Primljen: 20.04.2012. Prihvaen: 31.05.2012.

Struni rad UDK 338.4804/14

Srednji vijek kao potencijalni turistiki proizvod Middle age as a potential tourist product
1

Saetak: Sofisticirani turisti 21. stoljea poeljnom turistikom destinacijom smatraju onu destinaciju koja nudi neto posebno i novo. Kulturno-povijesna arhitektura, dvorci, muzeji, galerije i drugi objekti kulturno-povijesne batine iskoriteni kao mjesta provoenja novih turistikih proizvoda mogu privui i najzahtjevnije turiste. Turistika ponuda s interaktivnim sudjelovanjem pojedinca u kvalitetno osmiljenim programima i manifestacijama potencijalno ostavaruje poseban i nezaboravan doivljaj. Bogatom i raznovrsnom povijeu, povijesnim urbanim i rurarnim podrujima Hrvatska ima vrlo dobre uvjete za razvoj kulturnog turistikog proizvoda. Ovim radom nastoji se ukazati na nove mogunosti stvaranja kulturno-povijesnih manifestacija u lokalnim sredinama svjesnih vrijednosti kulturnih resursa i njihovih turistikih potencijala s naglaskom na razdoblje srednjeg vijeka i stvaranja turistikog doivljaja. Ovakvom ponudom turisti se mogu privui u pred i posezoni, kada mogu sudjelovati u raznim igrama, a istodobno i nauiti neto novo. Kljune rijei: kulturno-povijesna batina, kulturno-turistiki proizvod, turistike manifestacije Abstract: Sophisticated tourist of the 21st century chooses destinations that offer something special and not yet seen. Historic architecture, castles, museums, galleries and other places of cultural and historical heritage, when used as places for promotions of new tourist products, can attract even the most demanding tourists. Promotion, alongside interactive participation in cleverly designed programs and events brings about special and unforgettable experience. Because of its rich and diverse history, historic urban as well as rural areas, Croatia has great conditions for the development of cultural tourist product. This paper tries to point out the new possibilities of creating cultural and historical events in local communities that are aware of the value of both their cultural resources and tourist value, with an emphasis on creating tourist experience. This promotion can attract tourist not only in peak season, but also in off-season. Keywords: historic architecture, cultural tourist product, tourist event

1. Uvod Prema procjenama Svjetske turistike organizacije (UNWTO) za razdoblje od 2012. do 2020. godine predvia se porast broja putovanja turista u Europu za oko 15% godinje.

Podaci takoer pokazuju da turisti sve vie ele aktivno provoditi svoj godinji odmor, a ve danas 37% svih meunarodnih putovanja ukljuuje neki oblik kulturnog turizma. Turistiki potencijal Europe, kao i Hrvatske, nalazi se u prirodnim ljepotama, kulturno-povijesnom naslijeu i tradiciji te ouvanoj povijesnoj arhitekturi. Svaka turistika destinacija ima svoju autentinost i u tome ima odreenu prednost u odnosu na drugu destinaciju. U strategijama razvoja turistikih destinacija, kod stvaranja turistikog proizvoda destinacije znaajnu ulogu ima zajednika suradnja kulturnog i turistikog sektora. Razvijanjem novih turistikih proizvoda i atrakcija poveava se turistika potronja i produljuje boravak gostiju u destinaciji. U stvaranju novih turistikih proizvoda svojim sudjelovanjem znaajno mogu doprinjeti iskusni i talentirani kulturni djelatnici kroz nastupe, prezentaciju i promociju. Kulturno nasljee i kultura danas sve vie postaju traeni prozvod, a znaajniji ekonomski efekti mogu se postii kada se ona u to veoj mjeri stavi u funkciju turizma. 2. Turisti kao potroai kulturnih sadraja Potranja turista za kulturnim sadrajima i dogaanjima raste s promjenama naina ivota, veim stupnjem obrazovanja, eljom da se kratko slobodno vrijeme aktivno iskoristi na to kvalitetniji nain. Nastavljanjem ovog trenda kulturni turizam mogao bi postati vrlo znaajan dio cjelokupne turistike ponude svake destinacije. Na meunarodnom turistikom tritu postoji veliki broj ponuenih, dobro razvijenih i kvalitetnih turistikih programa i manifestacija, stoga je vano privui turiste neim posebnim i atraktivnim. Turisti koji su motivirani, inspirirani ili privueni kulturom su putnici s iskustvom, dobro informirani i ele sadrajniji odmor, kao i pravu vrijednost za uloeni novac. Prema McIntoch i Goeldner (1986., prema Cooper, Fletcher i Wanhill, 1996.) motivaciju kao unutarnju snagu koja pokree ovjeka prema ostvarenju svojih potreba dijele na etri kategorije: psihiki motivi usmjereni na tjelesno i umno okrepljenje, zdravlje, sport i uivanje; kulturni motivi identificiraju se u tenji za otkrivanjem i upoznavanjem drugih kultura, ljudi, naina njihova ivota, glazbe, umjetnosti, folklora, plesa, itd.; meuljudski motivi ukljuuju elju za upoznavanjem novih ljudi, posjeivanjem prijatelja i roaka te za novim i drukijim iskustvima; statusni i prestini motivi ukljuuju elju za stalnim hobijima i osobnim obrazovanjem te elju za stjecanjem priznanja i panje drugih kako bi ojaali vlastiti ego.

Sve atraktivne initelje turistike ponude destinacije mogue je podijeliti na: prirodne atrakcije (more, plae, klima, flora i fauna i druga geografska obiljeja destinacije i prirodnih resursa),

izgraene atrakcije (graevine i turistika infrastruktura, ukljuujui povijesnu i modernu arhitekturu, spomenike, etnice, parkove, kongresne centre, marine i sl.), kulturne atrakcije (povijest i folklor, religija i umjetnost, kazalite, glazba, ples i drugi oblici zabave, muzeji neki od ovih mogu se razviti u posebne dogaaje, festivale i dramske izvedbe koje prikazuju epizode iz povijesti mjesta), drutvene atrakcije (nain ivota i obiaji domicilnog stanovnitva, jezik i mogunosti za druenja) (Middleton, Clarke, 2002., 125).

Richard Prentice (1995., 39) navodi ak dvadeset tri tipa atrakcija, to potvruje veliku raznolikost atrakcijskog proizvoda: povijesne prirodne atrakcije (prirodni rezervati, parkovi leptira, zooloki vrtovi, vodopadi, geomorfoloka i geoloka nalazita, pilje, itd.), znanost (muzeji, tehnologijski centri, itd.), proizvodnja (farme, vinogradi, rudnici, itd.), obrtniki centri i prodavaonice (runo izraeni proizvodi, skulpture, grnarije, runo izraeno staklo, svila, metalni predmeti, itd.), proizvoaka industrija (tvornice porculana, pivovare, vinarije, muzeji u kojima se prezentira ekonomski razvoj, itd.), transport (muzeji - razvoj prometa, civilno zrakoplovstvo, brodarstvo, eljeznice, itd.), drutveno-kulturne atrakcije (pretpovijesne i povijesne atrakcije, kue, nonje, namjetaj, drutveni ivot, itd.), povijesne linosti (znamenitosti i predjeli gdje su ivjeli i radili pisci i slikari), umjetnost (kazalita, uline izvedbe, cirkusi, itd.), parkovi (arboretum, ukrasni parkovi, povijesni parkovi, itd.), tematski parkovi (avanturistiki parkovi, zabavni parkovi za djecu, itd.), galerije, prvenstveno umjetnike galerije, festivali i priredbe (povijesni sajmovi, festivali vezani za dogaaje iz prolosti, seoski festivali, itd.), tradicionalni sportovi (ribanje, lov, streljatvo, itd.), otmjene i stare kue (palae, seoske kue, plemiki dvorci, itd.), vjerske atrakcije (katedrale, crkve, kapelice, damije, itd.), vojne atrakcije (bojna polja, vojniki kampovi, vojni muzeji, itd.), spomenici genocida, gradovi (povijesni gradovi, zgrade), sela i zaseoci (ruralna arhitektura), vrijedni predjeli (nacionalni parkovi, ruralni predjeli), primorski gradovi (uglavnom stari primorski gradovi), regije (povijesna i geografska podruja koja su specifina po nainu ivota). 3. Stvaranje novih kulturno turistikih sadraja Mnoge razvijene turistike destinacije stvaraju nove sadraje radi obogaivanja svoje ponude. Postoje trendovi koji vode prema ouvanju povijesne i kulturne batine, spomenika

prirode i tradicionalnih vrijednosti kao i trend stvaranja atrakcija, kao to su tematski i zabavni parkovi. Osim poznatih kulturnih resursa za privlaenje domaih i stranih turista znaajni su festivali i glazbena dogaanja, kazaline predstave, tradicionalni folklor, karnevali, sportska natjecanja, viteki turniri i slino. Oni mogu stvoriti elju turista za ponovno posjeivanje destinacije i u izvansezonskom razdoblju ili pak dolaskom u netradicionalna turistika podruja. Posebni dogaaji razvijeni u turistikoj destinaciji ne privlae samo odreen broj posjetitelja ve pomau u stvaranju bolje prepoznatljivosti i vlastitog imida, a kada se radi o meunarodnom dogaaju utjeu na stvaranju imida cijele zemlje. Kako jedan karnevalski festival moe privui velik broj posjetitelja govori primjer London Notting Hill karnevala 1997. godine kojega je tijekom dvodnevnog odravanja posjetilo dva milijuna posjetitelja, od ega 20% inozemnih i 20% iz drugih krajeva Velike Britanije, a ostvareno je 30 milijuna funti prihoda (Smith, Jenner, 1998., 87). 3.1. Oblici zabave i igara u srednjem vijeku 3.1.2. Viteki turniri Ba kao i mnogo toga to doivljavamo tipino engleskim, viteki turniri nisu bili otona izmiljotina bili su popularni na europskom kontinentu daleko prije no to su se proirili i Britanijom. Razne ratne igre vuku svoje korijene jo iz doba Rimljana, pa ak i prije; i Kelti su se, primjerice, voljeli utrkivati u koijama. U 12. stoljeu vitezovi iz Engleske, kotske, te mnogih europskih zemalja poput Njemake i dijelova panjolske slijevali su se na masovne turnire koji su se uglavnom odravali u sjevernoj Francuskoj. Na turniru u mjestu Lagny-sur-Marne u studenom 1179. navodno je nastupilo preko tri tisue vitezova s raznih krajeva kontinenta. Turniri su ba tada uvezeni iz Francuske u Englesku gdje su odmah postali popularni, ali ponajprije u vojnim krugovima kao nain vitekog odmjeravanja snage. U poetku su ove igre ratovanja ukljuivale pojedinane dvoboje i grupne bitke, no stvari su bile daleko ozbiljnije da bi bile nazivane tek igrom. Pobjednici bi turnir naputali sa slavom i reputacijom koja e ih pratiti jo mjesecima i godinama nakon uspjene serije turnira, a poraeni bi posramljeno odlazili na sljedee turnire traei nove prigode. Vitezovi su ovim igrama pristupali vrlo ozbiljno jer u igri nisu bile samo slava i presti, ve i konkretne nagrade koje bi najboljim vitezovima omoguavale vrlo lagodan ivot od zarade po turnirima. Do 14. stoljea, ipak, viteki turniri postali su mnogo ire, masovnije, viednevne manifestacije koje su osim vitekih bitaka ukljuivale i ostalu ponudu zabavnih sadraja pjesmu, ples, sajmove, hranu, pie (www.: http://www.velikabritanija.net).

Top 5 vitekih turnira za 2010. godinu u Republici Hrvatskoj su:

1. Viteki turnir grofova Zrinskih - Sv. Helena; 2. Srednjovjekovni sajam u ibeniku;

3. Viteki turnir u Gornjoj Stubici; 4. III. viteki turnir za ruku kneginje Ruice - Orahovica 2010; 5. V. bitka kod Samobora 1441.

3.1.3. Igre i zabave u srednjem vijeku U srednjem vijeku igre su bile popularne u svim dijelovima drutva. Igrale su se meu pripadnicima visoke, ali i srednje klase, od strane djece i odraslih. Razliite vrste igara i zabave mogu se razvrstati u bezbroj raliitih kategorija, ukljuujui kartake igre, igre na razliitim vrstama ploe, igre s kockama, sportske igre i igre za djecu. esto su se igrale za novac ili ast pa su stoga pretea dananjih igara u kasinu, poput automata ili ruleta. Tijekom srednjeg vijeka igrale su se ove drutvene igre: ah igralo se kao to se igra i danas; stolovi naziv za igru poznatu po nazivu Backgammon; Nine Mens Morris apstraktna igra na ploi, iji su korijeni u Egiptu; Alquerques ovo je bila popularna strategijska igra; Lisica i guske jo jedna od igara strategije; Igra Filozofa igra strategije i brojeva; Igra lopata vrsta igre u kojoj se drveni pakovi, uz pomo posebne vrste tapa, guraju na odreene brojeve, upisane na glatku povrinu; Kosti zgloba prva igra koja je ukljuivala koritenje kockica; hazard pretea igre besmislica (http://www.middle-ages.org.uk). 3.1.4. Igre na otvorenom Igre na otvorenom u srednjem vijeku su bile smjetene oko seoskih imanja i na lokalnim sajmovima, a obuhvaale su razliite vrste sportova: streliarstvo bilo je jako popularno; boanje; Colf pretea dananjeg golfa; igra loptom jednostavnija inaina dananjeg nogometa; bacanje kladiva; Hurling igra slina hokeju; potkove bacanje potkove u metu; etvrtina natjecanje u bacanju koplja; Skittles pretea kuglanja s 10 unjeva; Stoolball pretea modernog kriketa; Hrvanje. Igre na otvorenom ukljuivale su izvoenje i odreenih festivala, ukljuujui proslavu 1. svibnja gdje su ljudi plesali oko visokog kolca na kojemu su se nalazile trake raznih boja (http://www.middle-ages.org.uk). 3.1.5. Zabava za bogate ljude u srednjem vijeku

Zabava za bogate dogaala se za vrijeme spektakularnih vitekih borbi, domjenaka ili banketa. Srednjovjekovni period postajao je uglaeniji i elegantniji, a koncept uljudne ljubavi bio je predstavljen i prikazivan na vitekim borbama i domjencima. Raskone zabave i banketi isto su predstavljali oblike zabave u srednjem vijeku. Tijekom domjenka, glazbenici su svirali i uveseljavali goste. Nakon domjenka zabavu su uveliavali i trubaduri, akrobati, gutai vatre. Ples je takoer bio vaan dio svakog domjenka jer se od kraljeva nije oekivalo samo da se bore nego i da pleu (http://answers.yourdictionary.com/answers/history/whatpeople-in-middle-ages-do-for-fun.html). 3.1.6. Srednji vijek u 21. stoljeu 3.1.6.1. Jugger Prema igri The Game iz filma The Blood of Heroes scenarista Blade Runner-a, Davida Webba nastao je jugger, futuristiki ameriki nogomet pod srednjovjekovnim naoruanjem. Ideja o nadmetanju u kojemu se igrai mlate buzdovanima i palicama dok nogom napucavaju pseu lubanju moda podsjea na mrani srednji vijek, no zapravo je futuristika vizija jednog od scenarista Blade Runner-a, Davida Webba. Junaci njegove manje poznate prie, iz filma The Blood of Heroes, igrali su The Game koja je zatim, bez nasilja, oivotvorena kao sport jugger. Pravila postapokaliptine verzije amerikog nogometa preuzeta su iz filma. Pet igraa svake momadi nastoji smjestiti loptu (civilizirani supstitut za pseu glavu) u gol protivnike ekipe, dok ih oponenti palicama obloenom spuvom i mekim kuglama na plastinim lancima, bez snanih zamaha, pokuavaju omesti. Svaki legalno zaustavljeni igra (pogoen u predio torza, nadlaktice ili nogu) mora nakratko kleknuti prije povratka u igru. Svaka momad ima jednog trkaa (qwik) koji nije naoruan, ali jedini smije uhvatiti loptu i rukom je zabiti u gol. Jugger-om su se prvi, sredinom 90-ih, poeli baviti Nijemci, a turniri se danas odravaju i u Australiji, panjolskoj, Danskoj, Irskoj i Kostariki (http://supermen.tportal.hr). 4. Zakljuak Posjeivanje muzeja, galerija, kulturno-povijesnih manifestacija, kazalinih predstava, tradicionalnih priredbi, vitekih turnira i sl. upotpunjuju doivljaj turista i omoguuju stvaranje slike o nekoj zemlji, podruju, regiji, upaniji, gradu ili mjestu kao kvalitetnoj turistikoj destinaciji. Kultura je osnova turistikog proizvoda mnogih turistiki razvijenih zemalja i to je glavni razlog zato ih turisti posjeuju i rado im se vraaju. Turisti 21. stoljea imaju elju za putovanjem i upoznavanjem drugih kultura, a to je motiv putovanjima jo od grkih i rimskih vremena. Literatura
1. http://answers.yourdictionary.com/answers/history/what-people-in-middle-ages-do-for-

fun.html (22.03.2012.)

2. 3. 4. 5.

6. 7.
8.

9.

http://supermen.tportal.hr (20.03.2012.) http://www.middle-ages.org.uk/entertainment-middle-ages.html (22.03.2012.) http://www.unwto.org/tourism&mdgsezine/ (15.03.2012.) http://www.velikabritanija.net/2009/12/12/viteski-turniri-srednjeg-vijeka/ (22.03.2012.) Institut za turizam. Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS '04.. Zagreb, sijeanj 2005. Kotler, Ph. (2001). Upravljanje marketingom, analiza, planiranje, primjena i kontrola. Zagreb, MATE. Smith, C.; Jenner, P. (1998). The Impact of Festivals and Special Events on Tourism, Travel & Tourism Analyst. No.4. London, Travel & Tourism Intelligence. Vrtiprah, V. (2004). Upravljanje kulturnim atrakcijama u turizmu. U: Menadment u sportu i turizmu (ur. Mato Barloluci et al.). Zagreb, Kinezioloki fakultet, Ekonomski fakultet.