Tko je ovjek? Arheoloki signali modernog ovjekovog ponaanja (str.

491-493) Europsko razdoblje kasnog paleolitika, za koje je poznato da je produkt homo sapiensa, se esto koristi kao standard modernog ljudskog ponaanja, za razliku od europskog srednjeg paleolitika koji je produkt Neandertalaca (e.g., White, 1982; Clark & Lindly, 1989, 1991; Hayden, 1993; Klein, 1995; Mellars, 1995). Iz literature je mogue izdvojiti neke ope znaajke koje karakteriziraju ljudsko ponaanje: Poveana raznovrsnost rukotvorina. Standardizacija tipova rukotvorina. Tehnologija izrade sjeiva. Obrada kostiju i drugih organskih materijala. Osobni ukrasi i umjetnost ili slikarije. Strukturirani ivotni prostori. Rituali. Ekonomska intenzifikacija, koja se ogleda u eksploataciji vodnih i drugih resursa koji zahtijevaju specijaliziranu tehnologiju. Poveani geografski dosezi. Proirene trgovake mree.

Na prvi pogled, ovaj popis podsjea na vrstu listu znaajki koju Childe (1928, 1950) i drugi koristili kako bi definirali civilizaciju. Dakle, te znaajke objelodanjuju pretpostavke osnovnim ovjekovim potencijalima. Smatramo kako je ljudsko ponaanje karakterizirano sljedeim: Apstraktnim miljenjem sposobnost djelovanja u skladu s apstraktnim pojmovima koji nisu ogranieni vremenom i prostorom. Dugorono planiranje sposobnost formuliranja strategija temeljenim na prethodnim iskustvima te djelovanje u skladu s njima u kontekstu zajednice. Inovativnost u ponaanju, ekonomiji i tehnologiji. Simboliko ponaanje sposobnost predstavljanja objekata, ljudi i apstraktnih pojmova pomou arbitrarnih simbola, glasova ili slika, te opredmeivanje tih simbola u kulturalnoj praksi.

Materijalni tragovi tih ranih pomaka prema modernim oblicima ponaanja mogu se vidjeti u afrikim arheolokim pronalascima, koje je mogue eksplicitno povezati s kognitivnim i kulturalnim sposobnostima hominida. Oni su navedeni u tablici 3. Tablica 3: Arheoloki tragovi modernog ljudskog ponaanja

Ekologija Naseljavanje prethodno nenastanjenih podruja (tropske nizinske ume, otoci, dalekih podruja na sjeveru Europe i Azije. Raznolikost prehrambenih navika. Tehnologija Nove vrste kamenog orua: sjeiva, vrlo otra sjeiva, drke Standardizacija unutar formalnih kategorija orua Nasaena i kompozitna orua Orua od novih materijala, npr. projektili, geometrijska pomagala Poveani broj razliitih kategorija orua 1

Tko je ovjek? Geografske varijacije u formalnim kategorijama Vremenske varijacije u formalnim kategorijama Vea kontrola vatre Ekonomija i socijalna organizacija Nabava robe iz udaljenih krajeva te razmjena sirovina Skupljanje egzotinih sirovina Specijalizirani lov na velike, opasne ivotinje Vremenski raspored ovisan o godinjim dobima u eksploataciji resursa Ponovno zauzimanje stanita Intenzifikacija izvlaenja resursa, posebno vodnih i biljnih resursa Mrea razmjene roba na velike udaljenosti Grupna i individualna samo-identifikacija stil rukotvorina Strukturirano koritenje kunog prostora Simboliko ponaanje Regionalni stilovi rukotvorina Samoukraavanje, na primjer perlice ili ornamenti Koritenje pigmenata Izrezbareni objekti (kosti, ljuske od jaja, grnarija, kamenje) Slike i skulpture Prilikom pogreba polaganje u grobove razliitih predmeta, novca i koritenje ritualnih objekata Ekoloki aspekti navedenih znaajki odraavaju ljudske mogunosti naseljavanja novih podruja koje zahtijevaju inovativnosti i dugorono planiranje. Tehnoloke znaajke ukazuju na ljudsku inventivnost i sposobnost logikog miljenja. Ekonomske i socijalne znaajke pokazuju ovjekove mogunosti stvaranja modela iz individualnih i skupnih iskustava koji podrazumijevaju razvoj i primjenu sustavnih planova, zamiljanje i predvianje budunosti i stvaranje formalnih odnos izmeu pojedinaca i skupina. Simbolike karakteristike demonstriraju sposobnost proimanja smislom odreenih aspekata iskustava, mogunost komunikacije apstraktnih pojmova i manipulacije simbolima kao dijelovima svakodnevnog ivota. Zadatci o Navedite kako se znaajke modernog ovjeka oituju kod kromanjonaca - ljudi koji su ivjeli prije 35000 godina i suvremenog ovjeka 21. stoljea. (Tablica 1) o Nacrtajte kako zamiljate ostvarivanje navedenih ovjekovih znaajki za 500 godina u budunosti. o Pokuajte objasniti zbog ega dolazi do razlika koje postoje u ostvarivanju znaajki modernog ovjeka npr. prije 35000 godina, danas i vjerojatno u budunosti?

Tko je ovjek? Tablica 1. Razlike izmeu kromanjonaca i suvremenog ovjeka. Kromanjonci Suvremeni ovjek Apstraktnim miljenjem sposobnost djelovanja u skladu s apstraktnim pojmovima koji nisu ogranieni vremenom i prostorom.

Dugorono planiranje sposobnost formuliranja strategija temeljenim na prethodnim iskustvima te djelovanje u skladu s njima u kontekstu zajednice.

Inovativnost u ponaanju, ekonomiji i tehnologiji.

Simboliko ponaanje sposobnost predstavljanja objekata, ljudi i apstraktnih pojmova pomou arbitrarnih simbola, glasova ili slika, te opredmeivanje tih simbola u kulturalnoj praksi.

Tko je ovjek?

Hegel, G. W. F. (1966). Filozofija povijesti (V. Sonnenfeld, prijevod). Zagreb: Naprijed. (str. 4546) Priroda duha dade se spoznati pomou njegove potpune opreke. Kao to je supstancija materije teina, tako je, moramo rei, supstancija, sutina duha sloboda. Svakome je neposredno vjerojatno da duh izmeu drugih svojstava ima i slobodu; ali filozofija nas ui da sva svojstva duha postoje samo pomou slobode, da su sva svojstva samo sredstva za slobodu, da sva svojstva trae i proizvode samo slobodu; to je spoznaja spekulativne filozofije, da je sloboda jedina istinitost duha Na to prvo nailazimo, jest direktna suprotnost naeg pojma po kojemu je drava ostvarenje slobode, tj. na nazor da je ovjek od prirode slobodan, ali da tu prirodnu slobodu nuno mora ograniiti u drutvu i u dravi u koju on ujedno nuno stupa. Da je ovjek od prirode slobodan, posve je ispravno u tom smislu da je on slobodan prema svom pojmu, ali upravo zbog toga samo prema svom odreenju, tj. samo po sebi; priroda nekog predmeta znai svakako toliko koliko njegov pojam. No time se ujedno razumijeva i uzima u onaj pojam takoer i nain, kakav je ovjek u svojoj samo prirodnoj neposrednoj egzistenciji. U tom se smislu prihvaa uope neko prirodno stanje, u kojemu sebi predoujemo ovjeka kao da ima svoja prirodna prava da neogranieno izvrava i uiva svoju slobodu. Ta pretpostavka upravo ne vai kao neto to bi bilo povijesno. Ako bi je ovjek htio uzeti ozbiljno, bilo bi teko i dokazati da u sadanje vrijeme egzistira ili da je ikada u prolosti egzistiralo takvo stanje. Stanja divljatva mogu se, dakako, dokazati, ali ona se pokazuju povezana sa strastima surovosti i nasilja, pa ak povezana, ma kako bile nerazvijene, s drutvenim uredbama, koje slobodu, tako rei, ograniavaju. Ona je pretpostavka jedna od onakvih nebuloznih tvorevina kakve proizvodi teorija, nuna predodba, koja proizlazi iz nje, pa joj onda podmee i egzistenciju, a da ona sebe u tome ne opravdava na povijesni nain. To je prirodno stanje i prema svome pojmu onakvo kakvo ga empirijski nalazimo u egzistenciji. Sloboda kao idealitet neposrednoga i prirodnoga ne opstoji kao neto neposredno i prirodno, nego se naprotiv mora stei i tek zadobiti, i to beskonanim posredovanjem u njegovanju znanja i htijenja. Stoga je prirodno stanje naprotiv stanje nepravde, sile, neobuzdanog prirodnog nagona neovjenih djela i osjeaja. Na svaki nain opstoji ogranienje s pomou drutva i drave, ali ogranienje onih tupih osjeaja i surovih nagona, kao nadalje i reflektirane proizvoljnosti volje i strasti. To ograniavanje pada u posredovanje kojim se tek proizvodi svijest i htijenje slobode kakva je ona zaista, tj. umno i prema svom pojmu. Prema njezinu pojmu pripada joj pravo i udorednost, a oni su po sebi i za sebe ope bitnosti, predmeti i svrhe, koje samo mora da nae djelatnost miljenja, koje se razlikuje od osjetilnosti, razvijajui se nasuprot njoj, pa se opet mora utuviti i utjeloviti isprva osjetilnoj volji, i to protiv nje same. To je ono vjeno nerazumijevanje slobode, to se ona uvijek shvaa samo u formalnom, (Subjektivnom smislu, kao apstrahirana od njenih bitnih predmeta i svrha; tako se ogranienje nagona, udnje, strasti koja kao takva pripada samo partikularnoj individui samovolje i proizvoljnosti uzima kao ogranienje slobode. Naprotiv, takvo je ogranienje upravo uvjet iz kojega proizlazi osloboenje, a drutvo i drava jesu ona stanja u kojima se sloboda, tavie, ostvaruje. 1. Nacrtajte vremeplov ostvarivanja ovjekove slobode od pojave prvih civilizacija do danas. Kako je dolazilo do promjena? 2. Pokuajte zamisliti u kojem smjeru e se razvijati sloboda ovjeka u budunosti. O emu e to ovisiti?

Tko je ovjek?

Cassirer, E. (1944). An essay on man. New Haven; New York: Yale University Press. (p. 67-68) to je ovjek?... Filozofija simbolikih oblika poinje s pretpostavkom da definicija ovjekove prirode ili bit, ako uope postoji, moe biti shvaena samo kao funkcionalna, a ne supstancijalna. ovjeka ne moemo definirati nikakvim njemu inherentnim naelom koje predstavlja njegovu metafiziku bit niti ga moemo definirati ikakvim uroenim darom ili instinktom koji se moe utvrditi emprijskim promatranjem. ovjekova glavna znaajka, obiljeje kojim se on istie, nije njegova metafizika ili fizika priroda nego njegovo djelo. Upravo to djelo, taj sustav ljudske djelatnosti, definira i odreuje krug ovjeanstva. Jezik, mit, religija, umjetnost, nauka i povijest sastavni su dijelovi, razliiti segmenti tog kruga. 3. Ako je ovjekova osnovna znaajka njegovo djelo, odnosno kultura, izrazite nau prirodu u obliku umne karte. 4. to bi se dogodilo s ovjekom i kulturom ako ljudi ne bi bili slobodni i kreativni? 5. to bi sve moglo dovesti do izumiranja ljudi? Kako bi to mogli sprijeiti? Na koji nain sloboda i stvaralatvo mogu doprinijeti izumiranju ili sprjeavanju izumiranja ljudi? [O DJECI]

A ena je privijala dijete na njedra i rekla: Govori nam o Djeci. Tad e on: Vaa djeca nisu vaa djeca. Ona su sinovi i keri enje ivota za ivotom. Dolaze po vama, a ne od vas! Iako su s vama, ne pripadaju vam. Moete im dati svoju ljubav, ali im ne moete dati svoje misli, jer djeca imaju svoje misli. Moete nastaniti njihova tijela, ali due ne, jer njihove due ve prebivaju u kui sutranjice koju vi ni u svojim snovima ne moete posjetiti. Moete se truditi biti kao oni, ali ne traite da vaa djeca postupaju kao vi. Jer ivot ne ide unatrag i ne zaustavlja se na jueranjici. Vi ste luk s kojega su vaa djeca odapeta kao ive strijele. Strijelac vidi metu na putu beskonanosti; on svojom snagom napinje luk kako bi Njegove strijele odletjele brzo i daleko. Neka se iz napetosti, koju u vama stvara Strijeleva ruka, rodi radost, jer koliko god On volio strelicu u letu, toliko voli i luk nepomini.
5