Professional Documents
Culture Documents
kopriva kamilica timijan vrkuta metvica bazga ricinus sikavica lavanda korijander konoplja kadulja bijela imela kantarion bosiljak rumarin trava iva matinjak boraina
Kopriva
Kopriva - udesni lijek
Ponekad, u potrazi za rjeenjem naih zdravstvenih problema, zaboravimo na to, da nam je priroda ve dala sve potrebno za zdravlje i da su nam da dohvat ruke prirodni i besplatni lijekovi. Tako sam i ja bila iznenaena, kada sam naila na ovaj lanak, koji govori o obinoj koprivi. Iako smo svi poneto uli o ljekovitosti koprive, ne znam koliko nas je svjesno toga, koliko je ona zapravo ljekovita. lanak je preveden sa engleskog, ime doktora na alost je nepoznato. Kopriva je jedna od najkorisnijih ljekovitih biljaka. Kad bi ljudi shvatili, koliko je ova biljka ljekovita, sadili bi samo koprive. Svi dijelovi koprive - stabljika, lie, korijen i cvijet - imaju ljekovita svojstva. U drevna vremena kopriva je bila vrlo cijenjena. Na slici Albrechta Duerer (1471 - 1528) moemo vidjeti anela sa koprivom u rukama. vedski znanstvenik Abbe Kuenzle tvrdi, da bi kopriva odavno nestala sa lica zemlje, ako ne bi imala alce. ivotinje i insekti bi ju odavno pojeli. Jednom sam dao savjet majci sedmero djece, koja je od svog zadnjeg poroda patila od glavobolje i ekcema, da pije aj od koprive. U kratkom vremenu rijeila se ekcema i glavobolje. Poto ekcem ima unutarnji razlog, treba ga lijeiti uzimajui trave koje iste krv. Kopriva je najbolja biljka za ienje i poboljanje krvi. Pozitivno djeluje na guterau i pomae sniavanju eera u krvi. Kopriva lijei upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva. Zbog toga koprivu preporuuju kao dio proljetnog ienja organizma. U biljnoj medicini aj od koprive se koristi za bolesti jetre i ui, za poremeaje sna, kod tumora slezene, za greve u stomaku, ireve, bolesti plua itd. aj se pije 4 tjedna. Nemojte aj zakuhati, jer e to unititi dragocjene sastojke. Moete piti 1 au aja od koprive svaki dan tokom cijele godine, radi prevencije. aj od koprive takoer je blagotvoran kod virusnih i bakterijskih infekcija. Ako imate manjak eljeza u organizmu i osjeate se umorno i beskorisno, kopriva je to to Vam treba! Kopriva sadri puno eljeza, i uspjeno se koristi kod anemije. Nakon odreenog vremena, opet ete se osjeati puni energije i zdravlja. Jednom mi je dola mlada ena, koja je izgledala anemino. Osim nedostatka eljeza, imala je probleme sa elucem, unim mjehurom i patila je od glavobolje. Preporuio sam joj aj od koprive. Nakon nekog vrjemena opet sam ju sreo, a ona mi je sa oduevljenjem rekla, kako joj je brzo pomogao aj od koprive. Cijela se njezina obitelj okrenula prirodnom nainu lijeenja. aj od koprive je diuretik i zbog toga se moe koristiti kod vodene bolesti. Izgrauje krv i zbog toga je dobrotvoran kod mnogih bolesti krvi.
U kombinaciji sa drugim ljekovitim biljem, kopriva se moe uspjeno koristiti za lijeenje leukemije. Ljudi, koji pate od alergije, ukljuujui peludnu groznicu, takoer bi trebali piti aj od koprive.
Kamilica
Najljekovitije biljke svijeta: kamilica
Kada pomislite na ljekovite biljke sigurno vam prvo na pamet padne kamilica. Kamilica u naim krajevima je iroko rasprostranjena biljka, a njen aj je svakako jedan od omiljenijih napitaka. Postoji vie vrsta kamilice, a najljekovitije su rimska i njemaka kamilica. U Hrvatskoj se najee upotrebljava njemaka kamilica, koja korijene vue iz Europe i sjeverozapadne Azije. Kamilica je zbog svoje ljekovitosti tovana u drevnom Egiptu iznad svih ostalih biljaka. Egipatske plemkinje su njene latice koristile u razliitim preparatima za ljepotu. Grki lijenici prepisivali su je kod vruice i enskih bolesti. Kamilica je jedna od Devet svetih biljka u drevnom anglo - saksonskom manuskriptu Lacnunga
Inhaliranje para kamilice ubrzava izljeenje hunjavice i zaepljenosti nosa. Antioksidansi iz kamilice tite kou od UV zraenja. Ona sadri levomenol koji moe poboljati strukturu koe i smanjiti bore od zagaenja, stresa i sunca. Takoer pomae kod akni, razliitih iritacija, osipa i drugih konih problema, osobito gnojnih rana. Kupke s kamilicom jaaju kosu, sprjeavaju njezino ispadanje, daju joj svjetliju boju i lijep zlatni sjaj. Za kamilicu kau da e oivjeti svaki vrt, pa ak i bolesno bilje. Zato nemojte upati kamilicu u svojem vrtu, nego je radije posadite. Kamilica voli laganu zemlju. Posadite ju u jesen ili proljee, a cvjetove berite u lipnju, ujutro nakon rose - inae e brzo pocrnjeti. Suite kamilicu u hladu. Od kamilice moete raditi losione, obloge, zavoje, ulje, aj i kupke.
aj od kamilice
U alicu stavite 1 - 2 pune june lice cvijeta kamilice i prelijte ih s 2,5 dl kljuale vode, brzo promijeajte, poklopite i ostavite da stoji najmanje pola sata. Nakon toga procijedite i popijte. Kamilica se nikad ne smije kuhati ve samo popariti ( preliti vrelom vodom i pustiti da odstoji). Rijetka je, ali mogua alergija na kamilicu, pogotovo ako je osoba ve alergina na neku od biljaka iz porodice glavoika. Poznati travar Maurice Messgu savjetuje izbjegavati kamilicu ako se uzimaju druga sredstva na bazi oraha i kininovca. Takoer nemojte uzimati kamilicu ako koristite homeopatske lijekove, jer kamilica blokira njihovu apsorpciju. Inae se moe piti svakodnevno, jer nema nuspojava. aj od kamilice se preporuuje osobama koje pate od eluanih smetnji, greva, bolesti mjehura, menstrualnih bolova, proljeva, bolova u crijevima.
Oblozi od kamilice
Preko jedne pune lice kamilice prelijte 1/4 litre kipue vode, ostavite kratko da odstoji, procijedite i od toga napravite tople obloge. Oblozi od kamilice koriste se za sniavanje temperature, kod podonjaka i infekcija oka te za bre zarastanje rana.
Kupka od kamilice
100 grama kamilice prelijte litrom kljuale vode. Procijedite i razrijedite s 30 litara tople vode. Ova kupka je odlina za zatvor, upalu mjehura, eluane probleme i hemeroide.
Ulje od kamilice
Posudu od 1L npunite cvjetovima kmilice i prelijte s 1L kvalitetnog baznog ulja (naprimjer maslinovog). Ostavite da stoji dva tjedna, a zatim procijedite u staklenu bocu, zatvorite i pohranite na tamno mjesto. Ulje se moe koristiti due vremen - nem ogrnienj u duini terpije. Ulje od kmilice odlino djeluje kod reume, bolov u zglobovim i temperature. Zbog umirujueg djelovanja preporuuje se i kod bronhitis i stme. Ovim uljem mogu se tretirti promjene n koi poput upl i lergij. Pomae i kod bubuljic i akni. Kamilicu s pravom nazivaju kraljicom ljekovitih biljaka. Iskoristite njezino ljekovito djelovanje i pruite si prirodnu njegu!
Timijan
Timijan - nezamjenjiva biljka u svakoj kunoj ljekarni
Timijan je biljka koju bi svi trebali imati u kunoj ljekarni i kuhinji. Njegove ljekovitost i hranjivost poznate su od davnina. Timijan je mala biljka intenzivnog okusa i mirisa. Voli junije krajeve i treba joj mnogo sunca da bi procvjetala. Smatra se da je ova biljka podrijetlom s Mediterana, a danas je rasprostranjena po cijelom svijetu. Rod timijan obuhvaa mnoge vrste, od kojih se obini timijan najee koristi u lijeenju. Latinski mu je naziv Thymus vulgaris, a poznat je i pod nazivima prava majina duica, vrtna majina duica, babja duica i vrisak.
Vanjska primjena
Kao vanjsko sredstvo moete ga koristiti za dezinfekciju rana, kod ireva i opekotina, za lijeenje uganua, modrica, reume te zubobolje. Znanstvenici tvrde da je tinktura timijana vrlo djelotvorna za lijeenje akni. Pokazala se uinkovitom i u unitavanju bakterija, a pritom ne izaziva neugodno peckanje i arenje. Moe se primjenjivati u obliku zavoja, obloga i losiona. Na manje rane stavite mjeavinu meda i timijana da bi sprijeili infekciju. Kupelji s timijanom preporuuju se za rahitinu djecu, kod slabih ivaca, reume, oteklina i iaenja.
Primjena u kuhinji
Timijan se idealno slae s enjakom, rajicom, maslinama i vinom i tako ini idealnu podlogu za mediteransku kuhinju. Koristi se i u pripremi juha, salata, jela od povra, marinada i umaka. Ne smeta mu dugo kuhanje. Meutim, nemojte pretjerati - timijan ima jak miris i gorko-ljutkasti okus.
Sadnja i uzgoj
Za uzgoj timijana kod kue izaberite lagano, vapnenasto i kamenito tlo, jer ne podnosi vlagu.
Posadite ga na sunanom i zatienom od vjetra mjestu. Berite ga ljeti i ostavite nekoliko stabljika za sjeme.
Vrkuta
Vrkuta - najbolji prijatelj ene
Ovu biljku krase razna imena - virak, gospin plat, zeja apa, lavlja noga i rosnica, ali najpoznatija je po imenu vrkuta, lat. Alchemilla vulgaris. Ime Alchemilla dolazi od arapske rijei "alkemelych" (hrv. alkemiar), a dobila ga je od starih pisaca zbog svojih velikih iscjeljujuih moi. Davni narodi vjerovali su da je ova biljka najljekovitija ako se ubere nou kad je Mjesec u posljednjoj etvrti.
Ljekovitost vrkute
Vrkuta sadri flavonoide, organske kiseline, tanine, fitosterine, salicilnu kiselinu, eterino ulje i istinsko obilje vitamina C. Zahvaljujui mnotvu tanina ima gorak okus, ali i mono antiupalno i antibakterijsko djelovanje. Najveu slavu vrkuta je stekla kao sredstvo protiv enskih bolesti, jer ona je jedna od najuinkovitijih biljaka za ovu vrstu tegoba. ak je i poznati vicarski travar Johann Knzle tvrdio da se 30 posto ginekolokih operacija moe izbjei koritenjem aja od vrkute.
Kupka, vaginalno ispiranje i tamponi s vrkutom djelotvorni su kod gljivica, bakterijskog vaginitisa i drugih infekcija. Tampone natopite tinkturom vrkute i koristite poput vaginaleta.
Pripravci od vrkute
aj Jednu ajnu liicu vrkute prelijte alicom vrele vode i ostavite da odstoji pet do deset minuta. Pijte uvijek u gutljajima po dvije alice na dan. Uvarak U litri vode skuhajte 30 do 50 grama osuene biljke bez korijena. Koristite uvarak za vaginalno ispiranje ili kao klistir kod crijevnih problema. ajna mjeavina U jednakim dijelovima pomijeajte vrkutu i stolisnik. Tri velike lice mjeavine preliti s jednom litrom vrele vode i nakon 20 minuta procijedite. aj pijte topao. Kupka 200 grama suhe ili svjee vrkute prokuhajte u tri litre vode i izlijte u kadu s pripremljenom vodom. U vodi se zadrite 10 do 20 minuta i poite na poinak. Napomena Osobe koje imaju probleme sa elucem, jetrom ili ui trebaju uzimati vrkutu u manjim koliinama
Berba vrkute
Vrkuta je rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj, a najbolje uspijeva na veim nadmorskim visinama.
Biljka je visoka od 10 do 40 centimetara i cvate od svibnja do kolovoza. Cvjetii su joj skromni, utozeleni ili zeleni. Berite vrkutu u doba cvjetanja, dok je najljekovitija, i suite je u hladu.
Metvica
Najljekovitije biljke svijeta - metvica
Prema grkom mitu, Menta je bila nimfa koju je bezuspjeno progonio pohotni bog podzemlja Had. Zaslijepio ju je svojim bljetavim kolima, ali ju je od napastovanja spasila kraljica Perzefona pretvorivi je u metvicu. Metvica je u narodu znana jo i kao nana, paprena metvica, menta, pepermint. Postoji preko 250 vrsta metvica. Najpoznatije su klasasta i paprena metvica. Smatra se da je metvica porijeklom s Dalekog istoka, a koristi se barem 10.000 godina. Popularna je u mnogim dijelovima svijeta, a osobito u arapskom, gdje slui kao glavni zain i redovito se pije kao aj. I drugdje u svijetu ovaj se aj stoljeima pije zbog ugodnog okusa i mirisa te brojnih ljekovitih svojstava.
Ljekovitost metvice
Metvica spada meu ajeve koje bi uvijek trebalo imati kod kue, jer dobro doe kod razliitih tegoba. Sadri visoku koliinu mentola, koji je po mirisu ini prepoznatljivom meu tisuama biljaka. Mentol aktivira receptore osjetljive na hladnou u koi i sluznici tkiva, zbog ega se javlja osjeaj hlaenja, po kojemu je ova biljka prepoznatljiva. Mentol je est sastojak zubnih pasti i vodica. On pomae u spreavanju bolesti desni i loeg daha, a pijenje aja od metvice openito pomae u odravanju oralnog zdravlja. Metvica je odavno poznata po tome da smiruje probavni trakt, smanjuje bolove u elucu i crijevima, ublaava raznovrsne greve i munine, osobito one uzrokovane putovanjem. Pospjeuje mravljenje, jer ima diuretiko djelovanje, potie metabolizam i smanjuje apetit. Osim toga, aj i drugi metviini pripravci pokazali su se vrlo djelotvornima kod sindroma iritabilnog crijeva. Jedno od primarnih svojstava metvice je ublaavanje stresa. Sadri vee koliine triptofana, od kojeg nastaje serotonin koji podie raspoloenje. Smanjuje glavobolje i eluane tegobe prouzrokovane stresom. aj prije spavanja umiruje organizam i pomae da lake zaspite. Metvica sadri vitamine A, C i druge aktivne tvari poput rumarinske kiseline koje pomau u jaanju otpornosti organizma na upale i infekcije. Ova biljka smanjuje simptome prehlade i suhog kalja, neutralizira slobodne radikale i spreava proizvodnju tvari koje potiu upale. Smatra se da metvica, zahvaljujui rumarinskoj kiselini, ublauje alergiju i astmu. Oblozi od metvice pomau kod alergijskih osipa, dok inhaliranje aja smanjuje zaepljenost dinih puteva. Neka istraivanja pokazuju da bi metvica mogla imati i antikancerogena svojstva, jer sadri perililni alkohol, koji se u testiranjima pokazao zaslunim za spreavanje raka debelog crijeva, koe i plua.
No, za punu potvrdu ovog uinka potrebna su dodatna istraivanja. Dokazano je da redovito ispijanje aja od metvice spreava neeljenu dlakavost na nogama, prsima, licu, leima i drugim dijelovima tijela uzrokovano povienim luenjem mukih spolnih hormona. Ova mirisna biljka... suzbija upale i infekcije pomae kod astme i alergije jaa imunitet pomae kod probavnih tegoba spreava bolesti desni i lo zadah potpomae mravljenju ublaava stres i nesanicu
Ulje metvice
Eterino ulje metvice sadri vitamine A i C, omega-3 kiseline te minerale eljezo, mangan, magnezij, kalcij, kalij i bakar. Pogodno je za lijeenje brojnih zdravstvenih problema i djeluje slino kao i aj od metvice. Odobreno je u slubenoj medicini za lijeenje migrena, reumatskih tegoba, pruritusa (svrbea) koe, alergijske upale koe, nadutosti, iritabilnog debelog crijeva, prehlade i kalja. U aromaterapiji, ovo se ulje preporuuje oralno uzimati kod tegoba sa ui i jetrom te aknama. Povoljno djeluje i kod upaljenih miia. U neko bazno ulje dodajte par kapi eterinog ulja metvice i koristite ga u masai.
Metvica u prehrani
Metvica ima iroku upotrebu u prehrani. Odlino pristaje kao zain u juhama, salatama, jelima od povra, slasticama i osvjeavajuim piima. Izvrsno se slae s povrem poput rajica, krastavaca, graka i voem poput ananasa, limuna, narane i dinje. Moete ju dodati i u jogurt ili okoladu! aj od metvice je popularan u Africi i na Bliskom istoku, gdje se posluuje u posebnim srebrnim alicama. Kad pripremate aj od metvice pamtite da istoa i kvaliteta vode utjeu na okus. ajnu licu metvice prelijte s 0,2 l vrele vode. Poklopite i pustite da odstoji 5 do 10 minuta. Procijedite i pijte svjee pripremljeni aj.
Uzgoj i uvanje
Metvicu moete uzgajati u vrtu, ali znajte da ona voli duboko, humusno i vlano tlo. Posadite par sadnica i dobro ih zalijte, a ona e se uskoro brzo proiriti. Metvica berite pred samu cvatnju, to se dogaa u razliita doba godine. Suite je u hladu. Suenu metvicu uvajte u dobro zatvorenim staklenim posudama na tamnom mjestu od 9 do 12 mjeseci. Metvicu ne bi smjele konzumirati trudnice, dojilje, mala djeca, dojenad, ljudi alergini na mentol i oni koji imaju problema sa eluanom kiselinom. Prevelike koliine aja od metvice mogu dovesti do proljeva, greva, miinih bolova, osipa, pospanosti. Pazite da eterino ulje metvice ne doe u kontakt s oima.
Bazga
Najljekovitije biljke svijeta: bazga
Bazga spada meu najstarije i najljekovitije biljke Europe. Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznaajnije su crna i crvena bazga. Kod nas se najee koristi crna bazga - Sambucus nigra. Bazga je tisuljeima u slubi ovjeanstva. Hipokrat je znao govoriti da mu bazga moe zamijeniti sve lijekove. Kod starih naroda bazga je bila simbol roenja i smrti, sluila je za zatitu od zlih sila. Stari Europljani i Indijanci koristili su bazgu u lijeenju upala, probavnih tegoba, utice, enskih bolesti i gripe.
Primjena i berba
Svi dijelovi bazge su ljekoviti, no najee se koriste cvjetovi i bobice. Mladi izboji i listovi beru se u travnju i svibnju. Djeluju kao diuretik, koriste se za ienje krvi i lijeenje dijabetesa. Cvjetovi se beru krajem svibnja, samo po sunanom i suhom vremenu te se malo posue na suncu. Najee se koriste za poticanje znojenja i lijeenje bolesti dinog sustava. Kora s grana i stabla bazge se bere od veljae do oujka i od listopada do studenoga. Djeluje kao laksativ, protiv vodene bolesti i kao pomo kod mravljenja. U rujnu se sabiru dozrele bobice bazge. Korisne su kod avitaminoze, neuralgija, zatvora, slabosti, stresa, probavnih tegoba... Od cvjetova bazge najee se priprema sirup, aj, iscrpina, pa i liker. Od zrelih bobica se priprema dem, voni prah, sirup, liker i vino. Od izboja i mladih listova moe se pripremati mast ili prah, a od kore aj. Zapravo, to god odluite pripremiti neete pogrijeiti jer je sve blagotvorno i ljekovito. Uvarak od bazge 1 1 licu listova bazge, suhih ili svjeih, kuhajte 10-15 minuta u alici vode. Ovom uvarku dodajte malo meda i pijte po nekoliko lica tijekom dana. Ovaj uvarak pojaava znojenje pa time lijei reumu, gripu i vruicu. Uvarak od bazge 2 1 licu sitno nasjeckanog korijena bazge kuhajte u alici vode najmanje 20 minuta. Ovu koliinu popijte tijekom dana kao lijek za brzo mravljenje. aj od bazge 1 2 ajne liice suhih bazgovih cvjetova prelijte s 1/4 litre kipue vode i nakon 10 minuta procijedite. Taj aj moete koristiti za dobro znojenje kod gripe i prehlade, ali i preventivno. Takoer se preporuuje kao sredstvo za ienje krvi. aj od bazge 2 Jednu licu suhih bazgovih bobica stavite u alicu hladne vode, nakon 12 sati podgrijte i popijte prije doruka, kao izvanredni lijek protiv slabe stolice. aj od bazge 3 Izmeu debele bazgove kore i sredinjeg dijela stabla nalazi se svijetlozeleni ovoj - od njega se priprema aj koji uspjeno isti eludac. 2 ajne liice te svijetlozelene mase prelijte se s 1/4 litre kipue vode, nakon 10 minuta procijedite i pijte gutljaj po gutljaj. Mjere opreza Zeleni dijelovi bazge sadre toksine koji mogu uzrokovati muninu, povraanje, proljev, guenje, teko disanje i bol u trbuhu. Sirova bazga se prije upotrebe mora dobro popariti kipuom vodom ili prokuhati. Kada se bazga pravilno koristi nema nuspojava.
Ricinusovo ulje
Ricinusovo ulje - otrov ili lijek?
"Nije li to ulje otrovno? - sigurno se pitate kada ujete za ulje ricinusa. Istina je da je ricin jedan od najjaih otrova na svijetu. Dobiva se od biljke ricinus (lat. Ricinus communis), a ona je prema Guinnessovoj knjizi rekorda proglaena najotrovnijom biljkom na svijetu. No ricinusovo ulje nije nimalo otrovno, nego zapravo jako ljekovito. Ricinusovo ulje zbog svoje ljekovitosti u narodu nosi naziv Kristov dlan. Kroz povijest, ricinusovo ulje se koristilo u vrlo razliite svrhe. U drevnoj Grkoj ricinusovo ulje se koristilo u rasvjeti, kao mast za tijelo i za poboljanje rasta kose. Kleopatra ga je navodno koristila za izbjeljivanje bjeloonica. U drevnim egipatskim spisima spominje se kao laksativno sredstvo. U ayurvedi se ricinusovo ulje koristilo kao sredstvo protiv parazita.
Postupak ponavljate toliko esto koliko elite - kod ozbiljnijih tegoba preporuuje se staviti oblog 4 puta tjedno tokom mjesec dana. Kod mioma, cista na jajnicima, benignih tumora, razliitih upalnih stanja, menstrualnih bolova, zatvora i proljeva preporuuje se stavljati obloge na donji dio trbuha. Oblozi se mogu stavljati i na podruje jetre u svrhu ienja jetre. Masaa ricinusovim uljem pomae kod nateenih dojki, raka dojke, artritisa, reumatizma, bronhitisa i prehlade. Ako imate problema s bradavicama, svake veeri ih masirajte 10-15 minuta ricinusovim uljem dok ne otpadnu. Ricinusovo ulje pokazalo se korisnim u vanjskoj primjeni kod Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i cerebralne paralize. Moe ublaiti tegobe uzrokovane lupusom i sklerodermijom. Korisno je i kod epilepsije, hiperaktivnosti, bolesti jetre i unog mjehura te kod kroninog zadravanja tekuine. Ricinusovo ulje se ne preporuuje trudnicama, osobama s osjetljivim elucem i bolestima bubrega. Nemojte ga uzimati u prevelikim koliinama, jer moe dovesti do proljeva i povraanja.
Ako ste preko uskrsnih praznika pretjerano uivali u alkoholu ili masnoj hrani, posebno bi Vam godila detoksikacija jetre. Jedna od najboljih biljaka za zatitu i detoksikaciju jetru je sikavica, Silybum marianum. Sikavica se esto poistovjeuje s ikom. To su vrlo sline, ali nisu iste biljke. Sikavica naraste i do dva metra u visinu te je jako bodljikava, ali je vrijedna truda ubiranja zbog njezine iznimne ljekovitosti. Ova biljka je u upotrebi ve preko 2000 godina, i uglavnom se koristila za ienje i regeneraciju jetre. Najstariji zapis o ovoj biljci dolazi od Dioskorida koji ju spominje kao sredstvo za lijeenje zmijskog ugriza. Njena je upotreba kao zatitnika jetre bila popularna kod starih Grka. Indijanci su je koristili za lijeenje ireva i konih bolesti. Homeopatski lijenici koristili su sjemenke sikavice za lijeenje utice, kamenca, peritonitisa, krvarenja, bronhitisa i proirenih vena. Engleski herbalist John Gerard je smatrao sikavicu najboljim biljnim lijekom protiv svih melankolinih bolesti. Britanski herbalist Nicholas Cluppeper je pak izjavio kako je efikasna za lijeenje bolesti jetre i slezene, te je zato dobra protiv ui.
Veina smetnji uzrokovanih slabou krvoilnog sustava i srca nestaje pred djelovanjem ove biljke - migrene, vrtoglavice, niski tlak, umor... Sikavica efikasno lijei sve vrste alergija, hunjavice uzrokovane peludom, napade urtikarije i astme te bolesti putovanja. Ova biljka se takoer koristi u lijeenju bolesti nadbubrene lijezde, kod upale slijepog crijeva i psorijaze. Sikavica djeluje poput estrogena te moe stimulirati proizvodnju mlijeka kod dojilja i poticati redovit ciklus. U nekim studijama se pokazalo da sikavica moe normalizirati razinu kolesterola. 1986. godine odobrena je za lijeenje alkoholnog i virusnog hepatitisa, masne jetre, ciroze i trovanja jetre. Silimarin sve vie dobiva na vanosti jer je jedino sredstvo za obnavljanje i zatitu jetre kod hepatitisa i ciroze jetre.
Lavanda
Boanstvena lavanda
Boanstvena? O da, jest. Za poetak, osvrnimo se na njezinu boju. Ljubiasta je, to je boja krunske akre, mjesta gdje se sastajemo s najviim oblikom duhovnosti, gdje se vrhovna kozmika mudrost sjedinjuje s naom duhovnom i tjelesnom prirodom. Pritom imajmo u vidu da je ljubiasta boja u osnovi mjeavina crvene i plave, odnosno, boje nagona i boje umnih sposobnosti. Je li to, uistinu, sluajno? Ne, nije, jer priroda nita ne ini sluajno, a radi li se o lavandi, stjee se dojam da je stvorena upravo s ciljem iscjeljivanja duha i tijela. I vie od toga, kako bismo uz njezinu pomo postigli duhovni i tjelesni sklad kojemu svi teimo. Odnosno, cjelovitost, a za takvo to nuno je i tijelo i duh oistiti od brojnih otrova koje svakodnevno svjesno ili nesvjesno upijamo. I tu dolazimo do istoe. Ime lavanda potjee od latinske rijei lavare, to znai pranje ili kupanje, ukratko, proienje.
Eterino ulje lavande jedno od rijetkih koje se moe nerazrijeeno nanositi na kou. Budui da potie njezinu regeneraciju, odlino je sredstvo pri iscjeljivanju rana i oiljaka, te akni, ekcema i opekotina. Lavanda je korisno pomono sredstvo u lijeenju svih bakterijskih i gljivinih infekcija koe. Eterinim uljem lavande moemo se posluiti i za inhaliranje, tako to emo nekoliko kapljica nakapati u posudu vrue vode. Time emo proistiti dine putove i osvjeiti cijeli organizam.
Svestranost lavande
Jastui punjen lavandom osigurat e lak i miran san. A sudei po drvenom obiaju koji nalae da se netom vjenanim parovima uz uzglavlje brane postelje stavi buketi cvjetova lavande, i uzbudljive trenutke u dvoje. Osvrnemo li se i na legendu prema kojoj je upravo lavandina vodica pomogla Kleopatri pri zavoenju Cezara i Marka Antonija, mogli bismo zakljuiti da ta udesna biljka posjeduje i afrodizijaka svojstva. Pa ak i u hrani, jer osim zavodljivog mirisa, ima i delikatan okus, uslijed ega se od davnine rabi kao zain u slatkim i slanim jelima. Od nje je takoer mogue pripraviti ukusan aj koji e pomoi za smirenje i pri reguliranju eluanih tegoba. A od nje moete nainiti i ukusan sirup, te ga, razrijeen vodom, koristiti kao osvjeavajui napitak ili kao dodatak razliitim koktelima, vonim salatama, sladoledima i kolaima. Sumnjate li jo uvijek u svestranost ove biljke? Nemojte, jer ima toga jo. Primjerice, ak i u sferama koje se tiu nadnaravnih utjecaja. U skladu s tim, od pamtivijeka se vjeruje da e struak lavande objeen iznad ulaznih vrata, zatiti ukuane od zlih sila i uroka. Takoer, tradicionalno se smatra da sadnja, uzgoj i uporaba lavande donosi sreu. Uz sve navedeno, njezin miris rijeit e nas nepoeljnog drutva kukaca poput komaraca i moljaca. Uistinu, to bi ovjek vie mogao poeljeti?
Korijander
9 razloga zbog kojih bi svakodnevno trebali jesti korijander
Korijander (coriandrum sativum) je biljka koja potjee iz June Europe i sa Srednjeg Istoka. Visoka je izmeu 30 i 90 cm, a njezino lie i plodovi imaju specifian miris pa se koriste kao zain i dodatak mnogim jelima. Naziv potjee od grke rijei koriannon, to znai stjenica, a vezano je upravo za specifian miris listova. Osim to se primjenjuje kao zain, korijander ima mnogo pozitivnih uinaka na zdravlje. Korijander je bogat eterinim uljima, proteinima, vitaminom C i organskim kiselina, a njegovo ulje sadri oko 70 posto linalola, kao i pineol, borneol, limonen i geraniol.
5. Normalizira probavu
Zahvaljujui posebnim eterinim uljima koji sadri, korijander pomae u pravilnom izluivanju enzima i probavnih sokova te stimulira rad probave. Neki elementi eterinih ulja korijandera pospjeuju pravilan rad jetre i crijeva, kao i lijeenje proljeva. Djelotvoran je kod dijareje uzrokovane bakterijama i gljivicama, budui da neki sastojci korijandera imaju antibakterijska svojstva. Svjei listovi korijandera stimuliraju apetit.
1 eanj enjaka 1/2 ae badema ili indijskih oraia 1 aa lia svjeeg korijandera 2 lice soka limuna 6 lica maslinovog ulja morska sol
Priprema
Korijander i ulje dobro sameljite u blenderu. Dodajte ostale sastojke i meljite, dok ne dobijete glatku smjesu. Ako je potrebno, dodajte malo vode. Konzumirajte svakodnevno, namazano na komad integralnog kruha.
Gdje kupiti
Sjeme korijandera ili korijander u prahu moete kupiti skoro u svakom supermarketu na odjelu zaina. Organski uzgojeni korijander moete nabaviti u trgovinama zdrave hrane.
Ako elite uivati u blagodatima lista korijandera, morat ete ga uzgojiti u vrtu. Sjeme za sadnju moete nabaviti u poljoprivrednim apotekama. Sjetva na otvorenom poinje u travnju. Sjeme se sadi 1 cm duboko, razmak izmeu redova iznosi oko 30 cm. elite li kontinuirano imati zalihu svjeeg lia korijandera, dosijavajte ga svaka tri tjedna. Za uzgoj sjemena biljke treba prorijediti na razmak od 15 cm unutar reda. U poetku odravajte ravnomjernu vlanost tla. Poslije je dovoljno povremeno okopati tlo oko biljaka. Nadam se da ete od sada redovito uivati u dobrobitima korijandera - biljke koja ima vrhunska ljekovita svojstva.
Zamislite biljku koja moe zadovoljiti sve ljudske potrebe. Biljku koja se moe koristiti kao hrana, lijek, energent, odjea, graevinski materijal, ak i stona hrana. Sve je to mogue zahvaljujui svima nama poznatoj "tabu" biljci - konoplji, znanoj i kao kanabis, marihuana i trava. Industrijska konoplja sadri nizak udio psihoaktivne tvari THC-a i nema omamljujue djelovanje. Njeno vlakno, sjeme i ulje su od velike koristi i ljekovitosti. Indijska konoplja je ona koja se koristi kao droga i ima jak psihoaktivni uinak. No njezina navodna tetnost predmet je mnogih rasprava.
Povijest konoplje
Konoplja se smatra prvom biljkom koju je ovjek ikad zasadio. Konoplja (Cannabis sativa L.) je koritena u Kini prije najmanje 10 000 godina. Konopljina ljekovitost poznata je tisuljeima. U drevnom kineskom medicinskom zapisu navedena je kao biljka koja ima vrhunsko ljekovito djelovanje. No bilo je poznato i djelovanje kolaia s konopljom koji izazivaju "oputenost i veselje" (grki lijenik Galen, 200. godina). Plinije Stariji kao i jo neki autori spominju koritenje konoplje za suzbijanje bolova. Konoplja je bila toliko znaajna da je bila uzrok borbe Rima i Kartage koji su se borili za prevlast nad tritem konoplje. U povijesti se od nje izraivao papir, kvalitetna posteljina, odjea, uad, ak i oruje. Od iznimne vanosti je bila za brodski promet zbog izrade jedara. Konoplja je sve do prolog stoljea bila vrlo uspjena kultura, dok moan ameriki politiki lobi 1930-ih godina nije odluio tome stati na kraj i izboriti se za njezinu zabranu. I tako je pomou znanstvenih i medijskih lai zabranjena. Tada je proglaena cigaretom ludosti, uzrokom nemoralnog ponaanja, halucinacija i raznih nesrea.
Konopljino ulje je oraastog okusa i zelene boje. Nije ga preporuljivo koristiti za prenje jer se unitavaju vrijedni sastojci. Konzumiranje konopljinog ulja pomae u sprjeavanju visokog kolesterola i tlaka, poveava izdrljivost, vitalizira, ubrzava zacjeljivanje ozljeda, smanjuje upale, zadravanje vode u organizmu, poboljava imunoloke funkcije, smanjuje bol i oticanje kod artritisa, ublaava PMS, lijei bakterijske infekcije i jaa funkcije mozga. Zbog njegovih nutritivnih svojstava, konopljino ulje je savreno za njegu kose i koe.
Kadulja
Najljekovitije biljke svijeta: kadulja
Kadulja se ubraja meu najljekovitije biljke naeg planeta. Njezino latinsko ime - Salvia officinalis - potjee od rijei salvare to znai spasiti ili lijeiti. U grobnicama faraona ova biljka je bila glavni sastojak smjese za balzamiranje. Grki lijenik Dioskorid koristio ju je za lijeenje mnogih bolesti poput krvarenja, groznice, mokranih kamenaca i neredovitih menstruacija. U vremena Karla Velikog kadulju su sadili u svakom vrtu i smatrali najljekovitijom biljkom. Koristili su ju za lijeenje skoro svake bolesti pa je zbog toga dobila status svete biljke.
Ova biljka takoer ima svoje mjesto i u kozmetici, pa tako predstavlja odlino sredstvo za potamnjivanje kose i prikrivanje sijede kose.
Koristi se i u kuhinji kao zain kod pripreme umaka, juha i jela od povra.
aj od kadulje se priprema tako da se 1-2 liice kadulje prelije s 2 dcl vrue vode i pusti da odstoji 10 minuta. aj je poprilino jakog okusa i moe biti neugodan za piti. Ulje od kadulje moete pripremiti tako da namoite punu aku suhih cvjetova kadulje u litru kvalitetnog maslinovog ulja i ostavite na suncu mjesec dana. Procijedite i koristite za masau kod probavnih tegoba i reume. Kaduljino ulje se moe koristiti i u terapiji inhalacijom - za smirenje, poboljanje pamenja i koncentracije te kod gripe i prehlade. Malu koliinu ulja kadulja promijeajte s baznim uljem i koristite lokalno kod neplodnosti, problema u menopauzi, za prevenciju infekcija urinarnog trakta, za oputanje miia i ukoenog vrata. Ulje kadulje blagotvorno djeluje kod proirenih pora, zacjeljivanja rana, psorijaze, dermatitisa i ireva. Kaduljino ulje je najbolje kombinirati s uljem rumarina, lavande, limuna i bergamota.
Napomena
Ne preporuuje se dugotrajno uzimanje visokih doza aja od kadulje. Kaduljino ulje je snanog djelovanja, zbog ega se mora oprezno koristiti jer moe biti toksino. Kadulja se ne preporuuje trudnicama, osobama sklonima epileptinim napadajima, osobama s visokim tlakom te dojiljama zbog mogunosti manjeg luenja mlijeka.
Bijela imela
Bijela imela, lat. Viscum album, biljka je koju spominju brojne nordijske i keltske legende i kojoj su stari europski narodi pripisivali boanska svojstva - mukost, plodnost i romancu. Od davnina je sluila za lijeenje u mnogim narodima pa je Galima i Keltima bila znana kao lijek za sve. Jako su je cijenili i mnogi poznati lijenici i iscjelitelji, a meu njima Hipokrat, Rudolph Steiner i Sebastian Kneipp. Mnogi je danas smatraju beskorisnom i otrovnom, no ona je vrijedan lijek za brojne bolesti, ukljuujui i najzloudnije. S mnotvom ljekovitih svojstava nalazi odgovor na skoro svaku bolest koja pogaa ljudski rod pa ju je narod uvrstio u mnoge ajne mjeavine. Aktivni sastojci imele su lektini, polipeptidi, flavonoidi, viskotoksini, lignini i alkaloidi.
Uinci imele u lijeenju tumora: imunoloka stimulacija - ope jaanje obrambenih mehanizama organizma hipertermija - unitavanje stanica raka povienom temperaturom poboljanje opeg stanja i radne sposobnosti poboljanje apetita i sna ublaavanje bolova kod tumora bolja podnoljivost kemoterapije Imela je pokazala najbolje djelovanje kod karcinoma grla, jajnika, rodnice, dojke, crijeva, eluca, bronhija i mjehura. Onkoloki preparati imele poznati su pod nazivima Iscador i Helixor. Iscador je lijek napravljen po principima antropozofske medicine, iji je tvorac Rudolph Steiner. Iscador se koristi iskljuivo u obliku injekcija koje daje kvalificirani lijenik. Injekcija se daje to blie mjestu gdje se nalazi tumor, a ponekad i direktno u tumor. U Njemakoj je imela zvanino prihvaena za lijeenje artritisa i zloudnih tumora. Ekstrakti imele mogli bi biti od koristi i za pacijente oboljele od AIDS-a zbog podupiranja imuniteta te spreavanja sekundarnih bolesti koje nastaju kao posljedica ove bolesti.
Naini uporabe
Bijelu imelu prepoznat ete po prozirnim bijelim bobicama. Listovi ili manje granice imele s listovima skupljaju se od listopada do sredine prosinca ili u proljee, od oujka do travnja. Bobice koje se upotrebljavaju u pukoj medicini skupljaju se od studenoga do veljae. Bobice imele koriste se samo za vanjsku primjenu. Ne smiju se uzimati oralno, jer su otrovne. Imela se moe koristiti u obliku aja, praha, tinkture, masti od bobica, ajnih obloga te tople kupelji od listova i bobica. aj Vrhom punu liicu listova i granica prelijte s dva dcl vode i ostavite preko noi. Ujutro malo zagrijte i procijedite. Prah imele Suhe listove imele sameljite ili istucite u prah. Pohranite u hermetiki zatvorenu ambalau. Vodeni ekstrakt Pomijeajte jednu liicu praha imele s dva dcl vode. Ostavite u vodi etiri sata, a zatim procijedite. Pijte jedan decilitar ekstrakta ujutro i jedan naveer. Tinktura Usitnite 200 g listova imele, prelijte s litrom rakije i nakon tri tjedna procijedite. Uzimajte po jednu liicu tinkture s dva dcl tekuine dva ili tri puta na dan. Mast Svjee bijele bobice imele izmijeajte s pelinjim voskom. Koristite samo za vanjsku primjenu. aj i druge pripravke od imele moete kupiti u biljnim ljekarnama ili kod lokalnih travara. Napomena Bobice imele ne smijete uzimati na usta, jer su otrovne. Prevelike doze mogu izazvati povraanje. Preparate od imele ne smiju koristiti trudnice i dojilje. Ne smiju se primjenjivati zajedno s lijekovima za srce.
U lijeenju ne smijete koristiti imelu s hrasta, jer je otrovna. Prepoznatljiva je po utim bobicama.
Kantarionovo ulje
Kantarionovo ulje - crveni eliksir
Kantarionovo ulje ili ulje gospine trave dobiva se od istoimenog cvijeta gospine trave. To je siuna biljka utih cvjetova koja raste uz rubove uma, po istinama, ikarama, livadama i uz ivice. Cvate tijekom cijelog ljeta, od svibnja do rujna, ali najvie tijekom srpnja. Bere se gornji dio u cvatu. Gospina trava (lat. Hypericum perforatum) je jedna je od najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka.
U sluaju kirurkog tretmana raka dojke, kao i lijeenju rana nakon zavrene operacije neki lijenici preporuuju upotrebu kantarionovog ulja u procesu zarastanja rane. Razlog za ovakvu praksu je znanje o antikancerogenom djelovanju flavonoida (hiperin, kvercetin i rutin) - vanih sastojaka kantarionovog ulja. Kod hemeroida, ireva, proirenih vena, herpesa, akni, oiljaka, iritacija i opekotina preporuuje se mazanje uljem nekoliko puta dnevno. Kantarionovim uljem moete lijeiti i kune ljubimce.
Vano je znati
Kantarionovo ulje je fototoksino, to znai da se nakon mazanje koa ne smije izlagati suncu jer moe izgorjeti. Uvijek je neophodno potraiti savjet i doputenje lijenika prije nanoenja ulja na kirurke rane. Kantarionovo ulje se ne smije stavljati na svjee rane. Ako imate gore navedene probleme, probajte kantarionovo ulje - ugodno ete se iznenaditi!
Bosiljak
Dobrobiti bosiljka
Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) je grmasta i vrlo mirisna biljka, ovalnih i najee zelenih listova. Postoji oko ezdeset vrsta bosiljka i sve su razliite u izgledu i okusu. Raste u raznim dijelovima svijeta, a prvotno je uzgojen u tropskoj Aziji. Prvi pisani trag o bosiljku star je etiri milenija i potjee iz starog Egipta. Rije bosiljak (tal. basilico, engl. basil) dolazi od grkog basilikon, to znai kraljevski i odraava potovanje drevnih kultura prema ovoj biljci. Rimljani su ga poistovjeivali s ljubavlju i odanou te se vjerovalo da e mukarac zauvijek voljeti enu od koje primi granicu bosiljka. U Indiji su bosiljak njegovali kao simbol dobrodolice, a u ayurvedi jedna od vrsta bosiljka (tulsi, lat. Ocimum tenuiflorum) koristi se za lijeenje mnogih bolesti - dijabetesa, astme, impotencije, bubrenih kamenaca, neplodnosti i alergija.
Snaan antioksidans
Bosiljak je poznat po injenici da ima jaka antioksidativna svojstva. Prema ORAC ljestvici sueni bosiljak ima ak 61.000 jedinica. Antioksidansi koje prirodno pronalazimo u bosiljku tite tijelo od oteenja uzrokovanih slobodnim radikalima, spreavaju starenje stanica i nastanak nekolikih vrsta raka. Antioksidansi su vaan dio zdrave prehrane i zdravog naina ivota, a bosiljak je njihov pouzdan i djelotvoran izvor. Jedan od antioksidansa iz bosiljka je beta-karoten. Beta-karoten, koji se u tijelu pretvara u vitamin A, spreava oksidaciju kolesterola u krvotoku i na takav nain titi srce i krvne ile. Oteenja izazvana slobodnim radikalima doprinose razvoju mnogih drugih bolesti, ukljuujui astmu, osteoartritis i reumatoidni artritis. Beta-karoten iz bosiljka je odlian nain prevencije ovih bolesti.
Prirodni antibiotik
Istraivanja su pokazala da ulje bosiljka povoljno djeluje na imunoloki sustav. Svjei listovi i ulje bosiljka imaju antibakterijska i antiseptika svojstva te mogu se koristiti u lijeenju infekcija.
Bosiljak moete koristiti i lokalno - listovi bosiljka stavljeni na rane spreavaju bakterijske infekcije. Blagodati bosiljka snaan je antioksidans ima antibakterijska svojstva jaa imunoloki sustav spreava oksidaciju kolesterola titi srce i krvne ile pomae u borbi protiv infekcija smanjuje upale uzrokovane artritisom
Bosiljak u kulinarstvu
Mirisni listovi bosiljka koriste se u mnogim kuhinjama i slau se s razliitim vrstama jela. Da bi zadrali njegov okus, bosiljak dodajte jelu pri kraju. Kada god moete, izaberite svjei bosiljak, jer ima intenzivniji okus u odnosu na sueni. Slavu i prepoznatljivost u kuhinjama diljem svijeta, bosiljak je zaradio s Pesta Genovese, zelenim umakom od bosiljka, pinjola i parmezana. Od svjee nasjeckanog bosiljka s enjakom i maslinovim uljem moete pripremiti odlian bezmlijeni umak, koji moete posluiti uz razna jela kao to su tjestenina, ria i bruschette. Od bosiljka moete pripremiti i jednostavni ledeni desert. Pomijeajte nasjeckani bosiljak s limunovim sokom, sokom eerne trske i vodom te smjesu zamrznite kao kockice leda. Kad se zamrzne, blenderom ih usitnite i posluite kao ledeni desert u mediteranskom stilu. Ili, napravite svjeu, ukusnu i viebojnu talijansku salatu od svjeeg bosiljka, sira mocarele i renjeva rajice. Popijte osnaujui aj bosiljka koji ste pripremili tako to ste nasjeckane listove bosiljka prelili vruom vodom, ostavili stajati osam minuta i nakon toga procijedili.
Rumarin
Rumarin - zain, lijek i simbol vjernosti
Rumarin je grmolika biljka koja potjee iz mediteranskih krajeva, no danas se uzgaja irom Europe i u Americi. Ime je dobio po latinskim rijeima ros (rosa) i marinus (more), u prijevodu "morska rosa", budui da na njegov rast povoljno utjee morski povjetarac koji prenosi vlagu. Kroz povijest je rumarin bio vrlo omiljen, a posebno mjesto meu biljkama ima zbog simbolizma za koji je vezan. Vie od tisuu godina je cijenjeni zain i prirodni lijek, kojeg su voljeli i grki bogovi. U starom vijeku bio je posveen Afroditi, boici ljepote i ljubavi. Stari narodi su bili dobro upoznati s ovom biljkom, koju je pratio glas da poboljava pamenje, pa su je grki studenti stavljali na glavu kada su pripremali ispite. Bio je koriten za vjenanja, ali i za sprovode, za ukraavanje krovova crkava i za sveane dvorane, kao tamjan u vjerskim obredima i protiv uroka. U staroj Engleskoj rumarin je bio simbol vjernosti, iz ega je nastao obiaj da se na svadbi odjea kiti rumarinom.
Rumarinovo ulje
Ljudi stoljeima koriste cvjetove rumarina i izdanke u cvatu. No najiru upotrebu imaju listovi, koji se skupljaju u ljetnim mjesecima a nakon toga se stavljaju suiti. Rumarinovo ulje nastaje destilacijom listova ili granica, a njegova kvaliteta ovisi o klimi i poloaju. Smatra se da ovo ulje podie energiju te stimulira i suzbija prekomjerno znojenje. Odlian je lijek za eludac i ivce te pomae u lijeenju glavobolje. Koristi se u losionima za kosu ne samo zbog ugodnog mirisa, ve i zbog stimuliranja korijena kose i spreavanja preuranjene elavosti. Za poticanje rasta kose trebalo bi nekoliko kapi ulja umasirati u tjeme, a zatim isprati. Mjeavina suenog lia i cvjetova rumarina i boraksa je jedno od najboljih sredstava za pranje kose i prevenciju prhuti. Rumarin pomae kod reumatizma, a primjenjuje se tako da se njime masiraju oboljeli dijelovi tijela, nakon ega ih treba omotati pamunom tkaninom. Ukoliko patite od bolesti eluca i crijeva, preporuuje vam se uzimanje 3 kapi ulja na kocki eera ili u liici vode. Esencijalno ulje rumarina koristi se u aromaterapiji za poveanje koncentracije, pamenja i oputanje od stresa. Kupka s rumarinovim uljem djeluje relaksirajue na itav organizam. Dodajte vruoj vodi u kadi 5 - 10 kapi rumarinova ulja. Rumarin moete koristiti... za poboljanje pamenja i koncentracije protiv depresije
kod glavobolje kao prirodan antibiotik kod bolova u miiima kod gihta i reumatizma kod probavnih smetnji i greva za stimulaciju rada bubrega kod opadanja kose i prhuti kao prirodan afrodizijak
Rumarinovo vino
Vino dobiva se tako to se otkinu mladice zelenog rumarina te ih se prelije bijelim vinom. Nakon nekoliko dana smjesa se procijedi i spremna je za upotrebu. Rumarinovo vino stimulira mozak i ivani sustav, poboljava cirkulaciju i rad bubrega te dobar je lijek za glavobolju.
aj rumarina
Mladi vrhovi, listovi i cvijet mogu biti pripravljeni kao aj, koji je dobar lijek za glavobolje, greve u elucu, prehlade i ivane bolesti. Ukoliko patite od depresije, inhalacija pare aja rumarina e vam pomoi u lijeenju. aj rumarina blagotvorno djeluje i na oputanje miia, probavne smetnje i menstrualne greve.
Maarska vodica
Maarska vodica koristi se za vanjsku primjenu, a slui za vraanje vitalnosti paraliziranim ekstremitetima. Ime je dobila po maarskoj kraljici Elizabeti Ugarskoj, koju je kontinuiranom upotrebom potpuno izlijeila. Priprema se tako da se pomijeaju svjei vrhovi rumarina u punom cvatu s alkoholom. Smjesa odstoji etiri dana a zatim se procijedi. Maarska vodica se pokazala vrlo korisnom u lijeenju gihta u rukama i nogama, a primjenjuje se tako da se vodica snano utrlja u kou.
Rumarin u kulinarstvu
Rumarin se najee koristi u mediteranskoj kuhinji. U malim koliinama, izvrstan je zain za juhe, peenja i meke sireve. Kako bi poprimilo aromu, u jelo se stavi struak rumarina, koji se poslije izvadi. Rumarinom moete aromatizirati ulje ili ocat. Zajedno s timijanom, origanom, majoranom i ubrom sastojak je uvene mediteranske mjeavine zainskog bilja - provansalske trave, koja se koristi u pripremi variva i jela s rajicama. Rumarin pojaava aromu rajice, bundeve, krumpira, patlidana, graka i lee. Peeni krumpir uz dodatak rumarina, moe biti samostalni obrok ili izvrstan prilog.
Trava Iva
Trava iva od mrtva pravi iva
Trava iva (lat. teucrium montanum) vrlo je ljekovita biljka koja raste u planinskim krajevima diljem svijeta. Kod nas je poznata i pod nazivima dupac i gorski cmilj, a iskusnom nalazniku vrijedi kao zlato. Prepoznatljiva je po malim grmiima s blijedo ukastim cvjetiima na vrhovima granica. Stabljike su preteno uzdignute i djelomino drvenaste. Listovi su bez peteljke, dlakavi samo s nalija, zeleni i sivo bjeliaste boje. Ova biljka raste po suhim, toplim i krevitim mjestima, na visinama od oko 800 m i vie, uglavnom na junim obroncima.
smanjuje upale jak je antioksidans pomae kod depresije regulira probavu izbacuje viak tekuine iz organizma primjenjuje se u lijeenju bolesti dinih organa jaa imunitet pomae kod hemoroida i eerne bolesti isti organizam
Berba i pripravci
Trava iva cvijeta od lipnja do rujna, a sakuplja se ba u to vrijeme. elite li pravilno brati travu ivu, lisnate cvjetne vrhove granica sijecite otrim karama i brzo ih suite na prozranom mjestu da bi im sauvali boju i specifian miris. Gdje god da berete travu ivu, barem treinu vidljivih cvjetova ostavite netaknute. Jer osim to je ljekovita, korisna je i zato to izvrsno vezuje ono malo zemlje na golom kamenjaru. Priprema aja Prelijte liicu trave ive s dva decilitra vrue vode i odmah poklopite. Poslije 15 minuta procijedite. Pijte aj jednom do dvaput dnevno prije jela. Priprema tinkture 20 grama trave namoite u jednom decilitru alkohola. Ostavite da stoji dva tjedna. Pijte triput dnevno po 20 kapi. Prah Osuenu travu ivu sitno sameljite u mliniu za kavu. Uzimajte jedan do tri grama prije jela.
Matinjak
Matinjak - biljka koja vraa radost ivljenja
Francuski travar Maurice Messegue je rekao: "Za mene je ova biljka kraljica svih stimulirajuih trava. Nespretnom ljubavniku, nemirnoj glavi porodice, enama optereenim problemima, oajnicima i onima to ih prati osjeaj poraza u ivotu savjetujem ovu arobnu biljku koja obnavlja organizam, vraa snagu i radost ivljenja. Ova divna biljka ugodnog limunastog mirisa, srodnik je kadulje i lavande. Pele ga vole, pa zbog toga i nosi ime matinjak (lat. Melissa officinalis), a nazivaju ga i melisa, limunica, elinjak, limunka, maternjak, pelinja metvica, rojevac i macina trava. Matinjak je jedna od malobrojnih biljaka koje su istovremeno ljekovite, mirisne, ukrasne, zainske, aromatine, medonosne i imaju industrijsku primjenu. U lijeenju je zastupljen i cijenjen od davnina. Plinije ga je preporuivao za oi, Sveta Hildegarda za radost, Paracelzus ga je nazivao eliksirom ivota, a postoje biljeke da je i Shakespeareu bio omiljena biljka.
ublaava trudnike munine i menstrualne greve pomae kod herpes simplexa poveava kreativnost i koncentraciju
aj od matinjaka
Matinjak moete koristiti kao aj, uvarak, tinkturu ili integralnu otopinu ljekovitog bilja (SIPF). Za pripremu aja od matinjaka prelijte liicu suhog bilja s dva decilitra vode. U jednom ispitivanju tijekom est tjedana grupa studenata je pila aj od matinjaka, a druga grupa placebo. Prva skupina je bila manje pod stresom i imala znaajno bolje rezultate na testu, a djelovanje matinjaka trajalo je i est sati poslije ispijanja. Stoga, ako ste vi ili vaa djeca izloeni jaim mentalnim naporima - pijte aj od matinjaka.
Karmelianska vodica
Jedan od najpoznatijih pripravaka od matinjaka je svakako karmelianska vodica. Njenu recepturu osmislile su asne sestre karmelianke u Srednjem vijeku. Pripisivana su joj i udotvorna svojstva, tako da postoje zapisi iz 17. stoljea o ljudima koji su doivjeli stotinu i vie godina zbog redovite konzumacije tijekom doruka. Bila je i ostala sredstvo za lijeenje depresije, lupanja srca, migrene, napetosti, razdraenosti, straha i treme, slabog pamenja, zamora, nesvjestice i nonog guenja, a moete je koristiti kao parfem i za masau.
Recept
Sastojci: litra alkohola (vodka, rum, konjak ili brandy) 165 grama suenih cvjetnih vrhova matinjaka 40 grama nepricane limunove korice 5 grama korijena anelike Ostavite u hladu dva tjedna, nakon toga dodajte: 65 grama korijandera 12,5 grama mukatnog oraia 12,5 grama cimeta 1,5 gram klinia Ostavite jo tjedan dana u hladu, nakon toga procijedite u tamnu bocu. Pijte jednu do dvije liice dnevno.
Uzgoj i berba
Matinjak se bere u doba cvjetanja poetkom ljeta. Najbolje je suiti cijelu biljku, pa zatim otkinuti listove da se ne izgube dragocjena ulja. Lako ga moete posaditi kod kue, jer voli sve vrste zemlje. Otporan je na niske temperature i uspijeva na svim terenima do 100 m n/m. Matinjakom moete zainjavati bilo koje jelo u koje biste stavili limun. Obavezan je sastojak ljekovitih likera Benedictine i Chartreuse.
Boraina (lat. Borago officinalis), biljka je prekrasnog upeatljivog zvjezdastog cvijeta plave boje, stabljika i listova prekrivenih bjelkastim dlaicama. Zbog svoje privlanosti, est je motiv goblena i drugih tkanja. Neko je vrijeme bila zanemarena u lijenitvu, ali danas joj se opet vraa stara slava. U Europu su je donijeli Arapi, danas samoniklo raste u Sredozemlju i Junoj Europi, a uzgaja se u cijelome svijetu. Prema rimskoj povijesti, Dioskurid je koristio borainu za utjehu srca i tjeranje tuge. U 17. stoljeu John Evelyn je zakljuio da njene granice oivljavaju hipohondre i poveavaju koncentraciju kod studenata. Danas znamo da je cijela biljka iznimno blagotvorna za sveukupno zdravlje. Njeni pripravci se koriste u unutarnjoj, vanjskoj i aromaterapijskoj primjeni.
Ljekovitost boraine
Boraina sadri kalij, kalcij i mineralne kiseline i djeluje vitalizirajue na organizam. Najbogatiji je poznati izvor gama-linolenske kiseline, koja djeluje: protuupalno protiv autoimunih i krvoilnih bolesti protiv konih tegoba na razinu glukoze na hormonalnu ravnoteu kao pomo kod mravljenja kao jaki antioksidans protiv nekolikih vrsta tumora Boraina potie znojenje, sniava temperaturu i lijei irok spektar urinarnih problema. Tradicionalno se rabi kao diuretik jer izbacuje suvine tekuine iz organizma. Uinkovita je kod bronhitisa, kalja, raznovrsnih infekcija grla i usta. Kao aj slui za ispiranje usne upljine, ime titi zdravlje zubiju i desni. Boraina jaa energiju, koncentraciju i imunitet. Djeluje protiv apatije, depresije, tuge, melankolije, nesanice i kao blagi sedativ. Korisna je kod problema s oima jer spreava oteenja vida i nono sljepilo. Suhe oi preporuljivo je ispirati s ajem od boraine. Fitoterapeuti je prepisuju kod problema s metabolizmom, hormonima, PMS-om, menopauzom, valunzima i plunim tegobama.
ene s policistinim jajnicima trebale bi konzumirati borainu. Kombinirajte je sa sladiem u omjeru 1:1. Takva mjeavina smanjuje proizvodnju testosterona, potie ovulaciju i poboljava proizvodnju progesterona. Boraina je vrijedan dodatak prehrani i preporuuje se kod neishranjenosti, starakih problema i za oporavak nakon bolesti. Pomae u mravljenju i pritom detoksicira organizam. Korisna je kao zain u mnogim dijetama, pogotovo onima s niskim udjelom soli. Ljekovite vrijednosti boraine: zacjeljuje rane pomae kod infekcija grla i usta poveava energiju i koncentraciju pomae kod reumatizma jaa srce poboljava apsorpciju eljeza spreava vrtoglavice regulira rad hormona kod ena pomae kod apatije i depresije titi vid isti organizam
Uzgoj i priprema
Boraina je idealna za sadnju u eko vrtovima. Osim to je jako korisna, vjeruje se da poboljava okus jagoda, rajica, mahunarki i pinata. Ako se posadi uz njih titi ih i od nametnika. Sije se na rahlom, dreniranom i osunanom tlu, ili u lonce u proljee ili u jesen. Kod boraine se skupljaju listovi i cvjetovi. Cvjetovi su slatkog okusa, pa su odlini za ukraavanje deserata. Od boraine moete pripremiti aj, ocat, sok ili tinkturu. Moete je koristiti u obliku praha ili kapsula. Za pripremu aja od boraine koriste se suhi ili svjei cvjetovi i listovi.
Boraina je uvelike zastupljena i u kuhinji. Zbog osvjeavajueg okusa slinog krastavcu rabi se za salate, pia i sireve.