( . .

.)

:
) ( )

( )
) ( )
, ,
( )
) ( )
` ,
( )
) ( )
, ,
( )
) ( )


( )
) ( )

;
( )
) ( )


( )
)
( . )

( .)
1.
2.

()

3.
4.

()
-

1.

()

, . .

()

() -
() -

( )

()
()

()
2.

() -
3.

26

( , )
Posted on 26, 2012 by vresa

1. ()
)

)


2. ()
( )
( )
( )

3.
( )

4.
( , )

5.
( )

1. ( )
2. ( )
3. ( )


()
( )

4. ( )
5. ( , .
,
.)
6. (, , )
7. (
)


8. (
, )


9. ( )
10. (
. ,
, , ,
.):
,
. , , ,
.;
, ,
;

,
Filed under , and tagged , , , ,
, , , , , |


Posted on 5, 2013 by vresa

 .
.


, .
, ,
, .
: , , , , , ,
, , , , .
,

.
, .
.

.
,
.
() ,
. () ,
() . ,
, , .

.
: (, ,
), ( ),
.
.
( , ) .
,
.
,
.

 - , , .

.

.
.

,
, .
,
.
,
.
,
.
.
,
.
.
. ,
.


,
.
,
. ,
.

:


.
?
.
.
,
.
,
.
.

.
:
? ?
,
?
?

?
?
? , ?
? ?

()

 .
, . .
, , :
- , ,
,
- , ,
- , ,
- , .

.

:
?
?
?
()
(, ) ?
? ?
?
? ?
? ?

 .

.
.
, :
?
?
?
? ,
?
? ?
?
?
? ?
? ?

LIRSKO PJESNITVO
(lirika)
Naziv dolazi od grke rijei lyra to je oznaavalo iani instrument.
LIRSKA PJESMA je knjievna vrsta u stihu ili prozi koja se u antiko doba pjevala uz pratnju lire. Izraava

subjektivne (osobne) osjeaje i misli lirskoga pjesnika. Nastala u sjedinjavanju govora, plesa, glazbe, glume i
knjievnosti.
TEMA ono o emu pjesma govori.
MOTIVI pomou njih se stvara pjesma, oni ju ine.
STIH redak u pjesmi, a razlikujemo ih prema broju slogova u stihu. Prouavanjem stiha bavi se versifikacija koja se
esto naziva i metrika jer je antiko uvjerenje bilo da se stihovi sastavljaju prema nekoj stalnoj mjeri. Isto se tako
prema novijim prouavanjima dolo do zakljuka da postoje neki vrsti sustavi versifikacije. Elementi koji se stalno
ponavljaju u stihu, a vani su za odreivanje versifikacije su: duina sloga, broj slogova i naglasak. Prema tome
razlikujemo ove tipove versifikacijskog sustava: kvantitativnu versifikaciju
silabiku versifikaciju
tonsku ili akcenatsku.
Kvantitativna versifikacija razlikuje duge i kratke slogove a njihova pravilna izmjena bila je temelj ritmike
organizacije. Duina izgovora kratkog sloga nazvana je mora. Dugi su se slogovi oznaavali znakom a kratki .
Osnovna ritmiko-melodijska jedinica zvala se stopa. Najvanije su stope: pirihij
trohej ili horej
jamb
spondej
daktil
amfibrah
heksametar itd.
Silabika i tonska versifikacija u srednjem vijeku presudnu ulogu dobivaju dva naela: naelo istog broja slogova u
svakom stihu i naelo pravilne izmjene naglaenih i nenaglaenih slogova. Tako razlikujemo esterac, osmerac,
deseterac, jedanaesterac ili dvanaesterac.
Najstariji je stih usmene poezije deseterac. Postoji lirski (cezura ili stanka nakon petog sloga) i epski (cezura nakon
etvrtog sloga).
STROFA ine ju stihovi, a od druge je strofe vidno odijeljena. Najee su
distih (2 stiha)
tercet (3)
katren (4)
septima (7)
oktava (

RIMA- je glasovno podudaranje na kraju stiha.

Parna aa bb
ukrtena abab
obgrljena abba
nagomilana aaaa
isprekidana abcb.
Druga podjela rime: prava ili pravilna podudaraju se naglaeni glasovi i svi
glasovi koji slijede iza naglaenih
srama jama
ista u njoj se podudaraju vrste naglasaka
majka bajka
neista ne podudaraju se svi naglasci ili suglasnici
sokola kukolja
neprava glasovno podudaranje poinje iza naglaenog
sloga igrahu lomljahu
bogata podudaraju se i glasovi ispred naglaenog

bludnica ludnica.
Trea podjela: muka rima podudara se jedan slog put skut
enska podudaraju se dva sloga vrana rana
srednja, djeja ili daktilska 3 sloga ludnica sudnica.
STILSKE FIGURE
FIGURE DIKCIJE djelovanje se zasniva na uinku odreenih glasova odnosno zvukova u govoru.
ASONANCA ponavljanje istih samoglasnika
ALITERACIJA ponavljanje istih suglasnika
ONOMATOPEJA oponaanje zvukova
ANAFORA ponavljanje rijei na poetku stihova
EPIFORA - kraju
SIMPLOKA - poetku i kraju
ANADIPLOZA - s kraja jednog na poetak drugog stiha
FIGURE RIJEI ILI TROPI nastaju promjenom osnovnog uobiajenog znaenja pojedinih rijei.
METAFORA poredba u kojoj se ne kazuje to se i s ime usporeuje
nego se samo iskazuje drugi lan poredbe
METONIMIJA prenosi znaenje po stvarnim odnosima
jak ovjek = silan ovjek
PERSONIFIKACIJA neivim se stvarima daju osobine ljudi
EUFEMIZAM zamjenjivanje nekih rijei blaim izrazom
umrijeti = otii
STALNI EPITETI rujno vino
ALEGORIJA produena metafora iji smisao shvaamo ako odreene
pjesnike slike u cjelini zamijenimo pojmovima. Npr.
Basna.
SIMBOL je zamjenjivanje nekog pojma njegovom uvjetnom
alegorijskom oznakom.
Stalni simboli uporabljuju se u cjelokupnoj kulturi
vaga = pravda, kri = kranstvo
Pjesniki simboli shvatljivi su u okviru pojedinog djela ili
opusa nekog pjesnika (Mirisi, zlato i
tamjan S. Novaka)
SINEGDOHA podvrsta metonimije gdje se dio uzima za cjelinu, jd. za
mnoinu, itd.
FIGURE KONSTRUKCIJE nastaju osobitim rasporedom rijei u reenici ili u nekoj drugoj veoj cjelini.
INVERZIJA obrnut poredak rijei
RETORIKO PITANJE pitanje na koje se ne oekuje odgovor
ELIPSA izostavljanje rijei a smisao se razumije
ASINDETON nizanje rijei bez gramatikog povezivanja
POLISINDETON nizanje veznika bez gramatike potrebe
FIGURE MISLI odnose se na iri smisao onoga to je reeno.
POREDBA
ANTITEZA izraava suprotnost: Sit gladnu ne vjeruje
HIPERBOLA preuveliavanje: Imao sam glas kao vjetar.
LITOTA ublaavanje
GRADACIJA postupno nizanje
IRONIJA misli se obrnuto od onoga to se kae

PARADOKS izriemo misao koja je u sebi suprotna opem miljenju

OKSIMORON spajanjem suprotnih pojmova stvara se novi pojam

INTERPRETACIJA LIRSKE PJESME

Autor Isabela |

(Na to obratiti pozornost)

1.

Vrsta lirske pjesme

2.

Tema

3.

Poruka

4.

Vrsta strofe

5.

Vrsta stiha ( s obzirom na rimu, po broju slogova)

6.

Vrsta rime

7.

Motivi

8.

Pjesnike slike: vizualne, akustine, olfaktivne, taktilne

9.

Stilska sredstva i postupci: epiteti, metafore, personifikacije, usporedbe, onomatopeja,

asonanca, aliteracija, opkoraenje, inverzija...

10.

Dojam o pjesmi

11.

Krau biljeku o piscu

Sve treba potkrijepiti primjerima iz pjesme

 .
. ,
.
,
, , , , . ,
.
.
, .
:
?
?
?
?
?
?
?
?
?

 . .
? , ,
.
.

.
, :
?
? , ? ,
?
(, , .)
?
? , ?


.

. , ,

. ,
,
.
.

.

, .

, , .
!

,
.
(, , )
, ,
.
.

!


?
?
?

, - .
!
.

,
.
:
1. , . :
: ..
, 2008.
2. , . . : , 1987.
3. Encyclopaedia Britannica, Inc. How to write Book Reviews and literay
criticism.http://corporate.britannica.com/library/home/BSW_Book_Review.pdf (
10.10.2011)

Lirika
LIRSKO PJESNITVO
Lirika ili lirsko pjesnitvo skupni je naziv za pjesnika djela u kojima se na emotivno topao i suosjeajan
nain neposredno izraava ovjekov doivljaj ivota i svijeta, ali i samoga sebe u svijetu.
Lirsko pjesnitvo najsaetiji je oblik umjetnosti rijei. Lirske pjesme po pravilu su zgusnute, saete, u malo
rijei puno toga kau, potiu nas na razmiljanje i pobuuju nae osjeaje.

OSJEAJI I MISLI U PJESNIKOM DJELU

Lirsko pjesnitvo izraava i u itatelju pobuuje raznolike osjeaje i misli. Sve je to iskaz bogatoga
emocionalnog (osjeajnog), psihikog (duevnog) i intelektualnog pjesnikova ivota. Za pjesniki jezik
moemo rei da je proet emocionalnou.
Osjeaji o kojima pjevaju i izraavaju ih pjesnici u lirskim pjesmama mogu bitiintimni kada je rije o
najosobnijim pjesnikovim osjeajima ili opi kad je rije o opeljudskim osjeajima. Po svojoj prirodi osjeaji
su ljubavni, rodoljubni, socijalni, humanistiki.
U lirskom pjesnitvo dolazi do izraaja i pjesnikov misaoni svijet. Svoje spoznaje o ivotu pjesnici prenose u
saeto izreene misli koje itatelja pobuuju na razmiljanje. Premda misli prevladavaju u misaonom
(refleksivnom) i duhovnom (vjerskom) pjesnitvu, one se javljaju i u drugim lirskim pjesnikim vrstama.
VRSTE I OBLICI PJESAMA
Po tematici pjesme dijelimo na rodoljubne/domoljubne, pejzane, ljubavne, religijske/duhovne, aljive,
intimne, antiratne, socijalne...
Po obliku razlikujemo nekoliko vrsta pjesama.
Himna je sveana pjesma, poveena domovinu, bogovima, junacima, prirodi i sl. (hrvatska narodna himna
je Hrvatska domovina, napisao ju je Antun Mihanovi, a uglazbio Josip Runjanin).
Haiku je kratka pjesma od tri stiha (5 + 7 + 5), potjee iz Japana, saima snaan doivljaj ljepote, motivi su
najee uzeti iz prirode.
Sonet je lirska pjesma od etiri strofe - dva katrena i dvije tercine - povezane rimom.
Oda je sveana pjesma u kojoj se biranim rijeima i slikama izraavaju misli i osjeaji vezani uz vane
pojave, dogaaje ili linosti.
Postoji i pjesma u prozi, prijelazni oblik izmeu slobodnog stiha i proze. To je posebno organizirani kratki
prozni tekst u kojemu se pjesnik koristi svim izraajnim sredstvima lirske pjesme, osim stihom.

STIH I STROFA
Stih oznaujemo kao redak u pjesmi, no stih je u prvom redu ritmika cjelinautemeljena na odreenom broju
slogova. Vezani stih je ona vrsta stihova u kojemu je to naelo provedeno doslovce. Takvi su stihovi
povezani rimama(srokovima) i skupljeni u cjeline od po nekoliko stihova koje nazivamo kiticamaili strofama.
Uz vezane postoje i slobodni stihovi koji su ritmike cjeline bez obzira na broj slogova u njima.
Stihovi se dijele i prema broju slogova u njima pa tako postoje peterci, esterci, sedmerci, osmerci,
deseterci...
Vrste strofe odreujemo prema broju stihova od kojih se sastoje pa imamo trostih ili tercinu, etverostih ili
katren, esterostih ili sestinu, osmerostih ili oktavu.
Stihovi se mogu rimovati na razliite naine. Ako imamo strofu od etiri stiha, mogu se rimovati prvi i drugi te
trei i etvrti stih (aa bb) - takva je rima parna. Ako se rimuju prvi i trei te drugi i etvrti stih (abab),
govorimo o unakrsnojrimi. A ako se rimuju prvi i etvrti te drugi i trei stih (abba), rima je obgrljena.

TEME I MOTIVI PJESNIKOG DJELA

Tema je onaj predmet, pojava, emotivno ili psihiko stanje koje pjesnik pretvara u pjesmu, odnosno izraava
stihovima. Tema se u lirskoj pjesmi razrauje pomou brojnih motiva, odnosno manjih tematskih jedinica. S

obzirom na kratak oblik lirske pjesme i na saetost pjesnikog izraza, lirsko je pjesnitvo zasieno obiljem
motiva. Oni slijede osnovnu temu i omoguuju njezinu pjesniku obradu.

PJESNIKA SLIKA
Slikovitost i ritminost dva su najizrazitija svojstva pjesnikog jezika. U lirskoj su pjesmi pjesnika slika,
odnosno nizovi pjesnikih slika, njezin temelj.
Pjesnika slika je zgusnut pjesniki izraz kojim je doarana neka pojedinost koja se moe vidjeti (vizualna
slika), uti (akustika slika), dodirnuti (taktilna slika), okusiti (gustativna slika) ili omirisati (olfaktivna slika).
Slikama se stvaraju bogate i raznolike vizualne predodbe pojedinih motiva, no slikama se i produbljuju
dojmovi i pobuuje mata. Pjesnike slike stvaraju se deskripcijom (opisom), u kojemu posebnu ulogu imaju
briljivo izabrani atributi i epiteti.

IZRAAJNA SREDSTVA
Najznaajnija uloga u stvaranju slika pripada izraajnom sredstvu koje se zovemetafora. Metafora je
preneseno znaenje koje nastaje tako da se neki pojam zamijeni drugim na temelju njihove zajednike
osobine. Npr., pisac govori o ogledalu Kupe. Rijeka Kupa nema doslovce ogledalo, zar ne? Radi se o povrini
vode. Zato je pisac izraz povrina zamijenio izrazom ogledalo? Koja je to zajednika osobina povrine i
ogledala? Pogaate, u povrini vode moete se vidjeti kao u ogledalu. Dakle, to je metaforiko izraavanje.
I drugim se izraajnim sredstvima stvaraju slike - simbolima, kontrastima (suprotnostima), alegorijama,
usporedbama, personifikacijama.

KOMPOZICIJA PJESNIKOG DJELA

Lirska pjesma zbog saetosti svoga izraza i kratkoe oblika zahtijeva posebnu kompoziciju. Kompozicija je
nain na koji se motivi lirske pjesme meusobno povezuju u odreene cjeline. Najuoljivija kompozicijska
cjelina svake pjesme je strofa. Kompozicijsku jedinicu ini i stih, koji je temeljna podloga pjesme.
Na kompoziciju osim strofne organizacije utjee i nain na koji se niu motivi u lirskoj pjesmi. Moe to biti
redoslijed po analogiji (srodnosti) motiva, po kontrastu ili suprotnosti motiva, no motivi se mogu redati i po
slobodnim predodbama.

RITAM U PJESNIKOM DJELU

Kompozicija pjesme pridonosi i njezinu ritmu, a ritminost je jedna od temeljnih znaajki pjesnikog izraza.
Ritam izvire iz odreene pravilnosti u gradnji stiha. U vezanim stihovima to je pravilna izmjena dugih i
kratkih, odnosno naglaenih i nenaglaenih slogova. Ritam slobodnih stihova ovisi o duljini stiha, posebnom
poretku rijei, ponavljanjima, nabrajanjima i sl. I u vezanim i u slobodnim stihovima, na ritam utjeu
i opkoraenja (prenoenja dijelova stiha iz jednog stiha u drugi). Vrlo je znaajna i uloga stanke, odnosno
cezure u stihovima.
Po svojim obiljejima ritam u lirskoj pjesmi moe biti brz, spor, ujednaen, smiren, uznemiren. Ritmom se
izraava i naglauje osjeajno ili misaono obiljeje pjesme. To znai da veseloj pjesmi pogoduje bri ritam, a
tunoj sporiji ritam.

LIRSKI SUBJEKT
Lirski subjekt je naziv za ono unutranje "ja" koje svojim govorom gradi pjesmu i u njoj izraava svoju
duevnost. esto je to sam pjesnik, ali moe biti i neka druga osoba, ili ak neko neidentificirano unutarnje
bie pjesme. esto je to "ja" i gramatiki prisutno u pjesmi (kao prvo lice jednine).

Narodna (usmena) knjievnost

Narodna (usmena) knievnost je knjievnost koju je narod stoljeima stvarao, uvao i prenosio naratajima
usmenim
prepriavanjem,
sve
dok
je
nisu
zapisali
sakupljai
narodnoga
blaga.
Usmena knjievnost sastoji se od bajki, pria, poslovica, legendi, lirskih, epskih i lirsko-epskih pjesama,
uspavanki, zagodnetki, zdravica...
Stilske
karakteristike
narodnih
pjesama:
a)
ponavljanje
radi
lakeg
pamenja
veeg
broja
stihova
b) stalni epiteti - epiteti koji se javljaju u razliitim pjesmama u istom obliku i znaenju, bez obzira na
konkretnu situaciju u pjesmi

NARODNA
1.

LIRSKA

iznosi
pjesnikove
tematski
obuhvaaju
prigodne:
a)
b)
dodolske
c)
poslenike
-

PJESMA

osjeaje
cjelokupan
koledske
-

i
misli
o
ivotnim
situacijama
ovjekov
ivot
pa
se
dijele
na:
izvode
se
oko
Boia
koje
su
vezane
uz
proljee
jurjevdanske
pjevaju
se
uz
rad,
npr.
sjetvu
svatovske,
uspavanke,
tubalice,
ljubavne,
itd.
osmercu
(sa
stankom/cezurom
iz
4.
sloga)
ili
estercu

2.
3.
4.
5.
6.
obino
su
spjevane
u
- primjeri: Ive jae, Nesretna djevojka, Kouta djevojka, Margeta je ito ela

NARODNE

LIRSKO-EPSKE

PJESME

- u njime pjesnik pripovjednim tkivom (saetom fabulom, likovima, naracijom) oblikuje temu i stvara
pjesnike
slike
koje
odraavaju
njegove
osjeaje
i
pobuuju
nae
osjeaje
i
slike
pojavljuju
se
i
dramski
elementi
(sukob
meu
likovima,
dramska
kompozicija)
dijele
se
na:
a) BALADE pjesme
s
traginim
zavretkom (Hasanaginica)
b) ROMANCE - pjesme vedrog sadraja (Mare)

NARODNE

EPSKE

PJESME

- najee pripovijedaju o nekom dogaaju iz nae povijesti (o bitkama s Turcima i drugim neprijateljima i o
slavnim
junacima)
opirne
su,
s
estim
ponavljanjima
stihova
spjevane
su
u epskom
desetercu (sa
stankom
/
cezurom
iza
4.
sloga)
- primjeri: Ive vara dva dudeva sina, Bitka na Krbavskom polju, Ive sestru Draginju spaava

NARODNE

PROZNE

EPSKE

VRSTE

- narodne pripovijetke - u njima je slikana ivotna stvarnost, esto ono to je u njoj neobino; u ivotnom
putu glavnog lika obino dolazi do naglih preokreta; esto sadravaju i aljive elemente (Ero s onoga svijeta,

Porod

krtenje

Petrice

Kerempuha)

- narodne bajke - donose fantastine slike i mitoloke pojedinosti; esto govore o borbi ovjeka protiv
zamiljanih neprijateljskih sila u prirodi (zmajeva, adaja, divova i sl.); novije narodne bajke prikazuju
fantastinim
pojedinostima
protkane
odose
meu
ljudima (Mala
vila,
Babina
Bilka)
- narodne basne - krae pripovijetke u kojima se pomou ivotinja prikazuju razliita ivotna iskustva te

pojedini ljudski karakteri, izruguju se ljudske slabosti, imaju pouni karakter (Paun i sokol)
- narodna
anegdota kratka,
saeta
priica
o
dogaaju
s
poantom
na
kraju(Oholica)
- narodne legende - donose fantastine podatke, ali iz zbilje su povijesni i zemljopisni nazivi, imena
istaknutih pojedinaca i sl. (Dolazak Hrvata)

NARODNA
krai
dramski
oblici,
esto
protkani
humorom
- primjeri: Poklad i majka (pokladna igra) , tef i Bara (svadbena komedija)

DRAMA
i

ironijom