PROMJENJLJIVOST DOMAIH IVOTINJA

- mutacije, kombinacije, modifikacije

3.seminar

Charles Darwin

u djelu Podrijetlo vrsta ustvrdio veliko znaenje varijabilnosti (promjenjljivosti) u ivotinja varijabilnost (promjenjljivost) = osobitost ivotinje jedne pasmine, soja ili populacije, da u nekoj osobini vie ili manje odstupa od prosjeka pasmine, soja ili populacije, u pozitivnom ili negativnom pravcu (npr. razlike varijacije u proizvodnji mlijeka, tovnosti, nesivosti)

 podjela varijacija: nasljedne i nenasljedne varijante = jedinke, nosioci varijacije varijabilitet nekog organizma = promjena njegovih svojstava izazvana vanjskim i unutranjim imbenicima ivota genotip = skup svih gena jednog organizma fenotip = prividni tip, ine ga skup svih nasljednih i nenasljednih znaajki, svojstava i sposobnosti F=G+V

 statistika obrada podataka istraivanje i opis nekog svojstva na skupu jedinki istog genotipa pri emu dobivamo plus i minus varijante varijacijska (modifikacijska) irina = razmak izmeu jednog (+) i drugog (-) ekstrema unutar te varijacijske irine svaki se individuum oituje kao jedna varijanta te ima, ve prema brojanoj vrijednosti svog svojstva, posve odreeno mjesto najvei broj ivotinja (varijanata) okuplja se oko neke srednje vrijednosti (srednje veliine), dok eksremnih ivotinja ima malo

Varijacijska krivulja
grafiki prikaz promjene odreene osobine, pri emu se na apscisu (os x) unose dobivene mjere, a na ordinatu (os y) broj ivotinja (n) pr. visina grebena simentalskih goveda na temelju mjerenja 251 krave (najvie je bilo krava s 140 cm, a + i varijanata sve manje to su vie odstupale od srednje vrijednosti)

visina grebena simentalskih goveda

 promjenjljivost je posljedica djelovanja velikog broja unutranjih i vanjskih imbenika, od kojih neki utjeu povoljno, a neki nepovoljno na pojedine osobine najee je njihovo zajedniko djelovanje pa dolazi do srednje izgradnje nekog svojstva i okupljanja najveeg broja varijanata oko srednje vrijednosti kako je raspored varijanata neke populacije razliit, razliite su i varijacijske krivulje koje vie ili manje odstupaju od idealne, normalne Gaussove krivulje

Gaussova krivulja

dobiva se u onim sluajevima kada su varijante idealno podijeljene i jednakomjerno opadaju prema objema krajnostima (nije sluaj u prirodi)

 vrijednost jedinki ili skupine jedinki u pojedinim proizvodnim svojstvima u populaciji odreuje se na osnovi njihova mjesta u normalnoj distribuciji, odnosno na osnovi njihova odstupanja od prosjeka populacije unutar jedne standardne devijacije nalazi se 68,26% jedinki, unutar dvije standardne deviacije 95,44%, a unutar tri 99,73% jedinki
99,73% 95,44%

68,26%

-3s

-2s

-1s

+1s

+2s

+3s

 izgled krivulje varira za pojedina svojstva, one mogu biti uske i visoke (kada ima velik broj slinih varijanata, a stado je ujednaenije poeljno), ili iroke i niske (vee su varijacije meu varijantama, stado je neujednaeno s obzirom na neku osobinu)

Mutacije nasljedne promjene genotipa

mutacije (lat. mutare = mijenjati) = nagle i neoekivane promjene nasljednog materijala (npr. albinizam albino kunii; kratkonoge ivotinje ovca, jazavar; bezrepe ivotinje make, psi; bezrona goveda) 3 vrste mutacija:
mutacije gena mutacije kromosoma mutacija genoma

Mutacije gena
promjene u kemijskom sastavu gena, u veini sluajeva su recesivne, a moemo ih otkriti krianjem supstitucija
(zamjena 1 ili > baza) delecija insercija inverzija (inverzni red > baza)

Mutacije kromosoma
= promjene na itavom kromosomu;

mogu se prouavati mikroskopski delecija (otkidanje dijela kromosoma) translokacija (premjetanje dijela kromosoma na drugo mjesto istog kromosoma, ili na drugi kromosom) udvostruavanje dijelova kromosoma (kada je segment kromosoma prisutan vie nego dva puta u diploidu) inverzija (inverzni red u redoslijedu gena do kojeg moe doi zbog dvostrukog loma u istom kromosomu)

Primjeri mutacija kromosoma:

delecija (uglavnom letalno) : Cri-du-chat sindrom u ovjeka (zbog gubitka dijela kromosoma 5 dolazi do mentalne retardacije, abnormalnosti lubanje, majeg plaa) duplikacija: geni za i hemoglobin (vano u evoluciji jedna kopija moe mutirati i razviti novu funkciju)

Mutacije genoma
= promjena u normalnom broju kromosoma moe doi do udvostruavanja / gubitka pojedinog kromosoma zbog nerastavljanja kromosoma u mejozi
aneuploidija = promjena u broju kromosoma, a ukljuuje samo dio seta (pr. 2n = 2x +/- 1)

moe doi do promjene broja cijelog seta (garniture) kromosoma

poliploidija = pojava 3 ili > kompletna seta kromosoma (veinom u biljaka)

Aneuploidija:
Downov sindrom mongolizam (trisomija kromosoma 21) mentalna i fizika retardacija

Aneuploidija:
(nastavak)

Turnerov sindrom (X0) sterilne, enske individue Klinefelterov sindrom (XXY, XXXY) sterilni mukarci, enstveni
Klinefelterov sindrom

Podjela mutacija prema nainu nastanka:

spontane mutacije (nastaju same od sebe, uzroci su im nepoznati) inducirane mutacije (inducirane mutagenim sredstvima fizikalne ili kemijske prirode)

Kombinacije
kombinacija = spajanje dvaju ili vie nasljednih imbenika ili gena, a nastaju parenjem ivotinja nejednakih (razliitih) genetskih osnova moe doi do kombinacije unutar iste pasmine, jer u populaciji ivotinja iste pasmine nemaju sve ivotinje iste nasljedne osnove kombinacijom gena koji nasljeuju pojavu nekih oznaka ili svojstava mogu se dobiti nova svojstva ili oznake nasljedne naravi (stvaranje plemenitih i oplemenjenih domaih ivotinja koje nadmauju primitivne pasmine)

Modifikacije nenasljedne varijacije

modifikacije (somatike varijacije) predstavljeju mijenjanje fenotipa ivotinja pod utjecajem vanjskih imbenika na tjelesne stanice akomodacije = prolazne modifikacije akomodacije mogu biti morfoloke prirode: porast dlake i vune, tjelesna masa, debljina potkonog vezivnog tkiva; fizioloke prirode: promjena ritma disanja, krvne slike; te psihike prirode: poremeaj rasplodne sposobnosti

 impresije = trajne promjene uzrokovane vanjskim imbenicima npr. preteno voluminozna hrana pogoduje stvaranju krupnih, debljih i teih ivotinja, dok krepka hrana pogoduje stvaranju lakih i mravijih tipova uz hranu, vani su i drugi imbenici: klima, tlo, ovjek