You are on page 1of 5

TEORIJA I HISTORIJA ARHITEKTURE 2_ UVODNO PREDAVANJE

UVOD Predavanja u toku II semestra obuhvataju period od pojave hrianstva od 330.godine nove ere pa do kraja gotike do 1400. Godine u zapadnoj Evropi, te civilizacije Istoka od Kine preko pojave islama u sedmom vijeku pa sve do Mogula u Indiji u 17. vijeku. Teorija i historija arhitekture 2 nam donosi uglavnom promatranje arhitekture pojedinanih monumentalnih spomenika predominantno sakralnog karaktera. U Evropi graditeljsko nasljee Rimskog Carstva pada u zaborav i slijedi period Srednjeg vijeka u kojem arhitektura zajedno sa ostalim naukama slabo napreduje i uglavnom se moe sagledati kroz brojne fortifikacijske i skromne sakralne objekte sve do pojave gotike i vertikalne monumentalnosti izraene kroz jedinstvo arhitekture i konstrukcije. Nasuprot tome Istok kroz Istono Rimsko Carstvo i novu prestonicu Konstantinopolj doivljava ekonomski, nauni i arhitektonski procvat. Ve u 6. vijeku izgraena je velianstvena Hagia Sofija, i proi e jo 10 vijekova prije nego neko ponovi slinu potkupolnu strukturu. Islamska arhitektura iako se ovdje promatra kao cjelina zapravo je dosta raznolika i razvijala se tokom 10. Vijekova na velikom podruju od panije do Indije. Da bi upotpunili pregled arhitekture potrebo je spomenuti i civilizacije dalekog istoka: Japan, Kina, Indija i juna Azija ija su izvanredna arhitektonska ostvarenja ponekad zanemarena u europocentrinom sistemu obrazovanja.

Hagia Sophia, Vizantijska arhitektura, Istanbul ( Konstatinopolj), 532-537 slika prikazuje rekonstrukciju prvobitnog izgleda. Objekat je nakon osvajanja Konstantinopolja bio pretvoren u damiju. Danas slui kao muzej gdje je mogue vidjeti 1400 godina historijskih slojeva i velianstvenu potkupolnu strukturu ( raspon kupole 44 metra) .

THA KATEDRA_Aida Idrizbegovi Zgoni | 1

TEORIJA I HISTORIJA ARHITEKTURE 2_ UVODNO PREDAVANJE

HISTORIJSKI OKVIR
330 395 476 527 622 711 754 786 800 1054 1088 1163 1206 1299 1310 1453 1492 15201566 Osnivanje Konstantinopolja Hrianstvo postaje zvanina religija rimskog carstva Kraj Zapadnog rimskog carstva Vladavina Cara Justinijana I graditelja Hagia Sofije Godina Hidre poetak muslimanskog kalendara Poetak Maurske vladavine nad panijom Uspostavljanje institucije vrhovnog katolikog poglavara- Pape Harun Al-Rashid vladavina u Bagdadu ( nastanak 1001 noi) Karlo Veliki se proglaava carem Svetog rimskog carstva, karolinka imperija Podjela na Istonu i Zapadnu hriansku crkvu Formiran univerzitet u Bologni Poetak gradnje Notre Dame katedrale u Parizu Mongolska imperija vladavina Dingis Kana Osnivanje osmanske imperije pod vladavinom Osmana I Deante napisao Boansku komediju Osmanlije osvajaju Konstantinopolj Rekonkvista ponovno osvajanje panije, Kristofor Kolumbo pronalazi Ameriku Vladavina Sulejmana Velianstvenog vrijeme izgradnje Sulejmanija damije i neto kasnije Selimije u Edirnama

Palata Alhambra, Granada,panija XII vijek Alhambra, velianstvena palaa Nasrida, sagraena je na breuljku sa pogledom na grad Granadu i bila je simbol profinjenosti islamske umjetnosti. Kompleks palaa dinastije Nasrid u Granadi se moda moetee smatrati jednim od najpoznatijih primjera islamske umjetnosti ikada, ali je i sigurno da predstavlja kulminaciju i veliko finale srednjovjekovne muslimanske kulture na Iberijskom poluostrvu.

THA KATEDRA_Aida Idrizbegovi Zgoni | 2

TEORIJA I HISTORIJA ARHITEKTURE 2_ UVODNO PREDAVANJE

HISTORIJSKI KONTEKST Presudnu ulogu u nastajanju brojnih arhitektonskih ostvarenja ima nesumnjivo jaanje i etabliranje velikih monoteistikih religija na prostoru mediterana, odnosno nekadaenjg rimskog carstva. Pored religije tu su naravno i ostale drutvene okolnosti kao to je razvoj trgovine sa istokom ( zaini, svila) i relativno nepovoljni uslovi u srednjevijekovnoj Evropi. (Zapadno) Rimsko Carstvo, koje je bilo na zalazu ve neko vrijeme, konano je palo pod pritiskom invazije migracijskih naroda. Kraj ovog monog reima predstavlja poetak perioda velike nesigurnosti u veem dijelu Evrope. Podruja kojima su prije vladali Rimljani, podijeljeni su izmeu mnogih vladara koji su ih esto uspijevali zadrati pod svojom vlau samo kratko vrijeme. Drava, pravni sistem i tehnologija, odnosno cjelokupna organizacija ljudske zajednice, raspala se u ovakvim uslovima. Standard ivota se znatno smanjio i grad je stagnirao. Sve ovo imalo je direktan uticaj na kulturnu, a posebno arhitektonsku aktivnost. Glavnina ekonomske moi pa tako i graditeljske aktivnosti se seli na istok. Istono rimsko carstvo sa glavnim gradom Konstantinopoljem postaje generator nove arhitekture. U sedmom vijeku nove ere postankom islama istok dobiva novi snaan poticaj za razvijanje graditeljske djelatnosti. Bogat dekorativni stil, stereotomske konstrukcije, jedinstvo sa prirodom postaju osnovna naela islamske arhitektonske tradicije koja obuhvata veliku teritoriju ali i veoma veliki vremenski raspon. S druge strane poinje buenje Evrope iz dugog sredenjvijekovnog sna. Od skromnih romanikih struktura, uz snanu podrku religijskih struktura i jaanja ekonomske moi zapadne hrianske crkve dolazi period gotovo nadrealnih struktura gotike koje kao da prkose gravitaciji. Najznaajniji gradovi su: Jeruzalem,Konstantinopolj,Damask, Kairo, Cordoba, Granada, Venecija.

Umjetniki prikaz podruja historijskog Istanbula, nekadanjeg Konstantinopolja.

THA KATEDRA_Aida Idrizbegovi Zgoni | 3

TEORIJA I HISTORIJA ARHITEKTURE 2_ UVODNO PREDAVANJE

Arhivska fotografija_pogled na Jeruzalem.

Venecija - La Serenissima, sagraena je na 117 otoka, omeenih sa 150 kanala koji su pak spojeni s vie od 400 mostova. Canal Grande, najdui kanal, ujedno je i njihova najpoznatija 'ulica' te presijeca stari dio grada na dva dijela. Venecija se nalazi na sjevernoj obali jadranskog mora. Promet obavljaju brodovi, amci i gondole. Najvei kanal je kanal Grande, koji prolai sredinom grada. U centru grada je Markov trg sa crkvom Sv. Marka i sa velianstvenom dudevom palaom. Danas Venecija je sa 3600 metara dugim mostom spojena sa kopnom gdje su se razvila velika predgraa.

THA KATEDRA_Aida Idrizbegovi Zgoni | 4

TEORIJA I HISTORIJA ARHITEKTURE 2_ UVODNO PREDAVANJE

KATEDRA ZA TEORIJU I HISTORIJU ARHITEKTURE I GODINA 2012/2013 - II SEMESTAR THA2


PREDMETNI NASTAVNIK: doc.dr. Aida Idrizbegovi Zgoni

Raspored predavanja Predavanja 1. (20.02.2013.) 2. (27.02.2013.) 3. (06.03.2013.) 4. (13.03.2013.) 5. (20.03.2013.) 6. (27.03.2013.) 7. (03.04.2013.) 8. (10.04.2013.) 9. (17.04.2013.) 10. (24.04.2013.) 11. (01.05.2013.) 12. (08.05.2013.) 13. (15.05.2013.) 14. (22.05.2013.) 15. (29.05.2013.) Opis Uvod u THA 2, zadaci Ranohrianska arhitektura Vizantijska arhitektura Vizantijska arhitektura Islamska arhitektura Islamska arhitektura Prezentacije studenti. Civilizacije dalekog istoka I PARCIJALNI ISPIT
3 PITANJA RANOHRIANSKA, VIZANTIJSKA I ISLAMSKA ARHITEKTURA

Romanika Konstruktivni sistemi i elementi u romanici i gotici Gotika Gotika Prezentacije studenti II PARCIJALNI ISPIT

( 3 PITANJA ROMANIKA I GOTIKA, OBAVEZNO KONSTR. SISTEMI I ELEMENTI U ROMANICI I GOTICI)

Kontakt: thakatedra1@gmail.com Sva predavanja text i PPT e biti dostavljene studentima u digitalnoj formi.

THA KATEDRA_Aida Idrizbegovi Zgoni | 5

You might also like