1.Pojam javnih poduzeda Kad se govori i pie o javnim poduzedima gotovo je intuitivno jasno da se radi o poduzedima u dravnom vlasnitvu.

No, da li je takva definicija potpuna? Naime, u Priruniku o javnim poduzedima smatraju se cjeline u dravnom vlasnitvu i/ili pod dravnom kontrolom koje prodaju industrijska ili komercijalna dobra i usluge irokoj javnosti, a formirana su kao korporacije. Jo prije desetak godina donesen je zakon o privatizaciji javnih poduzeda, meutim, nije se po njemu ba puno radilo ako izuzmemo privatizaciju INE i HT-a, uglavnom pod izlikom da su potrebna restrukturiranja radi povedanja vrijednosti navedenih kompanija

2.Stanje u Hrvatskoj Drava je vlasnik ili suvlasnik 682 tvrtke, ija je ukupna vrijednost temeljnog kapitala 91,2 milijarde kuna, od ega dravni portfelj vrijedi 40,5 milijardi kuna. Problem je to u mnogim poduzedima Vlada ima male vlasnike udjele koji nikomu nisu zanimljivi, a jo je vedi problem to je vedina tih tvrtki u tekodama. Vlada bi se eljela rijeiti udjela u mnogim poduzedima, ali godinama ne moe nadi kupca. 3.Ht Sve je zapoelo kada je 5. listopada 1999. godine Republika Hrvatska prodala je 35% dionica drutva HT d.d. drutvu DTAG, a 25. listopada 2001. godine DTAG je kupio dodatnih 16% dionica drutva HT d.d. i tako postao vedinski dioniar s 51% dionikog udjela. Tada je Deutsche Telekom pristao isplatiti 850 milijuna dolara za 35 posto HT-ovih dionica, tada se to smatralo poslom iz snova, a meunarodni poslovni mediji pisali su jednoj od najuspjenije provedenih privatizacija. Drugi val prodaje nastaje kada Republika Hrvatska je 5. listopada 2007. prodala 32,5% od ukupnog broja redovnih dionica T-HT-a preko Inicijalne javne ponude (IPO), od ega 25% dionica hrvatskim graanima, a 7,5% dionica hrvatskim i inozemnim institucionalnim ulagaima. Privatizacija Hrvatskih telekomunikacija sedma je po veliini u Europi u 2007. godine, stoji u istraivanju Thomson Financiala. Privatizacija preko javne ponude dionica vrijedna 1,38 milijardi dolara ispred je javne ponude dionica ruske energetske kompanije WGC-2 i Greek Postal Savings Bank Nakon prodaje dionica sadanjim i prijanjim zaposlenicima T-Hrvatskog Telekoma i Hrvatske pote u lipnju 2008. godine, Vlada Republike Hrvatske smanjila je svoj udjel sa 9,5% na 3,5%, dok privatni i institucionalni ulagai dre 38,5% udjela.

Pojam privatizacije i 4 faze

Privatizacija je proces transformacije dravnog u privatno vlasnitvo, tj. prodaja dravnih poduzeda privatnim pravnim i fizikim osobama. Hrvatska je u ovom procesu naila na probleme koji su posljedica prethodnog sustava i ratnih zbivanja. Privatizacija u Hrvatskoj odvijala se u etiri faze - prva, od godine 1991. do 1994. zapoela je kljuni problem odnosa bankarstva i gospodarstva. Drugom fazom, od godine 1994. do 1998., onemoguden je i usporen oporavak gospodarstva, a treda je faza, od 1998. do 2000. obiljeena privatizacijom banaka. U etvrtoj fazi godine 2000., dominiraju steajevi, uz tendenciju rasprodaje preostalog portfelja i potencijalna revizija pretvorbe i privatizacije. INA Od 1990. INA je poduzede u dravnom vlasnitvu, od 1993. dioniko drutvo. Prva faza privatizacije - u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateki partner postaje tvrtka MOL - okonana je 2003. godine. MOL je za 25 posto dionica dao najbolju ponudu od 505 milijuna. Iz igre je ispao austrijski OMV koji je nudio 420 milijuna. Sedam posto dionica preneseno je 2005. u Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Druga faza privatizacije - godine 2006. dionice Ine izlistane su na Zagrebakoj i Londonskoj burzi te je u javnoj ponudi 17 posto dionica prodano privatnim i institucionalnim investitorima. Treda faza privatizacije - godine 2007. prema Zakonu o privatizaciji je 7 posto dionica ponueno na kupnju bivim i sadanjim zaposlenicima Ine. Nakon prodaje 7 posto dionica sadanjim i bivim radnicima Ine, vlasnika struktura kompanije se izmijenila te je u dravnom vlasnitvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U listopadu 2008. godine zavrena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je MOL uputio dioniarima INE Isplatom novanih sredstava dioniarima te preknjibom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne javne ponude MOL je povedao vlasniki udio na 47,16%.