KARTA

Karta je nuno deformisana slika dijela zemljine lopte, umanjena odreenim matematikim zakonima, i projektovana na ravnu podlogu (papir). Sve ono to se nalazi u okvirenom dijelu karte predstavljeno je usvojenim (ustaljenim) topo znacima. U visinskom smislu zemljte se na karti predstavlja kotama (nadmorskim visinama) taaka karakteristinih u visinskom smislu. Pored kota i trigonometara (to su take koje su ve odreene nadmorskom visinom) tu su i izohipse koje nam slue za odreivanje nadmorskih visina svih ostalih taaka na karti. Poznato je da je izohipsa takva kriva linija koja meusobno spaja take na zemljitu istih visina. Ekvidistancija je visinsko rastojanje izmeu dvije uzastopne izohipse. Na topografskim kartama R 1:50.000 ekvidistancija iznosi 20 metara. Postoje osnovne, glavne i pomone izohipse. Na topografskim kartama R 1:50.000 glavne izohipse su na svakih 100 m (deblje linije), osnovne izohipse su na svakih 20 m (tanke linije) a pomone izohipse su na svakih 10 m (crtkaste linije) i 5 m (takaste linije). Sve izohipse su predstavljene smeom bojom. Razmjer (kartografski) je odnos duina u prirodi i tih istih duina na karti. Moe biti numeriki i grafiki (grafiki je dat razmjernikom u dnu karte). Brojni razmjer se oznaava brojevima npr. 1:50.000 ili 1/50.000. Ovaj razmjer pokazuje da 1mm na karti predstavlja 50.000 milimetara u prirodi. Kada se zna brojni razmjer karte, moe se po rastojanju dvaju taaka na karti izraunati horizontalno rastojanje tih taaka na zemljitu. Neka je razmjer karte 1:50.000, a rastojanje taaka na karti 65 mm. Horizontalno rastojanje (x) tih taaka na zemljitu bie: 1/50.000 = 65/x 1x=50.000 65 x=3250000 mm, odnosno x=3250m. (ovu duinu u metrima dobili smo nakon to smo odbili tri zadnje nule, jer je poznato da 1m = 1000 mm) Razmjer pokazuje koliko su puta smanjene dui (rastojanja), a ne povrina. Recimo sada treba 1800m iz prirode prenijeti na papir (odnosno kartu) u razmjeri 1:50000. To emo izraunati suprotnim nainom od gore navedenog 1/50000 = x/1800 1800/50000 = x x = 0.036 m, odnosno x = 36 mm. Pojanjenje pojedinih razmjera 1:50.000 - 1 mm = 50 m - 1 cm = 500 m 1:25.000 - 1 mm = 25 m - 1 cm = 250 m 1:10.000 - 1 mm = 10 m - 1 cm = 100 m 1: 5.000 - 1 mm = 5 m - 1 cm = 50 m 1: 1.000 - 1 mm = 1 m - 1 cm = 10 m 1: 500 - 1 mm = 0,5m ili 2 mm = 1m.

1:

250 - 1 mm = 0,25m ili 4 mm = 1m.

Ovdje smo naveli samo dio najeih razmjera koje se koriste u topografiji, ali detaljnije o razmjeri emo pisati neto kasnije. Mreom pravih linija, karta je podjeljena na kvadrante. Svaki je kvadrant numerisan u koordinatama i zauzima svoje mjesto u cjeloukupnoj podjeli Gauss Krigerovom projekcijom. Veliina kvadranta su 4 x 4 cm (u R 1:50.000 to je 2 x 2 km) i onda nam nije teko pomou koordinata pronai bilo koju taku na karti. Koordinate su napisane parnim brojevima i date cijelim mjestima, a metrima decimalna mjesta. Neparne koordinate nisu povuene, pa ih prilikom upotrebe sami konstruiemo.

RAD NA KARTI
esto se spominje rad na karti i pribor za rad na karti. U pribor za rad na karti spada: olovka (najbolje tehnika 0,5), gumica, dva trougla, estar, uglomjer (360) koordinatomjer i kalkulator. Na karti ete najee pomou matematikih konstrukcija traiti take (kontrolne stanice) koje ete poslije u prirodi uz pomo karte pronai.

KRETANJE POMOU KARTE

Kretati se po karti nije lako, a jedini nain da to nauite je kartu u ruke, malo hrane u ruksak i pravac priroda. Prepoznati ete razne objekte i uporeivati ih, kao i da karta nije savrena. Nemojte odustati ni ako zalutate, sve to ide u izviaki sta.

ORIJENTACIJA KARTE
I jo jedna vrlo vana stvar. Kada doemo u prirodu sa kartom (i busolom naravno) prva radnja je orijentisati kartu. To emo vrlo lako uraditi pomou busole koju emo staviti u desni gornji kraj okvirenog sadraja karte (normalno busola je u poloaju 0) i kartu postavimo na tvrdu podlogu. Okreemo kartu sve dotle dok se magnetna igla ne poklopi sa statinim pravcem sjever jug. Tada smo kartu doveli u uzajamnu povezanost sa dijelom prirode koju ona pokazuje.

ODREIVANJE STAJNE TAKE U NA KARTI

Kada se kreemo po nepoznatom terenu neophodno je stalno uporeivati objekte na karti sa objektima u prirodi. Tako emo uvijek znati poloaj stajne take stajalita na terenu. ta promatramo? 1. Komuniokacije ceste, eljeznike pruge, raskra, kolske puteve, dalekovode 2. Objekte kue, mostove, crkve i druga religiozna znamenja, ograde, mlinove, tvornice

3. Vegetaciju ume, polja, vonjake, movare, usamljeno drvee

4. Vode rijeke, jezera, potoke, bunare, izvore 5. Reljef breuljke, brda, sedla, vrhove, doline 6. Vrijeme kretanja, razdaljinu i visinsku razliku koju smo preli. Kada se orjentiemo ne smiju nas zavesti neki objekti kojih u prirodi vie nema, recimo ako je voda odnijela most, ako je staza zarasla u bunje (to je najei sluaj) ili se sruio mlin. Godina izdanja karte isto je toliko vaan podatak koliko i mjerilo u kojem je raena. U sluaju da nismo bili paljivi i nismo dovoljno esto gledali na kartu pa ne znamo da li smo na pravom putu i gdje je naa stajna taka, momo je odrediti na karti na slijedei nain: 1. Prvo emo izmjeriti za dvije ili tri markantne take iji je poloaj oznaen na karti. 2 Na karti nacrtamo kontraazimute tih taaka presjek konstruisanih pravaca predstavlja nau stajnu taku. Ako kontraazimuta ima vie i ne sijeku se u istoj taki onda je stajna taka, negdje u sredini dobivenog lika.

KONSTRUKCIJA STAZE (na karti Sarajevo 3 R 1:50.000) PRIMJER 1: 1KS ima koordinate x=4822,700 ; y=6502,1425
POSTUPAK : 1. Odredimo presjek zadanih osnovnih koordinata (4822, 6502) 2. Vrijednosti iza zareza koje ustvari predstavljaju broj METARA pretvaramo u razmjer karte. (Za kartu R 1:50.000, 700 m je 14 mm, a 1425 m je 28,5 mm). 3. Nanosimo vrijednosti u milimetrima od presjeka osnovnih koordinata. Vrijednost u zadatku napisana iza x nanosi se na uspravnu koordinatu (na sjever), a vrijednosti napisane na y iza na vodoravnu koordinatu (na istok). 4. Iz dobijenih taaka povuemo normale na osnovne koordinate. Presjek normala je 1.KS!

PRIMJER 2:
2.KS ima koordinate x=4823,500 ; y=6503,600 POSTUPAK: Vidimo da su vrijednosti osnovnih koordinata izraene neparnim brojevima (na karti R 1:50.000 nema ucrtanih neparnih koordinata ucrtane su samo parne, tj. koordinata na svaka dva kilometra) 1. Svedemo neparnu vrijednost koordinata na prvu parnu, odnosno, smanjujemo za 1000 m (4823 bie 4822, a 6503 bie 6502) 2. 1000 m koje smo oduzeli u osnovnoj koordinati dodamo u vrijednost metara (500 bie 1500 a 600 bie 1600) 3. Poto smo dobili koordinate x=4822,1500 i y=6502,1600 dalje radimo kao u prvom primjeru

PRIMJER 3: 3.KS je zadana koordinatama x=4822,-500 ; y=6504,-300

POSTUPAK: Ovdje su vrijednosti u metrima negativne 1. Odredimo presjek osnovnih koordinata (4822 i 6504) 2. Pretvorimo vrijednosti izraene u metrima, u vrijednost razmjere na karti (500 bie 10 mm, a 300 bie 6 mm) 3 Dobijene vrijednosti (u milimetrima) nanosimo na osnovne koordinate, iza x na uspravnu, a onu iza y na vodoravnu. Ali u ovom sluju u suprotnim smjerovima: iza x prema dole (na jug), a iza y u lijevo (na zapad). 4 Iz dobijenih taaka povuemo normale. Presjek normala je 3.KS!

PRIMJER 4: 4.KS ima ordinatu za 1250 metara manju od trigonometra 1048, a apscisu takoer manju za 550 metara od trigonometra 1020 (oba trigonometra nalaze se u kvadrantu 20,02)
POSTUPAK: 1. Pronaemo zadani kvadrant (Na novim kartama izostavljaju se prva dva broja osnovne koordinate, pa je to i ovdje uinjeno) i u njemu zadane trigonometre. 2. Kroz trigonometar 1048 povuemo vodoravnu liniju. 3. Sa tom linijom povuemo paralelu 1250 m (to je u R 1:50.000 jednako 25 mm) prema jugu jer je ordinata, po zadatku, manja. 4. Kroz trigonometar1020 povuemo uspravnu liniju. 5. Sa tom linijom povuemo paralelu, 550 m, tj 11 mm lijevo (na zapad jer je i apscisa manja) 6. Presjek povuenih paralela je traena 4.KS!

PRIMJER 5:
5.KS vidi se sa trigonometra 809 (20,04) pod azimutom A=155 i udaljena je od njega 1275m. POSTUPAK: 1. Pronaemo zadani trigonometar i iz njega povuemo zadani azimut 2. Navedenu udaljenost izraenu u metrima, pretvoriti u razmjeri karte (R 1:50.000 onda e biti 25,5 mm) 3. Na povueni azimut, iz zadanog trigonometra, nanijeti udaljenost (koja se nanosi estarom) i presjek azimuta i duine je 5.KS!

PRIMJER 6:
6.KS vide se pod azimutom A1=150 sa trigonometra 1015 (22,04), a sa trigonometra 809 (20,04) pod azimutom A2=55 POSTUPAK: 1. Pronaemo, u zadanim kvadrantima, zadane trigonometre. 2. Kroz njih povuemo pravac sjevera(sa bliim rubom karte, dakle povlaimo paralelu kroz trigonometre) 3. Nanosimo, uglomjerom, azimut od 150 (nula na uglomjeru je gore, na sjeveru, a sredina uglomjera je na trigonometru 1015!) 4. Nanosimo uglomjerom azimut 55. Sredina uglomjera je na trigonometru 809.

5. Presjek azimuta je traena 6.KS! PRIMJER 7:

7.KS udaljena je od kole u selu RIBARI (20,06) 2025 m. Od mosta na rijeci Neretvi (22,06) 1075m, a od trigonometra 819 (20,06) 550 m POSTUPAK: 1. Pronaite zadane objekte i trigonometar (kolu, most, trigonometar) 2. Vrijednosti izraene u metrima pretvorimo u milimetre u vrijednosti zadane karte (za R=1.50.000, 2025 bie 40,5 mm, 1075 bie 21,5 mm a 550 m 11 mm) 3. Iz odgovarajuih objekata i trigonometra povui estarom krunice sa odgovarajuim poluprenicima (sa zadanim udaljenostima) 4. Presjek tri krunice je traena 7.KS

PRIMJER 8:
Sa 8.KS vidi se trigonometar 1260 (20,18) pod A=75,5 a trigonometar 1472(22,16) A=355 POSTUPAK: Trigonometre moemo nai ali KS ne moemo. Kako povui azimute iz take koju ne znamo?? Jednostavno povui emo kontraazimute iz taaka koju se nam poznate tj. iz trigonometara. 1. Pronaemo zadane trigonometre. 2. Povuemo kroz njih sjever. 3. Na zadane azimute dodavamo (ako su manji od 180), odnosno oduzimamo (ako su vei od 180) 180; 75,5+180=255,5 ; 355-180=175 4. Iz trigonometra 1260 povuemo azimut 255,5 5. Iz trigonometra 1472 povuemo azimut 175 6. Presjek povuenih azimuta je 8.KS!

PRIMJER 9:
9.KS vidi se iz take A(20,18) pod azimutom A=293 a od ekvadora je udaljena 4818 km i 1550 m. POSTUPAK: 1. Taka A je presjek koordinata 20 i 18, pa iz toga povumo azimut od 293 2. Vodoravne koordinate oznaavaju udaljenosti taaka koje im pripadaju od ekvatora u kilometrima. Drugim rijeima 9.KS ima koordinatu x=4818,1550. Dakle povumo vodoravnu liniju, na odgovarajuoj udaljenosti od glavne koordinate (1550m u R 1:50.000 je 31 mm) 3. Presjek povuenog azimuta j povuene vodoravne linije je 9.KS!

PRIMJER 10:
10.KS zadana je koordinatama 43315 sjeverne geografske irine i 181351 istone geografske irine. POSTUPAK 1. Na lijevom (desnom) rubu karte pronaemo podiok koji ima vrijednost 4331

2. 3. 4. 5. 6. 7.

8.

Prvi naredni podiok izmjerimo zatim tu duinu podijelimo sa 60 (sekundi) i dobijemo koliko je dugaka jedna sekunda. Na kraju broj zadatkom zadanih sekundi pomnoimo sa vrijednou jedne sekunde i dobijemo duinu u sekundama Dobijenu duinu dodamo (navie) na 4831 Povuemo paralelu sa y osom (vodoravnu liniju) iz tako dobivene take Na donjem rubu karte pronaemo 1813 Ponovimo pod 2. I 3.! Iz dobijene take povuemo paralelu sa bliim rubom karte. (To je bre, iako nije ba najtanije. Najtanije bi bilo traenu taku dobiti i na gornjem i donjem rubu karte, pa te dvije take spojiti. Ali su greke u prvom sluju ipak zanemarive) Presjek paralela sa x i y osama je 10.KS!

PRIMJER 11:
11.KS nalazi se na 181210 istone geografske duine, a sa nje se vidi 10.KS pod azimutom A=63. POSTUPAK: 1. Pronai na donjem rubu taku koja ima zadanu geografsku duinu. 2. Iz te take povui okomitu liniju 3. Nai zadanu 10.KS i povui kroz nju sjever. 4. Povui iz 10.KS azimut 243(jer primjetili ste, radi se o kontraazimutu!) 5. Presjek povuene okomite linije i azimuta je 11.KS!

BUSOLA
Busola je univerzalno pomono sredstvo u topografiji, ne samo za orjentaciju, nego i za kretanje na zemljitu, za mjerenje uglova (azimuta), rastojanja itd. U naoj organizaciji najee koritena busola je M-53 odnosno novi model ima oznaku M-68 mada se bitno ne razlikuju. Runa busola M-53 napravljena je od nemagnetnih materijala i sadri ove osnovne dijelove: 1. Postolje sa poklopcem 2. Limb sa magnetnom iglom 3. Napravu za viziranje Na rubovima postolja ucrtana je centimetarska podjela, slui nam za mjerenje udaljenosti na karti, i vizir sa zarezom. U postolju se vrti (mehaniki okree) okrugli dio sa razdjelnicima (limb) ugraviranim sa preciznou od 2 stepena. Zbog bolje preglednosti upisane su samo parne desetice. Na gornjoj strani ugravirana je podjela u hiljditim, s preciznou od 50 hiljaditih sa upisanim parnim stotinama. Na postolju su, ugravirani i zarezi, gdje oitavamo odgovarajuu vrijednost ugla. Poto su na limbu oznaene obadvije podjele, s busolom M-53 moemo jednostavno preraunavati stepene u hiljadite i obratno.

Najznaajniji dio limba je magnetna igla. Sjeverni dio igle je fluorescentan. Magnetna igla ne pokazuje uvijek sjever. Uzrok su eljezni predmeti u blizini ili elektrini vodovi. Zato pri radu sa busolom obavezno ih izbjegavajte. Na rubu limba oznaene su strane svjeta: sjever trokutom, a ostale tri strane svijeta internacionalnim oznakama (S-jug, E-istok, W-zapad). Na dnu limba je crna crta. Kada se magnetna igla poravna sa oznakom sjevera na limbu, magnetna igla i crta moraju biti paralelne. U naprave za viziranje spadaju: zarez na poklopcu busole, na ogledalu u poklopcu busole ugravirana crna crta i vizir sa zarezom. Na lijevoj i desnoj strani poklopca je dugaak prorez s podjelom u hiljaditim za mjerenje vidnih uglova i nagiba.

AZIMUT I NJEGOVE JEDINICE

Azimut je horizontalni ugao izmeu pravca geografskog sjevera i odabranog pravca. Mjerimo ga od sjevera u pravcu kazaljke na satu. Ugao izmeu sjevera i suprotnog smjera je kontraazimut. Azimut najee mjerimo u stepenima i hiljaditim. Postupak preraunavanja stepena u hiljadite ili obrnuto, moete oitati kao to smo ve rekli direktno sa busole ili matematikim putem gdje 1=17,78 odnosno 1=0,05625 Hiljaditi je ugao pod kojim tap visine od 1m vidimo na udaljenosti od 1km. Pa tako puni krug ima 360 stepeni odnosno 6400 hiljaditih (64-00, drugi nain obiljeavanja hiljaditih)

PRAKTIAN RAD SA BUSOLOM M-53

PRAVAC SJEVERA pronalazi se runom busolom na slijedei nain: Uzeti busolu u lijevu ruku i postaviti poklopac u odnosu na osnovu busole, pod uglom od oko 60, a nulti podjeljak uglomjerne skale prema crtici PODII BUSOLU u visini oiju na odstojanju od priblino 30 do 40 cm i okretati se u mjestu dok se magnetna igla ne poklopi sa crnom linijom u tijelu busole, tako da sjeverni kraj magnetne igle bude naspram oznake za sjever Pazei preko ogledala da se magnetna igla ne pomjeri sa crne linije na tijelu busole, preko vertikalne linije u ogledalu i izreza na poklopcu uoiti u tom pravcu neki objekat ili predmet na zemljitu. MAGNETNI AZIMUT se mjeri na zemljitu pomou rune busole na slijedei nain: Uzeti busolu u lijevu ruku i poklopac postaviti pod uglom oko 60, a zatim podii u visini oiju i nanianiti objekat na koji se mjeri azimut; busolu drati horizontalno 30-40 cm od oiju Ne prekidajui nianjenje, palcem i kaiprstom desne ruke okretati nareckani prsten (limb) dok se crna linija u tijelu busole ne poklopi sa magnetnom iglom, a sjeverni kraj magnetne igle sa oznakom (indeksom) za sjever

Spustiti busolu i naspram odgovarajueg indeksa proitati vrijednost izmjerenog azimuta u hiljaditim ili stepenima, a proitanu vrijednost zapisati.

PRAVAC NA ZEMLJITU pronalazi se po datom azimutu pomou rune

busole na slijedei nain: - Na stajnoj taki na zemljitu zauzeti na uglomjernoj skali busole dati azimut i poklopac busole postaviti pod uglom oko 60 - Uzeti busolu u lijevu ruku, podii je u visinu oiju na udaljenosti 30-40 cm i okretati se sa njom dok se magnetna igla ne poklopi sa crnom linijom u tijelu busole, a sjeverni kraj igle sa oznakom za sjever. - Kada se magnetna igla umiri, pazei da se ne pomjeri, preko proreza (niana) busole na zemljitu uoiti neki pogodan objekat, ime je eljeni pravac oznaen na zemljitu.

MJERENJE VIDNIH UGLOVA

Vidni ugao je ugao izmeu oiju i dvije kranje take predmeta koji promatramo na odreenoj udaljenosti. Na lijevoj i desnoj strani poklopca busole je dugaak prorez sa podjelom u hiljaditim. Upotrebljavamo ga za mjerenje vidnih uglova i nagiba. Budui da tada moramo stalno drati busolu na istoj udaljenosti od oiju, na uzici koja je namjenjena njenom njenom noenju oko vrata nainit emo vor na 25 cm od vizira. Kada viziramo vor emo postaviti kraj oka, a predmet koji mjerimo gledati emo kroz prorez i sa poklopcem podignutim pod uglom 90. PRIMJER: elimo izmjeriti udaljenost do druga koji se nalazi na drugoj strani vrtae. Poto znamo koliko je on visok, potrebno je samo izmjeriti vidni ugao i pomou ta dva podatka izraunati udaljenost. To emo uiniti tako to emo busolu tako namjestiti da druga vidimo kroz prorez noge su na nuli a kod vrha glave emo oitati na skali vidni ugao 25 hiljadita. Drug koji je visok 175 cm je prema slijedeoj formuli 1,75 m / (25 x 0,001) 70 m udaljen.

MJERENJEIPROCJENJIVANJEUDALJENOSTI
MJERENJE KORACIMA
Kada crtamo skicu terena ili kroki a nemamo metar ili traku sa oznaenim duinama, rastojanje moemo priblino izmjeriti koracima. Duinu koraka izmjerit emo sami. Prilikom mjerenja moramo paziti da koraci budu priblino jednake duine. Kada koraamo brzo teko je brojati svaki, pa stoga brojimo svaki drugi korak. Parni korak em najlake izmjeriti tako to em nekoliko puta prei udaljenost od 100 m. Od dobijenih rezultata izraunat em prosjenu duinu parnog koraka.

MJERENJE VIDNIH UGLOVA

Vidni ugao mjerimo busolom M-53 (pogledaj poglavlje o busoli), a ako je nemamo koristit em priruna sredstva. Najkorisnije je ravnalo sa milimetarskom podjelom. Kada ravnalo drimo na udaljenosti od 50 cm od oiju, vidjeti em jedan milimetar pod uglom od dva hiljadita (0-02).

PRIMJERI:
Iz slinosti trouglova OBC : Obc na slici dobija se Dm= Lcm/lmm x 5 Ako je na primjer rastojanje (L) stubova na slici jedanko 50 m, a obuhvata ga 40 milimetarskih podioka na lenjiru, osmatrani stubovi su udaljeni od osmatraa: D=5000 cm/ 40 mm x 5 = 625 m. Za sluaj na slici gdje je L=50 m i t=40 mm x 0-02 = 0-80, pa je formula: Dm=Lm/t x 1000 D=50/80 x 1000 = 625. Rezultat je isti kao i kada je raunato pomou linisla vrijednosti.

SKICADIJELAPUTA
Skica dijela puta je crte terena i objekata na terenu kroz koji je patrola prola, raen istim pomagalima i elementima kao i skica baze. Skica dijela puta moe se raditi na vie naina a najea su ova dva: a) Skidanjem sa karte, ili uopte uz pomo karte. b) Bez pomoi karte mjerenjem uglova i daljina. Naina za crtanje skice dijela puta je mnogo, a mi em vam objasniti vjerovatno najtei i najdui nain ali u isto vrijeme i najtaniji nain, a to je konbinacija ova dva gore navedena. Prije samog crtanja potrebno je izvriti neke pripreme koje se sastoje u slijedeem.

MREA

Obavezno traiti od lana takmiarske komisije koji vam je ucrtao kontrolne stanice da one koje su vezane sa skicu dijela puta ponovno tano ubodom tanke olovke oznai na karti. Izvia koji crta rad uzima pribor za rad i kartu, i kroz kontrolne stanice povlai linije odnosno spaja ih azimutima (prethodno je kroz kontrolne stanice povukao paralele sa magnetnim sjeverom). Zatim odreuje azimute i duine izmeu pojedinih kontrolnih stanica. Na topografskoj karti 1:50.000 moe postojati put izmeu kontrolnih stanica, ali i ne mora. Poinjemo ucrtavati na kartu mreu kvadranata paralelnu ve postojeoj ali mnogo manju. Recimo veliine kvadranata e biti 4 x 4 mm (ili u prirodi 200 x 200 m). Kada smo iscrtali mreu kvadranata koja je pokrila sve tri kontrolne stanice prelazimo na papir.

RAD NA PAPIRU
Na papiru takoer iscrtavamo mreu kvadranata (paralelnu rubovima papira) ali ovaj put u zadanoj razmjeri (recimo 1:5000 u ovoj razmjeri 200 x 200 m iz prirode e biti 40 x 40 mm na crteu). Kada smo iscrtali obje mree (na karti i papiru) numeriem kvadrante brojevima vodoravnbo i uspravno. Ova numeracija je zbog lakeg snalaenja u prilikom prebacivanja podataka sa karte na papir. Prvo ta ucrtavamo sa karte je poloaj kontrolnih stanica sluei se mreom kvadranata, potom ovo provjeravamo ve odreenim duinama i azimutima da li smo ih tano ucrtali u ovom dijelu posla ne bi trebalo doi do odstupanja crtea od karte.

UNOENJE PUTA
Ovaj dio posla radi se u dva dijela. Prvi dio se odnosi na ve postojei put na karti koji obinim sistemom uveavanja prenosimo na papir. Ukoliko na karti ne postoji put, moramo ga direktno iz prirode (mjerenjem uglova i duina) ucrtati na papir (inae u ovoj razmjeri veinu stvari moramo unijeti iz prirode). Vana napomena: Od ranije vam je poznato da je na kartama 1:50.000 put tano predstavljen jednom dimenzijom (duinom), dok je irina van dimenzije. Dakle ukoliko je put na karti 1:50.000 irine 1 mm, to nipoto ne znai da ga na papiru u razmjeri predstavljamo irinom 10 mm. Poeljno je puteve na crteu predstavljati istim nainom kao to su predstavljeni na karti.

UCRTAVANJE KOMUNIKACIJA, POVRINA, VODENIH TOKOVA

Prelazimo na ucrtavanje svega to se nalazi sa lijeve i desne strane puta u pojasu 50 100 m. Sve puteve koji se sjeku sa naim pravcem kretanja ili idu uporedo sa njim, sva raskra, sve objekte. Zatim sve rijeke, potoke i kanale, zatim ume, livade, zasaene kulture itd. Zatim infrastrukturu (nisko i visokonaponsko struju, dalekovode, transformatorske stanice itd.) Za sve koji nisu dovoljno izvjebani, najbolje je prolazak putem i ucrtavanje objekata izvriti na posebnom papiru, pa tek na kraju to precrtati na ve skinutu liniju puta.

KONFIGURACIJA TERENA

U principu skida se sa postojee karte, ali u izuzetnim sluajevima moe i iz prirode. Napisati nadmorske visine kontrolnih stanica i unositi izohipse pazei na zadanu ekvidistanciju i unijeti sve karakteristine reljefne oblike koji postoje na terenu (vrtae, podzide, nasipe i sl.) i oznaiti ih topografskim znacima.

SREIVANJE I BOJENJE CRTEA

Poslije unoenja svih podataka poinje sreivanje crtea. Sve linije puteva po mogunosti izvui tankim flomasterom, sve vodene tokove plavom bojom, objekte popuniti, oznaiti kao na topografskoj karti, a sve ostale kulture i povrine pokuati to vie pribliiti standardnim topografskim znacima.

NE ZABORAVITE
Za sve unesene topografske oznake (bilo standardne ili uslovne) dati objanjenje u legendi. Upisati smjer komunikacija i vodenih tokova (naziv sela, zaseoka i sl.). Na liniji azimuta izmeu kontrolnih stanica napisati njihove vrijednosti i daljine izmeu njih. Napisati naslov rada, naziv takmienja, datum takmienja, startni broj ekipe, NAPISATI koordinate kontrolnih stanica i uokviriti rad. Na kraju jo samo provjeriti da li ucrtani sjever, razmjer, vrijednost ekvidistancije i potpisati se i rad je gotov. Svaki teren koji se crta e nositi svoje specifinosti ali u principu postupak rada je isti. Veoma je bitno pridravati se zadane razmjere kao i odnosa u prirodi. Nije nemogue nacrtati profil skice dijela puta ako za to imamo vremena, a i teren nam se uini interesantim.

SKIDANJE SA KARTE 1. NAIN koordinatama

Sve take imaju svoje projekcije na x i y osu. Znai svim karakteristinim takama na krivoj liniji (naem putu) mogu se odrediti koordinate. Postupak je slijedei: 1. Iz svake karakteristine take, na karti izvui normale na x i y osu (isprekidane linije na maloj slici) 2. Na papiru nacrtamo x i y osu, vodei rauna da mjesto njihovog presjeka izberemo tako da nam u toku rada kriva linija (na put) ne sie sa papira. 3. Udaljenosti presjeka noramla sa x i y osom uveavamo (svaku zasebno) u zadanoj razmjeri (2,4,5 puta itd.) 4. Iz tako dobijenih taaka na papiru povuem normale (obrnuto u odnosu na malu sliku). Presjeci odgovarajuih normala su odgovarajue karakteristine take

II NAIN projekcijama na azimut

Sa poetka na kraj skice dijela puta mogue je povui azimut. Svaka karakteristina taka ima svoju projekciju na taj azimut, i svaka projekcija ima svoju udaljenost od jedne od krajnjih taaka azimuta. Postupak je slijedei: 1. Na karti povui azimut sa poetka na kraj krive. Taj isti azimut nacrtamo i na papiru. 2. Iz svake karakteristine take na krivoj spustimo normalu na azimut. Zatim izmjerimo odstojanje presjeka normale sa azimutom od jedne od krajnjih taaka. 3. Izmjerimo odstojanje, u zadanoj razmjeri, uveamo, i prenesemo na papir (na pripremljen azimut). 4. Iz taaka koje se na papiru, na pripremljenom azimutu dobiju nanoenjem duina povuem normale. 5. Na karti izmjerimo visine normala, pa ih nanesemo, u odgovarajuoj razmjeri, na odgovarajue povuene normale na papiru. I to su traene karakteristine take.

III NAIN mreom

1. Na karti se iznad krive linije, nacrta mini koordinatna mrea, na 1,2 a po potrebi i vie milimetara razmaka izmeu susjednih paralela. 2. Na papiru se konstruie ista takva mrea, ali se razmak izmeu paralela uvea za (zavisi od zadane razmjere) odreeni broj puta. 3. Svakoj taki na karti nae se, pomou mree, odgovarajua taka na papiru.

KROKIISKICAKONTROLNESTANICE
KROKI KS
Skoro na svakom orijentacionom takmienju susreem se sa ovim grafikim radom. Kroki je precizan crte manjeg dijela terena i objekata raen sa vie stajnih taaka prenika do 100 metara, izraen u krupnoj razmjeri do 1:1.000 uz upotrebu topografskih pomagala (busole, uglomjera, trokutova, metarske trake, olovaka u boji i sl.) Namjena krokija je da vjerno prikae raspored objekata i konfiguraiju terena (uz objekte se podrazumjevaju komunikacije i vodeni tokovi). Svi objekti na terenu treba da su precizno orjentisani i ucrtani u zadanoj razmjeri. Izrada krokija Odrediti stajnu taku (ako nije zadatkom odreena) i odrediti smjerove u kojima e se vriti krokiranje. Istovremeno e jedan lan patrole na papiru opistai estarom krunicu u zadanoj razmjeri. Kroz centar krunice e mo povui liniju paralelnu sa stranicom papira. Ta linija e predstavljati sjever, a centar krunice stajnu taku na terenu. Izvia busolom odreuje azimut prvoga orjentira (recimo oak kue), a druga dvojca mjere odstojanje od stajne take do orjentira. Izmjerena duina u metrima se pretvara u

milimetre na crteu i uglomjerom se zauzima odreenmi azimut i na liniji azimuta se odreuje izmjerena duina pretvorena u razmjer crtea (ovu radnju ponavljamo onoliko puta koliko smo odredili orijentira potrebnih za izradu krokija) IZMJERENE TAKE UCRTATI I POVEZATI IH DA SE DOBIJU KONTURE TRAENIH OBJEKATA ILI DJELOVA KOMUNIKACIJA, potom ucrtavamo vodene tokove a zatim elektrine vodove (odnosno njihov raspored i pravac kretanja. U sluaju da sa zadane STAJNE TAKE NE VIDIMO sve objekte ILI IH ZBOG NEKIH DRUGIH RAZLOGA ne moem izmjeriti duinu ili azimut koristimo se sa jednom ili vie pomonih stajnih taaka koje takoer moraju biti ucrtane u kroki. Paljivo osmotriti dijelove terena izmeu ucrtanih objekata ili komunikacija. Sve to se tim osmatranjem uoi (kapije, staze, travnjaci, usjeci, nasipi, vonjaci, ograde, stabla) ucrtati u kroki (bez mjerenja, na osnovu njihovog poloaja prema ve ucrtanim objektima i komunikacijama). Na osnovu svega do sada ucrtanog, odrediti poloaj vodenih tokova obala, na dijelovima do kojih se nije moglo doi mjerenjem. Posebno poglavlje pri crtanju krokija predstavlja odreivanje i crtanje terena. Jedan od boljih naina je da za nultu izohipsu tog terena izaberemo onu koja prolazi kroz stajnu taku, te poveem sve taske koje su na visini kao i STAJNA TAKA. Zatim uoavati sve take koje su vie ili nie od ove izohipse (za odreenu ekvidistanciju) i spojiti ih na crteu u nove izohipse. Obratiti panju na izohipse (odnosno linije koje ih predstavljaju na crteu), da ne prolaze kroz kue, preko komunikacija, vodenih tokova i sl. Upisati svaku vrijednost na izohipse na njenom izlasku iz okvira terena koji crtamo (na crteu). Sve manje izohipse od nulte e imati negativne vrijednosti (-1, -2 itd.), a sve vee pozitivne (+1, +2 itd.). Dolazimo do sreivanja crtea. Prvo izbrisati sve nepotrebne linije, naznaiti bitne stvari tankim flomasterima, a zatim obojiti (ili osjeniti olovkom) sve povrine, livade, vonjake, dvorita, vodene tokove, komunikacije itd. Stajne take posebno oznaiti, a i pravac sjevera takoer. Izohipse ucrtati smeom bojom. Na crte upisati 1. objanjenje koritenih znakova (LEGENDU) 2. smjer komunikacija i vodenih tokova 3. naslov rada, naziv takmienja, datum i startni broj 4. ako je mogue napisati koordinate kontrolne stanice 5. zavriti uokvirivanje crtea

6.
I na kraju provjeriti da li su ucrtani sjever, razmjer, i vrijednost ekvidistancije. Za izradu krokija potrebna su etiri lana patrole. Jedan da mjeri azimute, drugi da ucrtava azimute na papir i dva da mjere duine mjernom trakom. Peti lan patrole iskoristi e ovo vrijeme za crtanje profila terena.

VRSTE MJERENJA
Kako nacrtati kuu (vidi sliku 1) na koju pokazuje strelica i upitnik, na osnovu onoga to je ve nacrtano (putevi, most, bandere, bunar)?

I NAIN PRESJEKOM DALJINA

1. Sa stajne take izmjeriti (pantiljkom ili koracima) udaljenost do oka kue A. 2. Sa take 2 (bandera) izmjeriti udaljenost do istog oka. 3. Povui lukove iz polaznih taaka (stajne i bandere) na papiru, sa odgovarajuim poluprenicima (izmjerene daljine umanjene u odgovarajuoj razmjeri). Presjek lukova je taka A (sl. 2) 4. Izmjeriti (metrom ili koracima) zid kue, do take B. 5. Sa bunara izmjeriti, na isti nain, udaljenost do oka kue B (zbog provjere tanosti sa bunara moem izmjeriti i oak kue A) 6. Presjek lukova iji su poluprenici izmjerene duine dat e na papiru taku B (sl. ). Povezivanjem taaka A i B dobije se zid kue. 7. Povui prave uglove na dobijeni zid kue, iz take A i B. Izmjeri duinu jednog od dva susjedna zida. Izmjerenu duinu prenijeti na odgovarajui krak pravog ugla. Dobijen je drugi zid. (sl. 3). 8. Sklopiti pravougaonik (kvadrat) i kua je gotova Prednost ovoga naina je izuzetna (gotovo maksimalna tanost, a mana sporost). Zato je ovu metodu najpraktinije koristiti pri izradi etalona.

II NAIN AZIMUTIMA I DUINAMA

1. Sa stajne take izmjeriti azimut na taku A. 2. Odrediti udaljenost (pantiljkom ilio koracima) do take A (od stajne take) 3. Na papir ucrtati izmjereni ugao (azimut) i na krak nanijeti u zadanoj razmjeri izmjerenu duinu. Tako je dobivena taka A (sl. 4). 4. Isto ponoviti za taku B. 5. Spojiti A i B, povui prave uglove, sklopiti kvadrat (vidi prvi nain, 7. I 8.) Prednost ovog naina mjerenja je brzina, a manja prilina netanost. Za male uglove deformacije duina su vee. Na slici 4 da je greka kod mjerenja azimuta bila 1, zid bi ispao za 1/3 krai ili dui.

III NAIN PRESJEKOM AZIMUTA

1. 2. 3. 4. Sa stajne take uzeti azimut na take A i B. Ucrtati izmjerene azimute na papir sa stajne take Sa bunara uzeti azimute na A i B. Ucrtati izmjerene azimute sa bunara. Presjeci azimuta A1 i A3 , i A2 i A4 daju take A i B (vidi sl. 5) 5. Dalje se kua crta kao u prethodnim sluajevima.

Prednost ovakvog naina mjerenja je da se moe koristiti za mjerenje taaka do kojih se ne moe doi koracima ili pantiljkom (jer su ograeni movarni, sa druge strane rijeke i sl.) Mana je relativna sporost i sve vea netanost za vee udaljenosti od viziranih taaka

IV NAIN PRESIJECANJEM ZAMILJENIH LINIJA

1. Ako pogledamo sliku 1 malo paljivije primjetit em da se taka A nalazi na zamiljenom produetku desne strane mosta (vidi sl. 6) 2. Takoer taka A lei na pravoj na kojoj su bandere 1 i 2. 3. Dakle presjekom ovih zamiljenih linija dobije se taka A (pa se to uradi na papiru) (vidi sl.6) 4. Bunar se nalazi na produetku zida kue iji je blii oak taka A 5. Na papiru se od bunara kroz taku A povue linija, pravac zida. Taj zid se izmjeri i dalje se radi kao u prethodnim sluajevima. Prednost ovog naina je da je najbri, da je taan (skoro kao i prvi to najvie zavisi od iskustva crtaa (i daje uvijek upuen na stvarne odnose na terenu). Mana je jedna - da se ne mogu njime koristiti poetnici, za ovaj nain potebni su vjeba i iskustvo. I naravno ovim nainom ne moe se poeti rad. Mora mu prethoditi jedan od prethodnih, najbolje prvi. Ostali naini crtanja krokija mjerenjem ustvari su konbinacija ve pomenutih.

SKICA KS
U principu, veoma su velike razlike izmeu skice i krokija ali smo ih mi u naoj izviakoj praksi toliko suzili da nam jedinu bitnu razliku predstavlja ucrtavanje i upisivanje azimuta na skicu. Skica terena u topografiji predstavlja jednostavan i pregledan crte odreene staze ili terena, izraen slobodnom rukom u priblinoj razmjeri, sa oznaavanjem sjevera i topografskim elementima uz upotrebu busole, a bez topografskig pribora. To znai objekti i povrine ne moraju biti potpuno precizno ucrtani, ali zato se na skicu moraju upisati tani azimuti i pribline udaljenosti, odnosno na odreenu stajnu taku. Skica ne prua sve detalje, te slui kao dopuna odreenog izvjetaja. Skica bi dakle trebala da predstavi vei dio terena, u preniku od 100 do 1000 m i to tako da se ucrtava samo ono to se sa jedne stajne take moe vidjeti.

OCJENJIVANJE I BODOVANJE
Po ovom objanjenju vrlo je lako nacrtati bilo koju skicu terena ali mi izviai znamo da to nije istina. Da li ste ikada na orjentacionom takmienju pokuali nacrtati skicu terena bez upotrebe topografskog pribora. Ako jeste sjetite se koliko je bodova dobila. U principu ocjenjivanje skice KS bi trebalo biti sistemom uporeivanja a ne poklapanja. Ono to ne vidimo sa izabrane stajne take pokuat emo da naslutimo ili odgonetnemo zahvaljujui okolnim objektima i naem daru zapaanja. Tek u najgorem sluaju dio terena koji ne vidimo na papiru emo ostaviti bijelim. Ovako shvaena skica zahtjeva stajnu taku koja dominira predjelom i tada ono (propozicijama predvieno) upisavanjem azimuta i daljina ima smisla. Dakle ovakva skica trai sitniju razmjeru od 1:1000 do 1:5000.

KAKO SE RADI (1. NAIN)

1. Izabrati, ako ve nije zadatkom odreena, stajnu taku.

2. Dobro osmotriti teren i odluiti se za 4 5 najvanijih objekata orjentira.Izabrani objekti treba da budu ravnomjerno rasporeeni po vidnom djelu terena (u zadanom preniku ili na zadanoj udaljenosti) 3. Izmjeriti azimute na izabrane orjentire i odrediti priblino rastojanje izmeu svakog orjentira i stajne take. 4. Ucrtati orjentire na skicu na osnovu izmjerenih azimuta i priblino odreenih odstojanja 5. Odrediti poloaj komunikacija u odnosu na izabrane orjentire 6. Odrediti poloaj vodenih tokova u odnosu na izabrane orjentire i komunikacije i to sve ucrtati vodei rauna o uzajamnim odnosima 7. Osmotriti i ucrtati raspored elektrinih vodova i pravca njihovog pruanja 8. Dobro osmotriti konfiguraciju terena. Uoiti (ako ih ima) usjeke i nasipe nastale radom ljudi ili vodene snage i ucrtati ih. 9. Uoiti sve take koje su na istoj izohipsi na kojoj je zadana stajna taka i ucrtati odgovarajue take na skicu i povezati ih u nultu izohipsu. 10. Na isti nain uoavati take koje su za zadanu ekvidistanciju nie odnosno vie od ve ucrtane izohipse, ucrtavati ih u skicu povezati u nove izohipse Na kraju na crte upistai vrijednost azimuta i daljina do odreenih orjentira, objanjenja koritenih znakova (legendu), smjer komunikacija (kuda vode) i vodenih tokova, naslov rada, naziv takmienja, datum, startni broj, napisati koordinate KS (ako je mogue), zavriti okvir, i provjeriti da li je ucrtan sjever, razmjer, vrijednost ekvidistancije i potpisati se.

KAKO SE RADI ( 2. NAIN)

Ako je kojim sluajem stajna taka odreena izmeu samih objekata (to je najei sluaj), znai da ne dominira predjelom (terena) princip rada je neto laki jer se moem prilikom mjerenja odstojanja od stajne take i orjenitra ili mjerenjem odstojanja od objekta do objekta koristiti metarskom trakom odnosno korakom (s tim da ovo prethodno moramo uvjeabati) ili drugim prirunim sredstvima. Princip izrade skice kontrolnme stanice se razlikuje od prethodno opisanog samo to je prenik ovakve skice neto manji (obino 100 m). Objekte koji se ne vide sa stajne take (ne mogue ih odrediti azimutom) izmjeriti odstojanje od stajne take. U skicu ks ucrtavamo ih tako to vrimo odmjeravanja od ve izmjerenih objekata.

PROFILTERENA
Uprkos nazivu ovo je praktino jedini grafiki rad koji nema gotovo nikakve veze sa terenom na kome se nalazi takmiarska staza. Profil terena je grafiki rad crte kojim se jednodimenzionalno predstavljen teren sa karte, prenosi u dvije dimenzije na papir. Karakteristika profila je da se radi u dvije nezavisne razmjere. U jednoj se ucrtavaju vertikalni odnosi, a u drugoj horizontalni. Sve su rjei sluajevi

da je za jedan i za drugi odnos zadana ista razmjera (tzv. prirodni profil), i tada on daje najvjerniju predstavu o obliku terena.

ELEMENTI PROFILA
1. Poetna i krajnja taka profilnice zadaje se na dva naina - koordinatama to obino zahtjeva da se njihova nadmorska visina odredi - kao kote, trigonometri i druge take sa odreenom nadmorskom visinom u zadanom kvadrantu. Prvi nain je jedan od najeih puteva do greke, bilo da se taka koordinatama neodredi pravilno ili da se pogrijei u odreivanju njene nadmorske visine. Kod drugog naina ove opasnosti nema ali valja napomenuti da se taka koja predstavlja kotu ili sredite trigonometra nikada ne moe dovoljno paljivo ubosti.

2. Profilnica
To je linija koja spaja poetnu i krajnju taku profila. Povlai se grafitnom olovkom, po mogunosti to tanje i preciznije. Ova linija je gotovo uvijek prava. Izmeu poetne i krajnje take profilnica presjeca ili dodiruje razne izohipse, objekte i povrine. Cilj je profila i zadatak njegova autora da ova sjecita i dodirne take to preciznije prenese na dvodimenzionalan crte u zadatoj razmjeri. a) izohipse (linije koje spajaju sve take iste nadmorske visine) Izohipse su najvaniji, ali ne i jedini element profila. Postoje: - osnovne (20 m ekvidistancije na kartama 1:50.000) - glavne (100 m) - i pomone (10, odnosno 5 m) izohipse Uobiajeni metod je prenoenjem na papir redno jer je tako najlake kontrolisati i visinsku i duinsku razliku izmeu dvije izohipse. Korisno je, meutim, pogotovo za malo nesigurnije crtae da se prvo nanesu presjeci sa glavnim izohipsama koji onda slue kao kontrolna uveavanja duinskog rastojanja izmeu dvije izohipse ili kao podsjetnik u sluaju da se neka od osnovnih izohipsa ispusti ili previdi. b) Objekti Profilnica esto dolazi u dodir sa putevima, prugama i vodenim tokovima. Unoenje ovih sjecita ili dodirnih taaka na profil jednako je vano kao unoenje sjecita sa izohipsama i izvodi se na isti nain ali je bolje ako ih se unese na jednu horizontalnu liniju ispod ili iznad profila. Ova sjecita je onda mogue tankim linijama povezati sa njihovim mjestima na profilu, ali njihovo crtanje na samom profilu nuno vodi nepreciznosti i kvarenju estetskog utiska. c) Povrina Najee povrine sa kojima profilnica dolazi u dodir su ume i livade, a mogua su i jezera. I one se nanose na liniju ispod ili iznad profila i to tako to se nanese poetna i kranja taka presjeka sa datom povrinom

3. Legenda

U legendu se najee unose simboli za gore navedene i druge objekte sa kojima je profilnica dola u dodir. Uobiajeno je da se smatra da su razmjer koordinate poetne i krajnje take elemti koji ne ulaze u legendu, ali se njihovo upisivanje na rad takoer mora shvatiti obaveznim. Naziv ekipe i startni broj, znak i potpis crtaa upotpunjuju rad i njihovo odsustvo znai gubitak bodova iz stavke estetika.

Postupak:
Poslije utvrivanja duine profilnice i prenoenje ove duine u datoj razmjeri na papir sa oba kraja ove linije (lijevo i desno) povui okomite linije i na njima odrediti (u zadanoj visinskoj razmjeri) poetnu i krajnju taku profila. Potom podjeliti vertikalne linije na podioke. Svaki podiok treba da predstavlja visinsku razliku izmeu dvije susjedne osnovne izohipse. Podioke oznaiti vodoravnim crticama. Svaka crtica predstavljae visinu taaka koje pripadaju jednoj izohpsi. Uz svaku crticu upisti odgovarajuu nadmorsku visinu. Potom prenosimo duine estarom transporterom, najbolje je krenuti od poetne take i prenostiti redom udaljenosti izohpisa. Pri tome se svaki put mjeri udaljenost od poetne take do odreenog sjecita, pa se time izbjegava mogunost anuliranja greke, a i olakava se rad transporterom, koji je na malim razdaljinama spor i muan. Korisno je imati na umu da se poetna(ili krajnja ako se i ona upotrebljava) taka u ovm procesu ubada m,nogo puta, pa je treba dodirivati to je mogue lake da nam se ne bi desilo da do kraja crtanja na karti imamo rupu iru od jednog milimetra, to bi vjerovatno pokvarilo preciznost naeg profila.

SPAJANJE PROFILA
Prema vaeim propozicijama take profila treba spajati pravim linijama, najsigurnije je ove linije ostavljati malo odvojene od taaka potio su take onaj kljuni elemenat koji omoguava ocjenjivanje grafika i treba izbjegavati svaku mogunost da se otea precizno odreivanje njihovog poloaja

NAPOMENE 1. Pribor
Osnovni pribor za crtanje profila su tehnika olovka 0.5, trokutovi i transporter. to kvalitetniji to bolji. Za izradu legende i poboljanje estetskog dojma nije loe upotrijebiti bojice i flomastere.

2. Crta
Sam crta profila, naravno, moe biti svako. Ali dvije su karakterne crte koje njemu ili njoj izuzetno olakavaju rad: - mo koncetracije, to ne treba posebno objanjavati - otresitost, snalaljivost ili ako ba hoete drskost.

Profil je, naime, rad koji zahtjeva preciznost i veu radnu povrinu, i to u trajanju od najmanje 1 sat, ako ne i vie. Sposobnost da se ue u dvorite ili kuu i zamoli za mjesto za nekakvim stolom ne garantuje automatski i bolji profil ali sigurno garantuje bolje uslove rad nego da ga radite pogureni sa tablom na koljenima.

ITINERER
Itinerer, koliko god od crtaa trai, toliko i nudi malo. Moe se koristiti i to je vjerovatno jedina njegova dobra osobina, pri kretanju po azimutu: u sluaju potrebe da se sa azimuta skrene, zbog prepreke (jaruga, potok, uma, movara, ikara) i da se zaobilazi, bez itinerera se teko moe, nakon obilaska, vratiti na pravi pravac.

KAKO SE RADI
1. Nacrtati, od oka, slobodnom rukom, priblino odreujui azimute i daljine, zadani itinerer da bi se vidjelo koliki e prostor zauzeti sve skupa da ne bi u pola crtanja morali brisati i ponavljati. 2. Odrediti na papiru, prema skici, poetnu taku, proizvoljno 3. Kroz tu taku povui sjever (najbolje sa rubom papira) 4. Povui prvi zadani azimut - (Sredina uglomjera na izabranoj taki, nula na sjeveru, stepeni rastu u pravcu kazaljke na satu) - Azimut je zadan u hiljaditim (a nemamo uglomjera sa takvom podjelom: na busoli odredimo zadani ugao u hiljaditim, pa na poleini busole pogledamo koliko je to stepeni. A ako nemamo busolu, a imamo digitron, onda izraunamo koliko zadani broj hiljaditih ima stepeni) 5. Zadanu duinu u milimetrima nanijeti na azimut, sa poetkom u zadanoj taki. Kraj te duine, na azimutu, Bit e prva prelomna taka itinerera! - duina moe biti zadana i u koracima: tada treba znati da su dva koraka 1,5 m 6. Dalje ponavljati gore opisane radnje dok ima azimuta i daljina - Svaki put kroz prelomnu taku povui sjever 7. Upisati eventualno, ifru izlaza iz minskog polja 8. Prepisati na itinerer vrijednosti azimuta i duina. 9. Na samoj liniji oznaiti, redom azimute i daljine 10. Upisati naslov rada, takmienja, ime ekipe, startni broj, datum 11. Oznaiti sjever, upisati razmjer 12. Potpisati se

IZVJETAJSASTAZE(DNEVNIKSTAZE)
SVRHA I NAMJENA
Svrha i namjena ovoga zadatka moe se i ovako protumaiti: Predpostavimo da je jedan dio ekipe preao odreenu dionicu puta i uredno vodio izvjetaj o tom preenom putu. Zadatak drugog dijela ekipe je da tu istu dionicu puta pree, ali bez topo karte, ba prema, ve ranije uraenom izvjetaju preenog puta. Kretanje drugog dijela ekipe, upravo e zavisiti od kvaliteta uraenog zadatka prvog dijela patrole. Dakle da pojednostavimo svrha ovoga zadatka je da se neko ko se kree poslije nas tom istom dionicom puta moe na osnovu podataka upisanih u taj izvjetaj, kretati bez potebe topo-karte.

IZRADA IZVJETAJA SA STAZE

lan ekipe koji radi ovaj zadatak cijelom stazom radi tzv. dupli posao. Podatke biljei u teku, notes ili neto tree,da bi u pauzama to prepisivao na papir ovjeren od strane komisije (olovka kojom upisujemo podatke na terenu mora biti grafitna da se u sluaju kie ne bi mogla izbrisati). U izvjetaju sa staze treba posebnu panju posvetiti objektima, poumljenosti, reljefu, vodenim tokovima, komunikacijama, naseljima, sklonitima, odmoritima, pitkoj vodi i hrani, ukazati na opasnosti tokom prelaska staze i ta je sve uraeno od zadataka na stazi. 1. Podaci o OBJEKTIMA Prilikom kretanja stazom poeljno je unositi podatke o objektima koji su od veeg znaaja npr. Bolnica, pota, kola itd. To ne znai da ne treba unositi podatke o onim manje vanim kao npr. Samoposluga, marketi ili uopte prodavnice. Uglavnom svaki objekat koji se unese u zadatak nije suvian.

2. POUMLJENOST I RELJEF, VODENI TOKOVI I POVRINE, KOMUNIKACIJE

I NASELJA

U ovu grupu podataka treba unositi one podatke koji se tiu uma i terena u kratkim crtama treba objasniti vrstu uma (crnogorica, bjelogorica), visinu i gustinu ume (prohodna, tee prohodna, neprohodna), poumljenost terena (ako ve nije poumljen treba naznaiti da bi trebalo), oblik terena (opada, raste ali sa naznakom o kom se terenu radi). Poeljno je da se koriste izrazi gore, dole, desno, lijevo nego izrazi odreenim stranama svijeta. Prilikom svakog nailaska na vodene tokove objasniti o kakvoj je vrsti vodenog toka rije (potok, rijeka, jezero, bara itd.) u kojem pravcu tee (potok, rijeka). Ako IMA NAZIV NAZNAITI GA, otprilike naznaiti irinu vodenog toka. U podatke o komunikacijama spadaju putevi, vodeni tokovi, pruge, mostovi, nadvonjaci, elektrine mree itd. Tokom kretanja naprimjer putem treba naglasiti o kakvom se putu radi npr. Makadamski put, koje je irine, u kakvom je stanju i ta povezuje (npr. Dva naselja poeljno naziv naselja). to se tie mostova, nadvonjaka, podvonjaka, teba naznaiti od koga su materijala izraeni (betonski, metalni, drveni), zatim u kakvom su stanju (upotrebljivi, neupotrebljivi, oronuli ta treba izmjeniti itd.). Otprilike navesti irinu ovih komunikacija te ako imaju ogradu naznaiti o kakvoj je ogradi rije (drvena, betonska, metalna, iana). Za elektrine i telefonske mree dovoljno je naznaiti o kojoj se mrei radi i kojem pravcu vodi. Prilikom ulaska u naselje poeljno je naznaiti sledee: naziv naselja, da li postoje objekti od veeg znaaja itd. 3. SKLONITA I ODMORITA U ovu grupu podataka treba unositi one objekte koji mogu posluiti za sklonita od nevremena i odmorita (peine, stare graevine, te proplanci i manje povrine sa pitkom vodom, potoi koji tee pored njih)

4. PITKA VODA I HRANA

Ove podatke takmiari esto ne unose u svoj zadatak iako su od vrlo vanog znaaja. to se tie pitke vode, treba unositi svaki bunar, esmu, vodenu povrinu i objasniti o kakvom je kvalitetu vode rije (pitka, nepitka). to se tie hrane u zadatak treba unositi povrine koje obiluje jestivim biljkama (vonjake, oranice, itd.), zatim objekte ili mjesta gdje se hrana i voda moe kupiti, dobiti. Ovi podaci o pitkoj vodi mogu biti od velikog znaaja.

5. OPASNOSTI NA STAZI
Potrebno je ukazati na opasnosti koje se mogu desiti prilikom prelaska staze (npr. Most je u oronulom stanju i prijeti mu obruavanje), ukazati na mogue odrone terena ili nasipa uz vodeni tok.

6. IZVRENI ZADACI NA STAZI

Unositi sve zadatke koji su uraeni na stazi. Uglavnom poeljno je unijeti sve zadatke izvrene u toku staze (npr. na III KS smo radili skicu terena R=1:1000, r=100 m, e=5m) ESTETSKI ELEMENTI Svi listovi uokvireni (odozdo 2 cm, a sa strana i odozdo 5 mm) Naziv zadatka

Naziv odreda i mjesto Naziv ekipe Startni broj Potpis svih lanova ekipe Ko je radio, potpis i datum izrade

Napomena: Svaku kontrolnu stanicu detaljno opisati, po mogunosti skicirati ili nacrtati panoramski snimak (crte) markantnog objekta (na skici obavezno oznaiti sjever i legendu). Naznaiti vrijeme dolaska i odlaska sa kontrolne stanice. Ovaj izvjetaj sa staze bit e puno pregledniji ako bude pisan pomou naslova (npr. START, OD STARTA DO PRVE KONTROLNE STANICE, PRVA KONTROLNA STANICA, OD PRVE KONTROLNE STANICE DO DRUGE KS itd.). Izvjetaj sa staze pisati itko po mogunosti TAMPANIM slovima. Skice kontrolnih stanica po mogunosti obojiti. Svako mjenjanje pravca kretanja detaljno opisati.

AKOSEIZGUBI
UVOD
U prirodi se moe dogoditi da se sve ne odvija onako kako smo planirali. Vrlo brzo i iznenada moem se nai u situaciji kada je ugroeno ne samo nae zdravlje, ve i sam ivot. U prirodi e mo doi u opasnost uglavnom onda kada se izgubimo. Uzrok je sigurno loa orijentacija. Kada se izgubimo to jo ne znai da smo u opasnosti, ali ako se brzo ne vratimo na pravi put tada situacija postaje ozbiljna (moem se povrijediti, promrznuti ili jednom rijeju ugroziti zdravlje) Na opasnosti koje nam prijete utjeu kako subjektivne tako i objektivne okolnosti. U objektivne okolnosti spadaju: oprema, hrana, voda, vremenske prilike, reljef, vegetacija, fizika kondicija, mogunost izrade zaklona i jo mnoge druge.

PSIHIKO DOIVLJAVANJE OPASNOSTI

Razliiti ljdi se razliito ponaaju kada se izgube. Najznaajniji je strah koji se javlja kao posljedica stvarne i li umiljene opasnosti. Na istu opasnost razliiti ljudi razliito reagiraju. Neki postaju apatini i dozvoljavaju nekom drugom da ih vodi, drugi su opet razdraljivi i cinini. Panika je jo gora od straha. Ljudi se ne mogu savladati i potpuno su pod dojmom stvarne ili umiljene opasnosti. Strah i panika se u grupi ire kao kuga i djeluje destruktivno. Stoga ih treba sprijeiti ili ne dozvoliti njihovo irenje na one koji jo nisu zahvaeni. U opasnosti kod ovjeka dolaze do izraaja njegove dobre ili loe osobine: drugarstvo i portvovanost na jednoj ili egoizam i neuvianost na drugoj strani. Treba znati da se u normalnim prilikama ljudi ponaaju onako kako bi eljeli da ih vidi njihova okolina. Treba biti svjestan promjena koje e se dogoditi u

izvanrednim situacijama. Ako sebi priznamo da nas je strah bit emo ga svjesni i sprijeiti emo donoenje pogrene odluke pod njegovim djelovanjem.

IZGUBILI SMO SE
I pored pridravanja pravila karte izgubili smo se. ta sada uiniti? Najprije treba razmisliti ta nas ugroava, na kakve opasnosti moemo naii te kakva pomagala imamo na raspolaganju. Najvanije je da vodstvo preuzme najodluniji i najiskusniji kako bi odmah preduzeo nune mjere protiv svake opasnosti i sprijeio paniku i strah. Nekada je korisno preutjeti opasnost i tako sprijeiti paniku. Meutim to je ma sa dvije otrice, jer ako ekipa nije svjesna onoga to joj prijeti, nee ozbiljno shvatiti potrebu da se voa bez pogovora slua. Koliko emo podataka o moguoj opasnosti rei lanovima grupe zavisi od njih samih i od vrste i veliine opasnosti. Voa nikada nesmije izgubiti vjeru i nadu i mora sauvati prisebnost kako bi mogao donositi trezvene odluke. Mora pomagati ostalima da savladaju strah.

KAKO TREBA DONOSITI ODLUKE

Kada potpuno shvatimo u kakvom se poloaju nalazimo, tada od moguih treba odabrati najbolje rjeenje. Rjeenje zavisi od objektivnih uslova. Ipak, postoji nekoliko pravila. Ukoliko imamo kartu i busolu, nebi smjelo biti tekoa. Potrait emo podruje na karti gdje predpostavljamo da bi se mogli nalaziti. Pri tome emo voditi rauna o nekoliko pojedinosti, prije svega na kojem mjestu smo se nalazili posljednji put prije nego smo se izgubili (to mjesto treba potraiti na karti), koliko vremena i priblino u kom smo pravcu ili od tog mjesta. Na ovaj nain emo priblino lako ocjeniti gdje se nalazimo. Zatim trebamo odabrati pravac kretanja koji e nas dovesti do naeg cilja. Najbolje e biti ako uspijemo pronai neku veu komunikaciju, rijeku, poznatu dolinu, naseljeno podruje. Kada odredimo cilj u globalu, nastavit emo sa preciziranjem sve dok tano ne odredimo na poloaj. Na kraju odabrat emo najsigurniji put u civilizaciju. Bez karte i busole ne bi trebali odlaziti na one terene koje ne poznajemo ba najbolje, a pogotovo ne sami.

TRAENJE PRAVOG PUTA NOU I U MAGLI

No i magla jako oteavaju orjentaciju. Pogotovo ako ne poznajemo teren. U takvim situacijama trebamo podii bivak (sa podizanjem bivaka treba poeti prije mraka).

KADA PRAVIMO BIVAK

Prije nego se odluimo podii bivak, trebamo usporediti to je manje opasno: da li nastaviti put ili zanoiti. Bivak je ipak sigurniji nego to je kretanje po noi (magli). Treba biti svjestan opasnosti koju predstavlja organizovanje bivaka bez potrebne opreme. Moe se dogoditi da se izvia zbog neodgovarajue opreme smrzne u bivaku ili ak umre od hladnoe. Ako nema odgovarajue opreme bolje nastaviti put. Treba se odmarati esto i kratko da se ne smrznemo ili prehladimo. Treba paziti da ne zaspemo dok se odmaramo.

ZAKLJUAK
Neem se izgubiti ako se dobro pripremimo za put i ako smo savladali orjentaciju. Ali ako se ponekad ne moe izbjei i ova neprijatnost treba biti pripravan i za takav sluaj. Najvanije je zadrati prisebnost i mo trezvenog rasuivanja i odluivanja.

MNOGO SREE I SPORTSKOG UIVANJA NA ORJENTACIONIM TAKMIENJIMA!

TOPOTEST
1. ta je apsolutna, a ta relativna nadmorska visina? - Apsolutna nadmorska visina jeste vertikalno rastojanje izmeu neke take na povrini zemlje i nivoa mora. Visinska razlika (relativna visina) jeste razlika apsolutnih visina dvaju taaka. 2. Orjentisati se na zemljitu znai? - Odrediti svoj poloaj, pravac kretanja, u odnosu na strane svijeta i bliske topografske elemente zemljita. 3. Kako odrediti pravac juga prema suncu i asovniku? - Ako malu kazaljku usmjerimo prema suncu, onda je jug u pravcu simetrale ugla izmeu male kazaljke i broja 12 na satu (obratiti panju na ljetno i zimsko mjerenje vremena) 4. ta je mjerilo? (razmjer) - Mjerilo je odnos izmeu umanjenih udaljenosti na karti i stvarnih udaljenosti u prirodi. 5. Na karti poznajemo dva mjerila i to? - Brojano ili numeriko mjerilo i grafiko ili linearno mjerilo. 6. ta je geografska irina, a ta geografska duina? - Geografska irina je udaljenost neke take od ekvatora, po paraleli, prema sjevernom i junom polu (ona se kree od 0 - 90 prema sjeveru ili jugu). Geografska duina je udaljenost neke take od poetnog merdijana prema istoku ili zapadu (ona se kree od 0 180 prema istoku ili zapadu). Veina drava uzela je za poetni merdijan onaj koji prolazi kroz opservatoriju u Griniu (predgrae Londona). 7. Mrea merdijana i paralela je? - Geografska koordinatna mrea. 8. Napii formulu za mjerenje mjesnog ugla na karti? - formula je x()=N(m)/D(km) x vertikalna ugaona visina izrana u hiljaditim N visinska razlika izmeu taaka, izraena u metrima D meusobna udaljenost taaka izraena u kilometrima 9. ta je kurvimetar ili krivinomjer? - Kurvimetar ili krivinomjer je sprava za neposredno mjerenje udaljenosti na karti. 10. Ekvidistancija je? - Vertikalno rastojanje izmeu dvaju susjednih osnovnih izohipsi, odnosno to je visinska razlika izmeu njih! 11. Kota je Trigonometar je?

Kote su take ije su apsolutne visine odreene i na karti ispisane. Trigonometar je taka obiljeena na zemljitu trojnim nadzemnim kamenom i osigurana sa dva podzemna centra povezane meusobno da ine mreu trouglova. 12. Azimut je? - Azimut je ugao izmeu geografskog sjevera i odabranog pravca. Ugao izmeu sjevera i suprotnog smjera je kontraazimut. 13. ta je hiljaditi? - Hiljaditi je 6400-oti dio punog kruga ili tap visine od 1m na udaljenosti od 1 km vidimo pod uglom od 1 hiljaditog. 14. ta je mjesni ugao? - Mjesni ugao je ugao izmeu horizontalene ravni naeg oka i pravca koji prolazi kroz taku koju opaamo. 15. Karta je? - Karta je umanjen, grafiki pregledno predstavljen crte dijela zemljine povrine, gledane iz zenita i prenesene na ravnu povrinu. Crtana je na osnovu matematiki zasnovane kartografske projekcije. Zemljite predstavlja prema dogovorenim pravilima i posebnim oznakama. 16. Izohipse dijelomo na? - Izohipse dijelimo na osnovne, glavne (izobare) i pomone 17. Izohipse su? - Izohipse su crte koje na karti povezuju take iste nadmorske visine. 18. Nulta nadmorska visina je? - Nulta nadmorska visina je ta visina koja se priblino poklapa sa srednjim nivoom mora. 19. Horizontalno rastojanje dvije susjedne osnovne izohipse zove se? - Interval, veliina intervala zavisi od vrijednosti usvojene ekvidistancije i nagiba strana odgovarajueg reljefnog oblika. 20. Na karti imamo, meusobno zavisne, dvije koordinatne mree. Koje? - Geografska i pravougla koordinatna mrea (koju jo zovemo kvadratna ili kilometarska mrea). 21. ta je direkcioni ugao? - Direkcioni ugao je pravougli azimut. Odnosno pravac sjevera (nule na uglomjeru) se uzima pravac paralelan sa y (dok je kod magnetnog azimuta sjever lijevi ili desni rub karte).