Ekonomski fakultet - Zagreb

TEZA: USPJENOST KONVERGENCIJE DOVODI DO USPJENOG STVARANJA GOSPODARSKIH ZAJEDNICA

ESEJ

Autori: Ines Brei Nela Brzica Kolegij: Makroekonomija

Zagreb, prosinac 2011.

1. Uvod 1.1. Motivacija za rad Potaknute ve dugo aktualnom i diskutabilnom temom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odluile smo pristupiti s makroekonomskog stajalita u nastojanju da otkrijemo to je potaknulo tenju za takvim pripajanjem. Razloge smo potraile u samim poecima, tonije u povijesnim dogaajima koji su prethodili osnivanju Europske unije. Jedan od njih je Ugovor o osnivanju Beneluke gospodarske zajednice, koji je stupio na snagu 1960. godine i kojim je omogueno slobodno kretanje robe, radne snage, kapitala i usluga. 1.2. Cilj rada Belgija, Nizozemska i Luxemburg su zemlje s brojnim slinostima poput geografskog poloaja (Zapadna Europa), dravnog ureenja ( monarhija),strukture BDP-a , visokog stupnja razvoja i slino. Povezale su se kako bi poveale uinkovitost nacionalnog gospodarstva i uravnoteile razvoj pojedinih regija, to dovodi do konvergencije, to jest pribliavanja njihovih stopa rasta. Svrha ovog eseja je ekonometrijskom analizom zemalja Beneluxa prikazati slinosti i potvrditi prisutnost konvergencije . 2. Teorijski okvir Openito rije konvergencija znai pribliavanje ravnotenom stanju. Razlikujemo dvije vrste konvergencije, uvjetnu i apsolutnu. S obzirom na gore navedene slinosti, zemlje Beneluxa predstavljaju primjer apsolutne konvergencije to moemo potkrijepiti sljedeim citatom: Solowljev model predvia konvergenciju na istu stazu ravnomjernog rasta zemalja koje imaju sline stope tednje, stope amortizacije i stope rasta stanovnitva. Takva se konvergencija naziva apsolutna konvergencija jer na kraju sve zemlje zavre s istom razinom dohotka po stanovniku. (Dirk Krueger : Makroekonomika, prijevod prof. dr. sc. Ive Biania i suradnika, Zagreb, 2009., str.88)

3. Empirijska analiza Tablica 1. prikazuje BDP za zemlje Beneluxa. Podaci su dani od 1991. do 2010. na godinjoj razini. Mjerna jedinica: varijable su izraene u per capita veliinama Izvor podataka: eurostat Zapoinjemo sa DESKRIPTIVNOM STATISTIKOM. Koritene varijable u modelu su prikazane u Tablici 1. Bdpb- oznaava bruto domai proizvod Belgije Bdpl - oznaava bruto domai proizvod Luksemburga Bdpn- oznaava bruto domai proizvod Nizozemske

Tablica 1. BDP zemalja Beneluxa

GEO/TIME 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

bdpb 16.300 17.300 18.300 19.600 21.500 21.400 21.700 22.400 23.400 24.600 25.300 26.000 26.600 28.000 29.000 30.200 31.600 32.299 31.500 32.600

bdpl 25.100 26.500 29.700 32.100 38.700 39.200 39.000 40.700 46.200 50.400 51.100 53.800 57.200 60.000 65.200 71.800 78.100 80.800 75.200 79.500

bdpn 16.300 17.100 18.300 19.300 20.700 21.200 21.900 22.900 24.400 26.300 27.900 28.800 29.400 30.200 31.500 33.100 34.900 36.200 34.600 35.400

Izvor: Eurostat

3.1. BELGIJA
Grafiki vremenske serije moe prikazati: Grafikon 1. Distribucija BDPB

BDPB
5

Frequency

0 14,000

18,000

22,000

26,000

30,000

34,000

Izvor: Izraun autora Grafikon prikazuje odnos stope rasta i poetnog BDP-a po radniku za Belgiju u razdoblju od 20 godina (1991.- 2010.) Grafikon 2. Quantil-Quantil BDPB

36,000 32,000 Quantiles of Normal 28,000 24,000 20,000 16,000 12,000 16,000

20,000

24,000

28,000

32,000

36,000

Quantiles of BDPB

Izvor: Izraun autora

Grafikon 3. H-P filter Belgije

Hodrick-Prescott Filter (lambda=100)
36,000 32,000 28,000 24,000 1,500 1,000 500 0 -500 -1,000 2 4 6 8 BDPB 10 12 Trend 14 Cycle 16 18 20 20,000 16,000

HP metoda filtriranja prikazuje odstupanje BDP-a Belgije od trenda, pri emu nam crvena crta predstavlja dugi rok, a plava kratki rok. Za analizu smo odabrali dulje razdoblje (20 godina) jer je u dugom roku utjecaj okova manji, a time je i rezultat mjerenja precizniji.

Grafikon 4. Jarque-Bera test za Belgiju

5

Series: BDPB Sample 1 20 Observations 20 Mean Median Maximum Minimum Std. Dev. Skewness Kurtosis Jarque-Bera Probability
17500 20000 22500 25000 27500 30000 32500 35000

24979.95 24950.00 32600.00 16300.00 5166.376 -0.024779 1.829402 1.143963 0.564406

0 15000

Izvor: Izraun autora

Procjena jednadbe
DLBDPB
.10 .08 .06 .04 .02 .00 -.02 -.04 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

Priloeni graf dobili smo kao rezultat procjene regresije. Generirali smo novu seriju, stopu rasta Belgije, kako bismo dokazali hipotezu o konvergenciji. U tablicama su prikazani dobiveni parametri:
Tablica 1. Dependent Variable: DLBDPB Method: Least Squares Date: 11/25/11 Time: 16:24 Sample (adjusted): 2 20 Included observations: 19 after adjustments Variable C BDPB R-squared Adjusted Rsquared S.E. of regression Sum squared resid Log likelihood F-statistic Prob(F-statistic) Coefficient 0.089969 -2.10E-06 0.154861 0.105147 0.024643 0.010324 44.45886 3.115031 0.095529 Std. Error 0.030828 1.19E-06 t-Statistic 2.918395 -1.764945 Prob. 0.0096 0.0955 0.036481 0.026051 -4.469354 -4.369939 -4.452529 1.927844

Mean dependent var S.D. dependent var Akaike info criterion Schwarz criterion Hannan-Quinn criter. Durbin-Watson stat

Interpretacija parametara: BDPB= = -2.10E-06 (negativna vrijednost potvruje konvergenciju) p-vrijednost > ( je signifikantna na svim uobiajenim razinama signifikantnosti) F-vrijednost = 0.095529 (barem jedna od varijabli u modelu je znaajna, i to na razini signifikantnosti 10%) R-squared= 0.154861 (modelom je procijenjeno 15.49% varijacija zavisne varijable)
Tablica 2. Dependent Variable: DLBDPB Method: Least Squares Date: 11/25/11 Time: 16:47 Sample (adjusted): 2 20 Included observations: 19 after adjustments Variable BDPB R-squared Adjusted Rsquared S.E. of regression Sum squared resid Log likelihood Durbin-Watson stat Coefficient 1.32E-06 -0.268555 -0.268555 0.029341 0.015496 40.60060 1.188258 Std. Error 2.60E-07 t-Statistic 5.055973 Prob. 0.0001 0.036481 0.026051 -4.168484 -4.118777 -4.160072

Mean dependent var S.D. dependent var Akaike info criterion Schwarz criterion Hannan-Quinn criter.

Tablica prikazuje da je procjena jednadbe bez konstante C rezultirala pozitivnom om. Konstanata skuplja greku u modelu, tj. govori nam u kojoj mjeri zavisna varijabla ovisi o nekim drugim nepredvienim varijablama kada su sve zavisne varijable u modelu jednake nula. Zbog toga u ovom sluaju nije mogue potvrditi konvergenciju.

3.2 LUKSEMBURG
Grafiki vremenske serije moe prikazati: Grafikon 1. Distribucija BDPL

BDPL
4

Frequency

0 20,000

30,000

40,000

50,000

60,000

70,000

80,000

90,000

Izvor: Izraun autora Grafikon prikazuje odnos stope rasta i poetnog BDP-a po radniku za Luksemburg u razdoblju od 20 godina (1991.- 2010.) Grafikon 2. Quantil-Quantil BDPL
90,000 80,000 70,000 Quantiles of Normal 60,000 50,000 40,000 30,000 20,000 10,000 20,000

40,000

60,000

80,000

Quantiles of BDPL

Izvor: Izraun autora Grafikon 3. H-P filter Luksemburga

Hodrick-Prescott Filter (lambda=100)

100,000 80,000 60,000 6,000 40,000 4,000 2,000 0 -2,000 -4,000 2 4 6 8 BDPL 10 12 Trend 14 Cycle 16 18 20 20,000

Izvor: Izraun autora

Grafikon 4. Jarque-Bera test za Luksemburg

4

Series: BDPL Sample 1 20 Observations 20 Mean Median Maximum Minimum Std. Dev. Skewness Kurtosis Jarque-Bera Probability 52015.00 50750.00 80800.00 25100.00 18363.70 0.192512 1.781045 1.361746 0.506175

0 30000 40000 50000 60000 70000 80000

Izvor: Izraun autora

Procjena jednadbe

DLBDPL
.20 .16 .12 .08 .04 .00 -.04 -.08 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

U tablicama su prikazani dobiveni parametri: Tablica 1.

Dependent Variable: DLBDPL Method: Least Squares Date: 12/03/11 Time: 20:34 Sample (adjusted): 2 20 Included observations: 19 after adjustments Variable C BDPL R-squared Adjusted R-squared S.E. of regression Sum squared resid Log likelihood F-statistic Prob(Fstatistic) 0.051018 29.28025 1.061241 0.317367 Schwarz criterion Hannan-Quinn criter. Durbin-Watson stat -2.772191 -2.854780 1.974070 Coefficient 0.100813 -7.51E-07 0.058758 0.003391 0.054782 Std. Error 0.040937 7.29E-07 t-Statistic 2.462669 -1.030166 Prob. 0.0248 0.3174 0.060678 0.054875 -2.871605

Mean dependent var S.D. dependent var Akaike info criterion

Tablica 2.
Dependent Variable: DLBDPL Method: Least Squares Date: 12/03/11 Time: 20:34 Sample (adjusted): 2 20 Included observations: 19 after adjustments Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

BDPL R-squared Adjusted Rsquared S.E. of regression Sum squared resid Log likelihood DurbinWatson stat

9.58E-07 -0.277029 -0.277029 0.062012 0.069219 26.38188 1.339844

2.53E-07

3.779773

0.0014 0.060678 0.054875 -2.671777 -2.622069 -2.663364

Mean dependent var S.D. dependent var Akaike info criterion Schwarz criterion Hannan-Quinn criter.

3.3 NIZOZEMSKA
Grafiki vremenske serije moe prikazati: Grafikon 1. Distribucija BDPN
BDPN
4

Frequency

0 14,000

18,000

22,000

26,000

30,000

34,000

38,000

Izvor: Izraun autora Grafikon prikazuje odnos stope rasta i poetnog BDP-a po radniku za Nizozemsku u razdoblju od 20 godina (1991.- 2010.) Grafikon 2. Quantil-Quantil BDPN

40,000 36,000 32,000 28,000 24,000 20,000 16,000 12,000 16,000 20,000 24,000 28,000 32,000 36,000 40,000 Quantiles of BDPN

Quantiles of Normal

Izvor:Izraun autora Grafikon 3. H-P filter za Nizozemsku

Hodrick-Prescott Filter (lambda=100)
40,000 35,000 30,000 2,000 1,500 1,000 500 0 -500 -1,000 -1,500 2 4 6 8 BDPN 10 12 Trend 14 Cycle 16 18 20 25,000 20,000 15,000

Izvor: Izraun autora

Grafikon 4. Jarque-Bera test za Nizozemsku

Series: BDPN Sample 1 20 Observations 20 Mean Median Maximum Minimum Std. Dev. Skewness Kurtosis Jarque-Bera Probability 26520.00 27100.00 36200.00 16300.00 6566.069 -0.022618 1.658001 1.502506 0.471775

0 15000

17500

20000

22500

25000

27500

30000

32500

35000

37500

Izvor: Izraun autora Procjena jednadbe

DLBDPN
.08 .06 .04 .02 .00 -.02 -.04 -.06 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

U tablicama su prikazani dobiveni parametri: Tablica 1.

Dependent Variable: DLBDPN

Method: Least Squares Date: 12/03/11 Time: 21:52 Sample (adjusted): 2 20 Included observations: 19 after adjustments Variable C BDPN R-squared Adjusted Rsquared S.E. of regression Sum squared resid Log likelihood F-statistic Prob(F-statistic) Coefficient 0.091330 -1.87E-06 0.192772 0.145288 0.024674 0.010350 44.43504 4.059715 0.060015 Std. Error 0.025701 9.27E-07 t-Statistic 3.553620 -2.014874 Prob. 0.0024 0.0600 0.040818 0.026689 -4.466846 -4.367432 -4.450021 1.713687

Mean dependent var S.D. dependent var Akaike info criterion Schwarz criterion Hannan-Quinn criter. Durbin-Watson stat

Tablica 2.
Dependent Variable: DLBDPN Method: Least Squares Date: 12/03/11 Time: 21:53 Sample (adjusted): 2 20 Included observations: 19 after adjustments Variable BDPN R-squared Adjusted Rsquared S.E. of regression Sum squared resid Log likelihood Durbin-Watson stat Coefficient 1.34E-06 -0.406867 -0.406867 0.031656 0.018038 39.15766 0.899352 Std. Error 2.62E-07 t-Statistic 5.136620 Prob. 0.0001 0.040818 0.026689 -4.016596 -3.966888 -4.008183

Mean dependent var S.D. dependent var Akaike info criterion Schwarz criterion Hannan-Quinn criter.

4. Zakljuak Ekonometrijskom analizom dokazale smo poetnu hipotezu o konvergenciji. U Tablici 1. podaci o BDP-u za sve tri zemlje Beneluxa pokazuju da se radi o izuzetno razvijenim zemljama koje imaju visoku stazu ravnomjernog rasta te zbog toga imaju i visoku stopu rasta. Prema podacima iz 2010. godine, Luksemburg ima najveu vrijednost BDP-a per capita, to je posljedica male povrine i strukture stanovnitva, a iznosi 79.500 USD. To je ujedno i zemlja s najveim BDP-om na svijetu. U istoj toj godini BDP Belgije iznosio je 32.600 USD, a Nizozemske 35.400 USD. U promatranom razdoblju od 20 godina prisutan je kontinuirani rast, to jest

zemlje se jednakim tempom pribliavaju istoj stazi ravnomjernog rasta. Osim toga, regresijska analiza je kod sve tri zemlje pokazala negativan koeficijent , to takoer potvruje prisutnost konvergencije. Meutim, ako izbacimo koeficijent C, dobivamo pozitivan , te se na taj nain ne moe dokazati postojanje konvergencije. Isto tako, kao to na jednadbu utjeu sve varijable koje ju ine, na strukturu BDP-a utjee udio svake pojedinane sastavnice (potronja, investicije, uvoz, izvoz). Ovom prilikom bazirale smo se na izvoz kao vrlo znaajan pokazatelj gospodarskog razvoja, jer po naem miljenju upravo ta komponenta uvelike doprinosi napretku ovih triju zemalja . Belgija je poznata po izvozu kemijskih i farmaceutskih proizvoda, prijevoznih sredstva, strojeva i oprema, plastika i guma te metala. Nizozemska je danas najvei europski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. To se prije svega odnosi na mlijene proizvode (npr. sir gouda, koji naziv nosi po nizozemskom gradu Gouda). Nizozemski izvoz cvijea (tulipani) ini 65% svjetskog izvoza. Najvaniji izvozni proizvod Luksemburga je turizam (prevladava jednodnevni shopping turizam). Visoka stopa izvoza dovela je ove zemlje do jako razvijene regionalizacije i globalizacije, koje su zasigurno jedan od razloga njihovog uspjenog povezivanja i na koncu, stvaranja Europske unije. To nas vraa na poetak ovoga eseja, tonije na konkretan problem Hrvatske. Upravo time bave se mnogi ekonomisti danas, a jedan od njih je i ekonomist Splitske banke, Zdeslav anti, iju izjavu za Poslovni dnevnik datuma 7.12.2011. citiramo u nastavku: Nae gospodarstvo nije izvozno orijentirano. Turizam kao na najvei izvozni proizvod mogao bi se suoiti s padom financijskog uinka, iako fizikog pada moda i nee biti.