PRIJEDLOG Na temelju lanka 38. toke 28.

Statuta Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - proieni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10) i lanka 11. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 4/00, 8/02, 1/04, 20/04, 18/06, 16/09 i 3/10), Gradska skuptina Grada Zagreba, na sjednici, donijela je ZAKLJUAK o dodjeli Nagrade Grada Zagreba U znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu, dodjeljuje se Nagrada Grada Zagreba i nagrauju se:

1. Dejan Aimovi, dramski umjetnik - akademski glumac i redatelj - priznanjem i novanom nagradom - za reiju i produkciju dugometranoga dokumentarnog filma "Kralj" o ivotnoj i sportskoj prii hrvatskog paraolimpijca sa stopostotnim tjelesnim oteenjem Darka Kralja, europskog, svjetskog i olimpijskog ampiona u bacanju kugle iji je ivotni moto: Ako ivot prihvati, on ti sve dadne! Ako ga odbaci, sve ti uzme! Ja sam ga prihvatio! Nikada se nisam predao, niti u ikada to uiniti! Jedini je sporta u povijesti sporta koji je na najveem svjetskom natjecanju Paraolimpijskim igrama 2008. u Pekingu, u jednom danu ruio svjetski rekord pet puta. Film je bio nominiran za Oscara u kategoriji najboljega dokumentarnog filma. Uvrten je u slubenu selekciju Thessaloniki Documentary Film Festival "Images of 21st century" u Solunu u Grkoj, koji je uz IDFA u Amsterdamu i HOT DOCS u Torontu jedan od najveih svjetskih festivala dokumentarnog filma te na Kiev film festival. Dobio je brojne nagrade: Grand Prix za najbolji dokumentarni film Vukovar film festivala, Grand Prix publike za najbolji film Mediteran film festivala, Grand Prix publike za najbolji film Liburnia film festivala, otvorio je Pore Dox.

2. Prof. dr. sc. Mijo Bergovac, predsjednik Zaviajnog drutva Meimurje - priznanjem i novanom nagradom - za zasluge i postignute rezultate u sveuilinoj nastavi, medicinskoj znanosti, istraivakoj medicini u kardiologiji i organizaciji kardioloke hitne slube, poznate u hrvatskoj i prepoznate u europskoj medicinskoj javnosti. Od 1996. do 2011., kada je umirovljen, bio je proelnik Zavoda za kardiologiju Interne klinike Medicinskog fakulteta Klinike bolnice Dubrava. U posljednje dvije godine radi na znanstvenim projektima iz kardiologije. Autor je sveuilinog udbenika Praktina elektrokardiografija i Aritmija u lijenikoj praksi. Koautor je Prvog hrvatskog farmakoterapijskog prirunika. Jedan je od osnivaa obnovljenog Zaviajnog drutva Meimurje i njegov predsjednik od 2008. njegujui osobitosti Meimurja, posebno manifestacijama Dani Meimurja u Zagrebu i Meimursko proenje te Meimurska veerja i time pridonosei obogaenju kulture Grada Zagreba. Dirigent je, umjetniki voditelj i predsjednik mukoga pjevakog zbora Zagrebaki lijenici pjevai koji svojem etrdesetogodinjem djelovanju na preko 500 koncerata u domovini i inozemstvu promoviraju Zagreb i domovinu Hrvatsku. Kao izvoa i dirigent izdao je 6 nosaa zvuka te nedavno zbirku popularnih, domoljubnih, narodnih i zabavnih pjesama Pjesme na recept. Za strunu, znanstvenu i humanistiko-kulturnu djelatnost dobio je vie domaih i meunarodnih priznanja.

3. Dunja Brozovi Ronevi, glavna urednica, Lana Hudeek i Milica Mihaljevi, urednice, te autori: Matea Birti, Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeek, Ljiljana Joji, Barbara Kovaevi, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivankovi, Milica Mihaljevi, Irena Milo, Ermina Ramadanovi i Domagoj Vidovi - priznanjem i novanom nagradom - urednici i autori kolskog rjenika hrvatskoga jezika (koji su objavili Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i kolska knjiga 2012.) za izniman rezultat u teorijski utemeljenom radu u promicanju znanosti u prosvjeti. Rije je o opsenom rjeniku s vie od 30 000 natuknica, koji obiluje podacima na svim jezinim razinama, a znanstveno utemeljenom na suvremenim spoznajama jezikoslovne kroatistike. Rjenik je namijenjen svima onima koji se slue hrvatskim standardnim jezikom. Osnovna su naela na kojima se temelji: normativnost, sustavnost, ekonominost, primjerenost korisniku i potvrenost u korpusu. Upravo u dosljednom pridravanju tih naela ogleda se njegova najvea vrijednost. Prvi je rjenik takvog obuhvata, s velikom koliinom znanstveno ovjerenih informacija namijenjenih uenicima, te izravno usmjeren na podizanje jezine kulture u populaciji koja se koluje. Rjenik je vrijedna spona izmeu znanstvene i drutvene zajednice. On pokazuje da se najsloenija jezina pitanja mogu predstaviti na razini primjerenoj za svakog korisnika, a da se pritom ne iznevjeri znanstven pristup.

4. II. GIMNAZIJA - priznanjem - za 100. obljetnicu uspjenog rada ugledne uzorne javne ustanove i postignute iznadprosjene rezultate u teorijskom i praktinom radu u odgoju i obrazovanju. Otpisom Visoke Kraljevske Zemaljske vlade od 6. prosinca 1912. "Njegovo Cesarsko Kraljevsko Apostolsko Velianstvo Franjo Josip I. blago izvoljevao dopustiti da se Kraljevska realna gimnazija u Zagrebu razdijeli u potpune dvije realne gimnazije (prvu i drugu) ime je osnovana Kraljevska II. realna gimnazija u Zagrebu", to znai da se 6. prosinca 2012. navrilo 100 godina od osnivanja II. gimnazije. Jubilej 100. godinjice obiljeen je sveanom akademijom dana 13. prosinca 2012. godine. Uz predsjednika Republike Hrvatske i druge brojne uglednike na sveanosti su bili bivi i sadanji uenici te bivi i sadanji zaposlenici koji su, kao i generacije uenika i profesora prije njih, uloili ili ulau entuzijazam, kreativnost i nesebinost u visoku reputaciju svoje gimnazije.

5. Prof. dr. sc. Vera Garaj-Vrhovac, znanstvena savjetnica na Institutu za medicinska istraivanja i medicinu rada u Zagrebu, redovna profesorica na Prirodoslovnomatematikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, predsjednica Hrvatskoga genetikog drutva - priznanjem i novanom nagradom - za izniman doprinos u znanosti i visokom obrazovanju. Znanstvenu karijeru posvetila je istraivanju genotoksinosti, odnosno oteenju molekule DNA, to moe uzrokovati razvoj tumora. Rezultati tih istraivanja omoguili su redovito obnavljanje baza podataka o vrijednostima biomarkera kao referentnih vrijednosti koje su osnova za procjene oteenja genoma u populacijama profesionalno i ambijentalno izloenim razliitim fizikalnim i kemijskim agensima. Otkria profesorice Vesne Garaj-Vrhovac objavljena su u uglednim svjetskim asopisima. Objavila je preko 100 znanstvenih radova i citirana je preko 1100 puta u relevantnim znanstvenim bazama podataka (Current Contents, Science Citation Indeks

Expanded i Scopus). Kao voditeljica ili znanstvena savjetnica sudjelovala je u svjetskim (Internacional Atomic Energy Agency - IAEA) i europskim projektima (European Cooperation in Science and Technology - COST, European Community's Seventh Framework Programme - FP7). Bila je lanica znanstvenih organizacijskih odbora nekoliko domaih i internacionalnih skupova. Poticala je organizaciju meunarodnih kongresa u Gradu Zagrebu, promovirajui tako Zagreb kao znanstveno sredite. Za znanstvena postignua vie je puta nagraivana, pored ostalog, i dvjema jubilarnim nagradama Instituta za medicinska istraivanja i medicinu rada.

6. Mila Kirini-Degan, sopranistica - priznanjem i novanom nagradom - za iznimno uspjenu i dugu karijeru dramskog soprana. Nastupala je na pozornicama irom bive Jugoslavije i u inozemstvu, oaravajui publiku odlinom pjevakom tehnikom i izuzetno voluminoznim, tamno obojenim glasom sjajne nosivosti i bogatim alikvotima. Pravi verdijanski sopran dolazio je najvie do izraaja u ulogama Verdijevih heroina: Aide, Amelije (Krabuljni ples), Leonore (Trubadur i Mo sudbine), Elizabete (Don Carlos), Desdemone (Otello) te Santuzze (Cavalleria rusticana), Leonore (Fidelio), Tosce, Madeleine (Andrea Chenier), Sente (Ukleti Holandez), Gioconde i jo u mnogim drugim naslovnim i glavnim ulogama. Prvorazredne su njezine nezaboravne interpretacije Eve u Zrinjskom i Dalmaro u istoimenoj Gotovevoj operi. Mekoa fraze, blistave visine i podatna piana karakteriziraju njezine interpretacije opernih likova u koje je nesebino unosila bogate emocije dajui im ivost i uvjerljivost. Isticala se svojom dostojanstvenom i stasitom pojavom te spontanim glumakim izrazom.

7. Orguljai Ante Kneaurek i Pavao Mai - priznanjem i novanom nagradom - za integralnu izvedbu djela za orgulje Johanna Sebastiana Bacha, jedinstven umjetniki pothvat ne samo u hrvatskim nego i u svjetskim razmjerima. U ciklusu od 17 tematski odreenih koncerata tijekom gotovo dvije godine u prepunoj Bazilici Presvetog Srca Isusova (od 11. travnja 2010. do 8. sijenja 2012.) mladi su glazbenici izveli, bez ikakve materijalne potpore, blizu tri stotine djela, u trajanju od oko 20 sati, iznimno zahtjevnoga i kompleksnoga integralnoga orguljskog opusa Johanna Sebastiana Bacha. Nizom koncerata dvojica su umjetnika znatno obogatila zagrebaki glazbeni ivot, doseui svojom posveenou, ozbiljnou i visokom umjetnikom razinom interpretacije vrh hrvatske reproduktivne glazbe.

8. Sonja Manojlovi, pjesnikinja - priznanjem i novanom nagradom - u povodu objave knjiice poezije A sa est labradora na more putovat u (Biblioteka asopisa Poezije, HDP, Zagreb, 2012.), za jedan od najrelevantnijih tragova u suvremenoj hrvatskoj poeziji u kojoj je kontinuirano prisutna nekoliko desetljea. Pjesme su joj uvrtavane u antologije, nagraivane i prevoene na petnaestak jezika. Objavila je i: - Tako prolazi tijelo, pjesme, Zora, Zagreb, 1965. - Davnog stranca ljubei, pjesme, Mladost, Zagreb, 1968. - Sarabanda, pjesme u prozi, Pitanja, Zagreb, 1969. - Jedan espresso za Mariju, pjesme, Zrinski, akovec, 1977.

- Mama, ja sam don Juan, kratke proze, vl. naklada, Zagreb, 1978. - Civilne pjesme, pjesme, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka, 1982. - Babuka, pjesme, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka, 1987. - Njen izlog darova, pjesme, Konzor, Zagreb, 1999. - Vjeturkov tanac, pjesme, Meandar, Zagreb, 2001. - Upoznaj Lilit, izabrane pjesme, Konzor, Zagreb, 2002., 2003. - ovjeica, pjesme, Meandar, Zagreb 2005. - Sonja Manojlovi/ Saa ekoranja: Pjesme i crtei; Galerija Kranjar, Zagreb prosinac 2008. - Hod na rukama, pjesme, Biblioteka asopisa Poezije, HDP, Zagreb 2010.

9. Prof. dr. sc. Boris Pegan, otorinolaringolog i otokirurg - priznanjem i novanom nagradom - za promicanje zdravstva, ponajprije vrhunskim postignuima u operativnom lijeenju gluhoe, u povodu umirovljenja i odlaska s poloaja predsjednika Povjerenstva za ugradnje umjetnih punica u Republici Hrvatskoj. Godine 1996. prvi je put u Zagrebu, a time i u Republici Hrvatskoj, izvedena sloena operacija ugradnje umjetne punice odrasloj gluhoj osobi i ponovo uspostavljen osjet sluha. Na elu otorinolaringoloke ekipe KBC Sestre milosrdnice bio je prof. dr. sc. Boris Pegan, najzasluniji to je ta operacija izvedena u Zagrebu, otvarajui novu stranicu u zagrebakoj, odnosno hrvatskoj medicini, operativnim lijeenjem gluhoe. Zajedno s timom izveo je niz operativnih zahvata u Hrvatskoj i u inozemstvu, od ugradnje modanog slunog implantata do istovremene ugradnje dviju umjetnih punica u jednom operativnom aktu, po emu su jedinstveni u cijeloj Hrvatskoj pa i ire. Humanitarnim akcijama Anamarija u svijetu zvukova (2001.) i Dajmo da uju (2002.) operativno je rijeio brojne sluajeve gluhoe djece i stvorio jedan od najveih europskih centara za kohlearnu implantaciju. Unaprijedio je na svjetskoj razini strunu i znanstvenu suradnju Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KBC Sestre milosrdnice s Poliklinikom za rehabilitaciju sluanja i govora SUVAG. Zahvaljujui toj pedesetogodinjoj suradnju 1996. ugraena je prva umjetna punica te je u Poliklinici SUVAG osnovan Centar za umjetnu punicu i nove tehnologije. Obje su ustanove postale svjetski poznate u podruju kirurgije i rehabilitacije umjetne punice tako da se u njima educiraju strunjaci iz cijelog svijeta.

10. Sandra Perkovi, atletiarka, lanica Atletskog kluba Dinamo - Zrinjevac, olimpijska pobjednica u bacanju diska - priznanjem i novanom nagradom - za izvanredne sportske rezultate u proloj godini, u kojoj je na 14 nastupa 13 puta pobijedila i jednom bila druga. Godinu pobjeda zapoela je sredinom svibnja trijumfom u angaju, na prvom mitingu Dijamantne lige, uz hrvatski rekord i tada drugi najbolji svjetski rezultat sezone. Krajem kolovoza je u Zrichu, sa est pobjeda i jednim drugim mjestom i slubeno osvojila Dijamantnu ligu kao najuvjerljivija pobjednica meu najboljim svjetskim atletiarkama i atletiarima sa 30 od maksimalna 32 boda. U srpnju na olimpijskom stadionu u Helsinkiju obranila je naslov europske prvakinje iz Barcelone 2010. (i do tada je bila najmlaa pobjednica). U kolovozu je u Londonu postala prva hrvatska predstavnica u povijesti nastupa nae zemlje na ljetnim olimpijskim igrama koja je osvojila zlatnu medalju te najmlaa zlatna bacaica diska u olimpijskoj povijesti. Duinom od 69,11 m oborila je svoj hrvatski rekord i osvojila zlato. Europska atletska federacija izabrala ju je za etvrtu atletiarku Europe u ovoj godini, a hrvatski predsjednik Ivo Josipovi odlikovao ju je Redom

Danice Hrvatske s likom Franje Buara. Proglaena je sportaicom godine prema izboru Hrvatskoga olimpijskog odbora i Sportskih novosti.

11. Dr. sc. Vlatko Previi, znanstveni savjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju - priznanjem i novanom nagradom za neprekidan etrdesetogodinji znanstveni, nastavni i pedagoki rad na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu kojim je znaajno unaprijedio, u teorijskom i praktinom smislu, odgoj i obrazovanje u gradu Zagrebu i ire u Hrvatskoj. Osobito je pridonio metodolokom utemeljenju, teorijskoj kritinosti i kreativnoj produkciji poimanja strukture, filozofije i prakse kurikuluma suvremenog odgoja i obrazovanja, stvarajui svojevrsnu zagrebaku kurikulumsku kolu u pedagogiji. Do danas je jedini od hrvatskih pedagoga dobio svjetski najprestiniju znanstveno-istraivaku stipendiju Zaklade Alexander von Humboldt koju je koristio u SR Njemakoj od 1986. do 1988. godine. Na elu je Kluba hrvatskih Humboldtovaca. Autor ili koautor je petnaest knjiga i preko dvije stotine razliitih znanstvenih i strunih lanaka u asopisima i zbornicima radova u zemlji i inozemstvu. Urednik je pedagogije i defektologije u novoj Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea, za koju je napisao preko stotinu pojmova te opisa ivota i rada pojedinih osoba. Bio je znanstveni voditelj i suradnik veeg broja istraivakih projekata od kojih je pojedine sufinancirao UNESCO i druge inozemne fondacije. Recenzent je i struni ekspert pri odobravanju istraivakih projekata, studijskih programa te pri dodjelama nagrada i priznanja. Sudionik je velikog broja znanstvenih i strunih simpozija, konferencija i skupova u zemlji i inozemstvu. Pokreta je i prvi predsjednik Hrvatskoga pedagogijskog drutva. Kao izvanstranaka osoba bio je lan Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskoga sabora, lan Prosvjetnoga vijea Ministarstva prosvjete RH, Vijea za nacionalni kurikulum te aktualnog Nacionalnog vijea za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

12. Mladen Stilinovi - priznanjem i novanom nagradom - za izlobu Nula iz vladanja, otvorenu 30. studenoga 2012. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je predstavljen njegov rad tijekom 4 desetljea, od crtea i kolaa te eksperimentalnih filmova s poetka 70-tih do posljednjih instalacija kroz koje se umjetniki prelamaju novi politiki, ekonomski i jezini odnosi. Zagrebaka retrospektiva pokazala je koliko je vrijeme revaloriziralo njegove radove i koliko je zagrebake povijesti sauvano u njima. itav jedan drutveni kompleks - razdoblje sedamdesetih i osamdesetih godina, obiljeeni su ivotom u ideologijskom sustavu, kojeg autor ironijski kritizira. Danas Stilinovievo djelo poprima nove kvalitete, upozoravajui da je jednu (politiku) ideologiju smijenila druga - konzumeristika te da je humana dimenzija u pravilu izgubljena u svakoj vrsti procesa tijekom kojeg se ideje (ak i o slobodi) prometnu u ideologijski pritisak.

13. Boo imlea, novinar, publicist, humanist - priznanjem i novanom nagradom - za viegodinji samoprijegorni humanitarni rad i brigu o djeci novinara poginulih u Domovinskom ratu. Serijom humanitarnih akcija, koncerata, prikupljanjem pomoi, traenjem sponzora i ustanova za pojedine akcije kojima e stipendirati djecu tijekom kolovanja, na najljepi je nain onemoguio da ne zamre sjeanje na poginule novinare. Njihovoj je djeci pomogao da stasaju u prekrasne, mlade, obrazovane ljude. Bojan, sin Sinie

Glavaevia, legendarnoga radijskog izvjestitelja iz ratnog Vukovara, diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu na odsjecima za sociologiju i lingvistiku. I ostala djeca poginulih novinara u Domovinskom ratu studiraju ili su ve postali lijenici, farmaceuti, ekonomisti, prije svega zahvaljujui svojoj marljivosti, upornosti i sposobnostima, ali, velikim dijelom, i nesebinosti i humanosti Boe imlee. Na poticaj Hrvatskoga novinarskog drutva, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi 2010. odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera zbog postignutih rezultata u socijalnoj skrbi i humanitarnom radu.

14. kolska knjiga d. d. - priznanjem - svojim izdanjima iz podruja kulture, obrazovanja, umjetnosti i znanosti desetljeima pridonosi kulturnom i obrazovnom ivotu Grada Zagreba i Republike Hrvatske te se opravdano smatra najuglednijim hrvatskim nakladnikom. Kada mnoge knjiare u Hrvatskoj i svijetu, naalost, zatvaraju vrata, otvorenjem Arkadije na najreprezentativnijem zagrebakom trgu, glavni grad i Republika Hrvatska dobili su knjiaru u razini najboljih svjetskih knjiara i pozitivan primjer otpora negativnim recesijskim trendovima u Hrvatskoj. Prvorazredan je to kulturni i nakladniki dogaaj. U srcu Zagreba, kao vaan prostor kulturnog ivota, postaje sve vie nezaobilaznim za svakog stanovnika Grada i za njegove posjetitelje, domae i inozemne.

15. Dubravka Vrgo, ravnateljica Zagrebakog kazalita mladih (ZKM) - priznanjem i novanom nagradom - za iznimnu meunarodnu prezentaciju hrvatskog kazalita i gostovanja u uglednim svjetskim teatrima i na festivalima u Berlinu, Parizu i New Yorku, za ukljuenje ZKM-a u kulturne projekte Europske unije, za intenzivnu i uspjenu suradnje s mladim dramskim autorima te za deset izvrsnih premijernih izvedbi unato opoj krizi. Samo u proloj godini su izvedene predstave Idiot, Ide dalje, uta crta, Zatvaranje ljubavi, Leda, ena bez tijela, a punu su afirmaciju doivjele predstave Moj sin samo malo sporije hoda Ivora Martinia i Janusza Kice te Car neuspjeha Jana Fabra, osvojivi niz nagrada u zemlji i u regiji. Od 2005. do 2012., pod njenim vodstvom, ZKM se prema sudu kazalinih kritiara razvio u najbolje organizirano, najivlje i umjetniki najartikuliranije hrvatsko kazalite. Prva je predsjednica Europske kazaline konvencije koja okuplja tridesetak najvanijih repertoarnih kua. Njezin uspjeni projekt Festival svjetskog kazalita, koji je uz mnogo organizacijskog umijea doivio svoje deseto izdanje, redovito je proglaavan najvanijim dogaajem u zemlji. Jedini je istonoeuropski lan odbora Prospera, elitne udruge najvanijih teatara.

16. Boris prem - posmrtno - priznanjem i novanom nagradom - za iznimne zasluge i doprinos demokratizaciji na mnogim vodeim pozicijama, ustrajnim, dugogodinjim, samozatajnim i principijelnim politikim radom, vrsnim pravnim znanjem i nastojanjem da hrvatsko zakonodavstvo bude to kvalitetnije, pravednije i socijalno osjetljivije. Kao predsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Gradske skuptine Grada Zagreba iznimno se zalagao za izgradnju i uvrenje demokratskih institucija i vladavinu prava, uvanje digniteta zastupnika, trajnu privrenost pluralistikoj demokratskoj opciji i potovanje razliitih miljenja. Osobito je isticao da u bavljenju politikom, graani samo

posuuju, a ne bezuvjetno poklanjaju vlast, te da je imperativni zadatak politiara da u svakom trenutku, u svakom inu, ima na umu najvee vrednote zapisane u Ustavu: slobodu, jednakost, nacionalnu ravnopravnost, rodnu jednakost, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i okolia, vladavinu prava i demokratski viestranaki sustav, da bi se ouvali i stvorili uvjeti za bolji ivot svih naih graana unutar zakonodavnih okvira. Politiar djelima mora pokazati da slui graanima, da ga ne motiviraju osobni, grupni, korporacijski, uskostranaki ili ideoloki ciljevi, uvajui tako ustavne temelje, sve ono to je Hrvatska batinila antifaistikom borbom i za to se borilo i ginulo u Domovinskom ratu. Kao predsjednik Gradske skuptine od 2009. do 2011., a ranije i kao potpredsjednik, trudio se uspostaviti uspjeniji i transparentniji nain upravljanja Zagrebakim holdingom i efikasniju organizaciju zagrebakog zdravstva. Premda je na elu Skuptine proveo manje od tri godine, od lokalnih izbora 2009. do sijenja 2012. godine, gradskim zastupnicima i graanima Zagreba predstavio se kao politiki lider. Upravo Skuptina postala je sredite politikog ivota u Zagrebu, te je odmjerenim i odlunim stilom uspostavio prijeko potrebnu ravnoteu politikog djelovanja i odluivanja. Politike rasprave i bitke birao je oprezno, a one odabrane, obino bi i dobivao. Primjer su zagrebaki taksisti koji su godinama odolijevali monopolistikom ulogom slobodnom i fer trinom natjecanju. Vjetim pregovorima uspio ih je uvjeriti u nunost promjena. Kao glavni tajnik (prije toga zamjenik glavnog tajnika) znatno je unaprijedio i osuvremenio usluge Hrvatskog autokluba, uspostavljajui novi ustroj na osnovi najboljih iskustava zapadnoeuropskih klubova i meunarodnu suradnju. Svojim radom, znanjem i razumijevanjem ljudi, svojim politikim i moralnim integritetom, svojim potenjem i skromnou u poslu bio je uzor svima i cijenili su ga i voljeli graani njegova omiljenog grada Zagreba i cijele Hrvatske. Nije bio tipian politiar, sklon spletkama, laima i manipulacijama. Stoga je bio iznimno cijenjen meu novinarima svih medija. Ostvario je i bogatu stranaku karijeru. Stranaki dres nije mijenjao a u svojoj Socijaldemokratskoj partiji (SDP) obnaao je mnoge dunosti, posljednja je bila lanstvo u Predsjednitvu SDP-a.

KLASA: URBROJ: Zagreb,

PREDSJEDNIK GRADSKE SKUPTINE Davor Bernardi