Kulturni turizam kroz fondove Europske unije

Saetak lanak opisuje fondove Europske unije putem kojih je mogue zatraiti financijska sredstva za projekte kulturnog turizma. Obanjava tipove fondova, daje pregled pojedinano sektora kulture odnosno turizma u okviru strukture EU, a zatim i kulturnog turizma koji je deklarativno prisutan u EU, ali se ne nalazi na razini sektorske politike. Nadalje, lanak prua prikaz stanja kulturnog turizma u Hrvatskoj te ga usporeuje sa stanjem sektora u nekim drugim europskim zemljama. Komparacija se temelji na vlastitom istraivanju koje je provedeno 2003. i 2004. u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Finskoj, Italiji, Cipru i Hrvatskoj dio rezultata kojeg je ovdje predstavljen. Konano, predlau se odreena naela koja je mogue primijeniti u organizaciji kulturno-turistikih projekata te koja osiguravaju njihovu odrivost. Kljune rijei: kulturni turizam, Europska unija, financijski instrumenti, problematika kulturnog turizma, mogui modeli kulturno-turistike prakse. Uvod Opstanak na tritu u gospodarskom smislu rijei u dananje vrijeme zahtijeva izuzetnu sloenost projekata ija je osnovna odlika interdisciplinarnost odnosno multifunkcionalnost. Nije vie dovoljno imati proizvod odnosno brinuti o, pojednostavljeno reeno, procesu njegovog nastanka, izrade i prodaje jer je europsko trite veliko, ali je istovremeno velik i broj konkurentnih proizvoaa. Veina fondova Europske unije (PAC1, EUROMED, INTERREG, VI. Program akcija Komisije na temu okolia, itd.) stoga kao osnovne kriterije za dobivanje sredstava vidi upravo u projektima koji posjeduju proizvod, ali dodanom vrijednou doprinose poveanju prihoda, otvaranju novih radnih mjesta i kvaliteti cjelokupnog paketa. Prema tom modelu, dakle, nije samo dovoljno uzgajati masline za prodaju. Vano je uz tradicijsko poslovanje, svoju tvrtku/projekt otvoriti novim i sloenim oblicima poslovanja kao to su to agroturizam, ponuda noenja, sportska ponuda i ponuda boravka u prirodi, bioloka i visokokvalitetna proizvodnja (Berloni 2005). Iako je navedeni primjer iz sektora poljoprivrede, vrlo zorno ilustrira naela prema kojima Europska unija u iduih est godina usmjerava svoju orijentiraciju. Ista situacija primjenjiva je
1

Poljoprivredna politika Zajednice

i u sektoru kulture. Naime, jo 80.-ih godina prolog stoljea postao je sve prisutniji trend preputanja kulture tritu zbog nemogunosti njenog financiranja iz dravnog prorauna. Kako bi osnovne kulturne djelatnosti koje su prvenstveno sluile kulturnoj nadgradnji vlastitih graana mogle opstati na tritu, svoju ansu vide u sektoru turizma. Sintagma kulturni turizam sama je po sebi interdisciplinarna, a multifunkcionalnost kulture sama je po sebi razumljiva. Stoga prvenstveno treba naglasiti kako e u slijedeem periodu financiranja od strane EU kljune rijei za projekte biti novost, inovativnost, kreativnost, multifunkcionalnost, suradnja. Sve to u potpunosti odgovara profilu kulturnog turizma ija differentia specifica naspram prethodno snanom masovnom turizmu upravo lei u gore nabrojanim atributima. Prema tome, kulturni bi se turizam savreno trebao uklapati u programe Europske unije.

Tipovi EU fondova Pribliavanje Hrvatske Europskoj uniji mnogima oznaava proirivanje potencijalnih prilika za financiranje vlastitih projekata osobito ako oni ve posjeduju meunarodnu dimenziju. Domai javni izvori financiranja neveliki su i esto ostavljaju veliki broj nezadovoljnika koji e, prije ili kasnije potraiti svoju ansu i iz meunarodnih financijskih izvora. Kako se pribliiti fondovima Europske unije odnosno na koji nain aplicirati, pitanja su kojima nije lako nai odgovor jer je snalaenje kroz strukture ove meunarodne organizacije izuzetno teko. Odgovori se mogu potraiti kroz sustavno prouavanje postojeih programa kulture odnosno turizma te inih koji otvaraju natjeaje na konkretne projekte o kojima e ovdje biti rijei. Najprije treba razlikovati dva tipa fondova EU koji nam mogu biti od koristi u podruju kulturnog turizma to su strukturni i transnacionalni fondovi. Razlike izmeu tih fondova su slijedee:
STRUKTURNI FONDOVI geografski fokusirani ne zahtijevaju partnere zasnivaju se na lokalnom odluivanju otvaraju pristup velikim novanim sredstvima fokusiraju se na kapitalna djela ili aktivnosti ljudi TRANSNACIONALNI FONDOVI pan-europski fokus partneri iz razliitih zemalja odluivanje koje nije na lokalnoj razini otvaraju pristup malim ili srednje velikim novanim

sredstvima fokus na projektima (najvie 1-3 godine)

Kako na prvi pogled nije mogue pronai fond koji je namijenjen iskljuivo kulturnom turizmu te na koji bi bilo jednostavno aplicirati i traiti sredstva za vlastiti projekt, potrebno je najprije upoznati se sa sektorima kulture odnosno turizma imajui u vidu dvije prethodno navedene vrste fondova. Kultura u EU Osnovni fond za financiranje kulture u okviru Europske unije je Culture 2000. On je kao to mu i ime govori program koji je posveen kulturi i na snazi je od 2000.-2006. godine s cjelokupnim proraunom od 236,5 milijuna Eura. To je transnacionalni fond jer se bavi europskim, a ne nacionalnim projektima. Ne financira nacionalne projekte, ali se nacionalne vlasti mogu ukljuiti u implementaciju projekata na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Osigurava sredstva za projekte kulturne suradnje u svim podrujima umjetnosti (izvedbene, vizualne umjetnosti, knjievnost, batina, kulturna povijest, itd.). Ima za cilj pruiti homogeni kontekst za razvoj koherentne kulturne politike. Sama programska jedinica ne odabire projekte koje e financirati ve to radi skupina strunjaka, a Europski parlament takoer moe dati svoje miljenje. U pojedinim su zemljama osnovani tzv. Cultural Contact Points (CCP) kao uredi koji kulturnim djelatnicima pomau u kontaktiranju kulturnih djelatnika drugih zemalja. Svi programi moraju nositi europsko obiljeje i ne smiju ponavljati ve realizirane teme. Kategorije projekata koje se mogu natjecati tiu se specifinih godinjih aktivnosti, viegodinjih aktivnosti koje se tiu suradnje s drugim zemljama te posebnih kulturni dogaanja kao to je npr. Europska kulturna prijestolnica (http://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.html). Program Culture 2000 trebao je stvoriti programsku orijentaciju i financiranje kako bi ojaao specifino kulturne inicijative, a zamijenio je prethodne programe koji su bili podijeljeni prema kulturnim sektorima: Kaleidoscope (umjetnike i kulturne aktivnosti), Ariane (potpora knjievnosti i itanju) i Raphael (zatita izgraene kulturne batine). Kako je turizam u velikoj mjeri ovisan o kulturnoj batini, oekivalo se da e program Culture 2000 imati osjetni utjecaj na turizam (Klein 2001:7-8). Naalost, diskusije strunjaka aktivnih u sektoru kulturnog turizma odnosno kulture openito na raznim sastancima i europskim konferencijama otkrile su da program u tom podruju nije osobito uinkovit. Prije petnaestak godina, Europska je unija izbjegavala diskusije o kulturi osobito na razini njenog financiranja. U prilog tome govore i slijedei podaci: 45% prorauna EU troi se

na poljoprivrednu politiku, 35% sredstava usmjereno je u Strukturne fondove, a 1% na kulturu, obrazovanje, mlade, audio-vizualnu politiku, medije, informacije i druge drutvene kategorije. Unutar te posljednje kategorije 0.1% iskljuivo je odreeno za kulturu. Ignoriranje kulture unutar EU s programom Culture 2000 polako nestaje i situacija se poneto mijenja. Taj program odreuje podruja prioriteta, a jedan od njih je i kulturna batina. Jedno od osnovnih pitanja kojim se program bavi jest i pitanje uloge kulturne batine u ekonomskom i kulturnom razvoju. Batina sama po sebi nije predmet kontroverzi: ona zahtijeva ouvanje, a ouvanje zahtijeva financiranje. Je li realno oekivati da e zemlje kandidatkinje odnosno pristupne zemlje moi osigurati financiranje za svoju kulturnu batinu kroz programe EU? Strunjaci se stoga zalau za mogunosti financiranja kulture na jednak nain kako zemalja lanica tako i ne-lanica (Report on the sessions: Bigger... Better... Beautiful? Conference on the impact of EU enlargement on cultural opportunities across Europe 2002). Ipak, sredstva za kulturu unutar EU mogu se pribaviti i iz drugih izvora EU, kao to su npr. ve spomenuti Strukturni fondovi tako da u pojedinim dravama lanicama esto veina financiranja za kulturu koja dolaze iz sredstava EU dolaze upravo iz tih izvora2. etiri su Strukturna fonda: 1. 2. 3. 4. Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi3; Europski regionalni fond za razvoj4; Europski socijalni fond5; Financijski instrument za usmjeravanje ribarstva6.

Iako je na prvi pogled vidljivo kako neki od spomenutih programa nemaju u nazivu odnosno prema usmjerenju nisu vezani ni za kulturu, ni za turizam, slijedei ipak odreene kriterije mogue je na njih s tom tematikom aplicirati. Detaljnije o Strukturnim fondovima biti e rijei neto nie. Transnacionalni fondovi ukljuuju Culture 2000, Media Plus, Leonardo da Vinci, Socrates, Youth, Life III (okoli), New Technologies and Research te neke druge programe kao to je
2

80% EU sredstava namijenjenih za kulturu u Velikoj Britaniji npr. dolazi iz strukturnih fondova. European Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF) European Regional Development Fund (ERDF) European Social Fund (ESF) Financial Instruments for Fisheries Guidance (FIFG)

4 5 6

program manjinskih jezika te programi koji podravaju povezivanje sa zemljama nelanicama7. Ta dva tipa fonda zasad su, a vjerojatno e i dalje biti najvaniji financijski instrumenti za podruje kulture pa strunjaci lobiraju za kulturu upravo u okviru tih programa. Turizam u EU to se turizma tie, situacija nije manje sloena. Odjel za turizam pri EU spada u nadlenost Europske komisije i nalazi se pod Opom upravom za poduzetnitvo8, a osnovan je sa slijedeom misijom: Osiguravanje interesa za turistiki sektor; Pruanje informacija svima aktivnima u ovom sektoru; Poticanje prekogranine suradnje (Tourism matters 2005).

Prema Odjelu, turizam je aktivnost koja utjee na nae drutvo na mnogo razliitih naina i ima duboki utjecaj na na drutveni, kulturni i ekonomski ivot. Tie se mnogih drugih podruja kao to su zapoljavanje, regionalni razvoj, obrazovanje, okoli, zatita potroaa, zdravstvo, sigurnost, nove tehnologije, promet, financije, oporezivanje i kultura. Multifunkcionalnost je, kao i u sektoru kulture, dakle, vidljiva i u sektoru turizma. Rad Odjela za turizam koncentrira se na vanost turizma u kontekstu rasta, prosperiteta i zapoljavanja, a zasniva se na zadacima poboljanja kvalitete, kompetitivnosti i odrivosti europskog turizma i turistikih poduzea te prati trendove turistikih interesa. Ovaj pristup osigurava optimalan doprinos turizma osnovnim ciljevima Europske zajednice. Jedna od glavnih zadaa Odjela za turizam je koordinacijska uloga unutar Europske komisije kako bi se osiguralo da se interesi turizma u potpunosti uzimaju u obzir u pripremi zakonodavstva te pri provedbi programa i politika koje same po sebi nisu koncipirane u terminima turistikih ciljeva. U praksi, mnogi programi i politike ukljuuju turistiku dimenziju ili imaju znaajan utjecaj na aktivnosti vezane uz turizam. Te sheme imaju vaan utjecaj na razvoj same turistike industrije, na interese turista i na razvoj prirodne i kulturne batine (Tourism and the European Union 2005). Osim Odjela za turizam, postoje i ostale institucije EU koje su izravno ili posredno ukljuene u turistiki sektor kao to su to npr. Savjetodavni odbor za turizam ija je uloga olakavanje
7 8

Npr. Phare program. EU ne poznaje samostalno podruje za turizam ve se potrebno sputati na nie razine kako bi se dolo

do Odjela turizma. Tonije, on se nalazi pod Europskom komisijom; nia razina je Opa uprava za poduzetnitvo; slijedi jedinica Usluge i tek onda Odjel za turizam.

razmjene informacija, konzultacija i suradnje u podruju turizma; Europski parlament osobito preko svoga Odbora za regionalnu politiku, promet i turizam; Odbor regija koji se konzultira pri donoenju odluka Komisije i Vijea kada se radi o podrujima koja imaju reperkusije na regionalnoj ili lokalnoj razini; te EUROSTAT ija je misija pruanje usluga kvalitetnih statistikih informacija i njihova usporedba na razini regija i zemalja. Kulturni turizam u EU Iako turizam kao sektor nije na popisu osnovnih tematskih podruja Europske unije i treba ga traiti povealom, pozitivno je otkrie da se Odjel za turizam, osim ostalih tema bavi upravo kulturnim turizmom. Naime, trendovi u kulturnom turizmu koji predstavljaju osnovu prema kojoj se Odjel za turizam upustio u prouavanje ove teme, oito su znaajni za ope ciljeve prema kojima djeluje EU tako da se tema kulture u turizmu pojavila kao izvrsno prijevozno sredstvo europskog identiteta. Ti trendovi su slijedei: Interakcija kulture i turizma potjee iz ranih dana turizma, a trenutno dobiva dodatnu vanost. Kulturni turizam je kljuni faktor za odrivi razvoj i interkulturni dijalog. Kulturna batina izraz je identiteta naroda, teritorija, njegove povijesti, tradicije i civilizacije. Odrivi turizam izvlai ono najbolje iz batine i predstavlja znaajnu gospodarsku i socijalnu snagu te ima ogroman potencijal za ekonomski razvoj i stvaranje radnih mjesta u turizmu. Poveana potranja za kulturnom praksom, dobrima i uslugama povezana je s boljim ivotnim standardom, vie slobodnog vremena i viom razinom obrazovanja. Europa posjeduje bogatu i raznoliku batinu koja moe zadovoljiti tu potranju. Otprilike 30% europskih turistikih odredita odabiru se upravo stoga to posjeduju batinske lokalitete koji se mogu posjetiti. Ovaj se broj poveava na 45-50% ukoliko ukljuimo iri kulturni sektor, kao to su festivali ili vana kulturna dogaanja.
Izvor: Klein, Reinhard (2001). Public Policies and Cultural Tourism: EU activities. The 1st Conference on Cultural Tourism: Economy and Values in the 21st Century. Barcelona, 29-31 March 2001, 9 pp.

Vidljivo je kako svi navedeni trendovi odgovaraju ciljevima EU, od vrlo konkretnih zadaa turistike industrije - stvaranja radnih mjesta to je i inae jedna od osnovnih postavki

prouavanja Odjela za turizam do openitih promocije zajednikog europskog kulturnog identiteta sa svim bogatstvima raznolikosti kultura. Odjel za turizam Europske komisije ne dodjeljuje potporu za provedbu politika vezanih uz turizam ve je on fokusiran na stvaranje turistikih politika. Taj Odjel se iskljuivo bavi pripremom politika i nije ukljuen na izravne turistike aktivnosti iako ih je u prolosti imao. Financiranje se izvrava preko drugih instrumenata Europske zajednice. Slino kao i kod ve spomenutog financiranja kulture, kljuni instrument financiranja kulturnog turizma su Strukturni fondovi. U okviru programa koji su financirani iz Strukturnih fondova EU od 2000.-2006. izuzetan su znaaj dobile inicijative vezane za kulturnu batinu i turizam. Kako projekti koji imaju eksplicitan kulturno-turistiki karakter pomau u stvaranju radnih mjesta, imaju osobiti potencijal za konkurentna poduzea i integrirani su u regionalne ili lokalne strategije razvoja, tako se financiranje usmjerilo upravo na programe takvog karaktera. Takvi projekti kanaliziraju se putem strukturnih fondova preko slijedeih instrumenata: 1. na osnovi tzv. Mainstream national programa; 2. na osnovi tzv. Commission Community Initiative programa; i 3. na osnovi tzv. inovativnih mjera putem Europskog regionalnog fonda za razvoj9(ERDF) i Europskog socijalnog fonda10(ESF) koje izravno administrira Europska komisija. U okviru Mainstream national programa financiranje se kanalizira putem tzv. Operativnih programa (OP) koji su razvijeni u okviru potpore Zajednice ili kroz tzv. jedinstvene programske dokumente koji se ugovaraju s dravama lanica na osnovi njihovih nacionalnih ili regionalnih strategija. Community initiative program razlikuje se od Mainstream programa po tome to su njihovi zadaci odreeni na razini Zajednice, a ne na nacionalnim razinama, a Komisija ih predlae zemljama lanicama. Trenutno ukljuuje slijedee inicijative: 1. INTERREG III iji je zadatak poticanje meuregionalne suradnje u EU, a financiran je kroz ERDF. 2. URBAN II je takoer inicijativa ERDF-a za odrivi razvoj u slabije razvijenim gradskim etvrtima. 3. LEADER+ koji ruralnim dionicima pomae u osiguravanju dugoronog potencijala vlastitog lokalnog podruja. Ova inicijativa vie je vezana uz European Agricultural Guidance and Guarantee
9

European Regional Development Fund (ERDF) European Social Fund (ESF)

10

Fund (EAGGF) koji je takoer jedan od etiri strukturna fonda, ali ne iskljuuje i turistike projekte. 4. EQUAL se financira putem ESF-a s tematikom borbe protiv iskljuivanja, diskriminacije i nejednakosti na tritu rada. Iako rijetko, ali i ovdje programi kulturnog turizma mogu nai plodno tlo. Aktivnosti koje financira Europski regionalni fond za razvoj imaju za cilj stvoriti laboratorij za eksperimentiranje na regionalnom razvoju Europe, fokusirajui se na inovativne akcije. Implementiraju se kroz partnerstva u svakoj regiji ukljuujui javni i privatni sektor kao relevantne regionalne dionike. Osnovni zadatak ovog fonda je promidba gospodarske i socijalne kohezije unutar EU kroz smanjenje neravnotee izmeu regija i drutvenih grupa. Resursi ERDF-a se uglavnom koriste za sufinanciranje: 1. proizvodnih investicija koje vode ka stvaranju radnih mjesta; 2. infrastrukture; 3. lokalne razvojne inicijative i poslovnih aktivnosti malih i srednjih poduzea. Zadaa Europskog socijalnog fonda je prevencija i borba protiv nezaposlenosti te razvoj ljudskih resursa i njihova integracija u trite rada. Strukturni fondovi djeluju prema odreenim naelima odnosno kriterijima koji su nazvani Cilj 1, Cilj 2 i Cilj 311. Cilj 1 tie se podrke razvoju u manje prosperitetnim regijama, Cilj 2 revitalizacije podruja sa strukturnim tekoama i Cilj 3 razvoja ljudskih resursa. Ostali vani programi koji za tematiku imaju kulturni turizam, bilo njegove materijalne ili nematerijalne aspekte su, osim ve spomenutog Culture 2000, 6th Research and Technological Framework Programme koji se tie istraivakog i tehnolokog razvoja te MEDA Programme koji podrava implementaciju euro-mediteranskog partnerstva. Ovo nije konana lista programa EU koja podrava financiranje turizma. Postoji jo mnotvo programa koji ni izbliza ne spominju turistiki, a jo manje kulturno-turistiki razvoj, ali je na njih mogue aplicirati. Kljuna rije koja nas neprestano prati u podruju kulturnog turizma je kreativnost, kako u kreiranju i provedbi projekta, tako i u potrazi za financijskim sredstvima. Europska je unija uinila sve kako bi aplikantima zakomplicirala put do financiranja, a sve kako bi osigurala da zaista inovativni i kvalitetni projekti dobiju potporu. injenica je, meutim, kako su se vjeti usavrili u ispunjavanju formulara, a projekti su sadrajno osjetno manje kvalitete no to je to u prijavi prikazano. Stoga e i EU morati preispitati svoje kriterije.
11

Objective 1, 2 and 3

Stanje kulturnog turizma u Hrvatskoj i usporedba s nekim europskim zemljama Mnogobrojni hrvatski kulturno-turistiki potencijali susreu se i s mnotvom problema koji im usporavaju ili onemoguavaju agresivni prodor na turistiko trite. Istraivanje koje je provedeno za potrebe izrade Strategije razvoja kulturnog turizma, a koje ukljuuje podruje itave Hrvatske iskristaliziralo je slijedeu problematiku: nedovoljno razvijen sustav kulturnih statistika; nedovoljna znanja koordinatora projekta iz podruja kulturnog menadmenta; centraliziranost i birokratizacija postupaka; nepostojanje prepoznatljivog kulturno-turistikog proizvoda; povrna znanja lokalne populacije o vlastitoj batini; nedovoljna ili loe organizirana promidba; nedovoljna suradnja sektora kulture i turizma;

nepostojanje savjetodavne institucije za organizatore kulturno-turistikih projekata (Strategija razvoja kulturnog turizma 2003). Obino hrvatski turistiki djelatnici polaze od pretpostavke da je kulturno-turistiki sektor u zapadnoeuropskim zemljama sustavno organizirani resor na centralnoj razini vlasti. Postoje saznanja o postojanju lokalnih inicijativa koje podravaju upravo i lokalne vlasti, ali je uloga centralne vlasti u koordinaciji svih takvih lokalnih odnosno regionalnih projekata. Ipak, istraivanje na temu uloge drave u kulturnom turizmu koje je provedeno u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Italiji, Finskoj i Cipru i iji su rezultati usporeeni s Hrvatskom pokazalo je drugaije podatke. Ovdje djelomino navodimo rezultate tog istraivanja koje je provedeno tijekom 2003. i 2004. na temu uloge drave u kulturnom turizmu. Osnovni istraivaki instrument istraivanja bio je upitnica od 17 pitanja otvorenog tipa. Upitnica pokriva odreeni broj indikatora koji se tiu uloge drave u kulturnom turizmu, a tiu se: dravnih poticaja za kulturni turizam,

suradnje sektora turizma i kulture meusobno te s ostalim sektorima kako privatnih tako i javnih relevantnima za razvoj kulturno-turistikih projekata, regulatornih mjera odnosno zakonodavstva u podruju kulturnog turizma,

prepreka za kvalitetno planiranje i provoenje programa kulturnog turizma, posebnosti koje se tiu kulturnog turizma u pojedinim zemljama.

Ispunjavanje upitnice obavljeno je elektronikim (pismenim) putem, a u pojedinim sluajevima obavljen je i dodatni intervju. U Hrvatskoj je osim upitnice i intervjua koritena i empirijska metoda. Prouavanje literature takoer je posluilo u komparativnom istraivanju pojedinih europskih zemalja. Svaki od prethodno navedenih indikatora sastoji se od nekoliko potpitanja koja su komplementarna i koja ciljaju na specifinu problematiku unutar zadane pod-teme. Dravni poticaji za kulturni turizam Tako se za prvi od indikatora dravni poticaji za kulturni turizam' istraivalo slijedee: postojanje dravnih poticaja za kulturni turizam; modalitete dravnih poticaja za kulturni turizam; te postojanje dravnih natjeaja namijenjenih kulturno-turistikim inicijativama kao jedinstvenom sektoru12. Prva skupina pitanja koja se odnosila na postojanje dravnih poticaja za kulturni turizam pokazala je arolikost odgovora. Finska i Hrvatska ne biljee znatnije poticaje za ovaj sektor od strane drave, a koji bi mogli utjecati na rezultate ovog istraivanja. Nizozemska, Italija i Cipar potvruju postojanje poticaja no takvi su poticaji rezultat pojedinih sluajeva, a ne sustavne dravne politike u ovom sektoru. Jedino Velika Britanija ima neto organiziranije poticaje za kulturni turizam, no veina njih poznata je na lokalnoj razini. Postoje i poticaji na centralnoj razini, no oni su takoer vezani samo uz pojedine sluajeve. Tabela 1 Postojanje dravnih poticaja za kulturni turizam to se tie modaliteta poticanja kulturno-turistikog sektora od strane drave, Nizozemska, Finska i Hrvatska13 nisu identificirale znaajnije14 modalitete, dok se ti modaliteti u Velikoj Britaniji, Italiji i na Cipru uvelike razlikuju.
12

U nekim dravama postoje natjeaji za kulturne odnosno za turistike inicijative. Ovdje se istraivalo Ovaj lanak opisuje rezultate istraivanja koje je provedeno tijekom 2003. i 2004. kada poticaja u

postojanje natjeaja za kulturni turizam kao jedinstvenog sektora.

13

Hrvatskoj nije bilo. Novonastala situacija u 2005. pokazuje nove poticaje kroz Ured za kulturni turizam koji je osnovan pri HTZ-u. Ostali postojei poticaji nisu znaajnije utjecali upravo na kulturno-turistiki sector.
14

Drava e u pojedinim sluajevima pomoi u koordinaciji ili deklarativnoj zaisteresiranosti za sektor,

ali ne preuzima odgovornost odnosno ne daje konkretne poticaje za razvoj sektora.

Velika Britanija potie razvoj ovog sektora na lokalnim razinama, pri turistikim zajednicama ili kroz programe Europske unije. To znai da se organizator kulturno-turistikog projekta formalno prijavljuje za pomo pri lokalnim vlastima ili turistikim zajednicama na ve postojee inicijative. Pomo se moe zatraiti i kroz programe Europske unije, no i u tom sluaju je pomo decentralizirana. Organizator kulturno-turistikog projekta u Italiji, od drave moe oekivati pomo u pruanju usluge promidbe projekta. Za to je zaduen ENIT, kao nacionalno turistiko promidbeno tijelo i predstavlja veliku pomo projektu koji samostalno ne bi imao dovoljnu snagu za promidbu na nacionalnom odnosno meunarodnom tritu. Treba naglasiti kako je i nizozemska drava pomogla u zajednikoj promidbi skupine projekata to je projektima osiguralo odrivost, no ovo istraivanje nije taj sluaj identificiralo kao sustavni dravni poticaj budui da se radilo samo o jednom veem konkretnom projektu. Nadalje, na regionalnoj razini u Italiji postoje i djelomine materijalne potpore za kulturnoturistike inicijative koje su propisane regionalnim Planovima turistike promidbe. Jo jedna kategorija pomoi identificirana je kao dravni poticaj, ali se tie puno irih kategorija drutva (ene, mladi, socijalna inkluzija i sl.) i ne reflektira prioritetno kulturni turizam ve niz drugih poduzetnikih projekata iz razliitih sektora. Stoga nije opravdano kategorizirati je kao dravni poticaj u podruju kulturnog turizma, ali je vano napomenuti da kulturno-turistiki projekti pribavljaju sredstva i iz takvih programa pomoi. Slian model vidjeli smo i u strukturi fondova Europske unije. Upravo ti programi pomoi na razini zakona propisuju odreene porezne olakice, smanjenje pravnih prepreka i financiranje pa posredno utjeu i na kulturno-turistike programe. Ciparski kulturno-turistiki djelatnik moe od drave oekivati odreenu materijalnu pomo u okviru dogovorenih financijskih shema pojedinih dravnih Uprava. Takoer, postojanje savjetodavnih institucija omoguuje mu pomno planiranje projekta. Tabela 2 Modaliteti dravnih poticaja za kulturni turizam Pitanje postojanja dravnih natjeaja namijenjenih kulturno-turistikom sektoru rezultiralo je uglavnom negativnim odgovorom. Veina zemalja, naime poznaje sustav dravnih natjeaja za kulturu, ali ne i za kulturno-turistike projekte. Ukoliko organizator kulturno-turistikog projekta uspije 'ugurati' svoj projekt pod kulturne kategorije koje su natjeajem za kulturne projekte odreene, postoji mogunost da e osigurati sredstva za svoj projekt. Meutim, est je sluaj da kulturno-turistiki projekt ukljuuje i mnogo vie od samo jednog kulturnog

sektora pa se ne uklapa u natjeaj. Zato postoji potreba za specificiranim kulturno-turistikim natjeajima ije postojanje na dravnoj razini u ovom istraivanju potvruje samo Cipar. Italija ih takoer poznaje, ali na regionalnoj razini. U Velikoj Britaniji iznimno se objavljuju natjeaji no oni se po pravilu tiu ve postojeih inicijativa i to na lokalnim razinama vlasti odnosno pri lokalnim turistikim zajednicama. natjeaja za kulturni turizam. Tabela 3 Postojanje dravnih natjeaja namijenjenih kulturno-turistikim inicijativama kao jedinstvenom sektoru Suradnja izmeu pojedinih skupina dionika u kulturno-turistikom sektoru Idua skupina pitanja identificirala je dvije kategorije suradnje: suradnju izmeu dravnih kulturnih institucija s dravnim turistikim institucijama; i suradnju drave s privatnim sektorom (poduzetnici, hoteli, agencije, tour operatori, itd.). Prva kategorija suradnje gotovo u cijelosti je pokazala negativne rezultate. Naime, suradnja postoji, ali ona nije dio smiljenog sustavnog planiranja na razini drave, ve se u veini sluajeva ostvaruje ad hoc, na pojedinim konkretnim sluajevima. Samo u Finskoj ta je suradnja gotovo stalna iako ne predstavlja dravnu politiku. Tabela 4 Suradnja dravnih kulturnih ustanova s dravnim turistikim ustanovama Suradnju drave s privatnim sektorom potvruje polovica ispitanih zemalja: Velika Britanija, Nizozemska i Finska. U Velikoj Britaniji opet se radi o suradnji na lokalnoj razini. Ostale tri zemlje potvruju samo ad hoc suradnju. Ta je suradnja vrlo bitna jer ukljuuje sve razine drutva koje su ukljuene u kulturno-turistiki projekt. Naime, radi se o nekoj vrsti 'hranidbenog lanca' u kulturno-turistikom projektu pa se uspjena suradnja mjeri investicijama privatnog sektora u projekte. U trenu kada je privatni poduzetnik spreman uloiti u kulturno-turistiki projekt, velika je vjerojatnost da e projekt osigurati i odrivost. Privatni poduzetnik ne ulae u projekt koji nema budunost, a sama privatna investicija posljedino stimulira i ulaganje lokalnih/regionalnih/nacionalnih vlasti u projekt. Ostale zemlje ne poznaju sustav javnih

Tabela 5 Suradnja drave s privatnim sektorom Regulatorne mjere odnosno zakonodavstvo u podruju kulturnog turizma Iako je obim ovog podruja istraivanja bio iri, ovdje istiemo samo dva aspekta koja nam se ine najindikativnijima, a to su: regulacija 'fizikih' aspekata kulturnog turizma (vrsta graevnog materijala, boja, dizajn, okoli, itd.); regulacija 'ne-fizikih' aspekata kulturnog turizma (kvaliteta, autentinost, vrsta informacije koja se u turizmu nudi, itd.). Pitanje dravne regulacije 'fizikih' aspekata koji posredno utjeu na kulturni turizam, iznenaujue je rezultiralo veinom negativnim odogvorima. Ni Nizozemska, ni Finska, ni Italija, ni Cipar ne poznaju naelo zakonske prisile ureenja privatnog vlasnitva po odreenim kriterijima koje bi propisala drava. Prisila u svim zemljama postoji kada se radi o spomenicima batinske vrijednosti, ali je pristup prilino liberalan kada se radi o privatnom vlasnitvu. Veinom dravne institucije ispunjavaju savjetodavnu ulogu u ovom podruju no nemaju i obvezujui karakter. Velika Britanija i Hrvatska poznaju regulaciju 'fizikih' aspekata kulturnog turizma u privatnom vlasnitvu uglavnom u okviru planova prostornog planiranja. U Hrvatskoj je to sluaj lokalnih vlasti no svaka lokalna zajednica nema propisane takve mjere odnosno zakone. Tabela 6 Regulacija 'fizikih' aspekata kulturnog turizma 'Ne-fiziki' aspekti kulturnog turizma nisu regulirani niti u jednoj dravi. Postoji odreena skupina kriterija za kulturne projekte koji dobivaju sredstva za rad putem dravnih institucija, no ti projekti nemaju nuno i kulturno-turistiki karakter pa ne moemo govoriti o kulturnoturistikim projektima. Tabela 7 Regulacija 'ne-fizikih' aspekata kulturnog turizma Najvee prepreke u planiranju odnosno implementaciji kvalitetnih kulturno-turistikih programa Kako je ovo pitanje zahtijevalo subjektivni odgovor, za oekivati je bila arolikost odgovora kojima bi moglo rezultirati. Iapk, iz velikog broja razliitih odgovora, naziru se preklapanja koja se identificiraju nekoliko puta po razliitim zemljama. Tako se, pored specifinih, kao najvee prepreke kristaliziraju: fragmentacija odgovornosti za kulturno-turistiki sektor;

nedovoljna i neorganizirana suradnja na svim razinama; nekreativnost u razvoju kulturno-turistikih projekata; nesigurnost u financiranju projekata.

Svaka zemlja ima i svoje specifine prepreke, ali se navedene etiri izdiu kao zajednike gotovo svim ispitivanim zemljama. Razlog tome traimo u relativnoj 'mladosti' sektora koji jo uvijek nije dovoljno dobro odnosno sustavno organiziran ve sporadine inicijative pokazuju volju organizatora, ali ne i sustavnu podrku za razvojem projekata takvog tipa. Ako ove rezultate usporedimo s problematikom kulturno-turistikog sektora u Hrvatskoj, razabiru se znaajna preklapanja to nas vodi do indikativnih zakljuaka. Zakljuci Ovo je istraivanje pokazalo kako se recentni trendovi decentralizacije turistikih aktivnosti osjeaju i u podruju kulturnog turizma gdje, uostalom pokazuju i najvei uspjeh. Ipak, uloga centralne vlasti kao koordinatora lokalnih aktivnosti odnosno njena promidbena uloga izuzetno su vane. To se osobito vidjelo na spomenutim primjerima Italije i Velike Britanije koje u podruju kulturnog turizma odlino funkcioniraju na lokalnoj razini, ali im nedostaje snanija uloga centralne vlasti to se oituje u nedostatku meusobne kvalitetne suradnje. Neophodno je, takoer, poticati partnerstva privatnog i javnog sektora pri emu drava opet moe odigrati znaajnu ulogu. Pretpostavka o sustavno organiziranoj suradnji svih dionika u kulturno-turistikom procesu u zapadnoeuropskim zemljama bila je conditio sine qua non za provoenje kvalitetnih kulturnoturistikih projekata. Suradnja se gotovo u pravilu ostvaruje, ali opet ne prema naelima sustava ve prema naelu pojedinog sluaja, odnosno ad hoc. Oekivanja o sustavnoj organiziranosti suradnje u zemljama neto dulje tradicije kulturnog turizma bila su pogrena to je ovo istraivanje i dokazalo. Vjerojatan razlog za takvo stanje moemo traiti u sve veem broju novih projekata kulturnog turizma u cijeloj Europi pa je nerealno oekivati usustavljeno naelo suradnje. injenica je da odreeni projekti donose znatan prihod iako ne funkcioniraju u okviru sutavno organizirane dravne politike pa im je i interes usmjeren na odrivost. Zato sami nalaze modalitete funkcioniranja odnosno suradnje prema naelu pojedinog sluaja i ne ekaju razvitak odnosno primjenu dravne politike u podruju kulturnog turizma. Ipak, identificiraju funkcioniranje sektora u okviru zadanih dravnih stratekih dokumenata nunim to bi im uvelike olakalo posao.

Jedna od pretpostavki istraivanja odnosila se na zakonodavstvo kao najvidljiviji nain dravne 'upletenosti' odnosno njenog utjecaja na kulturno-turistiki sektor. Osobito 'fiziki' aspekti regulacije kulturnog turizma koji su lako mjerljivi trebali su pokazati na koji nain drava utjee na vanjski izgled zgrada, hotela, ustanova s kojima se gosti susreu za vrijeme svog boravka u destinaciji pa konano i opeg izgleda destinacije. Teko mjerljivi 'ne-fiziki' aspekti kulturnog turizma trebali su pokazati stupanj osvijetenosti o potrebi kvalitetnog dugoronog planiranja u podruju kulturnog turizma kako bi se izbjegle negativne posljedice prodavanja 'snova' koji nisu u skladu sa stvarnom situacijom u destinaciji. Velike razlike koje se oituju po istraivanim zemljama uglavnom se tiu regulacije 'fizikih' aspekata kulturnog turizma, dok su slinosti identificirane u svim drugim pitanjima zakonske regulacije sektora i to s negativnim rezultatom. Osnovni zakljuci koji su proizali iz ovog istraivanja mogli bi se saeti u slijedee: Gotovo u svim istraivanim zemljama sektor kulturnog turizma je vrlo fragmentiran; odgovornost za taj sektor podijeljena je izmeu mnotva institucija to posljedino uvjetuje njihovu nunu suradnju. Kulturno-turistiki sektor ne funkcionira u okviru zadane sustavne politike; projekti se provode na osnovi sluaja. Kulturni turizam bolje funkcionira na lokalnoj odnosno regionalnoj razini nego na nacionalnoj to je u skladu s trendovima decentralizacije turistike industrije i naelima menadmenta destinacije. Pitanje suradnje gotovo u svim istraivanim zemljama potvrdilo je sluajni karakter. ak i kada je suradnja strateki propisana, ona se radije oslanja na pojedine sluajeve nego na sustavno funkcioniranje. arolikost identificiranih prepreka za kvalitetno funkcioniranje kulturno-turistikog sektora pokazuje specifinosti pojedinih zemalja, ali identificira i probleme zajednike svim zemljama s iskustvom u organizaciji kulturno-turistikih projekata. No, bez obzira na provedeno istraivanje, injenica je da kulturni turizam u Italiji i Velikoj Britaniji npr. ipak relativno dobro funkcionira. U emu onda traiti razloge prilino velikim prihodima od ovog oblika turizma znajui da sustavno funkcioniranje sektora nije najbolje? Nekoliko injenica idu tim zemljama u prilog:

1.

I jedna i druga zemlja tradicionalno se oslanjaju na oblike kulturnog turizma zbog injenice da bilo zbog loe klime bilo zbog nelijepih plaa nisu prioritetno razvijale oblike obalnog masovnog turizma;

2.

U projekte kulturnog turizma redovno su ukljueni lokalni/regionalni poduzetnici koji ulau u projekt pa time osiguravaju njegovu odrivost jer u projektu vide i vlastiti interes te mogunost zarade;

3.

Nacionalne turistike zajednice preuzimaju objedinjenu promidbu svih kulturno-turistikih projekata to takoer osigurava odrivost projekata jer im dovodi nove korisnike programa i jer im omoguava da se bave samim sadrajem i kvalitetom programa, a sredstva za promidbu osigurava druga institucija;

4. 5.

Voditelji

projekata

posjeduju

potrebna

znanja

iz

kulturnog

menadmenta; Imaju razvijen i ponekad meunarodno prepoznatljiv kulturnoturistiki proizvod. Iz cjelokupnih se rezultata istraivanja, prema tome, nameu odreena naela prema kojima je mogue sastaviti uspjean model funkcioniranja kulturnog turizma openito. Naravno je da se lokalne specifinosti uvijek moraju uzeti u obzir jer je nemogue isti model primijeniti na bilo koji teritorij. Ipak, preporuke koje su rezultat provedenog istraivanja i iskustva i koje bi, uz odreene preinake ili prilagoavanja mogle biti sastavni dio uspjenog projektiranja, odnose se na slijedee: organizaciju kulturno-turistikog sektora u okviru decentraliziranog sustava turistike industrije; ulogu centralne vlasti u koordinaciji, promidbi i utjecaju na zakonodavstvo; sustav lokalnog partnerstva prema naelu 'grozdova'; sustav 'destination management-a'; i interdisciplinarni pristup.

Kako bi projekt uspjeno funkcionirao prema naelu odrivog razvitka, najbolje rezultate postii e u organizaciji na lokalnoj razini budui da sama lokalna zajednica najbolje zna to moe i to eli ponuditi turizmu. Centralna bi vlast pri tom trebala imati koordinacijsku ulogu budui da je est sluaj paralelnog postojanja istih ili slinih projekata koji nisu svjesni postojanja 'drugoga'. Time bi se ionako nesustavna organizacija stavila u okvire prema kojima

je mogue dobiti informacije o cjelokupnoj postojeoj ponudi iz koje je mogue kreirati tematske itinerare npr. Uloga centralne vlasti oituje se i u utjecaju na zakonodavstvo budui da jedino ona moe dati generalni zakonski okvir, a lokalne vlasti eventualno regulirati lokalne specifinosti. Svjetski poznati model talijanskih zadruga funkcionira po tzv. naelu grozdova to oznaava specijalizaciju pojedinog obrtnika za samo jedan dio procesa proizvodnje. Ne radi se, meutim o tradicijskim zadrugama koje su bile poznate i u nas. Od 1945. godine takve su zadruge nastajale po modelima sovhoza i kolhoza i bile su praktiki prisilne tvorevine, koje nisu djelovale i radile po zadrunim principima. Tako je tradicijsko zadrugarstvo svedeno na marginu, posebno kada su sve zadruge na podruju Hrvatske, odnosno bive Jugoslavije, ukinute i ustrojene u poljoprivredne kombinate. Cilj je bio oduzimanje imovine u privatnom vlasnitvu od seljaka to je dovelo do nepovjerenja spram zadruga. Kada govorimo o talijanskom modelu, on podrazumijeva zadrugarstvo kao solidnu osnovu za organiziranje malih poduzetnika radi zajednikog nastupa na tritu, to jest pripremu za trinu utakmicu Europske unije, a svakako i za povlaenje sredstava iz pristupnih fondova koje e Unija otvoriti prema Hrvatskoj. U dananje vrijeme okrutne trine utakmice, zadruge nude puno vee anse, poevi od plasmana proizvoda do postizanja mnogih drugih beneficija ili participacija unutar potpora koje daju ministarstva, sve s ciljem razvoja boljeg poslovanja (Katelan 2004:24). Zadrunim se sustavom postie stvaranje i zadravanje radnih mjesta, smanjenje siromatva, intenziviranje ruralnoga razvoja, stvaranje novih sektora, promicanje temeljnih vrijednosnih sustava. Konkretno, osim osnovnog cilja zadrunog poslovanja, a to je profit, tim se sustavom osigurava vea fleksibilnost i spremnost na promjene na dananjem nestabilnom tritu, vea povezanost s teritorijem to osigurava jaanje svijesti o vlasitom identitetu te proizvodnju autohtonih proizvoda, te socijalna ravnotea koja je instrument transparentnosti i kvalitete tvrtke kao etiki odgovor na okrutnost trita (Berloni 2005). Iako zadruno poslovanje izvorno potjee iz sektora poljoprivrede, ista se naela mogu primijeniti i na sektor kulturnog turizma. Skupina strunjaka koja radi na kulturno-turistikom projektu, prema istim naelima moe organizacijski posao projekta meusobno podijeliti pri emu e netko biti zaduen za sadraj programa, netko za logistiku, netko za sponzorstva, netko za promidbu itd. dijelei jednog raunovou i zajedniki nastupajui na tritu s jedinstvenim proizvodom. Takav sustav osigurava kvalitetniji proizvod te snanije

pozicioniranje na tritu to uz primjenu konstantnog obrazovanja te inovativnih i kreativnih tehnika osigurava odrivost projekta. to se tie sustava destination management-a i on je u uskoj vezi s klasterizacijom. Percepcija cjelokupne destinacije kao turistike ponude jedini je mogui put k odrivom razvoju i kvalitetnoj turistikoj ponudi. Nepovezanost ponude smanjuje mogunost dodatne potronje gosta i openito mu prua manje to posljedino rezultira manjim prihodom od turizma. To znai da ak ni ionako interdisciplinarni sektor kulturnog turizma ne moe opstati samostalno uz suradnju samo golog kulturnog i turistikog sektora. Ponuda mora biti upotpunjena i programima iz sektora sporta, zdravstva, prirodne batine, ugostiteljstva itd. Cilj je na kreiranju doivljaja destinacije, a to je jedino mogue ukoliko su sve njene komponente uzete u obzir. Analogno tome, potrebno je osigurati i stvarnu interdisciplinarnost kulturno-turistikog sektora kao i suradnju s ostalim sektorima koji na prvi pogled i nemaju izravnu vezu s turizmom. Za uspjeno funkcioniranje kulturno-turistikog modela prema predloenim naelima, potrebno je postojanje sustava snane suradnje i to kako privatnog tako i javnog sektora u okviru same destinacije, ali i suradnje s ostalim destinacijama kao i s odgovornim sredinjim dravnim ustanovama. Predani i kvalitetni rad osigurat e na taj nain i kvalitetu kulturnoturistikog proizvoda, a to e posljedino osigurati profit za sve dionike u lancu, odrivi razvitak projekta, a time i radna mjesta za lokalno stanovnitvo. Prema tom modelu, kultura sve vie brie granicu s dravom i pribliava se trinom poslovanju te funkcionira kao malo poduzee ime si u dananjem periodu stalnih mijena osigurava jedini mogui put ka uspjehu.

Izvori i literatura Berloni, Davide (2005): Radni stol o poljoprivredi. Predavanje u okviru V. Foruma trgovinskih komora Jadransko-jonskog podruja, Budva-Beii, 16.-18. svibnja 2005. Bigger... Better... Beautiful? Conference on the impact of EU enlargement on cultural opportunities across Europe. Report on the sessions. Budapest, 14-17 February 2002, 20 pp. Culture 2000: Presentation (2005). http://europa.eu.int/comm/culture/eac/culture2000/cult_2000_en.html 13.5.2005. Katelan, Tatjana (2004). Kako obnoviti hrvatske zadruge. Istra danas, II (13): 24-25, Pula. Klein, Reinhard (2001). Public Policies and Cultural Tourism: EU activities. The 1st Conference on Cultural Tourism: Economy and Values in the 21st Century. Barcelona, 29-31 March 2001, 9 pp. Strategija razvoja kulturnog turizma (2003). Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma, 40 str. Tourism and the European Union. Bruxelles. European Union. http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/tourismeu.htm 13.5.2005. Tourism matters. Brussels. European Union. http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/index_en.htm 13.5.2005.

Cultural Tourism Through European Union Funds Staying on the market in the economic point of view these days requires an extreme complexity of projects, which are primarily interdisciplinary and multifunctional. Most of EU funds, therefore facilitate projects which have a product but also, by added values, contribute to increased profit, creating jobs as well as to the quality of the entire package. Two types of funds are important for the cultural tourism sector: Structural Funds and Transnational Funds. Although Structural Funds are not primarily focused on cultural tourism, the sector can apply if claiming its contribution to other aims set by the specific fund. One of the most important Transnational Funds for the sector of cultural tourism has so far been Culture 2000. Description as well as criticism of the funds are provided. Cultural sector and tourism sector within the EU are described in more details separately as well as the sector of cultural tourism although the latter is not recognized as a separate subject. Rather, the possibilities of cultural tourism funding through other thematic fields is described. The status of cultural tourism sector in Croatia is further compared with its counterparts in some other European countries. The comparison is based on the research done during 2003 and 2004 by way of questionnaires and interviews with the representatives from the UK, The Netherlands, Finland, Italy, Cyprus and Croatia focusing on the role of the State in cultural tourism. Part of the research findings is presented in this article focusing on state incentives for cultural tourism, cooperation within the sector, and legislation in the field. Many similarities and critical points have been discovered between countries although some countries are more successful than the others in the field. The reasons for such a situation are found in the longer tradition of cultural tourism in those countries, local entrepreneurs interest for investments in cultural tourism projects, united marketing of the projects, cultural management skills of the coordinators as well as in sometimes recognizable and famous cultural tourism product. Recommended principles can be applied to almost any cultural tourism project as to ensure its sustainability. These are: decentralized system of the tourism industry; the role of the central government in coordination, marketing and impact on legislation; local partnership system according to the principle of clusters; destination management system; and interdisciplinary approach.

Popis priloga Tabela 1 Poticaji postoje Nizozemska (jedan konkretni sluaj), Italija Cipar rezultat pojedinanih sluajeva, a ne sustavne dravne politike Velika Britanija na lokalnoj razini Tabela 2 Poticaji postoje u raznim oblicima Velika Britanija na lokalnoj razini (pri TZ ili kroz programme EU) Italija (ENIT promidba) na regionalnoj razini (Planovi turistike promidbe) Cipar financijske sheme pojedinih dravnih uprava + savjetodavne ustanove Tabela 3 Natjeaji postoje Cipar Italija na regionalnoj razini Natjeaji ne postoje Finska Nizozemska Hrvatska Velika Britanija osim onih koji se tiu ve postojeih inicijativa Suradnja ne postoji Velika Britanija Nizozemska Italija Cipar Hrvatska Suradnja ne postoji Italija ad hoc Cipar ad hoc Hrvatska ad hoc Regulacija ne postoji Nizozemska Finska Cipar Italija Poticaji ne postoje Nizozemska Finska Hrvatska Poticaji ne postoje Finska Hrvatska

Tabela 4 Suradnja postoji Finska, ali to ne predstavlja dravnu politiku

Tabela 5 Suradnja postoji Nizozemska Finska nije dravna politika Velika Britanija na lokalnoj razini Tabela 6 Regulacija postoji Velika Britanija Hrvatska u pojedinim sluajevima na lokalnoj razini

Tabela 7 Regulacija postoji Regulacija ne postoji Velika Britanija Nizozemska Finska Italija Cipar Hrvatska