peradi i ptija jaja; prirodni med (2) Naziv proizvoda

Poglavlje 6. Poglavlje 7. Poglavlje 8. Poglavlje 9. Poglavlje 10. Poglavlje 11. Poglavlje 12. Poglavlje 13. bivi 13.03 Poglavlje 15. 15.01 15.02 15.03

333

(1) Br. Briselske nomenklature 15.04 15.07 15.12 15.13 15.17 Poglavlje 16. Poglavlje 17. 17.01 17.02 17.03 17.05 (*)

(2) Naziv proizvoda

Masti i ulje od ribe i morskih sisavaca, rafinirani ili nerafinirani Nehlapljiva biljna ulja, tekua ili kruta, sirova, rafinirana ili proiena ivotinjske ili biljne masti i ulja, hidrogenirana, rafinirana ili nerafinirana, ali dalje neobraena Margarin, proizvodi od loja i drugi pripravci od jestivih masnoa Ostaci iz proizvodnje masti i ulja ili voska ivotinjskog ili biljnog podrijetla Preraevine od mesa, riba, rakova ili mekuaca eer od eerne repe ili eerne trske, u vrstom stanju Ostali eeri; eerni sirupi; umjetni med (pomijean s prirodnim medom ili ne); karamel Melase s dodatkom boje ili ne eeri s dodanim aromama ili tvarima za bojenje, sirupi i melase (ukljuujui vanilin eer ili vanilin), uz iznimku vonih sokova koji sadravaju dodani eer u bilo kojem omjeru. Kakao u zrnu, cijeli ili lomljen, sirov ili pren Ljuske kakaa, koice i otpaci Proizvodi od povra, voa ili ostalih dijelova biljaka Mot od groa, u fermentaciji ili sa zaustavljenim vrenjem bez dodavanja alkohola Vino od svjeeg groa; mot od groa ija je fermentacija zaustavljena dodavanjem alkohola Druga fermentirana pia ( npr. jabukovaa, krukovaa ili medovina) Etanol, denaturirani ili ne, s bilo kojim sadrajem etanola, dobiveni od poljoprivrednih proizvoda navedenih u prilogu I., osim likera i drugih alkoholnih pia i sloenih alkoholnih pripravaka (poznati kao koncentrirani ekstrakti) za proizvodnju pia Ocat i nadomjesci za ocat

Poglavlje 18. 18.01 18.02 Poglavlje 20. Poglavlje 22. 22.04 22.05 22.07 bivi 22.08 (*) bivi 22.09 (*)

22.10 (*)

334

(1) Br. Briselske nomenklature Poglavlje 23. Poglavlje 24. 24.01 Poglavlje 45. 45.01 Poglavlje 54. 54.01 Poglavlje 57. 57.01

(2) Naziv proizvoda

Ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena ivotinjska hrana Nepreraeni duhan, duhanski otpaci Prirodno pluto, neobraeno, drobljeno, granulirano ili mljeveno; otpaci od pluta Lan, sirov ili preraen, ali nepreden; lanena kuina i otpaci (ukljuujui otpadnu preu i rastrgane tekstilne materijale) Prava konoplja (Cannabis sativa), sirova ili preraena, ali nepredena; kuina i otpaci od konoplje (ukljuujui otpadnu preu i rastrgane tekstilne materijale)

(*) Unos dodan lankom 1. Uredbe br. 7a Vijea Europske ekonomske zajednice od 18. prosinca 1959. (SL br. 7, 30.1.1961., str. 71/61.).

335

PRILOG II.

PREKOMORSKE ZEMLJE I PODRUJA NA KOJE SE PRIMJENJUJU ODREDBE ETVRTOG DIJELA UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE

Grenland, Nova Kaledonija i pridruena podruja, Francuska Polinezija, Francusko juno i antarktiko podruje, Otoci Wallis i Futuna, Mayotte, Sveti Petar i Mikelon, Aruba, Nizozemski Antili: Bonaire, Curaao, Saba, Sint Eustatius, Sint Maarten,

Angvila, Kajmanski otoci, Falklandski otoci, Juna Georgia i otoci Juni Sandwich, Montserrat, Pitcairn, Sveta Helena i pridruena podruja,

336

Britansko antarktiko podruje, Britansko podruje Indijskog oceana, Otoci Turks i Caicos, Britanski Djevianski Otoci, Bermuda.

337

IZJAVE
PRILOENE ZAVRNOM AKTU MEUVLADINE KONFERENCIJE NA KOJOJ JE USVOJEN UGOVOR IZ LISABONA, potpisan 13. prosinca 2007. IZJAVE O ODREDBAMA UGOVOR 1. Izjava o Povelji Europske unije o temeljnim pravima

A.

Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, koja je pravno obvezujua, potvruju se temeljna prava zajamena Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajednikih dravama lanicama. Poveljom se ne proiruje podruje primjene prava Unije izvan ovlasti Unije, ne uspostavlja se nova ovlast ni zadaa za Uniju niti se mijenjaju ovlasti i zadae kako su utvrene Ugovorima. 2. Izjava o lanku 6. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji

Konferencija je suglasna da se pristupanje Unije Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda treba urediti na takav nain da se ouvaju posebne znaajke prava Unije. S tim u vezi Konferencija primjeuje da postoji redovit dijalog izmeu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava; taj bi se dijalog mogao ojaati kad Unija pristupi toj Konvenciji. 3. Izjava o lanku 8. Ugovora o Europskoj uniji

Unija uzima u obzir poseban poloaj manjih drava koje s njom odravaju posebne susjedske odnose. 4. Izjava o sastavu Europskog parlamenta

Italiji e biti dodijeljeno dodatno mjesto u Europskom parlamentu. 5. Izjava o politikom sporazumu Europskog vijea o nacrtu odluke o sastavu Europskog parlamenta

Europsko vijee dat e svoju politiku suglasnost na revidirani nacrt odluke o sastavu Europskog parlamenta za zakonodavno razdoblje 2009.-2014. na temelju prijedloga Europskog parlamenta.

338

6.

Izjava o lanku 15. stavcima 5. i 6., lanku 17. stavcima 6. i 7. i lanku 18. Ugovora o Europskoj uniji

Pri izboru osoba pozvanih da obnaaju dunosti predsjednika Europskog vijea, predsjednika Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku potrebno je pridati dunu panju zemljopisnoj i demografskoj raznolikosti Unije i njezinih drava lanica. 7. Izjava o lanku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanku 238. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija izjavljuje da e odluku o provedbi lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijee donijeti na dan potpisivanja Ugovora iz Lisabona i da e ona stupiti na snagu na dan stupanja na snagu tog Ugovora. Nacrt odluke odreen je u daljnjem tekstu: Nacrt odluke Vijea o provedbi lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije izmeu 1. studenoga 2014. i 31. oujka 2017., s jedne strane, te od 1. travnja 2017., s druge strane VIJEE EUROPSKE UNIJE, Budui da: (1) Treba donijeti odredbe koje e omoguiti nesmetan prijelaz od sustava odluivanja u Vijeu kvalificiranom veinom, kako je utvren u lanku 3. stavku 3. Protokola o prijelaznim odredbama koji e se nastaviti primjenjivati do 31. listopada 2014., na sustav glasovanja predvien u lanku 16 stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanku 238. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji e se primjenjivati s uinkom od 1. studenoga 2014., ukljuujui tijekom prijelaznog razdoblja do 31. oujka 2017. posebne odredbe utvrene lankom 3. stavkom 2. tog Protokola. (2) Podsjea se da je praksa Vijea da svim naporima nastoji jaati demokratski legitimitet odluka koje se donose kvalificiranom veinom, ODLUILO JE: Odjeljak 1. Odredbe koje se primjenjuju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017.

lanak 1. Od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017. ako se lanovi Vijea koji predstavljaju:

339

a) najmanje tri etvrtine stanovnitva ili b) najmanje tri etvrtine broja drava lanica potrebni za sastavljanje blokirajue manjine kao rezultat primjene lanka 16 stavka 4. podstavka prvog Ugovora o Europskoj uniji ili lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, usprotive da Vijee donese akt kvalificiranom veinom, Vijee je duno raspraviti to pitanje. lanak 2. Vijee tijekom tih rasprava ini sve to je u njegovoj moi da u razumnom roku i ne dovodei u pitanje obvezna vremenska ogranienja utvrena pravom Unije, postigne zadovoljavajue rjeenje kojim se uvaavaju zabrinutosti koje su istaknuli lanovi Vijea iz lanka 1.

lanak 3. U tu svrhu predsjednik Vijea, uz pomo Komisije i u skladu s Poslovnikom Vijea, poduzima svaku inicijativu koja je potrebna da se omogui ira podloga za postizanje sporazuma u Vijeu. lanovi Vijea pomau predsjedniku. Odjeljak 2. Odredbe koje se primjenjuju od 1. travnja 2017.

lanak 4. Od 1. travnja 2017. ako se lanovi Vijea koji predstavljaju: (a) najmanje 55 % stanovnitva ili (b) najmanje 55 % broja drava lanica potrebnih za sastavljanje blokirajue manjine kao rezultat primjene lanka 16 stavka 4. podstavka prvog Ugovora o Europskoj uniji ili lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, usprotive da Vijee donese akt kvalificiranom veinom, Vijee je duno raspraviti to pitanje.

340

lanak 5. Vijee tijekom tih rasprava ini sve to je u njegovoj moi da u razumnom roku i ne dovodei u pitanje obvezna vremenska ogranienja utvrena pravom Unije, postigne zadovoljavajue rjeenje kojim se uvaavaju zabrinutosti koje su istaknuli lanovi Vijea iz lanka 4.

lanak 6. U tu svrhu predsjednik Vijea, uz pomo Komisije i u skladu s Poslovnikom Vijea, poduzima svaku inicijativu koja je potrebna da se omogui ira podloga za postizanje sporazuma u Vijeu. lanovi Vijea pomau predsjedniku. Odjeljak 3. Stupanje na snagu

lanak 7. Ova Odluka stupa na snagu na dan stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona. 8. Izjava o praktinim mjerama koje treba poduzeti u pogledu Predsjednitva Europskog vijea i Vijea za vanjske poslove nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona Ako Ugovor iz Lisabona stupi na snagu nakon 1. sijenja 2009., Konferencija poziva nadlena tijela drave lanice koja u tom trenutku obnaa estomjesenu dunost Predsjednitva Vijea, s jedne strane, i osobu izabranu za predsjednika Europskog vijea te osobe imenovane Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, s druge strane, da poduzmu potrebne posebne mjere uz savjetovanje s Predsjednitvom za sljedeih est mjeseci kako bi se omoguila uinkovita predaja materijala i organizacijskih aspekata Predsjednitva Europskog vijea i Vijea za vanjske poslove. 9. Izjava o lanku 16. stavku 9. Ugovora o Europskoj uniji o odluci Europskog vijea o izvravanju dunosti Predsjednitva Vijea

Konferencija izjavljuje da Vijee treba poeti pripremati odluku o utvrivanju postupaka za provedbu odluke o izvravanju dunosti Predsjednitva Vijea odmah nakon potpisivanja Ugovora iz Lisabona i da svoju politiku suglasnost treba dati u roku od est mjeseci. Nacrt odluke Europskog vijea koja e biti donesena na dan stupanja na snagu spomenutog Ugovora odreen je u daljnjem tekstu: Nacrt odluke Europskog vijea o izvravanju dunosti Predsjednitva Vijea

341

lanak 1. 1. Dunost Predsjednitva Vijea, s iznimkom sastava Vijea za vanjske poslove, obnaaju unaprijed utvrene skupine sastavljene od triju drava lanica za razdoblje od 18 mjeseci. Skupine se sastavljaju na temelju ravnopravne rotacije meu dravama lanicama, uz uvaavanje njihove raznolikosti i zemljopisne ravnotee unutar Unije. 2. Svaki lan skupine naizmjence predsjeda u razdoblju od est mjeseci svim sastavima Vijea, osim sastava Vijea za vanjske poslove. Ostali lanovi skupine pomau predsjedniku u svim njegovim zaduenjima na temelju zajednikog programa. lanovi skupine mogu meusobno dogovarati alternativne aranmane.

lanak 2. Odborom stalnih predstavnika vlada drava lanica predsjeda predstavnik drave lanice koja predsjeda Vijeem za ope poslove. Dunost predsjednika Odbora za politiku i sigurnost obnaa Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Dunost predsjednika pripremnih tijela razliitih sastava Vijea, s iznimkom Vijea za vanjske poslove, pripada lanu skupine koji predsjeda odgovarajuim sastavom, osim ako je u skladu s lankom 4. odlueno drukije.

lanak 3. Vijee za ope poslove osigurava dosljednost i kontinuitet rada razliitih sastava Vijea u okviru viegodinjih programa u suradnji s Komisijom. Drave lanice koje obnaaju dunost Predsjednitva poduzimaju sve potrebne mjere za organizaciju i nesmetano funkcioniranje Vijea, uz pomo Glavnog tajnitva Vijea.

lanak 4. Vijee donosi odluku o utvrivanju mjera za provedbu ove odluke. 10. Izjava o lanku 17. Ugovora o Europskoj uniji

Konferencija smatra da kad Komisija vie ne bude ukljuivala dravljane svih drava lanica, Komisija posebnu pozornost treba posvetiti potrebi osiguranja pune transparentnosti u odnosima sa svim dravama lanicama. U skladu s tim, Komisija treba biti tijesno povezana sa svim dravama lanicama bez obzira je li njihov dravljanin lan Komisije ili nije, te u tom kontekstu posebnu pozornost posveuje potrebi razmjene informacija i savjetovanja sa svim dravama lanicama.

342

Konferencija takoer smatra da Komisija treba poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala da se politika, socijalna i gospodarska stvarnost u potpunosti uzmu u obzir u svim dravama lanicama, ukljuujui drave lanice koje nemaju svojeg dravljana u lanstvu Komisije. Tim je mjerama potrebno osigurati da se stajalitu takvih drava lanica pristupi odgovarajuim organizacijskim aranmanima. 11. Izjava o lanku 17. stavcima 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji

Konferencija smatra da su, u skladu s odredbama Ugovor, Europski parlament i Europsko vijee zajedniki odgovorni za nesmetano odvijanje postupka koji prethodi izboru predsjednika Europske komisije. Prije odluke Europskog Vijea predstavnici Europskog parlamenta i Europskog vijea stoga vode potrebna savjetovanja u okviru koji smatraju najprimjerenijim. Ta e se savjetovanja usredotoiti na profile kandidat za predsjednika Komisije, uzimajui u obzir izbore za Europski parlament, u skladu s prvim podstavkom lanka 17. stavka 7. Pravila za takva savjetovanja mogu zajednikom suglasnou pravodobno utvrditi Europski parlament i Europsko vijee. 12. Izjava o lanku 18. Ugovora o Europskoj uniji

1. Konferencija izjavljuje da e se tijekom pripremnih radova koji prethode imenovanju Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koje treba uslijediti na dan stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona u skladu s lankom 18. Ugovora o Europskoj uniji i lankom 5. Protokola o prijelaznim odredbama i iji mandat traje od tog dana do kraja mandata Komisije koja je na dunosti tog dana, uspostaviti odgovarajui kontakti s Europskim parlamentom. 2. Nadalje, Konferencija podsjea da e Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, iji mandat poinje u studenom 2009. istodobno kad i mandat sljedeeg sastava Komisije i ima isto trajanje, biti imenovan u skladu s odredbama lanaka 17. i 18. Ugovora o Europskoj uniji. 13. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici

Konferencija naglaava da odredbe Ugovora o Europskoj uniji koje obuhvaaju zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, ukljuujui osnivanje ureda Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te uspostavljanje Slube za vanjsko djelovanje, ne utjeu na trenutano postojee odgovornosti drava lanica u oblikovanju i voenju njihove vanjske politike ili njihova nacionalnog predstavljanja u treim zemljama i meunarodnim organizacijama. Konferencija takoer podsjea da odredbe kojima se ureuje zajednika sigurnosna i obrambena politika ne dovode u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike drava lanica.

343

Ona naglaava da Europsku uniju i njezine drave lanice i dalje obvezuju odredbe Povelje Ujedinjenih naroda, a posebno glavna odgovornost Vijea sigurnosti i njezinih drava lanica za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. 14. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici

Osim posebnih pravila i postupaka iz lanka 24. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji, Konferencija naglaava da odredbe koje obuhvaaju zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, ukljuujui i u odnosu na Visokog predstavnika Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i Slubu za vanjsko djelovanje, nee utjecati na njezin postojei pravni temelj, odgovornosti i ovlasti svake drave lanice u odnosu na oblikovanje i voenje vanjske politike, njezinu nacionalnu diplomatsku slubu, odnose s treim zemljama i sudjelovanje u meunarodnim organizacijama, ukljuujui lanstvo drave lanice u Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda. Konferencija takoer primjeuje da odredbe koje se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku ne daju nove ovlasti Komisiji za pokretanje postupka donoenja odluka i ne jaaju ulogu Europskog parlamenta. Konferencija takoer podsjea da odredbe kojima se ureuje zajednika sigurnosna i obrambena politika ne dovode u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike drava lanica. 15. Izjava o lanku 27. Ugovora o Europskoj uniji

Konferencija izjavljuje da im se potpie Ugovor iz Lisabona, glavni tajnik Vijea, Visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, Komisija i drave lanice trebaju zapoeti pripremne poslove za uspostavljanje Europske slube za vanjsko djelovanje. 16. Izjava o lanku 55. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji

Konferencija smatra da mogunost izrade prijevoda Ugovor na jezike navedene u lanku 55. stavku 2. doprinosi ispunjenju cilja potovanja bogate kulturne i jezine raznolikosti Unije kako je navedeno u etvrtom podstavku lanka 3. stavka 3. U tom kontekstu Konferencija potvruje privrenost Unije kulturnoj raznolikosti Europe i posebnu pozornost koju e i dalje pridavati tim i drugim jezicima. Konferencija preporua onim dravama lanicama koje ele iskoristiti mogunost prepoznatu u lanku 55. stavku 2. da u roku od est mjeseci od dana potpisivanja Ugovora iz Lisabona Vijeu dostave obavijest o jeziku ili jezicima na koje e Ugovori biti prevedeni. 17. Izjava o nadreenosti

Konferencija podsjea da su u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije, Ugovori i pravo koje je Unija donijela na temelju Ugovor nadreeni pravu drava lanica, pod uvjetima utvrenima spomenutom sudskom praksom.

344

Konferencija je takoer odluila da kao Prilog Zavrnom aktu priloi Miljenje Pravne slube Vijea o nadreenosti prava EZ-a kako je odreeno u dokumentu 11197/07 (JUR 260): Miljenje Pravne slube Vijea od 22. lipnja 2007. Iz sudske prakse Suda proizlazi da je nadreenost prava EZ-a temeljno naelo prava Zajednice. U skladu s miljenjem Suda to je naelo svojstveno posebnom karakteru Europske zajednice. U vrijeme donoenja prve presude te uspostavljene sudske prakse (Costa/ENEL, 15. srpnja 1964., predmet 6/6416 u ugovoru se nije spominjala nadreenost. Takav je sluaj i danas. injenica da naelo nadreenosti nee biti ukljueno u budui ugovor ni na koji nain ne mijenja postojanje naela i postojee sudske prakse Suda. 18. Izjava u vezi s razgranienjem nadlenosti

Konferencija naglaava da u skladu sa sustavom podjele nadlenosti izmeu Unije i drava lanica kako je predvieno u Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, drave lanice zadravaju nadlenosti koje Ugovorima nisu dodijeljene Uniji. Kad je Uniji Ugovorima u odreenom podruju dodijeljena nadlenost koju dijeli s dravama lanicama, drave lanice ostvaruju svoju nadlenost u mjeri u kojoj je Unija nije ostvarila ili u kojoj je Unija svoju nadlenost odluila prestati izvravati. Do potonjeg stanja dolazi kad odgovarajue institucije EU-a odlue staviti izvan snage zakonodavni akt, osobito kako bi bolje osigurale trajno potovanje naela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Vijee moe na inicijativu jednog ili vie svojih lanova (predstavnika drava lanica) i u skladu s lankom 241. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zatraiti od Komisije da podnese prijedloge za stavljanje zakonskog akta izvan snage. Konferencija pozdravlja izjavu Komisije da e tim zahtjevima posvetiti posebnu pozornost. Jednako tako, predstavnici vlada drava lanica na sastanku Meuvladine konferencije, u skladu s redovitim postupkom revizije predvienim u lanku 48. stavcima 2. do 5. Ugovora o Europskoj uniji mogu odluiti izmijeniti Ugovore na kojima je Unija utemeljena, ukljuujui i kako bi poveali ili smanjili nadlenosti koje su Uniji dodijeljene tim Ugovorima. 19. Izjava o lanku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija je suglasna da u svojim opim naporima za uklanjanje neravnopravnosti izmeu ena i mukaraca cilj razliitih politika Unije bude suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji.

Proizlazi () da nad pravom koje proizlazi iz ugovora, neovisnog izvora prava, zbog njegove posebne i izvorne prirode ne mogu imati prednost domae pravne odredbe, neovisno o tome kako su formulirane, a da pritom ne budu liene svoje prirode prava Zajednice i bez dovoenja u pitanje same pravne osnove Zajednice.

345

Drave lanice trebaju poduzeti sve potrebne mjere kako bi sprijeile i kaznile ta kaznena djela te poduprle i zatitile rtve. 20. Izjava o lanku 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija izjavljuje da e se, kad god bi pravila o zatiti osobnih podataka koja treba donijeti temeljem lanka 16. mogla imati izravne posljedice za nacionalnu sigurnost, morati uzeti u obzir posebne znaajke tog pitanja. Ona podsjea da trenutno mjerodavno zakonodavstvo (vidi posebno Direktivu 95/46/EZ) sadrava posebna odstupanja u tom pogledu. 21. Izjava o zatiti osobnih podataka u podrujima pravosudne suradnje u kaznenim stvarima i policijske suradnje

Konferencija potvruje da se posebna pravila o zatiti osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka u podrujima pravosudne suradnje u kaznenim predmetima i policijske suradnje na temelju lanka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije mogu pokazati potrebnima zbog posebne naravi tih podruja. 22. Izjava o lancima 48. i 79. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija smatra da e u sluaju da nacrt zakonskog akta koji je utemeljen na lanku 79. stavku 2. utjee na vane aspekte sustava socijalne sigurnosti drave lanice, ukljuujui njegovo podruje primjene, trokove ili financijsku strukturu, ili utjee na financijsku ravnoteu tog sustava kako je odreeno u lanku 48. stavku drugom, interesi te drave lanice biti uzeti u obzir na odgovarajui nain. 23. Izjava o stavku drugom lanka 48. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija podsjea da u tom sluaju, u skladu s lankom 15. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji, Europsko vijee odluuje konsenzusom. 24. Izjava o pravnoj osobnosti Europske unije

Konferencija potvruje da injenica da Europska unija ima pravnu osobnost nee ni na koji nain odobriti Uniji donoenje zakona ili djelovanje izvan nadlenosti koje su joj drave lanice dodijelile Ugovorima. 25. Izjava o lancima 75. i 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija podsjea da potovanje temeljnih prava i sloboda posebno podrazumijeva posveivanje odgovarajue pozornosti zatiti i potovanju odgovarajuih postupovnih prava dotinih pojedinaca ili subjekata. U tu svrhu i kako bi se zajamio temeljit sudski nadzor

346

odluka koje pojedinca ili subjekta podvrgavaju mjerama ograniavanja, te se odluke moraju temeljiti na jasnim i prepoznatljivim kriterijima. Ti kriteriji moraju biti prilagoeni specifinostima svake mjere ograniavanja. 26. Izjava o nesudjelovanju drave lanice u nekoj mjeri na temelju glave V. dijela treeg Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija izjavljuje da e, kad drava lanica odlui da nee sudjelovati u nekoj mjeri na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Vijee provesti cjelovitu raspravu o moguim posljedicama i uincima nesudjelovanja te drave lanice u toj mjeri. Osim toga, svaka drava lanica moe zatraiti Komisiju da situaciju ispita temeljem lanka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Gornji stavci ne dovode u pitanje pravo drave lanice da predmet uputi Europskom vijeu. 27. Izjava o drugom podstavku lanka 85. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija smatra da se u propisima iz drugog podstavka lanka 85. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije moraju uzeti u obzir nacionalna pravila i prakse koji se odnose na pokretanje kaznenih istraga. 28. Izjava o lanku 98. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija primjeuje da se odredbe lanka 98. primjenjuju u skladu sa sadanjom praksom. Izraz mjere koje se poduzimaju u Saveznoj Republici Njemakoj u onoj mjeri u kojoj su potrebne za ublaivanje gospodarskih potekoa u kojima su se odreena podruja Savezne Republike nala zbog podjele Njemake tumae se u skladu s postojeom sudskom praksom Suda Europske unije. 29. Izjava o lanku 107. stavku 2. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija primjeuje da se lanak 107. stavak 2. toka (c) tumai u skladu s postojeom sudskom praksom Suda Europske unije u pogledu primjenjivosti odredaba o potpori koja se dodjeljuje odreenim podrujima Savezne Republike Njemake pod utjecajem ranije podjele Njemake. 30. Izjava o lanku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

S obzirom na lanak 126. Konferencija potvruje da su poveanje potencijala rasta i osiguranje zdravog proraunskog stanja dva stupa gospodarske i fiskalne politike Unije i drava lanica. Pakt o stabilnosti i rastu vano je sredstvo za ostvarivanje tih ciljeva.

347

Konferencija ponovno potvruje svoju posveenost odredbama o Paktu o stabilnosti i rastu kao okvir za koordinaciju proraunskih politika u dravama lanicama. Konferencija potvruje da je sustav koji se temelji na pravilima najbolje jamstvo za provedbu obveza i jednaki tretman svih drava lanica. U tom okviru Konferencija takoer ponovno potvruje svoju posveenost ciljevima Lisabonske strategije: otvaranju radnih mjesta, strukturnim reformama i socijalnoj koheziji. Unija ima za cilj ostvariti uravnoteen gospodarski rast i stabilnost cijena. Ekonomske i proraunske politike moraju stoga postaviti prave prioritete prema gospodarskim reformama, inovacijama, konkurentnosti i jaanju privatnog ulaganja i potronje u fazama slaboga gospodarskog rasta. To se treba odraziti na usmjerenost proraunskih odluka na nacionalnoj razini i na razini Unije, posebno restrukturiranjem javnog prihoda i izdataka uz potovanje proraunske discipline u skladu s Ugovorima i Paktom o stabilnosti i rastu. Proraunski i gospodarski izazovi s kojima su drave lanice suoene naglaavaju vanost zdrave proraunske politike tijekom cjelokupnoga gospodarskog ciklusa. Konferencija je suglasna da drave lanice trebaju aktivno koristiti razdoblja gospodarskog oporavka kako bi konsolidirale javne financije i poboljale svoje proraunsko stanje. Cilj je tijekom dobrih vremena postupno ostvariti proraunski viak koji stvara potreban prostor za suoavanje s gospodarskom recesijom te stoga doprinosi dugoronoj odrivosti javnih financija. Drave lanice pozdravljaju potencijalne prijedloge Komisije kao i daljnje doprinose drava lanica u pogledu jaanja i pojanjenja provedbe Pakta o stabilnosti i rastu. Drave lanice poduzet e sve potrebne mjere kako bi poveale potencijal rasta svojih gospodarstava. Bolja koordinacija ekonomske politike mogla bi poduprijeti taj cilj. Ova izjava ne prejudicira buduu raspravu o Paktu o stabilnosti i rastu. 31. Izjava o lanku 156. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija potvruje da su politike opisane u lanku 156. uglavnom u nadlenosti drava lanica. Mjere koje osiguravaju poticaj i promiu koordinaciju koju treba poduzeti na razini Unije u skladu s ovim lankom komplementarne su naravi. One slue jaanju suradnje meu dravama lanicama, a ne usklaivanju nacionalnih sustava. To ne utjee na jamstva i prakse koje postoje u svakoj dravi lanici u pogledu odgovornosti socijalnih partnera. Ovom se izjavom ne dovode u pitanje odredbe Ugovor kojima se Uniji dodjeljuje nadlenost, ukljuujui i u podruju socijalnih pitanja.

348

32.

Izjava o lanku 168. stavku 4. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija izjavljuje da mjere koje treba usvojiti na temelju lanka 168. stavka 4. toke (c) moraju ispuniti zajednike sigurnosne interese i imaju za cilj postaviti visoke standarde kvalitete i sigurnosti ako bi nacionalni standardi koji utjeu na unutarnje trite u protivnom mogli sprijeiti postizanje visoke razine zdravstvene zatite. 33. Izjava o lanku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija smatra da upuivanje iz lanka 174. na otone regije moe obuhvatiti otone drave u cijelosti, pod uvjetom da su ispunjeni potrebni kriteriji. 34. Izjava o lanku 179. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija je suglasna da e djelovanje Unije u podruju istraivanja i tehnolokog razvoja na odgovarajui nain uvaiti temeljna usmjerenja i izbore istraivakih politika drava lanica. 35. Izjava o lanku 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija vjeruje da lanak 194. ne utjee na pravo drava lanica da poduzimaju potrebne mjere kako bi si osigurale opskrbu energijom pod uvjetima koji su predvieni u lanku 347. 36. Izjava o lanku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o pregovorima i sklapanju meunarodnih sporazuma drava lanica koji se odnose na podruje slobode, sigurnosti i pravde Konferencija potvruje da drave lanice mogu pregovarati i sklapati sporazume s treim zemljama ili meunarodnim organizacijama u podrujima obuhvaenima poglavljima 3., 4. i 5. glave V. treeg dijela u mjeri u kojoj su takvi sporazumi u skladu s pravom Unije. 37. Izjava o lanku 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Ne dovodei u pitanje mjere koje je Unija usvojila kako bi ispunila svoju obvezu solidarnosti s dravom lanicom koja je meta teroristikog napada ili rtva prirodne nepogode ili nesree izazvane ljudskim djelovanjem, nijednom odredbom lanka 222. ne namjerava se utjecati na pravo druge drave lanice da odabere najprimjerenije sredstvo za ispunjenje svoje obveze solidarnosti prema toj dravi lanici. 38. Izjava o lanku 252. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu broja nezavisnih odvjetnika u Sudu

Konferencija izjavljuje da, ako u skladu s lankom 252. stavkom prvim, Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Sud zatrai da se broj nezavisnih odvjetnika povea za tri (jedanaest umjesto osam), Vijee e se, odluujui jednoglasno, sloiti s takvim poveanjem.

349

U tom je sluaju Konferencija suglasna da Poljska, kao je to je to ve sluaj s Njemakom, Francuskom, Italijom, panjolskom i Ujedinjenom Kraljevinom, ima stalnog nezavisnog odvjetnika i da vie ne sudjeluje u sustavu rotacije, pri emu e sadanji sustav rotacije ukljuivati rotaciju petorice nezavisnih odvjetnika umjesto trojice. 39. Izjava o lanku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija prima na znanje namjeru Komisije da se pri pripremi nacrta delegiranih akata u podruju financijskih usluga, u skladu sa svojom ustaljenom praksom, nastavi savjetovati sa strunjacima koje su drave lanice imenovale. 40. Izjava o lanku 329. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija izjavljuje da drave lanice, kad podnose zahtjev za uspostavu pojaane suradnje, mogu navesti namjeravaju li se ve u toj fazi koristiti lankom 333. kojim se predvia proirenje glasovanja kvalificiranom veinom ili e koristiti redovni zakonodavni postupak. 41. Izjava o lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija izjavljuje da se upuivanje iz lanka 352. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na ciljeve Unije odnosi na ciljeve kako su odreeni u lanku 3. stavcima 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji i na ciljeve lanka 3. stavka 5. spomenutog Ugovora u odnosu na vanjsko djelovanje na temelju petog dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Stoga je iskljueno da bi djelovanje temeljeno na lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ostvarivalo samo ciljeve odreene u lanku 3. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji. S tim u vezi Konferencija primjeuje da se u skladu s lankom 31. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, zakonodavni akti ne smiju donositi u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike. 42. Izjava o lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Konferencija naglaava da, u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije, lanak 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kao sastavni dio institucionalnog sustava koji se temelji na naelu dodijeljenih ovlasti ne moe sluiti kao temelj za proirenje podruja primjene ovlasti Unije izvan opeg okvira stvorenog odredbama Ugovor kao cjeline, a osobito odredbama kojima se utvruju zadae i aktivnosti Unije. U svakom sluaju taj se lanak ne moe koristiti kao temelj za donoenje odredaba ija bi posljedica bila materijalna izmjena Ugovor bez primjene postupka koje oni u tu svrhu predviaju. 43. Izjava o lanku 355. stavku 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Visoke ugovorne strane suglasne su da e Europsko vijee na temelju lanka 355. stavka 6. donijeti odluku kojom se status Mayotte u odnosu na Uniju mijenja kako bi ovo podruje postalo najudaljenije podruje u smislu lanka 355. stavka 1. i lanka 349. kad francuske

350

vlasti obavijeste Europsko vijee i Komisiju da je to omogueno razvojem unutarnjeg statusa tog otoka koji je trenutano u tijeku.
B. IZJAVE O PROTOKOLIMA KOJI SU PRILOENI UGOVORIMA

44.

Izjava o lanku 5. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije

Konferencija primjeuje da se, kad drava lanica temeljem lanka 5. stavka 2. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije dostavi obavijest da ne eli sudjelovati u prijedlogu ili inicijativi, ta obavijest u svakom trenutku prije usvajanja mjere koja se oslanja na schengensku pravnu steevinu moe povui. 45. Izjava o lanku 5. stavku 2. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije

Konferencija izjavljuje da e, kad god Ujedinjena Kraljevina ili Irska Vijeu izraze svoju namjeru da ne sudjeluju u mjeri koja se oslanja na dio schengenske pravne steevine u kojoj sudjeluje, Vijee provesti cjelovitu raspravu o moguim posljedicama nesudjelovanja te drave lanice u toj mjeri. Raspravu u Vijeu treba voditi u svjetlu naznaka koje je dala Komisija o odnosu prijedloga i schengenske pravne steevine. 46. Izjava o lanku 5. stavku 3. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije

Konferencija podsjea da ako Vijee ne donese odluku nakon prve temeljite rasprave o predmetu, Komisija moe u roku od etiri mjeseca Vijeu podnijeti izmijenjeni prijedlog na daljnje temeljito ponovno razmatranje. 47. Izjava o lanku 5. stavcima 3., 4. i 5. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije

Konferencija primjeuje da se uvjetima koje treba odrediti odlukom iz lanka 5. stavaka 3., 4. ili 5. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije moe odrediti da dotina drava lanica snosi izravne financijske posljedice, ako takvih ima, koje nuno i neizbjeno nastaju kao rezultat prekida njezina sudjelovanja u dijelu ili u itavoj pravnoj steevini iz svake odluke koju Vijee donese na temelju lanka 4. spomenutog Protokola. 48. Izjava o Protokolu o stajalitu Danske

Konferencija primjeuje da u pogledu pravnih akata koje Vijee donosi samostalno ili zajedno s Europskim parlamentom i koji sadravaju odredbe koje se primjenjuju na Dansku kao i odredbe koje se ne primjenjuju na Dansku jer imaju pravnu osnovu na koju se primjenjuje dio

351

I. Protokola o poloaju Danske, Danska izjavljuje da nee koristiti svoje pravo glasa da sprijei donoenje odredaba koje se ne primjenjuju na Dansku. Nadalje, Konferencija primjeuje da na temelju Izjave Konferencije o lanku 222., Danska izjavljuje da e njezino sudjelovanje u djelovanjima ili pravnim aktima na temelju lanka 222. biti u skladu s dijelom I. i dijelom II. Protokola o stajalitu Danske. 49. Izjava o Italiji

Konferencija primjeuje da je u Protokolu o Italiji koji je 1957. priloen Ugovoru o Europskoj ekonomskoj zajednici, kako je izmijenjen nakon donoenja Ugovora o Europskoj uniji, navedeno da: VISOKE UGOVORNE STRANKE, U ELJI da rijee odreene posebne probleme koje se odnose na Italiju, SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau ovom Ugovoru: DRAVE LANICE ZAJEDNICE PRIMAJU NA ZNANJE injenicu da talijanska Vlada provodi desetogodinji program gospodarskog razvoja namijenjen ispravljanju strukturnih neravnotea u talijanskom gospodarstvu, posebno stvaranjem infrastrukture za manje razvijena podruja june Italije i talijanske otoke i otvaranjem novih radnih mjesta s ciljem smanjenja nezaposlenosti; PODSJEAJU da su naela i ciljeve tog programa talijanske Vlade razmotrile i odobrile organizacije za meunarodnu suradnju kojih su lanice drave lanice; PREPOZNAJU da je ostvarivanje ciljeva talijanskog programa u njihovom zajednikom interesu; SUGLASNE SU da, radi olakanja ostvarenja ove zadae od strane talijanske Vlade, preporuuju institucijama Zajednice uporabu svih sredstava i postupaka predvienih ovim Ugovorom i posebno prikladnu uporabu sredstava Europske investicijske banke i Europskog socijalnog fonda; SMATRAJU da bi institucije Zajednice pri primjeni ovog Ugovora trebale uzeti u obzir napor koji treba uiniti talijansko gospodarstvo u nadolazeim godinama kako bi se izbjeglo stvaranje nepotrebnih napetosti, posebno u bilanci plaanja ili razini zaposlenosti, koje bi mogle ugroziti primjenu ovog Ugovora u Italiji; PREPOZNAJU da je u sluaju primjene lanaka 109.H i 109.I potrebno paziti da nijedna mjera koju zahtijeva talijanska Vlada ne dovede u pitanje provedbu njezinog programa gospodarskog razvoja i podizanja ivotnog standarda njezinih stanovnika..

352

50.

Izjava o lanku 10. Protokola o prijelaznim odredbama

Konferencija poziva Europski parlament, Vijee i Komisiju u okviru njihovih odgovarajuih ovlasti da nastoje u odgovarajuim sluajevima i ako je mogue u petogodinjem razdoblju iz lanka 10. stavka 3. Protokola o prijelaznim mjerama donijeti pravne akte kojima se mijenjaju ili zamjenjuju akti iz lanka 10. stavka 1. tog Protokola.

C.

IZJAVE DRAVA LANICA

51.

Izjava Kraljevine Belgije o nacionalnim parlamentima

Belgija eli pojasniti da u skladu s njezinim ustavnim zakonom, kao komponente nacionalnog parlamentarnog sustava ili domova nacionalnog parlamenta u okviru nadlenosti koje ostvaruje Unija djeluju ne samo Dom zastupnika i Senat saveznog parlamenta nego i parlamentarne skuptine opina i regija. 52. Izjava Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Savezne Republike Njemake, Helenske Republike, Kraljevine panjolske, Talijanske Republike, Republike Cipar, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Maarske, Republike Malte, Republike Austrije, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije i Slovake Republike o simbolima Europske unije Belgija, Bugarska, Njemaka, Grka, panjolska, Italija, Cipar, Litva, Luksemburg, Maarska, Malta, Austrija, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovaka izjavljuju da su zastava s krugom od dvanaest zlatnih zvijezda na plavoj podlozi, himna koja se temelji na Odi radosti iz devete simfonije Ludwiga van Beethovena, moto ujedinjena u raznolikosti, euro kao valuta Europske unije i Dan Europe 9. svibnja za njih i nadalje simboli za izraavanje osjeaja zajednice naroda u Europskoj uniji te njihove pripadnosti Uniji. 53. Izjava eke Republike o Povelji Europske unije o temeljnim pravima

1. eka Republika podsjea da su odredbe Povelje Europske unije o temeljnim pravima upuene institucijama i tijelima Europske unije uzimajui u obzir naelo supsidijarnosti i proporcionalnosti i podjelu nadlenosti izmeu Europske unije i njezinih drava lanica kako je ponovno potvreno Izjavom (br. 18) u vezi s razgranienjem nadlenosti. eka Republika naglaava da su njezine odredbe upuene dravama lanicama samo kad one provode pravo Unije, a ne i kad donose i provode nacionalno pravo neovisno o pravu Unije. 2. eka Republika takoer naglaava da se Poveljom ne proiruje podruje primjene prava Unije i ne utvruje nijedna nova ovlast Unije. Ona ne umanjuje podruje primjene nacionalnog prava i ne ograniuje bilo koje sadanje ovlasti nacionalnih tijela u tom podruju.

353

3. eka Republika naglaava da se, u mjeri u kojoj Povelja prepoznaje temeljna prava i naela kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajednikih dravama lanicama, ta prava i naela tumae u skladu s tim tradicijama. 4. eka Republika nadalje naglaava da se nita u Povelji ne smije tumaiti na nain da ograniuje ili teti ljudskim pravima i temeljnim slobodama kako su, svako u svojim odgovarajuem podruju primjene, prepoznati pravom Unije i meunarodnim sporazumima u kojima je stranka Unija ili sve drave lanice, ukljuujui Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i ustavima drava lanica. 54. Izjava Savezne Republike Njemake, Irske, Republike Maarske, Republike Austrije i Kraljevine vedske

Njemaka, Irska, Maarska, Austrija i vedska primjeuju da se osnovne odredbe Ugovora o Europskoj zajednici za atomsku energiju nisu bitno mijenjale od njegova stupanja na snagu i da se moraju osuvremeniti. One stoga podravaju ideju o Konferenciji predstavnika vlada drava lanica koju treba sazvati to je mogue prije. 55. Izjava Kraljevine panjolske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske

Ugovori se primjenjuju na Gibraltar kao europsko podruje za ije je vanjske odnose odgovorna jedna drava lanica. To ne podrazumijeva promjene u odgovarajuim stajalitima dotinih drava lanica. 56. Izjava Irske o lanku 3. Protokola o stajalitu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu podruja slobode, sigurnosti i pravde Irska potvruje svoju posveenost Uniji kao podruju slobode, sigurnosti i pravde u kojem se potuju temeljna prava i razliiti pravni sustavi i tradicije drava lanica i unutar kojeg se dravljanima prua visoka razina sigurnosti. U skladu s tim Irska izjavljuje da ima vrstu namjeru ostvariti svoje pravo temeljem lanka 3. Protokola o stajalitu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu podruja slobode, sigurnosti i pravde da pri usvajanju mjera temeljem glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije sudjeluje u najveoj mjeri koju smatra moguom. Irska e u najveoj moguoj mjeri sudjelovati posebno u mjerama u podruju policijske suradnje. Nadalje, Irska podsjea da u skladu s lankom 8. Protokola ona moe obavijestiti Vijee pisanim putem da vie ne eli biti obuhvaena uvjetima Protokola. Irska namjerava preispitati funkcioniranje tih mehanizama u roku od tri godine od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona.

354

57.

Izjava Talijanske Republike o sastavu Europskog parlamenta

Italija primjeuje da temeljem lanaka 10. i 14. Ugovora o Europskoj uniji, Europski parlament treba biti sastavljen od predstavnika graana Unije; to zastupanje treba biti degresivno proporcionalno. Italija jednako tako primjeuje da je na temelju lanka 9. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, svaki dravljanin drave lanice graanin Unije. Italija stoga smatra da, ne dovodei u pitanje odluku o zakonodavnom razdoblju 2009.2014., svaka odluka koju donese Europsko vijee na inicijativu Europskog parlamenta i uz njegovu suglasnost, kojom se utvruje sastav Europskog parlamenta mora potovati naela utvrena u prvom podstavku lanka 14. 58. Izjava Republike Latvije, Republike Maarske i Republike Malte o pisanju naziva jedinstvene valute u Ugovorima

Ne dovodei u pitanje ujednaen nain pisanja naziva jedinstvene valute Europske unije iz Ugovor kakav se nalazi na novanicama i kovanicama, Latvija, Maarska i Malta izjavljuju da nain pisanja naziva jedinstvene valute, ukljuujui njegove izvedenice kako se primjenjuju u litavskom, maarskom i maltekom tekstu Ugovor nema utjecaj na postojea pravila litavskog, maarskog i maltekog jezika. 59. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Kraljevina Nizozemska sloit e se s odlukom iz drugog podstavka lanka 312. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije nakon to se revizijom odluke iz lanka 311. stavka treeg tog Ugovora za Nizozemsku predvidi zadovoljavajue rjeenje za prekomjerno negativan poloaj njezinih neto uplata u odnosu na proraun Unije. 60. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Kraljevina Nizozemska izjavljuje da e inicijativa za donoenje odluke iz lanka 355. stavka 6. s ciljem izmjene statusa Nizozemskih Antila i/ili Arube u odnosu na Uniju biti podnesena samo na temelju odluke donesene u skladu s Poveljom za Kraljevinu Nizozemsku. 61. Izjava Republike Poljske o Povelji Europske unije o temeljnim pravima

Povelja ni na koji nain ne utjee na pravo drava lanica da donose zakone u podruju javnog morala, obiteljskog prava kao i zatite ljudskog dostojanstva te potovanja tjelesnog i moralnog integriteta.

355

62. Izjava Republike Poljske o Protokolu o primjeni Povelje Europske unije o temeljnim pravima u odnosu na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevinu Poljska izjavljuje da s obzirom na tradiciju socijalnog pokreta Solidarnost i njegova vana doprinosa borbi za socijalna i radnika prava, Poljska u potpunosti potuje socijalna i radnika prava kako su utvrena pravom Europske unije, a posebno prava ponovno potvrena glavom IV. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. 63. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o definiciji izraza dravljani

U pogledu Ugovor i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju i u svim aktima koji se izvode iz tih Ugovora ili ostaju na snazi temeljem tih Ugovora, Ujedinjena Kraljevina ponavlja izjavu koju je dala 31. prosinca 1982. o definiciji izraza dravljani osim to se upuivanje na graane britanskih ovisnih podruja treba tumaiti u smislu graana britanskih prekomorskih podruja. 64. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o pravu glasa za izbore u Europski parlament

Ujedinjena Kraljevina primjeuje da lanak 14. Ugovora o Europskoj uniji i ostale odredbe Ugovor nisu namijenjeni promjeni osnove za pravo glasa za izbore u Europski parlament. 65. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o lanku 75. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Ujedinjena Kraljevina u potpunosti podrava snano djelovanje u odnosu na donoenje financijskih sankcija namijenjenih spreavanju i suzbijanju terorizma i srodnih aktivnosti. Stoga, Ujedinjena Kraljevina izjavljuje da namjerava ostvariti svoje pravo temeljem lanka 3. Protokola o stajalitu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu podruja slobode, sigurnosti i pravde da sudjeluje u donoenju svih prijedloga podnesenih temeljem lanka 75. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

356

Nacrt odluke Vijea

o provedbi lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije izmeu 1. studenoga 2014. i 31. oujka 2017., s jedne strane, te od 1. travnja 2017., s druge strane

VIJEE EUROPSKE UNIJE, Budui da: (1) Treba donijeti odredbe koje e omoguiti nesmetan prijelaz od sustava odluivanja u Vijeu kvalificiranom veinom, kako je utvren u lanku 3. stavku 3. Protokola o prijelaznim odredbama koji e se nastaviti primjenjivati do 31. listopada 2014., na sustav glasovanja predvien u lanku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanku 238. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji e se primjenjivati s uinkom od 1. studenoga 2014., ukljuujui tijekom prijelaznog razdoblja do 31. oujka 2017. posebne odredbe utvrene lankom 3. stavkom 2. tog Protokola. Podsjea se da je praksa Vijea da svim naporima nastoji jaati demokratski legitimitet odluka koje se donose kvalificiranom veinom,

(2)

ODLUILO JE: Odjeljak 1. Odredbe koje se primjenjuju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017.

lanak 1. Od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017. ako se lanovi Vijea koji predstavljaju: najmanje tri etvrtine stanovnitva ili najmanje tri etvrtine broja drava lanica potrebni za sastavljanje blokirajue manjine kao rezultat primjene lanka 16. stavka 4. prvog podstavka Ugovora o Europskoj uniji ili lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, usprotive da Vijee donese akt kvalificiranom veinom, Vijee je duno raspraviti to pitanje.

357

lanak 2. Vijee tijekom tih rasprava ini sve to je u njegovoj moi da u razumnom roku i ne dovodei u pitanje obvezna vremenska ogranienja utvrena pravom Unije, postigne zadovoljavajue rjeenje kojim se uvaavaju zabrinutosti koje su istaknuli lanovi Vijea iz lanka 1.

lanak 3. U tu svrhu predsjednik Vijea, uz pomo Komisije i u skladu s Poslovnikom Vijea, poduzima svaku inicijativu koja je potrebna da se omogui ira podloga za postizanje sporazuma u Vijeu. lanovi Vijea pomau predsjedniku. Odjeljak 2. Odredbe koje se primjenjuju od 1. travnja 2017.

lanak 4. Od 1. travnja 2017. ako se lanovi Vijea koji predstavljaju: (a) najmanje 55 % stanovnitva ili (b) najmanje 55 % broja drava lanica potrebni za sastavljanje blokirajue manjine kao rezultat primjene lanka 16. stavka 4. prvog podstavka Ugovora o Europskoj uniji ili lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, usprotive da Vijee donese akt kvalificiranom veinom, Vijee je duno raspraviti to pitanje.

lanak 5. Vijee tijekom tih rasprava ini sve to je u njegovoj moi da u razumnom roku i ne dovodei u pitanje obvezna vremenska ogranienja utvrena pravom Unije, postigne zadovoljavajue rjeenje kojim se uvaavaju zabrinutosti koje su istaknuli lanovi Vijea iz lanka 4.

lanak 6. U tu svrhu predsjednik Vijea, uz pomo Komisije i u skladu s Poslovnikom Vijea, poduzima svaku inicijativu koja je potrebna da se omogui ira podloga za postizanje sporazuma u Vijeu. lanovi Vijea pomau predsjedniku.

358

Odjeljak 3. Stupanje na snagu

lanak 7. Ova Odluka stupa na snagu na dan stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona.

359

Nacrt odluke Europskog vijea

o izvravanju dunosti Predsjednitva Vijea

lanak 1. 1. Dunost Predsjednitva Vijea, s iznimkom sastava Vijea za vanjske poslove, obnaaju unaprijed utvrene skupine sastavljene od triju drava lanica za razdoblje od 18 mjeseci. Skupine se sastavljaju na temelju ravnopravne rotacije meu dravama lanicama, uz uvaavanje njihove raznolikosti i zemljopisne ravnotee unutar Unije. 2. Svaki lan skupine naizmjence predsjeda u razdoblju od est mjeseci svim sastavima Vijea, osim sastava Vijea za vanjske poslove. Ostali lanovi skupine pomau predsjedniku u svim njegovim zaduenjima na temelju zajednikog programa. lanovi skupine mogu meusobno dogovarati alternativne aranmane.

lanak 2. Odborom stalnih predstavnika vlada drava lanica predsjeda predstavnik drave lanice koja predsjeda Vijeem za ope poslove. Dunost predsjednika Odbora za politiku i sigurnost obnaa Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Dunost predsjednika pripremnih tijela razliitih sastava Vijea, s iznimkom Vijea za vanjske poslove, pripada lanu skupine koji predsjeda odgovarajuim sastavom, osim ako je u skladu s lankom 4. odlueno drukije.

lanak 3. Vijee za ope poslove osigurava dosljednost i kontinuitet rada razliitih sastava Vijea u okviru viegodinjih programa u suradnji s Komisijom. Drave lanice koje obnaaju dunost Predsjednitva poduzimaju sve potrebne mjere za organizaciju i nesmetano funkcioniranje Vijea, uz pomo Glavnog tajnitva Vijea.

lanak 4. Vijee donosi odluku o utvrivanju mjera za provedbu ove odluke.

360

361

TABLICE EKVIVALENATA (*)

Ugovor o Europskoj uniji Staro numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji GLAVA I. ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 1. Novo numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji GLAVA I. ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 1. lanak 2. lanak 2. lanak 3. (stavljen izvan snage) (1) lanak 4. lanak 5. (2) lanak 4. (stavljen izvan snage) (3) lanak 5. (stavljen izvan snage) (4) lanak 6. lanak 7. lanak 6. lanak 7. lanak 8. GLAVA II. UGOVOR O IZMJENI UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE RADI OSNIVANJA EUROPSKE ZAJEDNICE lanak 8. (stavljen izvan snage) (5) GLAVA II. ODREDBE O DEMOKRATSKIM NAELIMA lanak 3.

lanak 9. lanak 10. (6)

(1) Zamijenjen sadrajem lanka 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te lankom 13. stavkom 1. i drugim podstavkom lanka 21. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). (2) Zamjenjuje lanak 5. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (UEZ). (3) U bitnome zamijenjen lankom 15. (4)U bitnome zamijenjen lankom 13. stavkom 2. (5)lankom 8. UEU-a koji je bio na snazi do stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona (dalje u tekstu dosadanji), izmijenjen je UEZ. Te su izmjene ugraene u Ugovor iz Lisabona, a lanak 8. je stavljen izvan snage. Njegov se

Tablice ekvivalenata iz lanka 5. Ugovora iz Lisabona Izostavljen je izvorni srednji stupac koji je navodio prijelazno numeriranje kako je koriteno u tom Ugovoru.

362

Staro numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji

Novo numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji

broj koristi za umetanje nove odredbe. (6)Stavak 4. u bitnome zamjenjuje prvi podstavak lanka 191. UEZ-a.

lanak 11. lanak 12. GLAVA III. ODREDBE O IZMJENI UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ELIK lanak 9. (stavljen izvan snage) (7) GLAVA III. ODREDBE O INSTITUCIJAMA

lanak 13. lanak 14 (8) lanak 15 (9) lanak 16 (10) lanak 17 (11) lanak 18. lanak 19 (12) GLAVA IV. ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI

GLAVA IV. ODREDBE O IZMJENI UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE ZAJEDNICE ZA ATOMSKU ENERGIJU lanak 10. (stavljen izvan snage) (13) lanci 27.a do 27.e (zamijenjeni) lanci 40. do 40.b (zamijenjeni) lanci 43. do 45. (zamijenjeni)
(7)

lanak 20. (14)

(8)

(9) (10) (11)

Dosadanji lanak 9. UEU-a je izmijenio Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik. Potonji je istekao 23. srpnja 2002. lanak 9. je stavljen izvan snage, a njegov se broj koristi za umetanje nove odredbe. Stavci 1. i 2. u bitnome zamjenjuju lanak 189. UEZ-a; stavci 1. do 3. u bitnome/sadrajem zamjenjuju stavke 1. do 3. lanka 190. UEZ-a; stavak 1. u bitnome zamjenjuje prvi podstavak lanka 192. UEZ-a; stavak 4. u bitnome zamjenjuje prvi podstavak lanka 197. UEZ-a. U bitnome zamjenjuje lanak 4. Stavak 1. u bitnome zamjenjuje prvu i drugu alineju lanka 202. UEZ-a; stavci 2. i 9. u bitnome zamjenjuju lanak 203. UEZ-a;stavci 4. i 5. u bitnome zamjenjuju stavke 2. i

363

Staro numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji

Novo numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji

(12) (13)

(14)

4. lanka 205. UEZ-a. Stavak 1. u bitnome zamjenjuje lanak 211. UEZ-a; stavci 3. i 7. u bitnome zamjenjuju lanak 214. UEZ-a; stavak 6. u bitnome zamjenjuje stavke 1., 3. i 4. lanka 217. UEZ-a. U bitnome zamjenjuje lanak 220. UEZ-a. prvi podstavak stavka 2. u bitnome/sadrajem zamjenjuje prvi podstavak lanka 221. Dosadanji lanak 10. UEU-a je izmijenio Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Te su izmjene ugraene u Ugovor iz Lisabona. lanak 10. je stavljen izvan snage, a njegov se broj koristi za umetanje nove odredbe. Takoer zamjenjuje lanke 11. i 11.a UEZ-a.

GLAVA V. ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI

GLAVA V. OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE I POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI Poglavlje 1. Ope odredbe o vanjskom djelovanju Unije lanak 21. lanak 22. Poglavlje 2. Posebne odredbe o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Odjeljak 1. Zajednike odredbe lanak 23.

lanak 11. lanak 12. lanak 13.

lanak 24. lanak 25. lanak 26. lanak 27.

lanak 14. lanak 15. lanak 22. (premjeten) lanak 23. (premjeten)

lanak 28. lanak 29. lanak 30. lanak 31.

364

Staro numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji lanak 16. lanak 17. (premjeten) lanak 18. lanak 19. lanak 20. lanak 21. lanak 22. (premjeten) lanak 23. (premjeten) lanak 24. lanak 25.

Novo numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji lanak 32. lanak 42. lanak 33. lanak 34. lanak 35. lanak 36. lanak 30. lanak 31. lanak 37. lanak 38. lanak 39.

lanak 47. (premjeten) lanak 26. (stavljen izvan snage) lanak 27. (stavljen izvan snage) lanak 27.a (zamijenjen) (15) lanak 27.b (zamijenjen) (15) lanak 27.c (zamijenjen) (15) lanak 27.d (zamijenjen) (15) lanak 27.e (zamijenjen) (15) lanak 28.

lanak 40.

lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 41. Odjeljak 2. Odredbe o zajednikoj sigurnosnoj i obrambenoj politici

lanak 17. (premjeten)

lanak 42.

365

Staro numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji

Novo numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji lanak 43. lanak 44. lanak 45. lanak 46.

GLAVA VI. ODREDBE O POLICIJSKOJ I PRAVOSUDNOJ SURADNJI U KAZNENIM STVARIMA (stavljen izvan snage) (16) lanak 29. (zamijenjen) (17) lanak 30. (zamijenjen) (18) lanak 31. (zamijenjen) (19)
(15) Dosadanji lanci 27.a do 27.e o pojaanoj suradnji takoer se zamjenjuju lancima 326. do 334. UFEUa. (16) Dosadanje odredbe glave VI. UEU-a o policijskoj i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima zamjenjuju se odredbama poglavlja 1., 4. i 5. glave IV. (prenumerirane u V.) dijela treeg UFEU-a. (17) Zamijenjen lankom 67. UFEU-a. (18) Zamijenjen lancima 87. i 88. UFEU-a. (19) Zamijenjen lancima 82., 83. i 85. UFEU-a.

lanak 32. (zamijenjen)(20) lanak 33. (zamijenjen) (21) lanak 34. (stavljen izvan snage) lanak 35. (stavljen izvan snage) lanak 36. (zamijenjen) (22) lanak 37. (stavljen izvan snage) lanak 38. (stavljen izvan snage) lanak 39. (stavljen izvan snage) lanak 40. (zamijenjen) (23) lanak 40.A (zamijenjen) (23) lanak 40.B (zamijenjen) (23) lanak 20. lanak 20. lanak 20.

366

Staro numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji lanak 41. (stavljen izvan snage) lanak 42. (stavljen izvan snage) GLAVA VII. ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI (zamijenjen) (24) lanak 43. (zamijenjen) (24) lanak 43.A (zamijenjen) (24) lanak 43.B (zamijenjen) (24) lanak 44. (zamijenjen) (24) lanak 44.A (zamijenjen) (24) lanak 45. (zamijenjen) (24) GLAVA VIII. ZAVRNE ODREDBE lanak 46. (stavljen izvan snage)

Novo numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji

GLAVA IV. ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 20. lanak 20. GLAVA VI. ZAVRNE ODREDBE

lanak 47.
(20) Zamijenjen lankom 89. UFEU-a. (21) Zamijenjen lankom 72. UFEU-a. (22) Zamijenjen lankom 71. UFEU-a. (23) Dosadanji lanci 40. do 40.B UEU-a o pojaanoj suradnji takoer se zamjenjuju lancima 326. do 334. UFEU-a. (24) Dosadanji lanci 43. do 45. i glava VII. UEU-a o pojaanoj suradnji takoer se zamjenjuju lancima 326. do 334. UFEU-a.

lanak 47. (zamijenjen) lanak 48. lanak 49.

lanak 40. lanak 48. lanak 49. lanak 50. lanak 51. lanak 52.

lanak 50. (stavljen izvan snage)

367

Staro numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji lanak 51. lanak 52. lanak 53.

Novo numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji lanak 53. lanak 54. lanak 55.

368

Ugovor o funkcioniranju Europske unije Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice DIO PRVI NAELA lanak 1. (stavljen izvan snage) lanak 1. lanak 2. (stavljen izvan snage) (25) Glava I. Kategorije i podruja nadlenosti Unije lanak 2. lanak 3. lanak 4. lanak 5. lanak 6. Glava II. Odredbe koje imaju opu primjenu
(25) U bitnome zamijenjen lankom 3. UEU-a.

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije DIO PRVI NAELA

lanak 7. lanak 3. stavak 1. (stavljen izvan snage) (26) lanak 3. stavak 2. lanak 4. (premjeten) lanak 5. (zamijenjen) (27) lanak 9. lanak 10. lanak 8. lanak 119.

369

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 6. lanak 153. stavak 2. (premjeten)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 11. lanak 12. lanak 13. (28)

lanak 7. (stavljen izvan snage) (29) lanak 8. (stavljen izvan snage) (30) lanak 9. (stavljen izvan snage) lanak 10. (stavljen izvan snage) (31) lanak 11. (zamijenjen) (32) lanak 11.a (zamijenjen) (32) lanak 12. (premjeten) lanak 13. (premjeten) lanak 14. (premjeten) lanak 15. (premjeten) lanak 16. lanak 255. (premjeten) lanak 286. (premjeten)
(26) (27) (28) (29) (30) (31) (32)

lanci 326. do 334. lanci 326. do 334. lanak 18. lanak 19. lanak 26. lanak 27. lanak 14. lanak 15. lanak 16.

U bitnome zamijenjen lancima 3. do 6. UFEU-a. Zamijenjen lankom 5. UEU-a. Umetanje operativnog dijela protokola o zatiti i dobrobiti ivotinja. U bitnome zamijenjen lankom 13. UEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 13. UEU-a i lankom 282. stavkom 1. UFEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 4. stavkom 3. UEU-a. Takoer zamijenjen lankom 20. UEU-a.

lanak 17. DIO DRUGI GRAANSTVO UNIJE DIO DRUGI NEDISKRIMINACIJA I GRAANSTVO UNIJE lanak 18.

lanak 12. (premjeten)

370

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 13. (premjeten) lanak 17. lanak 18. lanak 19. lanak 20. lanak 21. lanak 22. DIO TREI POLITIKE ZAJEDNICE

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 19. lanak 20. lanak 21. lanak 22. lanak 23. lanak 24. lanak 25. DIO TREI POLITIKE I UNUTARNJE DJELOVANJE UNIJE Glava I. Unutarnje trite

lanak 14. (premjeten) lanak 15. (premjeten) Glava I. Slobodno kretanje robe lanak 23. lanak 24. Poglavlje 1. Carinska unija lanak 25. lanak 26. lanak 27. Dio trei, glava X. Carinska suradnja (premjetena) lanak 135. (premjeten) Poglavlje 2. Zabrana koliinskih

lanak 26. lanak 27. Glava II. Slobodno kretanje robe lanak 28. lanak 29. Poglavlje 1. Carinska unija lanak 30. lanak 31. lanak 32. Poglavlje 2 Carinska suradnja

lanak 33. Poglavlje 3. Zabrana koliinskih ogranienja

371

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice ogranienja meu dravama lanicama lanak 28. lanak 29. lanak 30. lanak 31. Glava II. Poljoprivreda lanak 32. lanak 33. lanak 34. lanak 35. lanak 36. lanak 37. lanak 38. Glava III. Slobodno kretanje osoba, usluga i kapitala Poglavlje 1. Radnici lanak 39. lanak 40. lanak 41. lanak 42. Poglavlje 2. Pravo poslovnog nastana lanak 43.

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije meu dravama lanicama lanak 34. lanak 35. lanak 36. lanak 37. Glava III. Poljoprivreda i ribarstvo lanak 38. lanak 39. lanak 40. lanak 41. lanak 42. lanak 43. lanak 44. Glava IV. Slobodno kretanje osoba, usluga i kapitala Poglavlje 1. Radnici lanak 45. lanak 46. lanak 47. lanak 48. Poglavlje 2. Pravo poslovnog nastana lanak 49.

372

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 44. lanak 45. lanak 46. lanak 47. lanak 48. lanak 294. (premjeten) Poglavlje 3. Usluge lanak 49. lanak 50. lanak 51. lanak 52. lanak 53. lanak 54. lanak 55. Poglavlje 4. Kapital i platni promet lanak 56. lanak 57. lanak 58. lanak 59. lanak 60. (premjeten) Glava IV. Vize, azil, useljavanje i ostale politike koje se odnose na slobodno kretanje osoba

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 50. lanak 51. lanak 52. lanak 53. lanak 54. lanak 55. Poglavlje 3. Usluge lanak 56. lanak 57. lanak 58. lanak 59. lanak 60. lanak 61. lanak 62. Poglavlje 4. Kapital i platni promet lanak 63. lanak 64. lanak 65. lanak 66. lanak 75. Glava V. Podruje slobode, sigurnosti i pravde

373

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije Poglavlje 1. Ope odredbe

lanak 61.

lanak 67 (33) lanak 68. lanak 69. lanak 70. lanak 71. (34) lanak 72. (35) lanak 73.

lanak 64. stavak 1. (zamijenjen)

lanak 66. (zamijenjen) lanak 60. (premjeten)

lanak 74. lanak 75. lanak 76.

(33) (34) (35)

Takoer zamjenjuje dosadanji lanak 29. UEU-a. Zamjenjuje dosadanji lanak 36. UEU-a. Takoer zamjenjuje dosadanji lanak 33. UEU-a.

Poglavlje 2. Politike o graninoj kontroli, azilu i useljavanju lanak 62. lanak 63. toke 1. i 2. i lanak 64. stavak 2. (36) lanak 63. toke 3. i 4. lanak 77. lanak 78. lanak 79. lanak 80. lanak 64. stavak 1. (zamijenjen) lanak 72. Poglavlje 3. Pravosudna suradnja u graanskim stvarima lanak 65. lanak 66. (zamijenjen) lanak 81. lanak 74.

374

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 67. (stavljen izvan snage) lanak 68. (stavljen izvan snage) lanak 69. (stavljen izvan snage)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije

Poglavlje 4. Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima lanak 82. (37) lanak 83. (37) lanak 84. lanak 85. (37) lanak 86. Poglavlje 5. Policijska suradnja lanak 87. (38) lanak 88. (38) lanak 89. (39)
(36) Toke 1. i 2. lanka 63. UEZ-a zamjenjuju se stavcima 1. i 2. lanka 78. UFEU-a, a stavak 2. lanka 64. zamjenjuje se stavkom 3. lanka 78. UFEU-a. (37) Zamjenjuje dosadanji lanak 31. UEU-a. (38) Zamjenjuje dosadanji lanak 30. UEU-a. (39) Zamjenjuje dosadanji lanak 32. UEU-a.

Glava V. Promet lanak 70. lanak 71. lanak 72. lanak 73. lanak 74. lanak 75.

Glava VI. Promet lanak 90. lanak 91. lanak 92. lanak 93. lanak 94. lanak 95.

375

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 76. lanak 77. lanak 78. lanak 79. lanak 80. Glava VI. Zajednika pravila o trinom natjecanju, oporezivanju i usklaivanju zakonodavstava Poglavlje 1. Pravila o trinom natjecanju

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 96. lanak 97. lanak 98. lanak 99. lanak 100. Glava VII. Zajednika pravila o trinom natjecanju, oporezivanju i usklaivanju zakonodavstava Poglavlje 1. Pravila o trinom natjecanju

Odjeljak 1. Pravila koja se primjenjuju na Odjeljak 1. Pravila koja se primjenjuju na poduzetnike poduzetnike lanak 81. lanak 82. lanak 83. lanak 84. lanak 85. lanak 86. Odjeljak 2. Dravne potpore lanak 87. lanak 88. lanak 89. Poglavlje 2. Porezne odredbe lanak 90. lanak 101. lanak 102. lanak 103. lanak 104. lanak 105. lanak 106. Odjeljak 2. Dravne potpore lanak 107. lanak 108. lanak 109. Poglavlje 2. Porezne odredbe lanak 110.

376

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 91. lanak 92. lanak 93. Poglavlje 3. Usklaivanje zakonodavstava lanak 95. (premjeten) lanak 94. (premjeten) lanak 96. lanak 97.

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 111. lanak 112. lanak 113. Poglavlje 3. Usklaivanje zakonodavstava

lanak 114. lanak 115. lanak 116. lanak 117. lanak 118.

Glava VII. Ekonomska i monetarna politika lanak 4. (premjeten) Poglavlje 1. Ekonomska politika lanak 98. lanak 99. lanak 100. lanak 101. lanak 102. lanak 103. lanak 104. Poglavlje 2. Monetarna politika lanak 105.

Glava VIII. Ekonomska i monetarna politika

lanak 119. Poglavlje 1. Ekonomska politika lanak 120. lanak 121. lanak 122. lanak 123. lanak 124. lanak 125. lanak 126. Poglavlje 2. Monetarna politika lanak 127.

377

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 106. lanak 107. lanak 108. lanak 109. lanak 110. lanak 111. stavci 1. do 3. i stavak 5. (premjeteni) lanak 111. stavak 4. (premjeten)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 128. lanak 129. lanak 130. lanak 131. lanak 132. lanak 219.

lanak 138. lanak 133.

Poglavlje 3. Institucionalne odredbe lanak 112. (premjeten) lanak 113. (premjeten) lanak 114. lanak 115.

Poglavlje 3. Institucionalne odredbe lanak 283. lanak 284. lanak 134. lanak 135. Poglavlje 4. Odredbe specifine za drave lanice ija je valuta euro lanak 136. lanak 137.

lanak 111. stavak 4. (premjeten) Poglavlje 4. Prijelazne odredbe lanak 116. (stavljen izvan snage)

lanak 138. Poglavlje 5. Prijelazne odredbe

lanak 139. lanak 117. stavak 1., stavak 2. alineja esta

378

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice i stavci 3. do 9. (stavljeni izvan snage) lanak 117. stavak 2. prvih pet alineja (premjetene) lanak 121. stavak 1. (premjeten) lanak 122. stavak 2. druga reenica (premjetena) lanak 123. stavak 5. (premjeten) lanak 118. (stavljen izvan snage) lanak 123. stavak 3. (premjeten) lanak 117. stavak 2. prvih pet alineja (premjetene)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije

lanak 141. stavak 2. lanak 140. (40)

lanak 141. (41)

(40) lanak 140. stavak 1. preuzima tekst stavka 1. lanka 121. lanak 140. stavak 2. preuzima drugu reenicu stavka 2. lanka 122. lanak 140. stavak 3. preuzima stavak 5. lanka 123. (41) lanak 141. stavak 1. preuzima stavak 3. lanka 123. lanak 141. stavak 2. preuzima prvih pet alineja stavka 2. lanka 117.

lanak 124. stavak 1. (premjeten) lanak 119. lanak 120. lanak 121. stavak 1. (premjeten) lanak 121. stavci 2. do 4. (stavljen izvan snage) lanak 122. stavak 1., stavak 2. prva reenica, stavci 3., 4., 5. i 6. (stavljeni izvan snage) lanak 122. stavak 2. druga reenica (premjetena) lanak 123. stavci 1., 2. i 4. (stavljeni izvan

lanak 142. lanak 143. lanak 144. lanak 140. stavak 1.

lanak 140. stavak 2. prvi podstavak

379

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice snage) lanak 123. stavak 3. (premjeten) lanak 123. stavak 5. (premjeten) lanak 124. stavak 1. (premjeten) lanak 124. stavak 2. (stavljen izvan snage) Glava VIII. Zapoljavanje lanak 125. lanak 126. lanak 127. lanak 128. lanak 129. lanak 130. Glava IX. Zajednika trgovinska politika (premjetena) lanak 131. (premjeten) lanak 132. (stavljen izvan snage) lanak 133. (premjeten) lanak 134. (stavljen izvan snage)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije

lanak 141. stavak 1. lanak 140. stavak 3. lanak 142.

Glava IX. Zapoljavanje lanak 145. lanak 146. lanak 147. lanak 148. lanak 149. lanak 150. Dio peti, glava II. Zajednika trgovinska politika

lanak 206.

lanak 207.

Glava X. Carinska suradnja (premjetena) Dio trei, glava II. poglavlje 2. Carinska suradnja lanak 135. (premjeten) lanak 33.

Glava XI. Socijalna politika, obrazovanje, Glava X. Socijalna politika strukovno osposobljavanje i mladi Poglavlje 1. Socijalne odredbe (stavljeno

380

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice izvan snage) lanak 136.

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije

lanak 151. lanak 152.

lanak 137. lanak 138. lanak 139. lanak 140. lanak 141. lanak 142. lanak 143. lanak 144. lanak 145. Poglavlje 2. Europski socijalni fond lanak 146. lanak 147. lanak 148. Poglavlje 3. Obrazovanje, strukovno osposobljavanje i mladi lanak 149. lanak 150. Glava XII. Kultura lanak 151.

lanak 153. lanak 154. lanak 155. lanak 156. lanak 157. lanak 158. lanak 159. lanak 160. lanak 161. Glava XI. Europski socijalni fond lanak 162. lanak 163. lanak 164. Glava XII. Obrazovanje, strukovno obrazovanje, mladi i sport lanak 165. lanak 166. Glava XIII. Kultura lanak 167.

381

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice Glava XIII. Javno zdravstvo lanak 152. Glava XIV. Zatita potroaa lanak 153. stavci 1., 3., 4. i 5. lanak 153. stavak 2. (premjeten) Glava XV. Transeuropske mree lanak 154. lanak 155. lanak 156. Glava XVI. Industrija lanak 157. Glava XVII. Ekonomska i socijalna kohezija lanak 158. lanak 159. lanak 160. lanak 161. lanak 162. Glava XVIII. Istraivanje i tehnoloki razvoj lanak 163. lanak 164. lanak 165.

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije Glava XIV. Javno zdravstvo lanak 168. Glava XV. Zatita potroaa lanak 169. lanak 12. Glava XVI. Transeuropske mree lanak 170. lanak 171. lanak 172. Glava XVII. Industrija lanak 173. Glava XVIII. Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija lanak 174. lanak 175. lanak 176. lanak 177. lanak 178. Glava XIX. Istraivanje i tehnoloki razvoj te svemir lanak 179. lanak 180. lanak 181.

382

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 166. lanak 167. lanak 168. lanak 169. lanak 170. lanak 171. lanak 172.

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 182. lanak 183. lanak 184. lanak 185. lanak 186. lanak 187. lanak 188. lanak 189.

lanak 173. Glava XIX. Okoli lanak 174. lanak 175. lanak 176.

lanak 190. Glava XX. Okoli lanak 191. lanak 192. lanak 193. Glava XXI. Energija lanak 194. Glava XXII. Turizam lanak 195. Glava XXIII. Civilna zatita lanak 196. Glava XXIV. Administrativna suradnja lanak 197.

Glava XX. Razvojna suradnja

Dio peti, glava III. poglavlje 1. Razvojna suradnja

383

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (premjetena) lanak 177. (premjeten) lanak 178. (stavljen izvan snage) (42) lanak 179. (premjeten) lanak 180. (premjeten) lanak 181. (premjeten) Glava XXI. Gospodarska, financijska i tehnika suradnja s treim zemljama (premjetena) lanak 181.a (premjeten) DIO ETVRTI PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA lanak 182. lanak 183.
(42)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije

lanak 208.

lanak 209. lanak 210. lanak 211. Dio peti, glava III. poglavlje 2. Gospodarska, financijska i tehnika suradnja s treim zemljama lanak 212. DIO ETVRTI PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA lanak 198. lanak 199. lanak 200. lanak 201. lanak 202. lanak 203. lanak 204. DIO PETI VANJSKO DJELOVANJE UNIJE Glava I. Ope odredbe o vanjskom djelovanju Unije lanak 205.

U bitnome zamijenjen drugom reenicom drugog podstavka stavka 1. lanka 208. UFEU-a.

lanak 184. lanak 185. lanak 186. lanak 187. lanak 188.

384

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice Dio trei, glava IX. Zajednika trgovinska politika (premjetena) lanak 131. (premjeten) lanak 133. (premjeten)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije Glava II. Zajednika trgovinska politika

lanak 206. lanak 207. Glava III. Suradnja s treim zemljama i humanitarna pomo

Dio trei, glava XX. Razvojna suradnja (premjetena) lanak 177. (premjeten) lanak 179. (premjeten) lanak 180. (premjeten) lanak 181. (premjeten) Dio trei, glava XXI. Gospodarska, financijska i tehnika suradnja s treim zemljama (premjetena) lanak 181.a (premjeten)

Poglavlje 1. Razvojna suradnja lanak 208. (43) lanak 209. lanak 210. lanak 211. Poglavlje 2. Gospodarska, financijska i tehnika suradnja s treim zemljama

lanak 212. lanak 213. Poglavlje 3. Humanitarna pomo lanak 214. Glava IV. Mjere ograniavanja

43)

Druga reenica drugog podstavka stavka 1. u bitnome zamjenjuje lanak 178. UEZ-a.

lanak 301. (zamijenjen)

lanak 215. Glava V. Meunarodni sporazumi lanak 216.

lanak 310. (premjeten)

lanak 217.

385

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 300. (zamijenjen) lanak 111. stavci 1. do 3. i stavak 5. (premjeteni)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 218. lanak 219. Glava VI. Odnosi Unije s meunarodnim organizacijama i treim zemljama te delegacije Unije

lanci 302. do 304. (zamijenjeni)

lanak 220. lanak 221. Glava VII. Klauzula solidarnosti lanak 222.

DIO PETI INSTITUCIJE ZAJEDNICE

DIO ESTI INSTITUCIONALNE I FINANCIJSKE ODREDBE Glava I. Institucionalne odredbe Poglavlje 1. Institucije Odjeljak 1. Europski parlament

Glava I. Institucionalne odredbe Poglavlje 1. Institucije Odjeljak 1. Europski parlament lanak 189. (stavljen izvan snage) (44) lanak 190. stavci 1. do 3. (stavljen izvan snage) (45) lanak 190. stavci 4. i 5. lanak 191. stavak prvi (stavljen izvan snage) (46) lanak 191. stavak drugi lanak 192. stavak prvi (stavljen izvan snage) (47) lanak 192. stavak drugi lanak 193.
(44) (45)

lanak 223.

lanak 224.

lanak 225. lanak 226.

U bitnome zamijenjen lankom 14. stavcima 1. i 2. UEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 14. stavcima 1. do 3. UEU-a.

386

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice

(46) (47)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije

U bitnome zamijenjen lankom 11. stavkom 4. UEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 14. stavkom 1. UEU-a.

lanak 194. lanak 195. lanak 196. lanak 197. stavak prvi (stavljen izvan snage) (48) lanak 197. stavak drugi, trei i etvrti lanak 198. lanak 199. lanak 200. lanak 201.

lanak 227. lanak 228. lanak 229.

lanak 230. lanak 231. lanak 232. lanak 233. lanak 234. Odjeljak 2. Europsko vijee lanak 235. lanak 236.

Odjeljak 2. Vijee lanak 202. (stavljen izvan snage) (49) lanak 203. (stavljen izvan snage) (50) lanak 204. lanak 205. stavci 2. i 4. (stavljeni izvan snage) lanak 205. stavci 1. i 3. lanak 206. lanak 207. lanak 208.

Odjeljak 3. Vijee

lanak 237.

lanak 238. lanak 239. lanak 240. lanak 241.

387

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 209. lanak 210. Odjeljak 3. Komisija
(48) (49) (50) (51)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 242. lanak 243. Odjeljak 4. Komisija

U bitnome zamijenjen lankom 14. stavkom 4. UEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 16. stavkom 1. UEU-a i lancima 290. i 291. UFEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 16. stavcima 2. i 9. UEU-a U bitnome zamijenjen lankom 16. stavcima 4. i 5. UEU-a.

lanak 211. (stavljen izvan snage) (52) lanak 244. lanak 212. (premjeten) lanak 213. lanak 214. (stavljen izvan snage) (53) lanak 215. lanak 216. lanak 217. stavci 1., 3. i 4. (stavljeni izvan snage) (54) lanak 217. stavak 2. lanak 218. stavak 1. (stavljen izvan snage) (55) lanak 218. stavak 2. lanak 219. Odjeljak 4. Sud lanak 220. (stavljen izvan snage) (56) lanak 221. stavak prvi (stavljen izvan snage) (57) lanak 221. stavak drugi i trei lanak 251. lanak 246. lanak 247. lanak 249. stavak 2. lanak 245.

lanak 248.

lanak 249. lanak 250. Odjeljak 5. Sud Europske unije

388

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 222. lanak 223. lanak 224. (58)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 252. lanak 253. lanak 254. lanak 255.

lanak 225. lanak 225.a

(52) (53) (54) (55) (56) (57) (58)

lanak 256. lanak 257.

U bitnome zamijenjen lankom 171. stavkom 1. UEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 17. stavcima 3. i 7. UEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 17. stavkom 6. UEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 295 UFEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 19. UEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 19. stavkom 2., prvim podstavkom UEU-a. Prva reenica prvog podstavka zamjenjuje se u bitnom lankom 19. stavkom 2. drugim podstavkom UEU-a.

lanak 226. lanak 227. lanak 228. lanak 229. lanak 229.a lanak 230. lanak 231. lanak 232. lanak 233. lanak 234. lanak 235.

lanak 258. lanak 259. lanak 260. lanak 261. lanak 262. lanak 263. lanak 264. lanak 265. lanak 266. lanak 267. lanak 268. lanak 269.

lanak 236.

lanak 270.

389

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 237. lanak 238. lanak 239. lanak 240.

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 271. lanak 272. lanak 273. lanak 274. lanak 275. lanak 276.

lanak 241. lanak 242. lanak 243. lanak 244. lanak 245.

lanak 277. lanak 278. lanak 279. lanak 280. lanak 281. Odjeljak 6. Europska sredinja banka lanak 282.

lanak 112. (premjeten) lanak 113. (premjeten) Odjeljak 5. Revizorski sud lanak 246. lanak 247. lanak 248. Poglavlje 2. Odredbe zajednike za vie institucija

lanak 283. lanak 284. Odjeljak 7. Revizorski sud lanak 285. lanak 286. lanak 287. Poglavlje 2. Pravni akti Unije, postupci donoenja i druge odredbe Odjeljak 1. Pravni akti Unije

390

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 249.

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 288. lanak 289. lanak 290. (59) lanak 291. (59) lanak 292. Odjeljak 2. Postupci za donoenje akata i druge odredbe

lanak 250. lanak 251. lanak 252. (stavljen izvan snage)

lanak 293. lanak 294.

lanak 295. lanak 253. lanak 254. lanak 296. lanak 297. lanak 298. lanak 255. (premjeten) lanak 256. lanak 15. lanak 299. Poglavlje 3. Savjetodavna tijela Unije lanak 300. Poglavlje 3. Gospodarski i socijalni odbor
(59)

Odjeljak 1. Gospodarski i socijalni odbor

U bitnome zamjenjuje treu alineju lanka 202. UEZ-a.

lanak 257. (stavljen izvan snage) (60) lanak 258. prvi, drugi i etvrti stavak lanak 258. trei stavak (stavljen izvan snage) (61) lanak 301.

391

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 259. lanak 260. lanak 261. (stavljen izvan snage) lanak 262. Poglavlje 4. Odbor regija lanak 263. prvi i peti stavak (stavljeni izvan snage) (62) lanak 263. drugi do etvrti stavak lanak 264. lanak 265.

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 302. lanak 303.

lanak 304. Odjeljak 2. Odbor regija

lanak 305. lanak 306. lanak 307.

Poglavlje 5. Europska investicijska banka Poglavlje 4. Europska investicijska banka lanak 266. lanak 267. Glava II. Financijske odredbe lanak 268. lanak 308. lanak 309. Glava II. Financijske odredbe lanak 310. Poglavlje 1. Vlastita sredstva Unije lanak 269. lanak 270. (stavljen izvan snage) (63) Poglavlje 2. Viegodinji financijski okvir lanak 312. Poglavlje 3. Godinji proraun Unije
(60) (61) (62) (63) U bitnome zamijenjen lankom 300. stavkom 2. UFEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 300. stavkom 4. UFEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 300. stavcima 3. i 4. UFEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 310. stavkom 4. UFEU-a.

lanak 311.

392

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 272. stavak 1. (premjeten) lanak 271. (premjeten) lanak 272. stavak 1. (premjeten) lanak 272. stavci 2. do 10. lanak 273. lanak 271. (premjeten)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 313. lanak 316. lanak 313. lanak 314. lanak 315. lanak 316. Poglavlje 4. Izvrenje prorauna i razrjenica

lanak 274. lanak 275. lanak 276.

lanak 317. lanak 318. lanak 319. Poglavlje 5. Zajednike odredbe

lanak 277. lanak 278. lanak 279.

lanak 320. lanak 321. lanak 322. lanak 323. lanak 324. Poglavlje 6. Borba protiv prijevara

lanak 280.

lanak 325. Glava III. Pojaana suradnja

lanci 11. i 11.a (zamijenjeni) lanci 11. i 11.a (zamijenjeni) lanci 11. i 11.a (zamijenjeni)

lanak 326. (64) lanak 327. (64) lanak 328. (64)

393

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanci 11. i 11.a (zamijenjeni) lanci 11. i 11.a (zamijenjeni) lanci 11. i 11.a (zamijenjeni) lanci 11. i 11.a (zamijenjeni)
(64)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 329. (64) lanak 330. (64) lanak 331. (64) lanak 332. (64) lanak 333. (64) lanak 334. (64)

Takoer zamjenjuje dosadanje lanke 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a.

lanci 11. i 11.a (zamijenjeni) lanci 11. i 11.a (zamijenjeni)

DIO ESTI OPE I ZAVRNE ODREDBE DIO SEDMI OPE I ZAVRNE ODREDBE lanak 281. (stavljen izvan snage) (65) lanak 282. lanak 283. lanak 284. lanak 285. lanak 286. (zamijenjen) lanak 287. lanak 288. lanak 289. lanak 290. lanak 291. lanak 292. lanak 293. (stavljen izvan snage) lanak 294. (premjeten) lanak 55. lanak 335. lanak 336. lanak 337. lanak 338. lanak 16. lanak 339. lanak 340. lanak 341. lanak 342. lanak 343. lanak 344.

394

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 295. lanak 296. lanak 297. lanak 298. lanak 299. stavak 1. (stavljen izvan snage) (66) lanak 299. stavak 2. drugi, trei i etvrti podstavak lanak 299. stavak 2. prvi podstavak i stavci 3. do 6. (premjeteni)

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije lanak 345. lanak 346. lanak 347. lanak 348.

lanak 349. lanak 355.

U bitnome

(64) Takoer zamjenjuje dosadanje lanke 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a.(65) zamijenjen lankom 47. UEU-a. (66) U bitnome zamijenjen lankom 52. UEU-a.

lanak 300. (zamijenjen) lanak 301. (zamijenjen) lanak 302. (zamijenjen) lanak 303. (zamijenjen) lanak 304. (zamijenjen) lanak 305. (stavljen izvan snage) lanak 306. lanak 307. lanak 308.

lanak 218. lanak 215. lanak 220. lanak 220. lanak 220.

lanak 350. lanak 351. lanak 352. lanak 353.

lanak 309. lanak 310. (premjeten)

lanak 354. lanak 217.

395

Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice lanak 311. (stavljen izvan snage) (67) lanak 299. stavak 2. prvi podstavak i stavci 3. do 6. (premjeteni) lanak 312. Zavrne odredbe lanak 313.

Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije

lanak 355. lanak 356.

lanak 357. lanak 358.

lanak 314. (stavljen izvan snage) (68)

(67) (68) U bitnome zamijenjen lankom 51. UEU-a. U bitnome zamijenjen lankom 55. UEU-a.

396

POVELJA O TEMELJNIM PRAVIMA EUROPSKE UNIJE

2010/C 83/02 Europski parlament, Vijee i Komisija sveano proglaavaju sljedei tekst kao Povelju o temeljnim pravima Europske unije.

POVELJA O TEMELJNIM PRAVIMA EUROPSKE UNIJE

Preambula Narodi Europe, uspostavljajui meu sobom sve tjenji savez, odluni su dijeliti miroljubivu budunost utemeljenu na zajednikim vrijednostima. Svjesna svojeg duhovnog i moralnog nasljea, Unija se temelji na nedjeljivim, univerzalnim vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti; Unija se temelji na naelima demokracije i vladavine prava. Ona pojedinca postavlja u sredite svog djelovanja uspostavom statusa graana Unije i stvaranjem podruja slobode, sigurnosti i pravde. Unija pridonosi ouvanju i razvoju tih zajednikih vrijednosti uz potovanje raznolikosti kultura i tradicija naroda Europe, nacionalnih identiteta drava lanica i organizacije njihovih tijela vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; ona nastoji promicati uravnoteeni i odrivi razvoj i osigurava slobodno kretanje osoba, usluga, roba i kapitala te slobodu poslovnog nastana. U tu svrhu nuno je ojaati zatitu temeljnih prava u svjetlu promjena u drutvu, drutvenog napretka te znanstvenog i tehnolokog razvoja, tako da budu vidljivija u Povelji. Ova Povelja potvruje, uz duno potovanje nadlenosti i zadataka Unije te naela supsidijarnosti, prava koja proistjeu osobito iz ustavnih tradicija i meunarodnih obveza zajednikih dravama lanicama, iz Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, iz Socijalne povelje koju su usvojile Unija i Vijee Europe te iz prakse Suda Europske unije i Europskoga suda za ljudska prava. U tom kontekstu Povelju e tumaiti sudovi Unije i drava lanica, uzimajui u obzir objanjenja pripremljena pod vodstvom predsjednitva Konvencije koje je sastavilo Povelju i aurirana pod odgovornou predsjednitva Europske konvencije. Uivanje ovih prava podrazumijeva odgovornosti i dunosti prema drugim osobama, ljudskoj zajednici i buduim naratajima. Unija stoga priznaje prava, slobode i naela koja slijede.

397

GLAVA I. DOSTOJANSTVO

lanak 1. Ljudsko dostojanstvo Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo. Ono mora biti potovano i zatieno.

lanak 2. Pravo na ivot 1. 2. Svatko ima pravo na ivot. Nitko ne smije biti osuen na smrt ili pogubljen.

lanak 3. Pravo na cjelovitost osobe 1. Svatko ima pravo na potovanje njegove ili njezine tjelesne i duhovne cjelovitosti.

U podruju medicine i biologije osobito se mora potovati sljedee: slobodni pristanak osobe o kojoj je rije, na temelju njezine obavijetenosti i u skladu s postupcima utvrenima zakonom; (b) zabrana eugenikih postupaka, osobito onih iji je cilj odabiranje meu ljudima; (c) zabrana koritenja ljudskog tijela i njegovih dijelova kao izvora financijske koristi; (d) zabrana reproduktivnog kloniranja ljudskih bia.

lanak 4. Zabrana muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja

398

Nitko ne smije biti podvrgnut muenju, neljudskom ili poniavajuem postupanju ili kanjavanju.

lanak 5. Zabrana ropstva i prisilnog rada 1. 2. 3. Nitko se ne smije drati u ropstvu ili ropstvu slinom odnosu. Ni od koga se ne smije zahtijevati da obavlja prisilni ili obvezni posao. Zabranjeno je trgovanje ljudima. GLAVA II. SLOBODE

lanak 6. Pravo na slobodu i sigurnost Svatko ima pravo na slobodu i sigurnost osobe.

lanak 7. Potovanje privatnog i obiteljskog ivota Svatko ima pravo na potovanje svog privatnog i obiteljskog ivota, doma i komuniciranja.

lanak 8. Zatita osobnih podataka 1. Svatko ima pravo na zatitu svojih osobnih podataka.

2. Takvi podaci moraju se obraivati poteno u za to utvrene svrhe, na temelju pristanka osobe o kojoj je rije ili na nekoj drugoj legitimnoj osnovi, utvrenoj zakonom. Svatko ima pravo na pristup prikupljenim podacima koji se na njega ili nju odnose i pravo na njihovo ispravljanje.

399

3.

Potovanje tih pravila podlijee nadzoru neovisnog tijela.

lanak 9. Pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji Pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji zajameno je u skladu s nacionalnim zakonima koji ureuju ostvarivanje tih prava.

lanak 10. Sloboda miljenja, savjesti i vjeroispovijedi 1. Svatko ima pravo na slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijedi. Ovo pravo ukljuuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja te slobodu, pojedinano ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazivanja vjeroispovijedi ili uvjerenja bogoslujem, pouavanjem, obiajima i obredima. 2. Priznaje se pravo na prigovor savjesti, u skladu s nacionalnim zakonima koji ureuju ostvarivanje tog prava.

lanak 11. Sloboda izraavanja i informiranja 1. Svatko ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuuje slobodu miljenja te primanja i davanja informacija i ideja bez uplitanja tijela vlasti i bez obzira na granice. 2. Potuju se sloboda i pluralizam medija.

lanak 12. Sloboda okupljanja i udruivanja 1. Svatko ima pravo na mirno okupljanje i slobodno udruivanje na svim razinama, osobito kad je rije o politici, sindikatima i graanskim pitanjima. Ovo pravo podrazumijeva i pravo na osnivanje i pristupanje sindikatima radi zatite vlastitih interesa. 2. Politike stranke na razini Unije doprinose izraavanju politike volje graana Unije.

400

lanak 13. Sloboda umjetnosti i znanosti Slobodni su umjetnost i znanstveno istraivanje. Potuje se akademska sloboda.

lanak 14. Pravo na obrazovanje 1. 2. Svatko ima pravo na obrazovanje i na pristup strukovnom i trajnom usavravanju. Ovo pravo ukljuuje mogunost besplatnog obveznog kolovanja.

3. Sloboda osnivanja obrazovnih ustanova, uz potovanje demokratskih naela, te pravo roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i poduku u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagokim uvjerenjima, potuje se u skladu s nacionalnim zakonima koji ureuju ostvarivanje takve slobode i prava.

lanak 15. Sloboda izbora zanimanja i pravo na rad 1. Svatko ima pravo na rad i na obavljanje slobodno izabranog ili prihvaenog zanimanja.

2. Svaki graanin Unije moe slobodno birati zaposlenje, raditi i ostvarivati pravo na poslovni nastan i pravo na pruanje usluga u svakoj dravi lanici. 3. Dravljani treih zemalja kojima je doputen rad na teritorijima drava lanica imaju pravo na radne uvjete jednake onima koje imaju graani Unije.

lanak 16. Sloboda poduzetnitva Sloboda poduzetnitva priznaje se u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom.

401

lanak 17. Pravo na vlasnitvo 1. Svatko ima pravo na vlasnitvo nad svojom, na zakonit nain steenom imovinom, koristiti je, njome raspolagati i ostaviti je u nasljedstvo. Imovina nikome ne moe biti oduzeta, osim u sluaju zatite javnog interesa ili u sluajevima i pod uvjetima koje propisuje zakon, ako se pravodobno isplati odteta za njezin gubitak. Koritenje imovine moe biti regulirano zakonom u mjeri u kojoj to zahtjeva opi interes. 2. Zatieno je intelektualno vlasnitvo.

lanak 18. Pravo na azil Zajameno je pravo na azil, uz potovanje pravila iz enevske konvencije od 28. srpnja 1951. i Protokola od 31. sijenja 1967. o statusu izbjeglica i u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu Ugovori).

lanak 19. Zatita u sluaju udaljavanja, protjerivanja ili izruenja 1. Zabranjeno je kolektivno protjerivanje.

2. Nitko ne moe biti udaljen, protjeran ili izruen u dravu u kojoj postoji ozbiljna opasnost da bude osuen na smrtnu kaznu, muenje ili drugo neljudsko ili poniavajue postupanje ili kaznu. GLAVA III. JEDNAKOST

lanak 20. Jednakost pred zakonom Svi su pred zakonom jednaki.

402

lanak 21. Nediskriminacija 1. Zabranjuje se bilo kakva diskriminacija na temelju spola, rase, boje koe, etnikog ili socijalnog podrijetla, genetskih osobina, jezika, vjere ili uvjerenja, politikoga ili bilo kakvoga drugog miljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, roenja, invalidnosti, dobi ili spolnog usmjerenja. 2. Unutar podruja primjene Ugovor i ne dovodei u pitanje bilo koju njihovu posebnu odredbu, zabranjena je svaka diskriminacija na temelju dravljanstva.

lanak 22. Kulturna, vjerska i jezina raznolikost Unija potuje kulturnu, vjersku i jezinu raznolikost.

lanak 23. Ravnopravnost ena i mukaraca Ravnopravnost ena i mukaraca mora biti osigurana u svim podrujima, ukljuujui zapoljavanje, rad i plaanje. Naelo ravnopravnosti ne sprjeava zadravanje ili usvajanje mjera kojima se uvode posebne pogodnosti u korist nedovoljno zastupljenog spola.

lanak 24. Prava djeteta 1. Djeca imaju pravo na zatitu i brigu koja je potrebna za njihovu dobrobit. Djeca mogu slobodno izraavati svoje miljenje. Njihovo se miljenje uzima u obzir u pitanjima koja se na njih odnose, u skladu s njihovom dobi i zrelosti. 2. U svakom djelovanju koje se odnosi na djecu, bez obzira na to provodi li ga tijelo vlasti ili privatna ustanova, primarni cilj mora biti zatita interesa djeteta. 3. Svako dijete ima pravo na odravanje redovitog osobnog odnosa i izravni dodir s oba roditelja, osim ako je to u suprotnosti sa zatitom njegovih interesa.

403

lanak 25. Prava starijih osoba Unija priznaje i potuje prava starijih osoba na dostojan ivot i neovisnost te na sudjelovanje u drutvenom i kulturnom ivotu.

lanak 26. Integracija osoba s invaliditetom Unija priznaje i potuje prava hendikepiranih osoba na mjere iji je cilj osiguravanje njihove neovisnosti, drutvene i profesionalne ukljuenosti te njihovo sudjelovanje u ivotu zajednice. GLAVA IV. SOLIDARNOST

lanak 27. Pravo radnika na informiranje i savjetovanje u poduzeu Radnicima i njihovim predstavnicima moraju biti, na odgovarajuim razinama, osigurana prava na pravodobno informiranje i savjetovanje u sluajevima i pod uvjetima koje propisuju pravo Unije, nacionalni zakoni i praksa.

lanak 28.
Pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje

Radnici i poslodavci ili njihove organizacije, imaju, u skladu s pravom Unije i nacionalnim zakonima i praksom, pravo na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora na odgovarajuim razinama i, u sluaju sukoba interesa, pravo na poduzimanje kolektivnog djelovanja za obranu svojih interesa, ukljuujui i trajk.

lanak 29. Pravo na pristup slubama za posredovanje pri zapoljavanju Svatko ima pristup na besplatni pristup slubama za posredovanje pri zapoljavanju.

404

lanak 30.
Zatita u sluaju neopravdanoga otkaza

Svaki radnik ima pravo na zatitu od neopravdanoga otkaza u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonima i praksom.

lanak 31. Poteni i pravini radni uvjeti 1. Svaki radnik ima pravo na radne uvjete kojima se uvaju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo. 2. Svaki radnik ima pravo na ogranieno radno vrijeme, na dnevni i tjedni odmor te na plaeni godinji odmor.

lanak 32. Zabrana rada djece i zatita mladih pri radu Zabranjeno je zapoljavanje djece. Najnia dob za zapoljavanje ne moe biti nia od najnie dobi pri zavretku obveznog kolovanja, niim ne utjeui na pravila koja su pogodnija za mlade, osim u sluajevima ogranienih odstupanja. Mlade osobe primljene na posao moraju imati radne uvjete prilagoene svojoj dobi i moraju biti zatiene od gospodarskog izrabljivanja ili od bilo kakve vrste rada koja bi mogla ugroziti njihovu sigurnost, zdravlje ili psihiki, duhovni, moralni ili drutveni razvoj ili bi mogla ugroziti njihovo obrazovanje.

lanak 33. Obiteljski i profesionalni ivot 1. Obitelj uiva pravnu, gospodarsku i socijalnu zatitu. 2. Kako bi se uskladio obiteljski i profesionalni ivot, svatko ima pravo na zatitu od otkaza zbog razloga povezanog s materinstvom te pravo na plaeni porodni dopust i roditeljski dopust po roenju ili posvajanju djeteta.

405

lanak 34. Socijalna sigurnost i socijalna pomo 1. Unija priznaje i potuje pravo na pristup povlasticama u okviru socijalne zatite i socijalnim slubama koje pruaju zatitu u sluajevima poput materinstva, bolesti, nesrea pri radu, ovisnosti ili starosti te u sluaju gubitka posla, u skladu s pravilima koja utvruju pravo Unije te nacionalni zakoni i praksa. 2. Svatko tko zakonito prebiva i tko zakonito mijenja prebivalite u Europskoj uniji ima pravo na povlastice i beneficije u okviru socijalne zatite u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonima i praksom. 3. U cilju borbe protiv socijalne iskljuenosti i siromatva Unija priznaje i potuje pravo na socijalnu pomo i pomo vezanu uz stanovanje kako bi se osigurao dostojan ivot svima koji nemaju dovoljno sredstava, u skladu s pravilima koja utvruju pravo Unije te nacionalni zakoni i praksa.

lanak 35. Zdravstvena zatita Svatko ima pravo na pristup preventivnoj zdravstvenoj zatiti i pravo na lijeenje pod uvjetima utvrenima nacionalnim zakonima i praksom. U utvrivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije, osigurava se visok stupanj zatite zdravlja ljudi.

lanak 36. Pristup slubama od opeg gospodarskog interesa Radi promicanja socijalne i teritorijalne kohezije Unije, ona priznaje i potuje pristup slubama od opeg gospodarskog interesa u skladu s nacionalnim zakonima i praksom te u skladu s Ugovorima.

lanak 37. Zatita okolia Visoka razina zatite okolia i poboljavanje kakvoe okolia moraju biti ukljueni u politike Unije i osigurani u skladu s naelom odrivog razvoja.

406

lanak 38. Zatita potroaa Politike Unije osiguravaju visoku razinu zatite potroaa. GLAVA V. PRAVA GRAANA

lanak 39. Pravo na glasovanje i kandidiranje na izborima za Europski parlament 1. Svaki graanin Unije ima pravo glasovati i biti biran na izborima za Europski parlament u dravi lanici u kojoj prebiva pod istim uvjetima kao i dravljani te drave. 2. lanovi Europskog parlamenta biraju se slobodnim i tajnim glasovanjem na opim neposrednim izborima.

lanak 40. Pravo na glasovanje i kandidiranje na opinskim izborima Svaki graanin Unije ima pravo glasovati i biti biran na opinskim izborima u dravi lanici u kojoj prebiva pod istim uvjetima kao i dravljani te drave.

lanak 41. Pravo na dobru upravu 1. Svatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrauju nepristrano, pravino i u razumnom roku. 2. Ovo pravo ukljuuje: (a) pravo svake osobe na sasluanje prije poduzimanja bilo kakve pojedinane mjere koja bi na nju mogla nepovoljno utjecati; (b) pravo svake osobe na pristup svojem dosjeu, uz potovanje zakonitih interesa povjerljivosti te profesionalne i poslovne tajne;

407

(c) obvezu uprave da obrazloi svoje odluke. 3. Svaka osoba ima pravo da joj Unija nadoknadi svaku tetu koju uzrokuju njezine institucije ili njezini slubenici pri obavljanju svojih dunosti, u skladu s opim naelima zajednikima pravnim sustavima drava lanica. 4. Svaka se osoba moe pisanim putem obratiti institucijama Unije na jednom od jezika Ugovor i mora dobiti odgovor na istom jeziku.

lanak 42. Pravo pristupa dokumentima Svaki graanin Unije i svaka fizika ili pravna osoba s boravitem ili sjeditem u nekoj dravi lanici ima pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije neovisno o njihovu mediju.

lanak 43. Europski ombudsman Svaki graanin Unije te svaka fizika osoba koja prebiva ili pravna osoba sa sjeditem u nekoj dravi lanici ima pravo prijaviti Europskom ombudsmanu sluajeve nepravilnosti u postupku institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, osim Suda Europske unije kad on obavlja svoju sudbenu dunost.

lanak 44. Pravo na peticiju Svaki graanin Unije i svaka fizika ili pravna osoba s boravitem odnosno registriranim sjeditem u jednoj dravi lanici ima pravo na podnoenje peticije Europskom parlamentu.

lanak 45. Sloboda kretanja i sloboda prebivanja 1. Svaki graanin Unije ima pravo na slobodno kretanje i prebivanje na teritoriju drava lanica.

408

Sloboda kretanja i prebivanja moe biti dodijeljena, u skladu s Ustavom, dravljanima treih zemalja koji zakonito prebivaju na teritoriju neke drave lanice.

lanak 46. Diplomatska i konzularna zatita Svaki graanin Unije ima pravo, na teritoriju tree zemlje u kojoj drava lanica iji je on dravljanin nema predstavnitva, na zatitu diplomatskih ili konzularnih tijela bilo koje drave lanice, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave lanice. GLAVA VI. PRAVDA

lanak 47. Pravo na uinkoviti pravni lijek i na pravino suenje Svatko ija su prava i slobode, zajameni pravom Unije, prekreni, ima pravo na uinkoviti pravni lijek pred sudom, u skladu s uvjetima utvrenima ovim lankom. Svatko ima pravo na pravino, javno suenje u razumnom vremenskom roku pred neovisnim i nepristranim sudom, prethodno osnovanim u skladu sa zakonom. Svatko ima mogunost da bude savjetovan, branjen i zastupan. Pravna pomo osigurava se za osobe koje nemaju dostatna sredstva, ako je takva pomo potrebna za osiguravanje uinkovitoga pristupa pravosuu.

lanak 48. Pretpostavka nedunosti i pravo na obranu 1. Svaki optuenik smatra se nedunim sve dok mu se ne dokae krivica u skladu sa zakonom. 2. Zajameno je potovanje prava na obranu svakog optuenika.

409

lanak 49. Naela zakonitosti i proporcionalnosti kaznenih djela i kazni 1. Nitko ne smije biti osuen zbog bilo kojeg kaznenog djela ili propusta koji, u trenutku poinjenja, nije bio kazneno djelo u skladu s nacionalnim i meunarodnim pravom. Ne smije mu biti izreena ni stroa kazna od one koja je bila primjenjiva u trenutku poinjenja kaznenog djela. Ako je, nakon poinjenja kaznenog djela, pravom propisana blaa kazna, primjenjuje se takva kazna. 2. Ovaj lanak ne dovodi u pitanje suenje i kanjavanje bilo koje osobe zbog bilo kojeg djela ili propusta koji su, u trenutku poinjenja, smatrani kaznenim djelom u skladu s opim naelima koja priznaju svi narodi. 3. Strogost kazne ne smije biti nerazmjerna kaznenom djelu.

lanak 50.
Izbjegavanje dvostrukog suenja ili kanjavanja zbog istog kaznenog djela

Nitko se ne smije ponovno sudski progoniti ili kanjavati u kaznenom postupku zbog kaznenog djela zbog kojeg je ve bio, u skladu sa zakonom, pravomono osloboen ili osuen u Uniji. GLAVA VII. OPE ODREDBE KOJIMA SE UREUJE TUMAENJE I PRIMJENA POVELJE

lanak 51. Podruje primjene 1. Odredbe ove Povelje odnose se na institucije, tijela, urede i agencije Unije, uz potovanje naela supsidijarnosti, i na drave lanice samo kada primjenjuju pravo Unije. Oni stoga moraju potovati prava i drati se naela te promicati primjenu Povelje u skladu sa svojim ovlastima i potujui ogranienja nadlenosti Unije, koje su joj dodijeljene u Ugovorima. 2. Poveljom se ne proiruje podruje primjene prava Unije izvan ovlasti Unije, ne uspostavlja se nova ovlast ni zadaa za Uniju niti se mijenjaju ovlasti i zadae kako su utvrene Ugovorima.

410

lanak 52. Opseg i tumaenje prava i naela 1. Svako ogranienje pri ostvarivanju prava i sloboda priznatih ovom Poveljom mora biti predvieno zakonom i mora potovati bit tih prava i sloboda. Uz potovanje naela proporcionalnosti, ogranienja su mogua samo ako su potrebna i ako zaista odgovaraju ciljevima od opeg interesa koje priznaje Unija ili potrebi zatite prava i sloboda drugih osoba. 2. Prava koja priznaje ova Povelja i koja su predviena u Ugovorima ostvaruju se pod uvjetima i u granicama ovlasti odreenih tim Ugovorima. 3. U onoj mjeri u kojoj ova Povelja sadri prava koja odgovaraju pravima zajamenima Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, znaenje i opseg primjene tih prava jednaki su onima iz spomenute Konvencije. Ova odredba ne sprjeava pravo Unije da prui iru zatitu. 4. U mjeri u kojoj Povelja prepoznaje temeljna prava kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajednikih dravama lanicama, ta prava se tumae u skladu s tim tradicijama. 5. Odredbe ove Povelje koje sadravaju naela mogu biti provedene zakonodavnim i izvrnim aktima institucija, tijela, ureda i agencija Unije te aktima drava lanica dok u izvravanju svojih ovlasti provode pravo Unije. One su u sudskoj nadlenosti samo u tumaenju tih akata te u presudama o njihovoj zakonitosti. 6. Nacionalni zakoni i prakse se u cijelosti uzimaju u obzir kako je odreeno ovom Poveljom. 7. Sudovi Unije i drava lanica uzimaju u obzir objanjenja sastavljena kao smjernice za tumaenje ove Povelje.

lanak 53. Razina zatite Nijedna odredba ove Povelje ne smije se tumaiti kao ograniavanje ili nepovoljno utjecanje na ljudska prava i temeljne slobode, na nain na koji ih u njihovim podrujima primjene priznaju pravo Unije i meunarodno pravo te meunarodni sporazumi ije su stranke Unija ili sve drave lanice, ukljuujui Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te ustavi drava lanica.

411

lanak 54.
Zabrana zlouporabe prava

Nijedna odredba ove Povelje ne smije se tumaiti kao da podrazumijeva pravo na poduzimanje bilo kakvoga djelovanja ili izvravanja bilo kakvog djela iji je cilj nakoditi bilo kojemu od prava i sloboda priznatih ovom Poveljom ili njihovo ograniavanje vie nego to je predvieno Poveljom.

Gore navedeni tekst prilagoava tekst Povelje proglaene 7. prosinca 2000., te e ga zamijeniti od dana stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona.