Tema: PERSPEKTIVA RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

(seminarski rad)

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

SADRAJ

1. UVOD ....3

2. POJAM I KARAKTERISTIKE NAUTIKOG TURIZMA.. .4 2.1. Turizam 4 2.1.1. Definicije turizma i turista... 4 2.1.2. Vrste turizma.. .4 2.2. Nautiki turizam... ....6 2.2.1. Pojam nautike... ......6 2.2.2. Definicija nautikog turizma..6 2.2.3. Oblici nautikog turizma........7 3. NAUTIKI TURIZAM U HRVATSKOJ. ..8 3.1. Razvoj nautikog turizma u Republici Hrvatskoj... .8 3.1.1. Razvojne faze. ...9 3.1.2. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj u usporedbi s razvojem nautikog turizma u svijetu. .....9 3.2. Karakteristike i znaenje nautikog turizma u Hrvatskoj.....10 3.3. Sezonske karakteristike nautikog turizma12 4. LUKE NAUTIKOG TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ..13 4.1. Luke nautikog turizma na obali Jadrana.13 4.1.1. Osnovni djelovi luke nautikog turizma.. ..13

4.1.2. Luke nautikog turizma.. .13 4.1.3. Vrste marina.. 14 4.2. Kapaciteti ponuda u lukama nautikog turizma u RH.15 5. KONKURENTNOST HRVATSKOG NAUTIKOG TURIZMA.....19 6. PERSPEKTIVA RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA U RH.. 20 6.1. Prirodni resursi..20 6.2. Ouvanje morskog okolia..23 6.3. Plava zastava.25 6.4. Strateki ciljevi...25 6.5. Sigurnost plovidbe u teritorijalnom moru RH26 6.6. Iznajmljivanje jahti.28 7. ZAKLJUAK... ..29 8. POPIS SHEMA.30 8. POPIS TABLICA.. ...31 9. POPIS GRAFIKONA .. 32 8. LITERATURA... 33

1. UVOD
Turizam je jedan od najvanijih pokretaa razvoja gospodarstva u RH. On je kljuna komponenta za razvoj nacionalne ekonomije. Republika Hrvatska ima atraktivni turistiki potencijal, ponajprije jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu batinu. Taj se potencijal mora to vie valorizirati da bi se Hrvatska predstavila kao zemlja jedinstvene prirodne ljepote i da bi se mogla nai na vrhu najpoeljnijih turistikih destinacija. S vremenom turisti postaju zahtjevniji i izbirljiviji. Hrvatska se mora prilagoditi dinamici razvoja i zahtjevima trita. Pozicija Hrvatske na meunarodnom turistikom tritu je sve stabilnija i sve snanija. Jedan od perspektivnih oblika turizma je i nautiki turizam. Zbog svojih prirodnih ljepota, posebice ljepote hrvatske obale i otoka, te bogatstva kako nadmorja tako i podmorja Hrvatska moe primiti veliki broj zaljubljenika u krstarenja,jedrenja i putovanja brodovima. U ovom radu saznat emo vie o nautikom turizmu i njegovom razvoju u Republici Hrvatskoj, te o lukama nautikog turizma.

2. POJAM I KARAKTERITIKE NAUTIKOG TURIZMA

2.1. Turizam
2.1.1. Definicije turizma i turista Rije turizam potjee od engleskog glagola to tour i francuske rijei tour koje znae kretati se, ii okolo, kruno putovanje i sl. Jednu od prvih definicija turizma dali su 1954. godine poznati teoretiari turizma, vicarci W. Hunziker i K. Krapf : Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se s tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost . Skup statistiara odran u Kanadi (Ottawi) 1991. godine dao je novu definiciju turizma i to kao: Skup odnosa i pojava vezanih za aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan uobiajene sredine, i to neprekidno do najvie godine dana radi provoenja slobodnog vremena, poslovnih i drugih razloga . Uz pojavu turizma usko je povezana i pojam turist: Turisti su osobe koje putuju u mjesto izvan svoje uobiajene sredine, najvie na godinu dana, a glavni razlog putovanja ne smije biti obavljanje plaene djelatnosti u mjestu koje posjeuje . Za razliku od turista koji u mjestu posjete ostvaruju noenje postoji i druga grupa putnika dnevni posjetitelji.

2.1.2. Vrste turizma

U
T U

R
R

I Z
I Z

M
A MN

A
M EA L IA I Z Z

U D O

N MU

U AL

A N R A N C J II O

NU

IN

A N

R I

A D Z I O N M I Z A L AU I N L

LN A I Z

Prema podrijetlu posjetitelja i zemlji koju posjeuje turizam moemo razvrstati na:

Shema 1. Weber, S. Mikai, V.: Osnove turizma,kolska Knjiga Zagreb, Zagreb, 2000., str. 17.

S obzirom na motive zbog kojih ljudi putuju razvili su se i posebni oblici turizma: - kulturni turizam - kongresni turizam - vjerski turizam - nautiki turizam - ekoturizam - lovni i ribolovni turizam - naturizam - zdravstveni turizam - portski turizam - incentive turizam

- seoski turizam

2.2. Nautiki turizam

2.2.1. Pojam nautike Rije nautika povezuje i objedinjuje rije i pojmove brod i upravljanje brodom. Potjee od grke rijei naus, to znai brod, laa ali i vjetina plovidbe. Nautika oznaava skup svih praktinih i teoretskih znanja koja su potrebna posadi broda da sigurno i najkraim putem stignu od polazne toke do odredita. Za voenje broda potrebito je posjedovati razliita znanja i vjetine.

2.2.2. Definicija nautikog turizma Posljednja tri desetljea nautiki turizam postaje jedna od najekspanzivnijih oblika turistike rekreacije i turistikog prometa. Nautiki turizam je grana turizma koja svoju djelatnost temelji na uporabi plovila i infrastrukture portsko rekreacijskih organizacija. Pod nautikim turizmom podrazumijevamo plovidbu i boravak turista nautiara na plovnom objektu (brodici, jahti i sl.) te boravak u lukama nautikog turizma radi odmora i rekreacije. Prema definiciji L. Kosa i L. Donevia, nautiki turizam je ukupnost svih usluga i odnosa koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektima po moru u turistike svrhe.

S obzirom na opu definiciju turizma nautiki turizam moemo definirati kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja plovnim jedinicama i boravka posjetilaca na priobalnim prostorima i naseljima u svrhu rekreacije, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost. Nautiki turist ne mora znati upravljati ili na bilo koji nain sudjelovati u upravljanju brodom, ve se samo rekreirati za vrijeme svog boravka na plovnom objektu. Nautiki turizam podrazumijeva i odreene usluge: iznajmljivanje vezova za smjetaj plovnih objekata ( i turista nautiara koje borave na njima) iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju ( charter, crusing i sl. ) usluge skipera prihvat, uvanje i odravanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu usluge opskrbe nautiara ( vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl. ) ureenje i priprema plovnih objekata davanje razliitih informacija nautiarima ( vremenska prognoza, nautiki vodii i sl. ) kole jedrenja ( obuke za skipere i voditelje brodica te druge usluge za potrebe nautiara )

2.2.3. Oblici nautikog turizma Uobiajeno je da se nautikim turizmom smatraju sljedei oblici vezani uz vodu: - - boravak i plovidba malim plovilima bez ili s odreenim itinerarom, brodicama i jahtama, na morskim i unutarnjim vodama - krstarenje morem ili unutarnjim vodnim putovima prema odreenom itineraru u svrhu razonode, porta i sl. - portovi na vodi i ispod vode (kajakatvo, rafting, veslanje, jedrenje, skijanje na vodi, surfanje, portski ribolov, podvodni ribolov i sl. )

- biologija mora i podmorja te unutarnjih voda Temeljna podjela nautikog turistikog prometa moe se izvriti prema vodenim povrinama na kojima se promet odvija: - - pomorski e - jezerski r - rijeni

3. NAUTIKI TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ 3.1. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj

U svijetu se nautiki turizam razvijao vrlo brzo od polovice 19.st., to ne moemo rei za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do poetka 80-ih godina 20.st. kada se osniva veina dananjih marina i udruga nautiara to poveava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj moemo pratiti u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi bum tek oekuje. Hrvatsku obalu od 1830. godine do kraja ovog stoljea posjetili su i brojni brodovi stranih zastava. Veinom su to bile jahte poznatih linosti tog vremena. Vanosti nautikog turizma u ukupnom turizmu na hrvatskoj obali pokazuje lanak u Narodnom listu1 gdje se konstatira da je u Dubrovniku 1910. godine bilo prijavljeno 1680 stranaca, a od toga posebnim parobrodima s konakom na brodu bilo je 700 stranaca. Razvoj nautikog turizma na hrvatskoj obali izmeu dva svjetska rata moe se pratiti iz djelovanja tadanje sredinje putnike agencije Putnik. Filijale ove agencije du obale organiziraju izlete i krstarenja du obale, te prihvat stranih jahti i brodova na krstarenju. Razvijaju se brojne izletnike ture, krstarenja du jadranske obale, a nalazimo i zaetke suvremenog artera, iznajmljivanja brodova. Povijesnu prisutnost i razvoj nautikog turizma na Hrvatskoj obali potvruje i veliki broj luka i luica. Stoga su turistike organizacije na

obali ezdesetih godina razvijale vlastiti plovni park, koji je koristio za izlete i iznajmljivanje.

______________
1

Slijedom pisanja Novog lista saznajemo da je npr. 1889. g. knez Liechtena naruio od brodogradilita u Koruli brod za zabavno putovanje, te da velikai kod Korulana esto naruuju takve brodove, br. 19/1889.

3.1.1. Razvojne faze Moe se uoiti da je razvoj nautikog turizma na Jadranu proao 3 razvojne faze: Prva faza - razdoblje do 1984. godine za kojeg su karakteristine pojedinane razvojne inicijative na malom broju lokacija i bez mogunosti oblikovanja odgovarajueg sustava nautike turistike ponude. Druga faza - razdoblje koje poinje nakon 1984. godine, izgradnjom lanaca ACI marina1 i ostalih turistikih luka. To je poetak planskog razvoja i formiranja sustava nautike turistike ponude na obalnom prostoru Hrvatske. Trea faza praktiki se oblikuje posljednjih godina, tj. nakon 1993. godine kada dolazi do pretvorbe i privatizacije marina, to oblikuje i razvojne interese novih vlasnika. Pod time se smatra da e se marine organizirati u sustav koji e biti sposoban efikasno pruati brojne usluge nautikim turistima du cijele hrvatske obale Jadrana. Ma koliko god pojedina marina bila dobro opremljena, to nije dovoljno ako ne postoji i du obalni sustav, jer je smisao nautikog turizma kretanje, a ne stacioniranje.

3.1.2. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj u usporedbi s razvojem nautikog turizma u svijetu Nautiki turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljee kasnije (19.st.) nego u svijetu (17. i 18.st.). Ono to je vanije je da se

njegov razvoj u ostalom dijelu svijeta razvijao vrlo brzo od polovice 19.st. to se ne moe rei za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do poetka 80-ih godina 20.st., kada se osniva veina dananjih marina i udruga nautiara to poveava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj moemo pratiti u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi bum tek oekuje.

__________
1

ACI je danas dioniko drutvo iz Opatije, tj. ACI-Club d.d. u vlasnitvu nakon pretvorbe drutva"INA" i Fondu za privatizaciju Republike Hrvatske

Grafikon1. Promet nautiara u Hrvatskoj po regijama u 2001. g.

Izvor: www.geografija.hr.

3.2. Karakteristike i znaenje nautikog turizma u Hrvatskoj

Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale zanimljivo je i vano sagledati kako su kapaciteti za prihvat plovila rasporeeni du hrvatske obale. Od 363 luke, luice, sidrita i marina, kvarnerski, zadarski i dubrovaki akvatorij ih sadre 60%. Ipak, ponajvie zbog Nacionalnog Parka Kornati, najatraktivniji je ibenski akvatorij. Po posjeenosti slijedi

istarsko (gdje je openito vea posjeenost turista) i zadarsko podruje (nautikim turistima je ovo podruje posebno zanimljivo zbog veeg broja otoka to pridonosi zanimljivosti arhipelaga). U ukupnom turistikom prometu Hrvatske nautiki turizam ini tek 7% od ukupnih dolazaka ili 2% ukupnih noenja 2001.godine. Ipak, biljei dinamine stope rasta. U zadnjih 5 godina turistiki promet nautiara je udvostruen a prosjene godinje stope rasta iznosile su oko 15%. Zanimljiv je i podatak da su 2001.g. nautiari inili 76.4% stalnih gostiju u Hrvatskoj. Usprkos svim iznesenim injenicama moe se konstatirati da se nautiki turizam u Hrvatskoj jo uvijek nije u potpunosti afirmirao. Nautiki turizam se u Hrvatskoj pojavio u 19.st., to je gotovo jedno stoljee kasnije nego u svijetu. U Hrvatskoj se razvijao vrlo sporo sve do poetka 80-tih godina 20-tog stoljea, kada se osniva veina dananjih marina i udruga nautiara.

Grafikon 2. Mjesena distribucija turistikog prometa u Hrvatskoj 2001.g.

Izvor: www.geografija.hr.

Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale, zanimljivo je i vano sagledati kako su kapaciteti za prihvat plovila rasporeeni du hrvatske obale? Od 363 luke, luice, sidrita i marina, kvarnerski, zadarski i dubrovaki akvatorij ih sadre 60%. Ipak, ponajvie zbog Nacionalnog Parka Kornati, najatraktivniji je ibenski akvatorij . Po posjeenosti slijedi istarsko (gdje je openito vea posjeenost turista) i zadarsko podruje (nautikim turistima je ovo podruje posebno zanimljivo zbog veeg broja otoka to pridonosi zanimljivosti arhipelaga). U ukupnom turistikom prometu Hrvatske nautiki turizam ini tek 7% od ukupnih dolazaka ili 2% ukupnih noenja 2001.godine. Ipak, biljei dinamine stope rasta. U zadnjih 5 godina turistiki promet nautiara je udvostruen a prosjene godinje stope rasta iznosile su oko 15%. Zanimljiv je i podatak da su 2001.g. nautiari inili 76.4% stalnih gostiju u Hrvatskoj. Usprkos svim iznesenim injenicama moe se konstatirati da se nautiki turizam u Hrvatskoj jo uvijek nije u potpunosti afirmirao.

Grafikon 3. Broj noenja nautikih turista u Hrvatskoj

Izvor: www.geografija.hr.

3.3. Sezonske karakteristike

Sezonalnost je jedna od bitnih i trajnih karakteristika. Kao i kod ostalih oblika nautikog turizma,period koncentracije prometa javlja se u toku ljetne sezone. Viekratno koritenje godinjeg odmora upravo kod nautikih turista,stalno je prisutna pojava na prometno lako dostupnim podrujima.To e djelovati i na povoljniju sezonsku redistribuciju prometa.U sadanjim prometnim uvjetima to je prisutno uglavnom na zapadnoj obali Istre,uslijed blizine trita,zatim neto slabije na podruju Kvarnerskog zaljeva.

4. LUKE NAUTIKOG TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ 4.1. Luke nautikog turizma

Nautika turistika luka je vorni dio iroke lepeze ponude koja ini osnovu razvoja nautikog turizma. Luke openito predstavljaju vana sredita prometa, trgovine i industrije, pa se shodno s njihovim ekonomskim funkcijama i razliito definiraju. One luke koje su namijenjene turistikim funkcijama definiramo lukama za nautiki turizam ili specijaliziranim turistikim lukama razliitih kategorija.

4.1.1. -

Osnovni dijelovi luke nautikog turizma Sidrite je dio vodenog prostora pogodan za sidrenje plovnih objekata u uvali zatienoj od nevremena Akvatorij je dio vodenog prostora marine s odreenom namjenom za prilaz i okretanje brodova, a razdijeljen je na bazene: ulazne, stacionarne, tranzitne i servisne Privezite je dio vodenog prostora i obale, ureen i opremljen priveznim sustavom za pristajanje plovnih objekata, a mora imati: prikljuak elektrine struje od 220 V na svakih 20 vezova, prikljuak za higijenski ispravnu vodu na svakih 20

vezova, trgovinu ivenih namirnica u blizini do 500 m, jednu sanitarni vor na svakih 50 vezova

4.1.2. -

Luke nautikog turizma Suha marina dio obale koji je posebno ograen i ureen za pruanje usluga prihvata i uvanja plovila , te pruanje usluga prijevoza plovila u vodeni prostor ili iz vodenog prostora u suhu marinu Marina je dio vodenog prostora i obale posebno izgraen i ureen za pruanje usluga veza i uvanja plovila, te smjetaj turista-nautiara u plovilima i objektima marine

Uobiajeni naziv za luku nautikog turizma je marina. Naziv marina je prvi put upotrijebljen 1928. godine, a podrazumijevao je posebnu luku za prihvat brodica s mogunou suhog veza i s potrebnim servisnim i drugim uslugama namijenjenim rekreaciji. Marina je osnovni objekt nautikog turizma koji sadri skup ureaja i opreme na vodenoj i kopnenoj povrini namijenjenih potrebama nautikih turista. Marine su dobro zatiene luke, privlano ureene, te dovoljno opremljene za smjetaj manjih plovnih objekata i za njihovo odravanje.1 Povijesni nastanak marina usko je vezan uz razvitak rekreacije i sportske plovidbe jer su rekreacijski plovni objekti zahtijevali poseban prostor i ureenje za smjetaj i odravanje. Kolijevka rekreacijske navigacije su nizozemski kanali na kojima su jo u 16. st. Odravane regate.2 Marina je dominirajui tip turistike luke u svijetu. Marina je luica za manje brodove, a opremljena je opskrbnim i ugostiteljskim objektima. U njima se obavljaju luke djelatnosti prihvata, uvanja i otpreme plovila uz sudjelovanje carinske, zdravstvene, meteoroloke i radioslube.

4.1.3. Vrste marina Marine prema poloaju mogu biti:

- morske - unutranje Marine prema funkciji mogu biti: - standardne (zadovoljavaju osnovne potrebe) - luksuzne ( dodatni sadraji na kopnu i moru) - rezidentne (apartmani za privremeni boravak) - rekreacijske (iroka ponuda rekreacijskih, zabavnih sadraja)

sportskih

_________________
1 2

V. Jadrei, Nautiki turizam, Pedagoka akademija, Zadar, 1978., str. 38 Pomorska enciklopedija, sv. 4., JLZ, Zagreb, str. .529.

Marine prema tipovima mogu biti: - ameriki tip (na slabo naseljenim plitkim obalama, jednolikog izgleda, veliki broj vezova lagane konstrukcije, aerodrom i autoput u blizini, est boravak nautikih turista) - atlantski tip (na obalama zapadne Europe, na uima rijeka, ogranien broj vezova s mnogo pojedinanih bliskih marina, manji brodovi i jedrilice, krae zadravanje nautikih turista) - mediteranski tip (relativno malo kopna s vrstom izgradnjom i turistikim naseljem, ogranien broj vezova, ljetovalini gosti) Kategorizacija luka nautikog turizma u Hrvatskoj obuhvaa ovu podjelu: - privezita pruaju mogunost privremenog veza radi noenja ili se koriste kao zaklonita u sluaju nevremena, a nalaze se u sastavu autokampa, turistikog naselja ili velikih plaa s namjenom prihvata manjih motornih jahti, sportskih amaca i brodica na vesla - mandra dio gradske luke ili luice koja duboko zadire u gradsku jezgru, a najvie se koriste na proputovanju - marina s 3 zvjezdice (ili marine III. kategorije) nema atraktivnu lokaciju, prua skromne usluge i posluje samo sezonski, ima manji broj vezova - marine s 4 zvjezdice (ili marine ll. kategorije) ima lokaciju uz poznata turistika naselja, smjetena je uz glavne cestovne prometnice, nudi razliite usluge - marina s 5 zvjezdica (ili marine I. kategorije) smjetena je uz hotel visoke kategorije ili uz apartmansko naselje, ima

najmanje 450 vezova u moru i na kopnu, na kopnenom dijelu nalaze se hangari za smjetaj plovila, garae za smjetaj automobila, razni prikljuci, agencija za posredovanje pri kupoprodaji plovila, razni servisi, tereni za rekreaciju i sl., prua mogunost iznajmljivanja sportskih objekata i dr. http://www.besplatniseminarskiradovi.com